Kategorija: Svijet

Melanija Tramp će postati prva aktuelna prva dama SAD koja će predsjedavati sjednici Savjeta bezbjednosti UN sljedeće sedmice, saopšteno je iz njene kancelarije.

U saopštenju se navodi da će na dnevnom redu biti “obrazovanje, tehnologija, mir i bezbjednost”.

Sjednica pod nazivom “Djeca, tehnologija i obrazovanje u sukobu” biće održana u ponedjeljak, 2. marta.

– Prva dama Melanija Tramp spremna je da ispiše istoriju u UN, preuzimajući čekić dok SAD preuzimaju predsjedavanje Savjetu bezbjednosti da bi naglasile ulogu obrazovanja u unapređenju tolerancije i svjetskog mira – dodaje se u saopštenju.

Sjednici će prisustvovati američki ambasador pri UN Majkl Volc, izaslanici drugih članica Savjeta bezbjednosti i međunarodni akteri, zaključuje se u tekstu.

Mađarski premijer Viktor Orban objavio je na mreži “X” “otvoreno pismo” ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom u kojem ga optužuje da već četiri godine pokušava da uvuče Mađarsku u rat Ukrajine i Rusije.

“Četiri godine niste bili u stanju da prihvatite stav suvjerene mađarske vlade i mađarskog naroda o rusko-ukrajinskom ratu. Četiri godine radite na tome da Mađarsku prisilite da učestvuje u ratu između vaše zemlje i Rusije”, napisao je Orban.

U pismu tvrdi da Zelenski , Brisel i mađarska opozicija “koordiniraju napore” kako bi u Mađarskoj doveli na vlast “proukrajinsku vladu”.

Optužbe oko naftovoda Družba

Orban je optužio Zelenskog da je “blokirao Naftovod prijateljstva”, odnosno naftovod Družba, koji je, kako navodi, ključan za mađarsko snabdijevanje energijom.

“Vaši postupci su protiv interesa Mađarske i ugrožavaju sigurno i pristupačno snabdijevanje energijom mađarskih porodica. Stoga vas pozivam da promijenite svoju protivmađarsku politiku”, poručio je Orban.

Dodao je da Mađari “nisu odgovorni za situaciju u kojoj se Ukrajina nalazi”, da saosjećaju sa ukrajinskim narodom, ali da “ne žele da učestvuju u ratu”, “ne žele da finansiraju ratne napore” niti “da plaćaju više za energiju”.

“Pozivam vas da odmah ponovo otvorite Naftovod prijateljstva i uzdržite se od daljih napada na energetsku bezbjednost Mađarske. Više poštovanja prema Mađarskoj!“, zaključio je Orban u pismu datiranom u Budimpešti 26. februara 2026.

Izbori i zaoštravanje prema Briselu i Kijevu

Orbanovo pismo dolazi uoči parlamentarnih izbora u Mađarskoj zakazanih za april, na kojima se suočava sa najjačim izazovom u posljednjih 15 godina, prenosi Index.hr.

Prema posljednjim anketama, opozicioni blok predvođen Peterom Mađarom (Péter Magyar) ubedljivo vodi ispred vladajućeg Fidesa (Fidesz), stranke Viktora Orbana.

Orban kampanju sve snažnije gradi na suprotstavljanju Briselu i Ukrajini, predstavljajući sebe kao zaštitnika mađarskih energetskih i nacionalnih interesa i protivnika dalje vojne i finansijske podrške Kijevu.

Mađarska je već ranije blokirala ili usporavala pojedine odluke Evropske unije vezane za pomoć Ukrajini, a Orban se profilisao kao najbliži partner Kremlja unutar Evropske unije.

Podsjećamo, Viktor Orban je i ranije govorio da Ukrajinci zahtijevaju da se Mađarska odrekne ruskih energenata, šalje novac Kijevu i podrži članstvo Ukrajine u EU, ali da Budimpešta neće popustiti pred ucjenama.

