Kategorija: Svijet

Kina je smijenila devetnaest zvaničnika, uključujući devet iz vojske, sa svoje liste zakonodavaca uoči najvećeg godišnjeg političkog sastanka sljedeće sedmice.

Smjene je objavilo najviše zakonodavno tijelo zemlje, Stalni odbor Nacionalnog narodnog kongresa (NPC). Nije naveden zvaničan razlog za smjenu, ali ona dolazi samo nekoliko sedmica nakon što je predsjednik Si Đinping smijenio s dužnosti Džang Jousja, svog najviše rangiranog generala i ujedno jednog od njegovih najbližih vojnih saveznika.

Od dolaska na vlast, Đinping je pokrenuo niz antikorupcijskih kampanja, nazivajući korupciju najvećom prijetnjom Komunističkoj partiji. Međutim, neki kritičari kažu da je korištena kao alat za uklanjanje političkih rivala. Prema izvještaju državnih medija, među smijenjenima su Li Ćiaoming, komandant kopnenih snaga Narodnooslobodilačke armije (PLA) i Šen Đinlong, bivši komandant mornarice PLA.

Ovo je ujedno i posljednja u nizu čistki visokoprofiliranih vojnih ličnosti u posljednjih nekoliko godina, uključujući i oštru akciju iz oktobra dvije hiljade dvadeset pete godine u kojoj je devet visokih generala smijenjeno sa svojih položaja. Vlasti su u to vrijeme tvrdile da su čistke bile dio kampanje protiv korupcije.

U Vašingtonu se pojavio dokument na sedamnaest stranica koji od predsjednika SAD-a Donalda Trampa traži da proglasi vanredno stanje i preuzme kontrolu nad izbornim procesom u Americi zbog navodnog “ometanja” koje je Kina sprovela dvije hiljade dvadesete godine.

Dokument su autorisali konzervativni aktivisti bliski Trampovom MAGA pokretu, a od Trampa se traži da preuzme potpunu kontrolu nad procesom izbora prije novembra. Tramp bi, prema ovom prijedlogu, mogao da zabrani glasanje poštom i nametne pravila po kojima bi svi građani SAD-a morali da predstave identifikacioni dokument sa svojom fotografijom na glasanju.

Ovakvi zakoni postoje u nekoliko saveznih država, ali je njihovo donošenje na nivou cijelog SAD-a izrazito sporno. Veliki broj Amerikanaca nema ovaj tip dokumenta, a posebno se to odnosi na one građane SAD-a koji imaju lošije imovinsko stanje. Većina ovih osoba jednostavno ne može napustiti svoja radna mjesta da bi predavali papire u uredima za izdavanje dokumenata, iz straha da bi mogli izgubiti posao. Takođe, mnogi od ovih ureda imaju izrazito ograničeno radno vrijeme, a često rade samo dva do tri sata sedmično.

Bez obzira na to, činjenicu da na državnom nivou nema ovakvog zakona, Tramp je koristio za tvrdnje, često bez valjanog dokaza, da “ilegalni migranti masovno glasaju” te da zbog toga Demokratska stranka pobjeđuje na izborima. Što se tiče tvrdnji da je Kina uticala na rezultat izbora dvije hiljade dvadesete godine, ona takođe nije potkrijepljena ozbiljnijim dokazima, a ranija istraga iz dvije hiljade dvadeset prve godine pokazala je da su vlasti u Pekingu “razmatrale, ali nisu pokrenule” kampanju uticaja na izbore.

Podsjetimo, Tramp nikada nije priznao poraz od Džoa Bajdena dvije hiljade dvadesete godine, te i dalje tvrdi da su ti izbori “pokradeni”, takođe bez dokaza. Pokrenuo je i više tužbi, ali su sve odbačene.

Izaslanici američkog predsednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof i Džared Kušner, sastali su se danas dva puta u Ženevi sa iranskim ministrom spoljnih poslova Abasom Aragčijem, a razlike između dve strane ostaju značajne i o više pitanja se još uvek raspravlja.

