Kategorija: Svijet

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je danas, 27. februara u intervjuu za Sky News da bi podržao vojnu operaciju usmjerenu protiv iranskog režima.

Zelenski je rekao da ljudi u Iranu traže pomoć kako bi promijenili trenutni režim, koji otvoreno prijeti drugim zemljama i nanosi značajnu štetu.

Napomenuo je da režim postoji već mnogo godina, da građani nemaju nikakva prava, da ljudi nestaju, bivaju ubijani i pogubljeni u hiljadama.

Zelenski je naglasio da bi podržao operaciju koja bi bila usmjerena na režim, a ne na iranski narod.

Predsjednik Amerike, Donald Tramp, izjavio je u petak da “nije zadovoljan” dosadašnjim pregovorima s Iranom, ali da će pričekati što će se dogoditi u dodatnim rundama pregovora s tom bliskoistočnom zemljom o njenom nuklearnom programu.

“Nisam zadovoljan činjenicom da nam nisu voljni dati ono što imamo. Nisam oduševljen time. Vidjećemo šta će se dogoditi. Razgovaraćemo kasnije”, rekao je Tramp novinarima dok je u petak napuštao Bijelu kuću. “Nismo baš zadovoljni načinom na koji pregovaraju. Ne mogu imati nuklearno oružje”, rekao je Tramp.

Napetosti između Sjedinjenih Država i Irana ostaju visoke nakon što njihovi posljednji nuklearni pregovori u Ženevi u četvrtak nisu uspjeli postići napredak, a američke snage se okupljaju u regiji.

Tramp je zaprijetio vojnom akcijom ako Iran ne pristane na dalekosežni sporazum o ograničavanju svog nuklearnog programa.

Iran insistira na tome da ima pravo obogaćivati ​​uranijum u mirnodopske svrhe i poriče da traži nuklearno oružje, navodi “PBS”.

Izrael je u subotu pokrenuo napad na Iran, a ministar odbrane te zemlje proglasio je vanredno stanje širom zemlje.

Izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je da je Izrael napao Iran sa ciljem, kako tvrde, eliminisanja pretnji po zemlju.

Sirene za vazdušnu opasnost se čuju širom Izraela, a očekuje se neposredni odmazdni napad.

Kako je saopštilo Ministarstvo odbrane, vojna akcija je pokrenuta radi neutralizacije neposrednih opasnosti koje prete Izraelu. Zbog brze eskalacije situacije, Kac je hitno proglasio posebno vanredno stanje na nivou cele zemlje.

Vlasti su apelovale na javnost da se strogo pridržava uputstava Komande domaćeg fronta i da do daljnjeg ostane u bezbednim i zaštićenim područjima, odnosno skloništima.

Izraelske obaveštajne i vojne službe procenjuju da se u veoma kratkom roku očekuje masovni odmazdni napad na Izrael, koji bi mogao da uključi rojeve dronova i balističkih raketa.

Istovremeno, izvori sa terena javljaju da se u glavnom gradu Irana, Teheranu, čuju jake eksplozije, što ukazuje da su izraelski udari na iransku teritoriju već u toku.

Belgijski grad Bom uveo je dnevnu zabranu alkohola u centru grada od aprila do septembra kako bi smanjio javne nerede, izvijestila je u petak televizija “VRT”.

Tokom tog perioda, konzumiranje alkohola biće zabranjeno na i oko Grote Markta, istorijskog trga, u svakom trenutku.

Prije je javno pijenje izvan dopuštenih područja bilo zabranjeno samo od ponoći do 08.00 sati ujutro, osim na dopuštenim terasama i događajima.

Gradonačelnik Jeroen Baert rekao je da je mjera usmjerena na područja gdje su se dogodile smetnje povezane s alkoholom.

“Odabrali smo ovaj period jer su dani duži i šanse za lijepo vrijeme se povećavaju. Pogotovo se tada ljudi okupljaju na područjima gdje želimo preduzeti mjere”, objasnio je Baert.

Prekršitelji se mogu suočiti s kaznama prema opštinskom zakoniku o upravnim sankcijama.

Vlasti su pojasnile da će se nošenje otvorene flaše ili limenke alkohola takođe smatrati kršenjem zabrane, prenosi “Anadolija“.

