Kategorija: Svijet

Dvanaest američkih vojnika je ranjeno, od kojih dvojica veoma teško, u iranskom vojnom napadu na zračnu bazu Prince Sultan u Saudijskoj Arabiji, potvrdili su američki zvaničnici u petak.

Napad je izveden u petak, a bazu su pogodili najmanje jedan projektil i nekoliko dronova (bespilotnih letjelica). Kako prenose The New York Times i The Wall Street Journal, pozivajući se na neimenovane američke i arapske zvaničnike, vojnici su se nalazili unutar zgrade na bazi u trenutku udara.

Prema navodima CBS Newsa, dvojica vojnika su “veoma teško povrijeđena”, dok je još osam pretrpjelo “teške povrede”, što su odvojene kategorije u američkom vojnom sistemu klasifikacije. Stanje preostale dvojice ranjenih za sada nije poznato.

Pored ljudskih gubitaka, u napadu je nanesena i značajna materijalna šteta. Najmanje dva aviona za dopunu goriva tipa KC-135 pretrpjela su ozbiljna oštećenja, a satelitski snimci otkrili su pune razmjere štete na ovim letjelicama.

Najozbiljniji udar na američku odbranu

Ovaj napad predstavlja jedan od najozbiljnijih propusta i probijanja američke protuzračne odbrane od početka rata s Iranom koji traje već mjesec dana.

Ovo je najmanje drugi direktan pogodak na bazu Prince Sultan, iako je Saudijska Arabija ranije uspijevala presresti nekoliko projektila ispaljenih u njenoj blizini. U prethodnom udaru na ovu bazu, 1. marta, oštećeno je pet američkih aviona za dopunu goriva, a život je izgubio 26-godišnji narednik američke vojske Benjamin N. Pennington, koji je preminuo nekoliko dana nakon ranjavanja.

Više od 300 ranjenih od početka rata

Novi gubici povećavaju ukupan broj ranjenih američkih vojnika na više od 300 od početka sukoba 28. februara, koji je pokrenut zajedničkom operacijom Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana. Ukupno 13 američkih vojnika je poginulo u dosadašnjem toku rata.

Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopćila je u petak da je oko 225 vojnika pretrpjelo traumatske povrede mozga uzrokovane detonacijama projektila. Ipak, američka vojska navodi da su se 273 ranjena vojnika već oporavila i vratila na dužnost.

S druge strane, Iran nastavlja s kontinuiranim napadima odmazde na zaljevske države koje optužuje da služe kao lansirne rampe i logistička podrška za američke vojne udare na njihovu teritoriju.

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da Sjedinjene Američke Države mogu ostvariti svoje vojne ciljeve u sukobu s Iranom bez slanja kopnenih trupa, oslanjajući se isključivo na vazdušne i pomorske kapacitete.

Govoreći novinarima na aerodromu Le Burže kod Pariza, Rubio je istakao da američka strategija podrazumijeva uništavanje ključnih vojnih kapaciteta Irana, uključujući mornaricu, ratno vazduhoplovstvo i lansere projektila.

„Uništićemo njihovu mornaricu, uništićemo njihovo ratno vazduhoplovstvo i značajno ćemo smanjiti njihove raketne kapacitete kako se više ne bi mogli oslanjati na njih u pokušajima razvoja nuklearnog oružja“, rekao je Rubio.

On je dodao da američke snage već ostvaruju planirane ciljeve i da su u većini segmenata „ispred plana“, naglašavajući da za realizaciju tih ciljeva nisu potrebne kopnene trupe.

Uprkos takvim procjenama, Sjedinjene Američke Države odlučile su da upute dodatno vojno pojačanje u region, uključujući više od 1.000 pripadnika oružanih snaga. Rubio je objasnio da predsjednik Donald Tramp mora biti spreman na različite scenarije, ne precizirajući koje bi situacije mogle zahtijevati dodatne snage.

Prema njegovim riječima, plan administracije je da sukob traje sedmicama, a ne mjesecima, uz očekivanje da će operacija biti okončana u relativno kratkom roku.

Rubio se osvrnuo i na navode o ulozi Rusije u sukobu, ističući da aktivnosti Moskve ne utiču na efikasnost američkih operacija. Time je indirektno odgovorio na ranije izvještaje medija o mogućoj podršci Rusije Iranu.