Prema navodima medija razgovori, koji su vođeni uz posredovanje omanskog ministra spoljnih poslova Badra Albusaidija i uključivali šefa nuklearne agencije UN-a Rafaela Grosija, trajali su nekoliko sati i uključivali su i direktne i indirektne razmene.

Teheran je navodno ponudio da ograniči obogaćivanje uranijuma na medicinske potrebe, dok bi nuklearna aktivnost prestala na neodređen, ograničen broj godina. Obogaćivanje bi se kasnije nastavilo pod regulisanim regionalnim okvirom. SAD, sa svoje strane, zahtevaju sporazum bez vremenskog ograničenja.

Navodi se da je Vašington voljan da dozvoli obogaćivanje na niskom nivou u istraživačkom reaktoru u Teheranu, ali insistira na potpunom demontiranju iranskih nuklearnih postrojenja i prebacivanju sav obogaćeni uranijum van zemlje. Izvor koji citira Čenel 12 kaže da su Vitkof i Kušner napustili prvu rundu razgovora razočarani onim što su Iranci predstavili, naglašavajući dubinu preostalih neslaganja.

Sjedinjene Američke Države otvorene su za dijalog sa Sjevernom Korejom bez ikakvih prethodnih uvjeta, objavila je južnokorejska novinska agencija Yonhap pozivajući se na izvore iz Bijele kuće.

Ovaj potez Washingtona dolazi u trenutku kada je sjevernokorejski lider Kim Jong-un ranije ove sedmice poručio da nema razloga za loše odnose sa SAD-om, pod uvjetom da se Washington suzdrži od, kako je naveo, „neprijateljske politike“.

Kim je u srijedu zatvorio višednevni kongres vladajuće Radničke partije Koreje, na kojem je predstavio svoje političke ciljeve za narednih pet godina. Tijekom svog obraćanja, Kim je ponovio jasan stav da odbija pregovore sa zvaničnim Seulom, ali je ostavio otvorena vrata za razgovore sa Washingtonom. Ipak, njegov uvjet za to je da Sjedinjene Američke Države priznaju Sjevernu Koreju kao nuklearnu silu.

Zvanični Pjongjang je u prošlosti više puta glatko odbijao američke pozive na denuklearizaciju, odnosno odricanje od nuklearnog oružja. Režim u Sjevernoj Koreji naglašava da je spreman na obnavljanje međusobnih razgovora isključivo ukoliko SAD prestanu insistirati na tom zahtjevu.

Kako piše agencija AP, analitičari smatraju da je Kimov stvarni cilj da kroz pregovore izdejstvuje ublažavanje američkih sankcija, ali i prešutno priznanje Sjeverne Koreje kao nuklearne velesile.

Podsjetimo, američki predsjednik Donald Trump se tijekom svog prvog mandata tri puta direktno sastao s Kimom kako bi pregovarao o nuklearnom razoružanju. Ti povijesni susreti, međutim, nisu doveli do obustave sjevernokorejskog nuklearnog programa, a komunikacija između dviju država je od tada praktično u prekidu. Uprkos tome, Trump i dalje često ističe da je s Kimom ostvario „dobre odnose“.

Mađarski premijer Viktor Orban optužio je predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da i dalje ne obnavlja isporuke nafte preko naftovoda Družba, ugrožavajući time energetsku bezbjednost Mađarske.

“Isporuke nafte moraju odmah da se nastave! Znamo da je naftovod operativan. Znamo da isporuke nafte Mađarskoj nisu nastavljene zbog političke odluke predsjednika Zelenskog”, napisao je Orban na mreži Iks.

On je dodao da Zelenski “po Briselu tvrdi da naftovod ne može ponovo da se pokrene”, prenosi Tanjug.

Mađarski premijer je naveo da očekuje da Ukrajina ispuni svoje obaveze prema Evropskoj uniji i njenim članicama i da ponovo pokrene isporuke.