Ujedinjeno Kraljevstvo, Gibraltar i EU spremni su okončati “gotovo deceniju neizvjesnosti za britansku prekomorsku teritoriju od referenduma o Bregzitu”, napisao je londonski “The Standard”.

Nacrt ugovora koji su sastavile tri vlade ima za cilj “zaštititi britanski suverenitet, britansku vojnu autonomiju i osigurati ekonomsku budućnost Gibraltara”. Madrid se, međutim, nada da će ovaj sporazum teritoriju dodatno privući španskoj kontroli.

Šta je u ugovoru?

Iako nije u potpunosti ratifikovan, nacrt ugovora tvrdi da se bavi “posljednjim velikim neriješenim pitanjem Bregzita”.

Prema novim pravilima, Ujedinjeno Kraljevstvo će dopustiti španskim graničarima da provjeravaju pasoše onih koji ulaze na teritoriju vazduhom ili morem. To znači da će ti dolasci pokazati svoje pasoše i britanskim i španskim vlastima – u “dvostrukim graničnim kontrolama” sličnim onima koje se viđaju na terminalima Eurostara u londonskom St Pancrasu.

U stvari, ovo “pomjera vanjsku granicu EU s granice između Španije i Gibraltara na tačke dolaska na Rok”, napisao je “The Times”. Gibraltar neće postati dio EU, ali će stanovnici moći slobodno prelaziti u Španiju i obrnuto. Očekuje se da će se “bodljikava žica” koja odvaja Gibraltar od Španije “ukloniti” nakon više od vijeka kako bi se stvorila “fluidna granica” za ljude i robu.

Kao rezultat toga, “Rok efektivno postaje dio šengenske zone EU za kretanje bez pasoša”, navodi “The Telegraph”. Uklanjanjem kopnene granice, “sporazum štiti stanovnike Gibraltara i Špance od pravila nakon Bregzita”, što znači da više nisu podložni ograničenju putovanja bez vize od 90 dana svakih 180 dana.

Što se tiče carine, Gibraltar se sada mora “uskladiti s pravilima jedinstvenog tržišta EU” i biti “pod nadležnošću Evropskog suda pravde”. To znači da “cigarete i alkohol više neće biti tako jeftini na Kamenu”. Gibraltar će zadržati svoj režim nultog PDV-a, ali će se na robu uvezenu na teritoriju radi prodaje primjenjivati ​​novi “porez na transakcije” počevši od 15 odsto.

Ključno je da nacrt sporazuma ne utiče na suverenitet teritorije. Prema ugovoru, UK “nikada neće sklapati aranžmane” u kojima bi suverenitet prešao na drugu državu protivno “slobodno i demokratski izraženim željama” gibraltarskog naroda.

Zašto sada?

Gibraltar je Španija ustupila Britaniji davne 1713. godine, prema Ugovoru iz Utrehta, a lokalno stanovništvo “snažno podržava ostanak u obliku britanske prekomorske teritorije”, rekao je “The Independent”. Posljednji put kada je Gibraltar glasao o pitanju dijeljenja suvereniteta sa Španijom, 2002. godine, “gotovo 99 odsto Gibraltaraca odbilo je taj potez”.

Španija je trebala primijeniti novi automatizovani granični sistem EU “Ulazak/Izlazak” od aprila, koji bi uključivao biometrijske provjere na granici s Gibraltarom, izvijestio je “BBC”. Da nije postignut dogovor, na vazdušnim, kopnenim i morskim granicama bile bi uvedene “obavezne provjere pasoša” što bi “uništilo gibraltarsku ekonomiju”, dovelo do “beskrajnih” redova za ulazak i koštalo “stotine miliona godišnje” britanske poreske obveznike, prema predloženom ugovoru.

Na koga će to uticati?

Oko 15.000 ljudi – nešto manje od polovine od 35.000 stanovnika teritorije – svakodnevno prelazi granicu, uglavnom u poslovne svrhe. Neće im trebati provjera pasoša i moći će slobodno prolaziti.

Kakva je bila reakcija?

Prijedlozi o “sigurnosti i zaštićenosti” omogućuju Gibraltaru da “s povjerenjem gleda u budućnost”, istovremeno “štiteći naš britanski način života” i istražujući “nove mogućnosti za rast i prosperitet”, rekao je Fabian Pikardo, glavni ministar Gibraltara.