Podsjetimo, američka televizija CNN objavila je da Rusija navodno dostavlja Iranu obavještajne podatke o kretanju američkih snaga, brodova i aviona, pozivajući se na izvore upoznate s obavještajnim procjenama.

Američki potpredsjednik Džej Di Vens priprema se za jednu od najvažnijih uloga u svojoj dosadašnjoj političkoj karijeri – vođenje američkih napora za okončanje sukoba s Iranom, prenosi američki portal Aksios.

Prema navodima tog medija, Vens je već obavio niz razgovora sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, sastao se sa saveznicima iz zemalja Zaliva i učestvovao u indirektnoj komunikaciji sa iranskim predstavnicima. Očekuje se da bi upravo on mogao biti glavni američki pregovarač u eventualnim mirovnim razgovorima.

Predsjednik Donald Tramp formalizovao je ovu ulogu tokom sjednice kabineta, kada je od potpredsjednika zatražio da iznese najnovije informacije o Iranu, navodeći da na pregovorima sarađuje sa Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.

Prema riječima zvaničnika Bijele kuće, Vensova visoka pozicija u administraciji, ali i njegovo ranije protivljenje dugotrajnim vojnim intervencijama, čine ga prihvatljivijim sagovornikom za iransku stranu u odnosu na prethodne pregovarače. Upravo iz tog razloga, kako se navodi, i sam Vitkof je preporučio Vensa za ovu ulogu.

Jedan visoki zvaničnik američke administracije ocijenio je da je Vens „najbolja opcija“ za postizanje dogovora, dodajući da bi neuspjeh pregovora s njim značio i mali prostor za dalji diplomatski napredak.

Istovremeno, odnosi sa Izraelom dodatno komplikuju situaciju. Vens je, prema dostupnim informacijama, bio skeptičan prema procjenama izraelskih zvaničnika o brzom razvoju sukoba, te očekuje da bi borbe mogle potrajati još nekoliko sedmica.

Nakon telefonskog razgovora između Vensa i Netanjahua, u kojem je potpredsjednik ukazao na previše optimistične procjene izraelske strane, u medijima su se pojavile informacije o navodno napetoj komunikaciji. Američki zvaničnici sumnjaju da su takve tvrdnje plasirane s ciljem narušavanja Vensovog kredibiliteta, dok izraelska strana to negira.

Paralelno s tim, diplomatski napori se intenziviraju. Posrednici iz Pakistana, Egipta i Turske pokušavaju organizovati direktan susret predstavnika SAD-a i Irana, dok iz Teherana poručuju da još čekaju odobrenje najvišeg rukovodstva.

U slučaju održavanja sastanka, Vens bi mogao direktno pregovarati sa predsjednikom iranskog parlamenta Mohamadom Bagerom Galibafom, što bi predstavljalo značajan diplomatski iskorak.

Ipak, dok traju pregovori, američka administracija razmatra i mogućnost vojne eskalacije ukoliko diplomatski proces ne donese rezultate.

Iako je prije početka sukoba bio među skeptičnijim glasovima u vezi s njegovim tokom i ciljevima, Vens je nakon odluke predsjednika Trampa podržao strategiju brze i odlučne upotrebe sile. Prema izvorima bliskim potpredsjedniku, on će nastaviti da djeluje u skladu s politikom administracije, nastojeći da postigne ishod koji odgovara predsjedniku.

Gotovo mjesec dana nakon što su Sjedinjene Američke Države započele napade na Iran, predsjednik Donald Tramp šalje hiljade vojnika na Bliski istok, iako istovremeno tvrdi da je rat „već dobijen“.

Takva kontradikcija, prema pisanju američkog portala MS NOW, izaziva frustraciju među pojedinim visokim savjetnicima u Bijeloj kući i saveznicima administracije. Nekoliko anonimnih izvora opisalo je predsjednikovu javnu komunikaciju kao zbunjujuću, nedosljednu i sve više udaljenu od realnog stanja na terenu.

Jedan visoki zvaničnik Bijele kuće naveo je da je Trampovo proglašavanje pobjede „uglavnom hiperbola“, ističući da predsjednik želi da zatvori temu i pređe na druge političke prioritete. Prema njegovim riječima, Tramp je u posljednjim danima pokazao zamor od sukoba i sve više se fokusira na unutrašnja pitanja i ekonomiju.

