Kategorija: Svijet

Sljedeći trilateralni sastanak između Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije zakazan je za početak marta, a očekuje se prisustvo Volodimira Zelenskog, Donalda Trampa i Vladimira Putina.

Zelenski je o terminu izvijestio nakon telefonskog razgovora s Trampom i naveo da timovi intenzivno rade na pripremama.

„Naši timovi intenzivno rade i zahvalio sam im se na njihovom radu i aktivnom učešću u pregovorima i naporima da se okonča rat“, rekao je Zelenski.

Dodao je da će se predstavnici sastati u Ženevi 26. februara kao dio priprema za trilateralni susret.

Zelenski je istakao da Tramp podržava predloženi redoslijed koraka i zaključio da je to jedini način da se riješe složena pitanja i okonča rat.

Četvrt vijeka nakon odlaska iz Bijele kuće, Bill Clinton i Hillary Clinton trebalo bi da svjedoče u kongresnoj istrazi o Jeffrey Epstein pred Odborom za nadzor Predstavničkog doma. Odborom predsjedava republikanac James Comer.

Iskazi će biti uzeti u njihovom domu u Chappaqui u saveznoj državi New York. Hillary Clinton trebalo bi da svjedoči u četvrtak, a Bill Clinton u petak, a snimci će naknadno biti objavljeni.

Clintonovi su mjesecima pokušavali izbjeći lično svjedočenje nudeći pisane izjave, ali su pristali nakon što se Predstavnički dom približio dvostranačkom glasanju o proglašenju nepoštivanja Kongresa. Na saslušanju će ih pratiti advokati David Kendall i Cheryl Mills.

Republikanci najavljuju da žele ispitati njihovu povezanost s Epsteinom, uključujući navode o upravljanju saveznom istragom, okolnosti njegove smrti 2019. godine, borbu protiv trgovine ljudima i moguće etičke prekršaje izabranih zvaničnika.

Bill Clinton je, prema navodima, najmanje 16 puta putovao Epsteinovim privatnim avionom i fotografisan je u njegovom društvu, uključujući i sa Ghislaine Maxwell. Nikada nije optužen za krivično djelo povezano s Epsteinom, a njegov portparol navodi da je prekinuo veze prije Epsteinovog hapšenja 2019. godine i da nije bio svjestan zločina.

Hillary Clinton je izjavila da nikada nije upoznala Epsteina.

Preživjele žrtve i njihovi advokati ističu da je važno da posebno bivši predsjednik svjedoči, naglašavajući da samo pojavljivanje u dosijeima ne znači krivicu, ali da niko ne smije biti iznad zakona.

Politički kontekst razlikuje se od ranijih sukoba Clintonovih s republikancima, poput postupka opoziva Billa Clintona ili istraga u vezi s napadom u Bengaziju i privatnim e-mail serverom. Dio demokrata, posebno mlađih članova, pridružio se republikancima u podršci proglašenju nepoštivanja Kongresa, navodeći potrebu za transparentnošću i dosljednošću prema žrtvama.

Najviši demokrata u odboru, kongresmen Robert Garcia, izjavio je za CNN da je želio čuti Clintonove i da je pitanje bilo samo na koji način će njihovo svjedočenje biti obezbijeđeno.

„Mislim da se oni zapravo raduju tome, koliko ja razumijem. Zaista žele da informacije koje imaju iznesu u javnost. Mislim da ćemo dobiti odgovore na mnoga pitanja, ali i da će oni moći vrlo jasno objasniti koje informacije imaju i šta su znali“, naveo je Garcia.

On je dodao da, osim pitanja o kontaktima s Epsteinom, želi saznati i da li je Epstein imao veze sa stranom obavještajnom službom ili odnosima sa stranim vladama. Time će svjedočenja Clintonovih biti dio šire istrage o okolnostima i mogućim međunarodnim vezama ovog slučaja.

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je uoči nove runde pregovora da predsjednik Donald Tramp preferira diplomatsko rješenje u odnosima s Iranom.

„Nakon što im je nuklearni program uništen, rečeno im je da ga ne pokušavaju ponovo pokrenuti, i evo ih. Možete ih vidjeti kako uvijek pokušavaju obnoviti neke njegove elemente. Trenutno ne obogaćuju, ali ipak pokušavaju doći do tačke u kojoj to konačno mogu“, rekao je Rubio.