“Štaviše, oni otvoreno prijete mađarskoj Vladi i njenim zvaničnicima lično”, naveo je Orban ranije u video-snimku objavljenom na društvenoj mreži “X”

Orban je rekao ranije da je Ukrajina, uprkos tome što je uspjela ponovo pokrenuti naftovod, zaustavila isporuke nafte Mađarskoj iz političkih razloga. Poručio je da Budimpešta neće pristati na takvu situaciju.

“Sve dok nafta ne stigne kroz naftovod Družba, neće biti novca za Ukrajinu”, poručio je na društvenoj mreži X.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavilo je da rusko Ministarstvo spoljnih poslova još formuliše stav o Odboru za mir koji organizuje Sjedinjene Američke Države i mogućem učešću Rusije.

On je na brifingu napomenuo da se u obzir uzimaju mišljenja zemalja prijateljskih prema Rusiji, dodajući da više zemalja, uključujući i one koje su prijateljske prema Rusiji, imaju dvosmislen stav prema ovom pitanju, prenio je TASS.

– Ministarstvo spoljnih poslova još formuliše svoj stav. Više zemalja, uključujući i one koje su nam prijateljske, imaju veoma dvosmislen stav. Sve se uzima u obzir – rekao je on.

Peskov je takođe rekao da se danas očekuje razgovor između ruskog i bjeloruskog predsjednika, Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenka, o međunarodnim pitanjima, ali da Odbor za mir i učešće Bjelorusije u tom procesu nisu glavna tema.

– Ovo pitanje nije visoko na dnevnom redu. Naravno, danas će predsjednici imati priliku da razgovaraju o aktuelnim međunarodnim pitanjima. Moguće je da će se ova tema u nekom trenutku pokrenuti. Istovremeno, to je daleko od glavnog pitanja i daleko od vrha dnevnog reda – rekao je on.

Peskov je, komentarišući nedavni incident sa čamcem kod obale Kube, rekao da su kubanski graničari postupili kako je trebalo.

Prema informacijama iz Havane, kubanski državljani koji su pokušali da uđu na ostrvo sa oružjem u rukama, priznali su da su planirali terorističke akcije.

– Ovdje nema šta da se komentariše: treba ga tako i tretirati. Kubanski graničari su uradili ono što su morali da urade u ovoj situaciji – rekao je on.

Broj žrtava u poplavama u brazilskoj državi Minas Žerais porastao je na 46, dok se 21 osoba vodi kao nestala, saopštile su vlasti.

Poplave i klizišta pogodili su gradove Žuiz de Fora i Uba, koji su udaljeni oko 110 kilometara, i natjerali oko 3.600 ljudi da napuste svoje domove, prenio je Rojters.

Iako su kiše prestale u utorak uveče, vlasti i volonteri i dalje rade na pružanju pomoći ljudima koji su izgubili domove, prenosi Tanjug.

🌊 Unbelievable scenes from Brazil! 🇧🇷 Last night, a violent storm in Minas Gerais turned streets into rivers, destroying homes. The flooding was so powerful that even coffins were seen floating through the water. 😱🀠pic.twitter.com/1ocy0Q7iHV

— Md.Sakib Ali (@iamsakibali1) February 26, 2026

Potresne ljudske priče

Iza hladnih brojki kriju se potresne ljudske priče.

U Žuiz de Fori u srijedu je sahranjen 11-godišnji Bernardo Lopes Dutra, jedna od žrtava bujica. Njegov otac Rikardo Dutra primao je saučešće rodbine i prijatelja, dok su mu supruga i kćerka hospitalizovane.

“Pokušavam da se saberem”, rekao je, prenosi Index.

“Koliko god se trudili, u jednom trenutku se osjećate bespomoćno. Svjedočite takvoj situaciji – ljudima zarobljenim pod ruševinama – a ne možete više ništa da učinite, vaš doprinos je ograničen”, rekao je na sahrani Nalvan Luiz, prijatelj stradalog dječaka.