Zbog aktuelne situacije, Orban je rekao da će danas održati konsultacije sa premijerom Slovačke Robertom Ficom.

Sljedeći krug mirovnih pregovora o okončanju rata u Ukrajini biće održani u Abu Dabiju početkom marta, izjavio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u sinoćnom video-obraćanju.

“Danas sam više puta razgovarao sa (sekretarom Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine) Rustemom Umerovim, (članom pregovaračkog tima Ukrajine) Davidom Arahamiom i predstavnicima predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, nakon njihovih današnjih sastanaka”, rekao je sinoć Zelenski, prenosi Ukrinform.

On je istakao da sada postoji veća spremnost za sljedeći trilateralni format.

“Najvjerovatnije će sljedeći sastanak biti u Emiratima, u Abu Dabiju, početkom marta. Cilj je da se finalizuje sve što je postignuto radi stvarnih garancija bezbjednosti i pripremi sastanak na nivou lidera”, naglasio je Zelenski.

Predsjednik Ukrajine je kazao da upravo sastanci lidera mogu da donesu ključne odluke, posebno u slučaju Rusije i njenog, kako je naveo, “personalizovanog režima”.

“Rat mora da bude okončan, to je stav Ukrajine i svih naših partnera”, istakao je on.

Zelenski je dodao da trenutno ne postoji spremnost Rusije za mir niti bilo kakvi znaci da predsjednik Rusije Vladimir Putin zaustavlja ratne operacije.

U tom kontekstu, kako je naveo, SAD i Evropska unija vode razgovore o formatima pritiska na Rusiju.

Bivša državna sekretarka SAD i supruga bivšeg predsjednika Bila Klintona, Hilari Klinton, izjavila je danas da nema nikakvih saznanja koja bi pomogla u istrazi slučajeva povezanih sa dokumentima osuđenog seksualnog prestupnika DŽefrija Epstina.

– Nikad nisam letjela njegovim privatnim avionom niti posjećivala njegovo ostrvo, dom ili kancelarije – rekla je Klintonova tokom svjedočenja pred članovima Predstavničkog doma Sjedinjenih Američkih Država u Njujorku u okviru kongresne istrage o Epstinu, prenosi Gardijan.

Ona je ocijenila da je Epstin bio “gnusna osoba”, ali i da “daleko od toga da je bio sam”.

Prema njenim riječima, “kao i svaka pristojna osoba”, bila je užasnuta kada je čula za njegove zločine, ali i istakla da postupci u istrazi nisu transparenti i da su pristrasni.

– Istraga (nadzornog odbora) trebalo je da procijeni način na koji je vlada postupala u istragama, ali osam službenika za sprovođenje zakona je dobilo sudski poziv i većini je bilo dozvoljeno da podnesu izjave da nemaju informacije koje bi mogli da pruže – rekla je ona.

Ocijenila je da je takva istraga osmišljena kako bi se zaštitila “jedna politička stranka i jedan javni službenik”, umjesto da se “potraži pravda” za žrtve i preživjele.

– Srce mi se slama zbog žrtava. I bijesna sam u njihovo ime – rekla je Klintonova.

Podsjetila je da se 13. januara pred nadzornim odborom Kongresa zaklela da ne zna ništa o kriminalnim aktivnostima DŽefrija Epstina ili njegove saradnjice Gislen Maksvel ili o istragama o njima.

Klinton je izrazila mišljenje da bi Odbor, ako zaista želi da pokrene pravu istragu, zatražio od državne tužiteljke Pem Bondi i državnog sekretara Marka Rubija da svjedoče o tome zašto Trampova administracija “napušta preživjele” i radi na ruku trgovcima ljudima.