Dodao je da Iran posjeduje balističke rakete koje mogu gađati američke resurse i saveznike u regionu, kao i pomorske kapacitete koji predstavljaju prijetnju brodarstvu.

Iran je više puta izjavio da balističke rakete nisu predmet pregovora.

Rubio je naglasio da diplomatija ostaje prioritet i izrazio nadu da će razgovori u Ženevi biti produktivni.

FBI je otpustio dodatne agente koji su radili na istragama protiv američkog predsjednika Donalda Trampa, uključujući one koji su učestvovali u istrazi o zadržavanju povjerljivih dokumenata.

Otkazi su dio šire čistke unutar biroa, dok je Ministarstvo pravde, od povratka Trampa na dužnost prošle godine, sprovelo masovna otpuštanja tužilaca.

Udruženje agenata ef-bi-aj-a osudilo je otkaze kao nezakonite i opasne po nacionalnu bezbjednost.

Najnoviji talas otkaza obuhvatio je zaposlene koji su učestvovali u istrazi o Trampovom zadržavanju povjerljivih dokumenata u njegovom odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi.

Slučaj je doveo do federalne optužnice protiv Trampa zbog držanja tajnih dokumenata i ometanja napora vlasti da ih vrati.

Otpušteni su i agenti koji su radili na istrazi o pokušajima da se preokrenu rezultati predsjedničkih izbora 2020. godine, a postupci su obustavljeni odlukom specijalnog tužioca Džeka Smita nakon Trampovog povratka u Bijelu kuću.

Ciljevi koje su postavile ruske vlasti još nisu postignuti. “Zapadna intervencija u znak podrške Ukrajini pretvorila je sukob u širu konfrontaciju između Rusije i zapadnih zemalja”, izjavio je portparol Kremlja, Dmitri Peskov.

Uvjeravao je da Moskva ostaje otvorena za postizanje ciljeva sukoba diplomatskim putem. Međutim, Ukrajina i evropske nacije odbacuju ovaj pristup i stoga će se specijalna vojna operacija nastaviti.

Uslovi za prekid ruskih vojnih akcija u Ukrajini uključuju povlačenje ukrajinskih snaga iz cijele regije Donbasa, pristanak Ukrajine na usvajanje neutralnog statusa i ukidanje zapadnih sankcija nametnutih Moskvi.

Ispunjavanje ovih zahtjeva omogućilo bi Rusiji da slobodno kontroliše značajan dio Ukrajine – ako ne i većinu – ako dođe do promjene vladajuće vlade u zemlji.

Ruska strana nije objavila datum sljedećeg kruga pregovora s Ukrajinom. Tri takva sastanka u formatu Ukrajina-SAD-Rusija održana su u januaru i februaru. Ukrajinska strana izvijestila je da je sljedeći krug pregovora okvirno zakazan za oko 27. februara.

Rusija nije uspjela postići svoje ciljeve u Ukrajini. Glavna prepreka ostaje ukrajinska vojska, koja se neprekidno opire već četiri godine.

Štaviše, Ukrajinu podržava Zapad – i finansijski i vojno. Rusija se takođe mora nositi s obimnim sankcijama koje su joj nametnute zbog sukoba koji je u toku.

Ruska strana je prisiljena pronaći nove načine zaobilaženja zapadnih mjera, što i čini s određenim uspjehom – na primjer, kroz djelovanje takozvane “flote u sjenci” koja prevozi rusku naftu pod sankcijama.

Zapad je, međutim, svjestan tih aktivnosti i nastoji odgovoriti u skladu s tim, prenosi “Defence24”.

Bezbjednosne mjere u Ženevi i okolini biće pooštrene dok traju pregovori SAD-Iran i SAD-Ukrajina, saopštila je policija kantona Ženeva.

Američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof rekao je ranije da on i zet američkog predsjednika Donalda Trampa, DŽared Kušner, namjeravaju da se sastanu sa sekretarom Savjeta za nacionalnu bezbjednost Ukrajine Rustemom Umerovim u Ženevi.

Neimenovani diplomatski izvor rekao je za RIA Novosti da se očekuje da će ruski specijalni predsjednički izaslanik Kiril Dmitrijev, šef Ruskog fonda za direktna ulaganja, takođe stići u Ženevu na razgovore sa američkom stranom.