Drugi zvaničnik potvrdio je da predsjednik pokušava da „ide dalje“ od konflikta, usmjeravajući pažnju na predstojeće izbore na sredini mandata. Sličan ton primjetan je i u javnoj komunikaciji Bijele kuće, gdje se sukob sve češće predstavlja kroz pojednostavljene i neformalne sadržaje.

U proteklim sedmicama, zvanični nalozi Bijele kuće na društvenim mrežama koristili su internet memeove i popularnu kulturu za prikazivanje sukoba, uključujući scene iz filmova i animiranih serija, kao i montirane snimke vojnih udara.

Jedan od visokih zvaničnika kritikovao je takav pristup, navodeći da su takvi sadržaji „neprimjereni i nepoštuju ozbiljnost situacije“. S druge strane, direktor komunikacija Bijele kuće Stiven Čung odbacio je kritike, poručivši da će se takva strategija nastaviti.

Dodatne kritike stigle su i od bivših zvaničnika, koji dovode u pitanje stvarni efekat takve komunikacije. Oni ističu da površni sadržaji ne doprinose razumijevanju situacije niti nude jasne političke poruke.

Trampovo prerano proglašavanje pobjede nije nova praksa. Sličan pristup koristio je i nakon izbora 2020. godine, kada je iznosio tvrdnje o izbornoj prevari. Međutim, sagovornici upozoravaju da takva retorika ima drugačiju težinu u kontekstu rata.

Jedan bivši zvaničnik naveo je da nije dovoljno tvrditi da je rat završen, već da građani moraju osjetiti konkretne rezultate. U suprotnom, takve izjave gube kredibilitet.

Uprkos tvrdnjama o pobjedi, sukob i dalje traje, a pojedini članovi administracije zagovaraju dodatnu eskalaciju. Istovremeno, iranski zvaničnici odbacuju mogućnost pregovora.

Tramp je nedavno izjavio da su iranski pregovarači „čudni“ i da traže dogovor, što je Teheran više puta demantovao.

Svi sagovornici naglašavaju da se kritička mišljenja rijetko iznose unutar same Bijele kuće zbog straha od posljedica. Kako je naveo jedan bivši zvaničnik, mnogi zaposleni izbjegavaju suprotstavljanje i radije podržavaju dominantan narativ.

Glasnogovornik jemenskih Huta Jahja Sare oglasio se večeras porukom da su njihove snage spremne za vojnu intervenciju, ukoliko dođe do daljeg širenja sukoba na Bliskom istoku. On je naveo da će Huti reagovati u slučaju da se druge države priključe Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelu u djelovanju protiv Irana, kao i ako se Crveno more bude koristilo za izvođenje vojnih operacija protiv Teherana.

„Naše ruke su na obaraču za vojnu intervenciju u bilo kom od tih scenarija“, poručio je Sare, dodajući da neće dozvoliti nastavak eskalacije protiv Irana i, kako je naveo, „osovine otpora“.

Ove poruke dolaze u trenutku kada je izraelska vojska potvrdila da je iz Jemena lansiran projektil prema jugu Izraela, što predstavlja prvi direktan napad Huta od početka izraelske operacije „Roaring Lion“ krajem februara. Sirene su se oglasile u Berševi i okolnim naseljima u pustinji Negev, a izraelski sistemi protivvazdušne odbrane presreli su projektil.

Stanovnicima je u početku naloženo da ostanu u skloništima, ali je vojska ubrzo saopštila da je bezbjedno napustiti ih. Prema dostupnim informacijama, nije bilo žrtava niti materijalne štete.

Napad je uslijedio neposredno nakon Sareovih prijetnji o mogućem ulasku Huta u sukob. U dodatnom saopštenju objavljenom na Telegramu, on je ponovio da će Huti reagovati ukoliko dođe do dalje eskalacije protiv Irana ili uključivanja novih aktera na strani SAD-a i Izraela.

Sare je naglasio da njihova spremnost predstavlja odgovor na, kako je naveo, kontinuirane napade na Iran, Palestinu, Gazu, Irak i Liban. Huti sebe smatraju dijelom šire „osovine otpora“, zajedno sa grupama poput Hamasa i Hezbolaha, koje imaju podršku Irana.