– Odbor koji nastoji da zaustavi trgovinu ljudima pokušao bi da razumije koji su konkretni koraci potrebni da se popravi sistem koji je omogućio Epstinu da se izvuče sa svojim zločinima iz 2008. godine. Odbor koji vode izabrani zvaničnici posvećeni transparentnosti osigurao bi potpuno objavljivanje svih dosijea. Obezbijedio bi da zakonito redigovanje tih dosijea zaštiti žrtve i preživjele, a ne moćne ljude i političke saveznike. Istraživao bi izvještaje da je Ministarstvo pravde uskratilo intervjue FBI-ja u kojima preživjeli optužuju predsjednika Trampa za gnusne zločine – navela je Klinton na svjedočenju.

Ona je dodala da je umjesto toga, odbor primorao nju da svjedoči, iako je odbor, kako je dodala, svjestan da ona nema nikakva saznanja koja bi pomogla istrazi, a u cilju da se skrene pažnja sa Trampovih postupaka.

– Ako je ovaj Komitet ozbiljan u namjeri da sazna istinu o Epstinovim zločinima trgovine ljudima, ne bi se oslanjao na gomile novinara da bi dobio odgovore od našeg sadašnjeg predsjednika o njegovoj umiješanosti, već bi ga direktno pitao pod zakletvom o desetinama hiljada puta kada se pojavljuje u Epstinovim dosijeima. Šta se krije? Ko je zaštićen? I čemu prikrivanje? – upitala je ona.

Istraga Odbora ima za cilj da razjasni zašto Ministarstvo pravde, u prethodnim predsjedničkim administracijama, nije pokrenulo dodatne optužbe protiv Epstina nakon sporazuma iz 2008. godine, kada je na Floridi priznao krivicu po državnim optužbama za podvođenje maloljetnice, ali izbjegao savezne optužbe.

Nakon Hilari Klinton, u petak bi pred Kongresom trebalo da svjedoči i njen suprug i nekadašnji predsjednik SAD Bil Klinton.

Portparolka ruskog ministarstva vanjskih poslova, Marija Zaharova, izjavila je u četvrtak da je incident s gliserom registrovanim na Floridi u blizini obale Kube “agresivna provokacija Sjedinjenih Država” s ciljem eskalacije situacije i izazivanja sukoba, izvijestila je državna novinska agencija TASS.

Kubanske snage ubile su četiri prognanika i ranile šest drugih koji su u srijedu gliserom ušli u kubanske vode i otvorili vatru na kubansku patrolu, saopštila je kubanska vlada u vrijeme pojačanih napetosti sa Sjedinjenim Državama.

“Ovo je agresivna provokacija Sjedinjenih Država s ciljem eskalacije situacije i izazivanja sukoba”, kubanska vlada je citirala portparolku Ministarstva vanjskih poslova Mariju Zaharovu, prenosi TASS.

Kubanska vlada objavila podatke o putnicima na gliseru

Kubanska vlada izjavila je da je podatke o putnicima na brodu dobila od osumnjičenih koji su pritvoreni nakon pucnjave.

Identifikovala je sedam od 10 putnika, uključujući Konrada Galinda Sariola, Hozea Manuela Rodrigeza Kastela, Kristiana Ernesta Akostu Guevaru i Roberta Azkoru Konsuegru. Kubanska vlada izjavila je da je jedan od četvero ubijenih Mihel Ortega Kasanova.

Troje drugih još nije identifikovano.

“Proces istrage nastavlja se dok se činjenice u potpunosti ne razjasne”, saopštilo je ministarstvo.

Rubio obaviješten o incidentu

Američki državni sekretar Marko Rubio ranije je novinarima rekao da je obaviješten o incidentu i da SAD sada prikuplja vlastite informacije kako bi utvrdio jesu li žrtve američki državljani ili stalni stanovnici.

“Imamo razne elemente američke vlade koji pokušavaju identifikovati elemente priče koji nam možda sada nisu dostavljeni”, rekao je Rubio dok je bio na aerodromz u Basetereu, St. Kits, gdje je prisustvovao regionalnom samitu s karipskim čelnicima, navodi “TelegraphIndia”.