Šanse sve manje

Stotine vatrogasaca, vojnika i volontera sa psima tragačima prekopavaju tone blata i ruševina u nadi da će pronaći preživjele, ali šanse su iz sata u sat sve manje.

Spasiocima su se pridružili i lokalni stanovnici naoružani lopatama.

​”Kada sam iskopao dječje stvari, balone i medvjediće, srce mi se slomilo. I ja sam otac, pokušavam pomoći kako god mogu”, rekao je 33-godišnji zidar Atila Mauro, prenosi 24 sata.

Očaj vlada i u porodici Josiane Aparecide, koja je u odronu izgubila tetku i rođaku, dok se za rođakinjinog partnera i dvoje djece, od šest i devet godina, još uvijek traga.

Trodnevna žalost

Guverner države Minas Gerais, Romeu Zema, proglasio je trodnevnu žalost, a savezna vlada obećala je hitnu pomoć u ljudstvu i opremi.

Ipak, meteorolozi upozoravaju kako opasnost nije prošla jer se u narednim danima očekuju nove obilne padavine.

Poziv stanovnicima

Gradonačelnica Žuiz de Fore Margarida Salomao pozvala je stanovnike iz područja visokog rizika da napuste ta mjesta i potraže sklonište.

Ubrzana je i pomoć savezne vlade Brazila, koja je poslala zdravstvene timove i stručnjake za civilnu odbranu.

Rekordne padavine

Poplave i klizišta u Brazilu postali su česta pojava tokom ljetnje kišne sezone, koja traje od decembra do marta, donoseći intenzivne padavine i prirodne nepogode.

Ovog februara grad Žuiz de Fora zabilježio je najveći nivo padavina u istoriji, više nego dvostruko veći od uobičajenih količina za ovaj mjesec.

Američki predsjednik Donald Tramp i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obavili su prvi razgovor od susreta u Davosu, na kojem je Tramp poručio da želi da rat u Ukrajini bude okončan u roku od mjesec dana.

Američki predsjednik rekao je ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da želi što prije da okonča rat sa Rusijom, saznaje američki portal Axios od jednog ukrajinskog zvaničnika i još dva izvora upoznata s razgovorom.

Prema tim izvorima, Tramp želi postići mirovni sporazum do ljeta, ali i dalje postoje značajne razlike između Ukrajine i Rusije, naročito oko pitanja teritorijalne kontrole na istoku Ukrajine, prenosi Index.hr.

Prvi razgovor nakon susreta u Davosu
Polučasovni telefonski razgovor bio je prvi kontakt Trampa i Zelenskog nakon njihovog susreta u Davosu krajem januara, piše Axios.

Razgovor je održan dan nakon četvrte godišnjice početka totalne ruske invazije na Ukrajinu i dan prije nego što bi Trampovi izaslanici Džared Kušner i Stiv Vitkof trebalo da se sastanu s ukrajinskim pregovaračkim timom u Ženevi. Kušner i Vitkof učestvovali su i u telefonskom razgovoru sa Zelenskim.

Prema riječima izvora upućenog u planove, ruski izaslanik Kiril Dmitrijev mogao bi takođe biti u Ženevi u četvrtak na odvojenim razgovorima s američkim izaslanicima.

“Vrlo prijateljski i pozitivan razgovor”
Tri izvora navode da je razgovor Trampa i Zelenskog bio vrlo prijateljski i pozitivan, piše Axios. Jedan ukrajinski zvaničnik i još jedan izvor rekli su da je Zelenski zahvalio Trampu na dosadašnjoj pomoći te poručio da “samo Tramp može natjerati Putina da zaustavi rat”.

“Zelenski je potom rekao da se nada da će rat završiti ove godine, a Tramp je odgovorio da rat traje predugo i da bi želio da završi u roku od mjesec dana”, rekao je jedan od izvora. Bijela kuća nije odgovorila na upit za komentar.

Moguć trilateralni samit?
Jedna od tema razgovora bio je i mogući trilateralni samit lidera SAD-a, Ukrajine i Rusije.