Britanske i španske diplomate nadaju se da će “ugovor poboljšati bilateralne odnose”, izvijestio je “The Standard”. Međutim, Španija želi “ojačati” svoje “pravno pravo na Gibraltar”, otvarajući put Madridu da ima veći uticaj na teritoriju”. Neki u Ujedinjenom Kraljevstvu, u međuvremenu, mogli bi sporazum vidjeti kao “eroziju suvereniteta”.

Svaki sporazum koji “Španiji daje nove ovlasti nad ulaskom, boravkom, infrastrukturom ili sprovođenjima mora ispitati Parlament redak po redak prije nego što stupi na snagu”, rekla je ministarka vanjskih poslova u sjenci – Vendi Morton.

Šta će se sljedeće dogoditi?

Ugovor je objavljen u nacrtu, tako da ga još uvijek trebaju pregledati pravni timovi svih stranaka. Zatim će ga morati ratifikovati parlamenti Ujedinjenog Kraljevstva, Gibraltara i Evropskog parlamenta.

“Gibraltarska vlada kaže da se nada privremenoj primjeni sporazuma od 10. aprila”, rekao je “BBC”, a prenosi “The Week“.

Osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin pokušao je da kupi palatu u Maroku za skoro 15 miliona dolara, nekoliko dana prije nego što je uhapšen 2019. godine.

To se navodi u dokumentima koje je prošlog mjeseca objavilo američko Ministarstvo pravde i u kojima se navodi da je Epstin želio da kupi veliku palatu u luksuznom kvartu Palmeraie u Marakešu, koja je opisana kao arhitektonsko remek-djelo, koje je izgradilo 1.300 majstora, a koja je ukrašena rezbarijama i mozaicima, prenosi BBC.

Navodi se da je Epstin potpisao bankovni transfer od 14,95 miliona dolara 5. jula 2019. godine, dan prije hapšenja i nakon sporazuma o kupovini sa ofšor kompanijom koja je posjedovala nekretninu.

On je pregovarao o kupovini nekretnine od 2011. godine, ali su sporovi oko cijene i načina kupovine trajali godinama, a prema objavljenim dokumentima, transfer je bio Epstinova posljednja veća finansijska transakcija prije hapšenja.

Tri dana nakon hapšenja, Epstinov računovođa Ričard Kan otkazao je bankovni transfer i kupovina na kraju nikada nije završena.

BBC podsjeća da Maroko nema ugovor o ekstradiciji sa SAD, a lokalni mediji spekulišu da je jedan od Epstinovih motiva za kupovinu nekretnine možda bio povlačenje u zemlju kako bi izbjegao hapšenje, ukoliko bi protiv njega bile podignute nove optužnice.

Međutim, bivši Epstinov saradnik, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da transakcija pokazuje da Epstin “nije imao pojma” da će da bude uhapšen.

Prema brošuri o nekretninama, 1.300 majstora je tri godine radilo na izgradnji palate.

Objavljeni dosijei pokazuju da je 2008. godine Epstin zatražio od bivšeg laburističkog ministra Petera Mandelsona da mu pronađe asistenta koji bi mogao da mu “pronađe kuću u Marakešu”.

U dokumentima se detaljno opisuje kako je Epstin periodično posjećivao Maroko od 2012. godine, boraveći u ekskluzivnom okrugu Palmeraie, domu bogate zajednice iseljenika.

Takođe, navodi se, Epstinova dugogodišnja djevojka Karina Šulijak počela je da traži nekretninu u Marakešu, uz brojne posjete toj zemlji, prenosi Tanjug.

Mark Leon, partner kompanije Kensington Luxury Properties, rekao je za BBC da se Epstin fokusirao na njihovu nekretninu Bin Ennakhil (Između palmi) još 2011. godine, kao i da je palata, u vlasništvu njemačkog magnata Gintera Kiša, procijenjena na 55 miliona evra, a njegova početna ponuda bila je toliko niska da se Kiš uvredio i odbio da ponovo posluje sa Epstinom.

Nakon toga, Epstin je iskoristio Šulijak i mrežu kontakata u Maroku kako bi sproveo inspekciju nekretnine, a 2018. godine, Epstin je sam posjetio nekretninu prije nego što je Šulijak dala konačnu ponudu, pretvarajući se da radi u ime Leona Bleka, Epstinovog prijatelja i milijardera.

