VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Satelitski snimci prikazali uništenu Hameneijevu rezidenciju

    Satelitski snimci prikazali uništenu Hameneijevu rezidenciju

    Satelitski snimci koje je objavio “Njujork tajms” prikazuju uništenu rezidenciju iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija u Teheranu nakon izraelskog vazdušnog napada.

    Hamenei je bio među nekoliko visokih iranskih lidera koji su bili meta jutrošnjih napada izraelske vijske.

    Prema riječima neimenovanog izraelskog zvaničnika, rezultati udara na iranske lidere još nisu jasni.

    Vrhovni vođa Irana ajatolah Ali Hamnei nije u Teheranu i prebačen je na bezbednu lokaciju, rekao je danas zvaničnik za Rojters.

    Iračka milicija Kataib Hezbolah optužila SAD za napade

    Proiračka milicija Kataib Hezbolah optužila je SAD za bombardovanje i obećala uzvratne akcije na američke baze.

    Kataib Hezbolah krivi SAD za napad koji je ciljao iračku vojnu bazu u kojoj se nalazi proiranska milicija, prenosi NBC News.

    Iračka milicija u saopštenju najavljuje da će “uskoro početi da napada američke baze”.

    Poput Iraka, Katara i Kuvajta i Ujedinjeni Arapski Emirati su saopštili ranije danas da zatvaraju svoj vazdušni prostor, prenijela je državna agencija WAM.

    Ranije danas bahreinska državna novinska agencija BNA prenijela je da je centar Pete flote američke mornarice, koji upravlja operacijama u regionu Bliskog istoka, “izložen raketnom napadu”.

    Vlasti u Kataru, još jednoj zemlji sa američkom vojnom bazom, izdale su upozorenja putem mobilnih telefona, pozivajući ljude da ostanu u zatvorenom prostoru, prenio je ranije Gardijan.

     

  • Konaković: Evakuisan dio osoblja iz Irana, ambasada u Teheranu ostaje otvorena

    Konaković: Evakuisan dio osoblja iz Irana, ambasada u Teheranu ostaje otvorena

    Ministarstvo spoljnjih poslova Bosne i Hercegovine poduzelo je mjere zaštite državljana BiH nakon nove eskalacije sukoba na Bliskom istoku i početka izraelsko-američkih napada na Iran. Dio osoblja ambasada već je evakuisan, zajedno s porodicama i nekolicinom građana koji su izrazili želju da napuste region, dok su pojedini odlučili da ostanu.

    Šef diplomatije BiH Elmedin Konaković potvrdio je da je jutros uspostavljen kontakt s Ambasadom BiH u Teheranu. „Ranije smo već evakuisali dio osoblja, ustvari porodice članova našeg osoblja i nekoliko građana BiH koji su izrazili želju da budu evakuisani. Neki su na lični zahtjev ostali. U Ambasadi imamo dvije osobe koje su još uvijek tamo i s njima smo jutros razgovarali“, rekao je Konaković.

    Naglasio je da su u stalnoj komunikaciji s ambasadama u Dohi, Abu Dabiju i Kuvajtu, te da se javlja veliki broj zabrinutih građana. „Ministarstvo će, ukoliko bude potrebe, poduzeti sve potrebne mjere za evakuaciju“, istakao je Konaković, dodajući da BiH koordinira aktivnosti s Evropskom unijom i Ujedinjenim narodima.

    Na situaciju u Iranu osvrnuo se i ambasador BiH u Teheranu Nijaz Čardaklija, koji je naveo da se u toj zemlji nalazi nekoliko državljana BiH. „U Teheranu imamo tri, četiri državljanina BiH. Imamo jednu državljanku koja radi u međunarodnoj, UN-ovoj organizaciji, imamo tri odrasla muškarca i u Isfahanu imamo jednog trenera u lokalnom klubu. Oni su svi imali priliku da izađu ranije“, pojasnio je Čardaklija.

    Prema njegovim riječima, dio građana ostao je zbog profesionalnih obaveza. „Imamo još jednog fudbalera koji je tu i oni bi trebali da se dogovore sa svojim klubovima kako dalje. Dobro smo, živi smo, u kontaktu smo i nema panike nikakve“, naglasio je ambasador, dodajući da je Ambasada spremna pomoći i da ostaje u Teheranu osim u slučaju jačih udara.