Zelenski je prošle sedmice rekao za Axios da se preostale razlike oko teritorijalnog pitanja mogu premostiti direktnim razgovorima između njega, Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Tramp je, prema navodima izvora, poručio Zelenskom da će raditi na organizovanju takvog trilateralnog samita ako sljedeći sastanak američkih, ruskih i ukrajinskih pregovarača, planiran za početak marta, donese veći napredak.

“Očekujemo da će ovaj sastanak stvoriti priliku za podizanje razgovora na nivo lidera. Predsjednik Tramp podržava takav redoslijed koraka. To je jedini način da se riješe sva složena i osjetljiva pitanja i konačno završi rat”, napisao je Zelenski na mreži X.

Jedan ukrajinski zvaničnik rekao je da je Tramp ponovio spremnost da Ukrajini ponudi značajne američke bezbjednosne garancije kao dio mogućeg mirovnog sporazuma s Rusijom.

Uoči nastavka nuklearnih pregovora u Ženevi, pojavile su se informacije da je Iran spreman predložiti drastično smanjenje stope obogaćivanja uranijuma sa 60 na 3,6 odsto. Ovaj potez mogao bi oživeti diplomatski proces i ublažiti dugogodišnje tenzije između Vašingtona i Teherana.

Prema rečima arapskog diplomate koji je upoznat s ključnim stavkama nacrta iranskog predloga, a koje je preneo izraelski javni servis Kan njuz, Teheran je voljan sniziti nivo obogaćivanja uranijuma na nivo koji je bio dogovoren istorijskim nuklearnim sporazumom iz 2015. godine.

Isti izvor navodi da Sjedinjene Američke Države u prethodnoj rundi pregovora nisu izričito insistirale na „nultom obogaćivanju“.

Prema procurelom nacrtu, Iran predlaže suspenziju aktivnosti obogaćivanja uranijuma na period od sedam godina u zamenu za ublažavanje određenih ograničenja, dok Vašington traži obavezivanje na duži period, tačnije deset godina.

Iako postoji volja za kompromisom oko stope obogaćivanja, najveći spor trenutno se vodi oko iranskih zaliha koje iznose nekoliko stotina kilograma obogaćenog uranijuma.

Iran kategorično odbija slanje ovog materijala u inostranstvo i spreman je samo na njegovo razređivanje unutar svojih granica. S druge strane, administracija u Vašingtonu čvrsto insistira na tome da se opasni materijal u potpunosti izmesti s iranske teritorije, na šta Teheran trenutno ne pristaje.

Nuklearni pregovori između SAD-a i Irana bili su obustavljeni nakon direktnih sukoba i rasta tenzija na Bliskom istoku u junu 2025. godine. Diplomatski napori su ponovo oživljeni zahvaljujući posredovanju Omana, a strane su dogovorile sastanak 26. februara u Ženevi kako bi nastavile pregovore.

Iako se iranski predlog u diplomatskim krugovima tumači kao konkretan pokazatelj napora za smanjenje tenzija, duboka kriza poverenja između dve strane i suštinska neslaganja u vezi sa sudbinom zaliha uranijuma ostaju kritični faktori koji će odrediti konačan ishod ovih pregovora.

Sljedeći trilateralni sastanak između Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije zakazan je za početak marta, a očekuje se prisustvo Volodimira Zelenskog, Donalda Trampa i Vladimira Putina.

Zelenski je o terminu izvijestio nakon telefonskog razgovora s Trampom i naveo da timovi intenzivno rade na pripremama.

„Naši timovi intenzivno rade i zahvalio sam im se na njihovom radu i aktivnom učešću u pregovorima i naporima da se okonča rat“, rekao je Zelenski.

Dodao je da će se predstavnici sastati u Ženevi 26. februara kao dio priprema za trilateralni susret.

Zelenski je istakao da Tramp podržava predloženi redoslijed koraka i zaključio da je to jedini način da se riješe složena pitanja i okonča rat.