Nova runda razgovora SAD-Iran o iranskom nuklearnom pitanju, takođe, će biti održana danas u Ženevi.

Žene na fotografiji sa naučnikom Stivenom Hokingom, iz dokumenata koje je objavilo Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu, radile su kao njegove negovateljice, objavio je San.

Te slike prikazuju Hokinga kako leži na ležaljci držeći crveno piće.

Iako slike nemaju kontekst o vremenu i mjestu nastanka, portparol Hokingove zaostavštine potvrdio je da su te žene bile “dugoročne njegovateljice iz Velike Britanije”.

On je rekao da je bilo kakva insinuacija o neprikladnom ponašanju Hokinga “pogrešna i krajnje nerealna”.

Fotografije su navodno snimljene 2006. godine na karipskom ostrvu Sent Tomas, gdje je Hoking govorio o kvantnoj kosmologiji.

Hoking je bio među naučnicima koji su učestvovali u događaju koji je finansirao Epstin.

Nije jasno zbog čega su ove slike uključene u Epstinove dosijee, ali Hoking je viđen na Epstinovom ostrvu, gdje je, prema izvještajima, organizovan obilazak morskog dna podvodnim brodom prilagođenim za Hokingovo stanje.

Takođe, u Epstinovim dokumentima se pominju optužbe o Hokingu koje sugerišu na njegovu povezanost sa maloljetničkim seksualnim skandalima.

U jednom od imejlova, Epstin je navodno sugerisao vezu između Hokinga i Virdžinije Đufri, koja je tužila Endrua Mauntbatena-Vindzora za seksualno zlostavljanje.

Drugi izvještaji iz dosijea pominju da su Hoking i Epstin 2011. godine posjetili “isključivo muški” klub, ali nijedna od ovih optužbi nije zvanično potvrđena.

Hoking je preminuo 2018. godine, a tokom svog života bio je zavisan od 24-časovne medicinske njege zbog bolesti motornih neurona.

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da Brisel sada zahtjeva od Mađarske, kao članice EU, da šalje trupe u Ukrajinu.

U objavi na “Iksu”, Orban se osvrnuo na ključne stavke sa sjednice Evropskog parlamenta – zahtjev za aktivno učestvovanje u vojnoj akciji EU u Ukrajini, kao i trenutno stanje naftovoda Družba – o kojima ga je informisao mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

“Blokiranje protoka nafte preko naftovoda Družba prema Mađarskoj je koordinisana akcija Evropske Komisije i Ukrajine”, naveo je on.

Orban je zaključio da ne postoji tehnička prepreka za ponovno pokretanje protoka nafte, i da je ta blokada politička ucjena Brisela i Kijeva.

Evropska komisija (EK) predložila je danas, 25. februara, otvaranje pregovora sa zemljama Zapadnog Balkana kako bi ih integrisala u režim EU “Roam Like at Home”.

Nakon što se finalizuju sporazumi sa svakom od zemalja i nakon što se svaka od njih u potpunosti uskladi s pravilima EU o roamingu, ljudi koji putuju između EU i Zapadnog Balkana moći će da pozivaju, šalju tekstualne poruke i koriste mobilne podatke bez dodatnih naknada za roming.

Kako se navodi u saopštenju EK, to znači povezanost po domaćim cijenama ne samo za građane i preduzeća sa Zapadnog Balkana koji posjećuju EU, već i za putnike iz EU na Zapadnom Balkanu, a sporazum bi trebalo da olakša i učini pozive pristupačnijim kako ljudima, tako i kompanijama koji se nalaze u EU ili Zapadnom Balkanu zbog studiranja, rada ili odmora.

Na potezu Savjet EU i zemlje Zapadnog Balkana
EK za taj prijedlog traži odobrenje Savjeta EU za otvaranje pregovora sa partnerima sa Zapadnog Balkana, a nakon što Savjet usvoji prijedlog, EK će pregovarati o bilateralnim sporazumima sa svakim partnerom sa Zapadnog Balkana.

Prijedlog EK ima za cilj da se nadograde i unaprede postojeće dobrovoljne obaveze rominga između nekih mobilnih operatera u EU i Zapadnom Balkanu.

Kako se navodi predlog je konkretan primjer pristupa EU postepenoj integraciji prije pristupanja EU, kako je navedeno u Planu rasta za Zapadni Balkan za 2023. godinu.