Iako do sada nisu bili direktno uključeni u ovaj sukob, jedan od anonimnih lidera Huta izjavio je da je grupa u potpunosti spremna za vojno djelovanje. „Sve opcije su otvorene. Pratimo razvoj situacije i znaćemo kada je pravi trenutak za reakciju“, rekao je on, dodajući da Iran za sada ima prednost, ali da su spremni da intervenišu ukoliko se odnos snaga promijeni.

Najnoviji događaji ukazuju na mogućnost otvaranja novog fronta u regionu, što dodatno pojačava zabrinutost zbog širenja sukoba. Tokom ranijih sukoba u Gazi, Huti su već napadali trgovačke brodove u Crvenom moru, što je izazvalo poremećaje u globalnoj trgovini i pomorskom saobraćaju.

Situacija je dodatno zaoštrena nakon upozorenja Irana da bi mogao preduzeti mjere u moreuzu Bab el-Mandeb, jednom od ključnih svjetskih pomorskih prolaza, ukoliko bude dodatno isprovociran.

Predstavnici Svjetske banke izrazili su spremnost da podrže Srbiju u realizaciji planiranih prioritetnih energetskih projekata, posebno u gasnom sektoru, saopšteno je iz Ministarstva rudarstva i energetike Srbije.

Predstavnici Svjetske banke su na sastanku sa ministrom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović Handanović istakli da je u tom pogledu Srbija pokazala velike kapacitete i ambiciju, te da može biti primjer drugima u regionu.

Na sastanku je bilo riječi i o novom višegodišnjem programu podrške projektima energetskog sektora Srbije, koji bi uključio finansiranje razvoja gasne infrastrukture i nastavak ulaganja u energetsku efikasnost.

Handanovićeva je rekla da bi novi višegodišnji program bio strukturisan u nekoliko faza, a među projektima su izgradnja dionice gasovoda između Niša i Velike Plane, od Mokrina do Beograda, gasnih skladišta i pripadajućih gasovoda.

Plan je, dodala je ona, da Srbija u naredne dvije godine izgradi i dvije nove gasne interkonekcije – sa Sjevernom Makedonijom i Rumunijom, koje su važne za diversifikaciju i veću sigurnost snabdijevanja.

Niko ne zna, čak ni Ukrajinci, kako da okarakteriše status ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog, kojem je davno istekao mandat, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

“Mandat Zelenskog na vlasti davno je istekao. Niko, čak ni u Ukrajini, ne zna kako da okarakteriše njegov status, pošto mu je mandat davno istekao”, navela je Zaharova.

Ona je za kolumbijsku radio-stanicu “Karasol” naglasila da Zelenski, koji je nelegalno na vlasti u Ukrajini, ne želi da odustane i spreman je da gurne Ukrajince u još gore tragedije, samo da bi ostao na vlasti.

Sara Ferguson našla se u novom problemu nakon sve većeg javnog pritiska zbog svojih veza sa Džefrijem Epstinom. Bivšoj vojvotkinji od Jorka oduzeta je počasna titula “Sloboda Jorka”, koju je imala od 1987. godine.

Odluku su jednoglasno donijeli gradski odbornici Jorka, navodeći kao razlog njeno prijateljstvo sa osuđenim seksualnim prestupnikom.

Titula se dodjeljuje pojedincima koji su dali poseban doprinos društvu, a među ranijim dobitnicima su Vinston Čerčil i Džudi Denč.

Sara je priznanje dobila godinu dana nakon udaje za Endrjua Vindsora, koji je istu titulu izgubio još 2022. godine, prenosi B92.

Pritisak zbog dokumenata

Odluka o oduzimanju titule uslijedila je nakon što je američko Ministarstvo pravde objavilo veliki broj dokumenata vezanih za Epstina, u kojima se Sarino ime više puta pojavljuje.

U jednoj poruci ona mu je navodno napisala “samo se oženi mnome”, dok su u drugim mejlovima pominjane i njene kćerke, princeze Beatris i Evgenija.

Ipak, samo pominjanje u dokumentima ne implicira da je počinila krivično djelo.

Tokom rasprave, odbornik Darel Smoli naglasio je:

“Ne očekujemo da dobitnici ove počasti budu savršeni, ali ne želimo da budu bliski prijatelji osuđenih pedofila. Stojimo uz žrtve i poštovanje zakona.”