Četvrt vijeka nakon odlaska iz Bijele kuće, Bill Clinton i Hillary Clinton trebalo bi da svjedoče u kongresnoj istrazi o Jeffrey Epstein pred Odborom za nadzor Predstavničkog doma. Odborom predsjedava republikanac James Comer.

Iskazi će biti uzeti u njihovom domu u Chappaqui u saveznoj državi New York. Hillary Clinton trebalo bi da svjedoči u četvrtak, a Bill Clinton u petak, a snimci će naknadno biti objavljeni.

Clintonovi su mjesecima pokušavali izbjeći lično svjedočenje nudeći pisane izjave, ali su pristali nakon što se Predstavnički dom približio dvostranačkom glasanju o proglašenju nepoštivanja Kongresa. Na saslušanju će ih pratiti advokati David Kendall i Cheryl Mills.

Republikanci najavljuju da žele ispitati njihovu povezanost s Epsteinom, uključujući navode o upravljanju saveznom istragom, okolnosti njegove smrti 2019. godine, borbu protiv trgovine ljudima i moguće etičke prekršaje izabranih zvaničnika.

Bill Clinton je, prema navodima, najmanje 16 puta putovao Epsteinovim privatnim avionom i fotografisan je u njegovom društvu, uključujući i sa Ghislaine Maxwell. Nikada nije optužen za krivično djelo povezano s Epsteinom, a njegov portparol navodi da je prekinuo veze prije Epsteinovog hapšenja 2019. godine i da nije bio svjestan zločina.

Hillary Clinton je izjavila da nikada nije upoznala Epsteina.

Preživjele žrtve i njihovi advokati ističu da je važno da posebno bivši predsjednik svjedoči, naglašavajući da samo pojavljivanje u dosijeima ne znači krivicu, ali da niko ne smije biti iznad zakona.

Politički kontekst razlikuje se od ranijih sukoba Clintonovih s republikancima, poput postupka opoziva Billa Clintona ili istraga u vezi s napadom u Bengaziju i privatnim e-mail serverom. Dio demokrata, posebno mlađih članova, pridružio se republikancima u podršci proglašenju nepoštivanja Kongresa, navodeći potrebu za transparentnošću i dosljednošću prema žrtvama.

Najviši demokrata u odboru, kongresmen Robert Garcia, izjavio je za CNN da je želio čuti Clintonove i da je pitanje bilo samo na koji način će njihovo svjedočenje biti obezbijeđeno.

„Mislim da se oni zapravo raduju tome, koliko ja razumijem. Zaista žele da informacije koje imaju iznesu u javnost. Mislim da ćemo dobiti odgovore na mnoga pitanja, ali i da će oni moći vrlo jasno objasniti koje informacije imaju i šta su znali“, naveo je Garcia.

On je dodao da, osim pitanja o kontaktima s Epsteinom, želi saznati i da li je Epstein imao veze sa stranom obavještajnom službom ili odnosima sa stranim vladama. Time će svjedočenja Clintonovih biti dio šire istrage o okolnostima i mogućim međunarodnim vezama ovog slučaja.

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je uoči nove runde pregovora da predsjednik Donald Tramp preferira diplomatsko rješenje u odnosima s Iranom.

„Nakon što im je nuklearni program uništen, rečeno im je da ga ne pokušavaju ponovo pokrenuti, i evo ih. Možete ih vidjeti kako uvijek pokušavaju obnoviti neke njegove elemente. Trenutno ne obogaćuju, ali ipak pokušavaju doći do tačke u kojoj to konačno mogu“, rekao je Rubio.

Dodao je da Iran posjeduje balističke rakete koje mogu gađati američke resurse i saveznike u regionu, kao i pomorske kapacitete koji predstavljaju prijetnju brodarstvu.

Iran je više puta izjavio da balističke rakete nisu predmet pregovora.

Rubio je naglasio da diplomatija ostaje prioritet i izrazio nadu da će razgovori u Ženevi biti produktivni.