Dosijei pokazuju da je u jednom trenutku Kensington Luxury Properties predložio Epstinu “strategiju prodaje i oporezivanja”, prema kojoj bi nekretnina bila registrovana kod marokanskih vlasti kao prodata za 10 miliona evra, dok bi se transakcija od 20 miliona evra obavila za dionice ofšor kompanije koja je posjedovala nekretninu, a taj aranžman bi omogućio Epstinu da registruje svoje ime na vlasničkim listovima nekretnine i istovremeno smanji porez koji bi platio marokanskim vlastima.

Međutim, Kensington Luxury Properties je za BBC negirao da je postojao neetičan ili ilegalan pokušaj minimalizovanja poreza.

Najmanje jedan američki državljanin je ubijen, a drugi je ranjen nakon što su kubanski graničari presreli brzi čamac u blizini svoje obale, potvrdio je američki zvaničnik. U okršaju su ubijene ukupno četiri osobe, dok je šest ranjeno.

Incident se dogodio kada su graničari otvorili vatru na gliser registrovan u američkoj saveznoj državi Floridi, na kojem se nalazilo deset osoba. Kubanske vlasti su ih optužile za planiranje “infiltracije s terorističkim ciljevima”, tvrdeći da su putnici na čamcu prvi otvorili vatru. Pored američkih državljana, na brodu se nalazila i treća osoba koja posjeduje američku Ka-jedan vizu, namijenjenu zaručnicima državljana SAD-a. Vlasnik glisera je u međuvremenu izjavio da mu je plovilo ukrao jedan od zaposlenika.

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da Vašington detaljno istražuje ovaj, kako ga je nazvao, “krajnje neobičan” incident. Kubanske vlasti su prvobitno saopštile da su svih deset osoba na plovilu kubanski državljani s prebivalištem u SAD-u. U međuvremenu su identifikovali i uhapsili jedanaestu osobu na kopnu, za koju tvrde da je priznala učešće u navodnoj zavjeri.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Kube pojasnilo je da je gliser ušao u njihove teritorijalne vode te da je presretnut na oko jednu nautičku milju od Kajo Falkonesa, na sjevernoj obali zemlje. U vatrenom okršaju koji je uslijedio, ranjen je i komandant kubanskog patrolnog broda. Prema navodima kubanskih vlasti, većina putnika imala je “policijski dosje povezan s kriminalnim i nasilnim aktivnostima”. Nakon pretrage glisera, pronađeni su pištolji, jurišne puške, improvizovane eksplozivne naprave, kao i druga taktička oprema.

Ova smrtonosna pucnjava događa se u trenutku izuzetno povišenih tenzija između Vašingtona i Havane. Podsjećamo, prije manje od dva mjeseca američke snage su uhapsile venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, koji je bio blizak saveznik Kube, te su spriječile njegovog nasljednika u daljnjem snabdijevanju Kube naftom.

Kina je smijenila devetnaest zvaničnika, uključujući devet iz vojske, sa svoje liste zakonodavaca uoči najvećeg godišnjeg političkog sastanka sljedeće sedmice.

Smjene je objavilo najviše zakonodavno tijelo zemlje, Stalni odbor Nacionalnog narodnog kongresa (NPC). Nije naveden zvaničan razlog za smjenu, ali ona dolazi samo nekoliko sedmica nakon što je predsjednik Si Đinping smijenio s dužnosti Džang Jousja, svog najviše rangiranog generala i ujedno jednog od njegovih najbližih vojnih saveznika.

Od dolaska na vlast, Đinping je pokrenuo niz antikorupcijskih kampanja, nazivajući korupciju najvećom prijetnjom Komunističkoj partiji. Međutim, neki kritičari kažu da je korištena kao alat za uklanjanje političkih rivala. Prema izvještaju državnih medija, među smijenjenima su Li Ćiaoming, komandant kopnenih snaga Narodnooslobodilačke armije (PLA) i Šen Đinlong, bivši komandant mornarice PLA.

Ovo je ujedno i posljednja u nizu čistki visokoprofiliranih vojnih ličnosti u posljednjih nekoliko godina, uključujući i oštru akciju iz oktobra dvije hiljade dvadeset pete godine u kojoj je devet visokih generala smijenjeno sa svojih položaja. Vlasti su u to vrijeme tvrdile da su čistke bile dio kampanje protiv korupcije.