Liderka laburista u gradskom veću, Kler Daglas, dodala je da titula podrazumijeva visok nivo integriteta i ponašanja u skladu sa vrijednostima koje Jork zastupa.

I Endrju bez titule

Podsjećanja radi, Endrju Vindsor ostao je bez iste počasti još 2022. godine, kada mu je Kraljica Elizabeta II oduzela vojne i kraljevske dužnosti.

Gde je sada Sara?

Nakon skandala, Sara se povukla iz javnog života.

Posljednji put je viđena 12. decembra 2025. u palati Sent Džejms, na krštenju unuke Atine Elizabet Rouz Mapeli Moci.

Noeliji Kastiljo Ramos (25) iz Barselone, 26. marta 2026, ubrizgana je, na njen zahtjev, smrtonosna injekcija, a nakon što je godinama bila žrtva porodičnog i seksualnog zlostavljanja.

Gotovo pa nezapamćen slučaj u španskoj istoriji potpuno je podijelio javnost u ovoj evropskoj državi, a sve dodatno dobija na težini kada se zna da je Noelija uspjela u namjeri da pravnim putem oduzme sebi život, nakon dva neuspjela pokušaja samoubistva, naročito drugog iz 2022. prilikom čega je zadobila teške tjelesne povrede kičme usljed kojih je ostala paraplegičar.

“Želim otići u miru”

Kako pišu svjetski mediji, ovoj tragediji prethodili su psihički problemi sa kojim se Ramosova suočavala i protiv kojih se borila od ranog djetinjstva.

Naime, njeni roditelji su, kako se prenosi, bili zavisnici od psihoaktivnih supstanci, zbog čega je ona boravila u ustanovama za maloletnike, te je neprestano trpjela seksualno nasilje i silovanja.

Kastiljo je bila mentalno bolesna i zato je dva puta pokušala da se ubije.

U intervjuu za španski program Antene 3 koji je objavljen nekoliko dana pred smrt, rekla je da se drugi pokušaj samoubistva dogodio poslije seksualnog napada 2022. godine

“Ja idem, a svi vi ostajete ovdje sa bolom. Želim sada otići u miru i prestati patiti, tačka. Sav bol koji sam trpjela sve ove godine “, izjavila je Noelija u intervjuju.

Roditelji bili protiv eutanazije

U aprilu 2024. podnijela je zahtjev za eutanaziju nezavisnom odboru ljekara, advokata i stručnjaka za bioetiku iz Katalonije.

U julu 2024. dobila je odobrenje za to, jer je, kako se navodi, procijenjeno da njeno zdravstveno stanje teško i neizlječivo.

Tom prilikom je zaključeno da ona trpi tešku, hroničnu i iscrpljujuću patnju.

Međutim, njeni roditelji su od samog početka bili protiv, pa je proces obustavljen u poslednjem trenutku posle pravnih prigovora koje je podnio njen otac, uz podršku konzervativne grupe Hrišćanski advokati (Abogados Cristianos).

Njihov argument je bio da mentalna bolest čini Noeliju nesposobnom da odlučuje, a slučaj je na kraju stigao do Vrhovnog suda Španije.

Abogados Kristijanos je u posljednjem pokušaju da spriječi proceduru podnijela žalbu Evropskom sudu za ljudska prava, ali je taj zahtjev odbijen.

Noelija za sve to vrijeme nije odustajala.

Godinu i po dana se borila za “pravo da umre” i na kraju je u tome i uspjela.

Španija odobrava eutanaziju

Slučaj Noelije Ramos okupirao je špansku javnost godinama.

A u ovoj državi, zakonom iz 2021. u Španiji se odobrava pravo na eutanaziju i medicinski potpomognuto samoubistvo za pacijente koji pate od terminalnih bolesti i za osobe sa neizdržljivim stalnim stanjem.

Španija je na taj način jedna od devet zemalja Evropske unije koje po zakonu dozvoljavaju ovo pravo, a kriterijumi se razlikuju od države do države.

Od kada je Španija donijela ovaj zakon, prema podacima tamošnjeg Ministarstva zdravlja, , 1.123 osobe su na taj način okončale život zaključno sa 2024. godinom.

Na koji način se odvija eutanazija?

Kada je u pitanju eutanazija, pravilo je da se proces sastoji u tome da se podnose dva pisana zahtjeva, zatim konsultacije sa stručnjacima ali koji nisu povezani sa slučajem koji razmatraju.

Eutanaziju, navodi se, sprovode ljekari ili zdravstveni radnici pod strogim uslovima, davanjem smrtonosne injekcije na izričit zahtjev pacijenta, dok se medicinski potpomognuto samoubistvo sastoji u tome da sam pacijent uzme smrtonosan hemijski napitak ili lijek takvog dejstva koji je prepisao ljekar.

Donald Tramp ponavlja da SAD ubjedljivo pobeđuju i da Iran “moli” da se postigne dogovor. Pakistan je potvrdio da indirektno posreduje u razmjeni poruka između Vašingtona i Teherana. IDF likvidirao komandanta mornarice Islamske revolucionarne garde. Benjamin Netanajhu najavljuje nastavak udara “punom snagom”. Iran razmatra otmicu američkih zvaničnika, vojnika i biznismena, prenosi tamošnja agencija “Mer njuz”.

UAE spremni da pomognu u operaciji otvaranja Ormuskog moreuza

Ujedinjeni Arapski Emirati saopštili su Vašingtonu i drugim zapadnim saveznicima da su spremni da učestvuju u multinacionalnoj pomorskoj operativnoj grupi čiji je cilj ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, objavio je danas Fajnenšel tajms, pozivajući se na izvore upoznate sa tim pitanjem.

Kako navodi list, UAE bi se pridružili međunarodnim snagama u okviru planirane operacije.

Savjet bezbjednosti UN održaće zatvorenu sjednicu o Iranu

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) održaće danas u jutarnjim časovima zatvorenu sjednicu o Iranu.

Sastanak je zatražila Rusija, koja je pokrenula pitanje američko-izraelskih napada na civilnu infrastrukturu u toj zemlji, saopštilo je dvoje diplomata u UN kasno sinoć, pod uslovom anonimnosti, jer sjednica nije otvorena za javnost.

Sjedinjene Američke Države, koje trenutno predsjedavaju SB, zakazale su sastanak.

Američki predsjednik Donald Tramp tvrdi da ga Iranci “preklinju” da se postigne dogovor. Na prvom sastanku kabineta od kako je počeo rat, 28. februara, Tramp se hvali da ubjedljivo pobeđuju.

– Oni mole da se sklopi dogovor. Ne ja. Iranci su loši borci, ali su odlični pregovarači. Pregovaraju jer su doživjeli katastrofu, poraženi su. Sada imaju šansu da trajno napuste svoje nuklearne ambicije i zacrtaju novi put naprijed. Ako to ne žele, mi ćemo biti njihova najgora noćna mora – naveo je Tramp na sjednici u Bijeloj kući.

Tvrdi da je Iran propustio 10 tankera sa naftom kroz Ormuski moreuz, ističući da je riječ o “veoma velikom poklonu”.

Smatra i da taj potez pokazuje ozbiljnost Teherana u diplomatskim naporima za okončanje sukoba.

Nakon toga, na mreži Trut Soušal, objavio je da do 6. aprila u 20 časova po istočnoameričkom vremenu produžava moratorijum na napade na iransku energetsku infrastrukturu.

SAD vjeruju da postoje jaki signali da će ubjediti Iran da je plan od 15 tačaka koji su poslali Teheranu najbolja opcija. I iranske vlasti priznaju da je bilo kontakata.

– Nije bilo pregovora niti dijaloga sa Amerikom do sada, ali je poslednjih dana američka strana poslala različite poruke preko više posrednika, nama prijateljskih zemalja. Činjenica da oni sada govore o pregovorima jeste priznanje poraza. Zar nisu tražili bezuslovnu predaju? – kaže iranski šef diplomatije Abas Arakči.

Pakistan je potvrdio da indirektno posreduje u razmjeni poruka između SAD i Irana.

Sa druge strane, navodeći da je IDF eliminisao komandanta mornarice Islamske revolucionarne garde Alirezu Tangsirija, izraelski premijer Benjamin Netanjahu kaže da nastavljaju sa napadima na “punom snagom“

Iranska novinska agencija Mer njuz piše da tamošnji zvaničnici razmatraju korišćenje otmica kao “efikasne akcije“ protiv SAD, po uzoru na događaje iz osamdesetih godina prošlog vijeka.