    Konaković je upozorio i na širu dimenziju sukoba. „Ovi sukobi već dobrano ugrožavaju globalnu stabilnost. Svjetski poredak, kakav smo poznavali, ne postoji“, rekao je, podsjetivši da su tokom ranijih evakuacija iz Gaze i Sirije institucije BiH pokazale visok stepen profesionalizma.

    Eskalacija je uslijedila nakon što su Izrael i Sjedinjene Američke Države pokrenuli opsežnu vojnu operaciju protiv Irana. Američki predsjednik Donald Trump poručio je da je cilj „braniti američki narod uklanjanjem neposrednih prijetnji iranskog režima“, dok je izraelski ministar odbrane Israel Katz naveo da je riječ o „preventivnom“ napadu.

    Iran je uzvratio napadima na Izrael i američke baze u regionu, čime su tenzije na Bliskom istoku dodatno pojačane. Institucije BiH poručuju da ostaju u stalnom kontaktu s diplomatsko-konzularnim predstavništvima i građanima, te da će reagovati u skladu s razvojem situacije.

  • Nakon udara na američke baze u Zalivu, Saudijska Arabija poručila da neće ostati po strani

    Nakon udara na američke baze u Zalivu, Saudijska Arabija poručila da neće ostati po strani

    Zvanični Rijad saopštio je da će podržati arapske zemlje čije su teritorije pogođene iranskim napadima, nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku i odmazde Teherana zbog izraelsko-američkih udara.

    U saopštenju, Saudijska Arabija navodi da su posledice kršenja suvereniteta država teške i ozbiljne. „Kraljevina Saudijska Arabija najoštrije osuđuje i proklinje očitu iransku agresiju i flagrantno kršenje suvereniteta UAE, Bahreina, Katara, Kuvajta i Jordana“, poručili su zvaničnici, potvrđujući punu solidarnost i spremnost da stave svoje kapacitete na raspolaganje pogođenim zemljama.

    Iran je, kako se navodi, gađao više ciljeva u Bahreinu, Kuvajtu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru, a mete su prvenstveno bile američke vojne baze. U Bahreinu je pogođena baza Juffair, u kojoj je smeštena američka Peta flota i Centralna komanda američkih pomorskih snaga.

    Rakete su presretane iznad Abu Dabija, Dubaija, Kuvajta i Katara, ali je u Abu Dabiju jedna osoba poginula. Reporteri CNN zabeležili su više eksplozija u Dubaiju, dok snimci prikazuju dim u blizini luke Džabal Ali, važnog globalnog logističkog čvorišta.

    Nije jasno da li su eksplozije posledica direktnih udara ili presretanja projektila sistemima protivvazdušne odbrane. Aerodrom u Dubaiju je zatvoren, a putnici čekaju dalji razvoj situacije.

    Iranski projektil pogodio je i vojnu bazu u Kuvajtu u kojoj se nalazi oko 300 italijanskih vojnika. Prema rečima italijanskog ministra spoljnih poslova Antonio Tajani, svi pripadnici su bezbedni i nema povređenih, iako je pista pretrpela značajnu štetu.

    Italijanska premijerka Giorgia Meloni sazvala je hitnu sednicu Vlade i pozvala na smirivanje napetosti. Španski premijer Pedro Sánchez izjavio je da Španija odbacuje „jednostrane vojne akcije Sjedinjenih Država i Izraela“, ali i delovanje iranskog režima, upozorivši da svet ne može priuštiti novi dugotrajan rat na Bliskom istoku.

    Iz NATO saopšteno je da Alijansa pomno prati razvoj događaja u Iranu i regionu. Portparolka Allison Hart navela je da se situacija prati sa zabrinutošću zbog mogućeg daljeg širenja sukoba.

    Korpus islamske revolucionarne garde objavio je da je započeo „prvi talas opsežnih raketnih i bespilotnih napada“ na Izrael, navodeći da je reč o odgovoru na, kako su istakli, „neprijateljsku i kriminalnu agresiju“ na Islamsku Republiku Iran.

    Eskalacija sukoba dovela je do napada na vojne ciljeve u više država regiona, uz civilne žrtve i materijalnu štetu, dok međunarodni akteri pozivaju na smirivanje tenzija i sprečavanje daljeg širenja krize.

  • Iran ima adut kojim bi izazvao globalni haos

    Iran ima adut kojim bi izazvao globalni haos

    Izraelske i američke oružane snage pokrenule su u subotu ujutru koordinisane napade na više ciljeva u Iranu, gurajući Bliski istok u novi vojni sukob.

    Današnji napad američkih i izraelskih snaga uslijedio je nakon što su se Izrael i Iran upustili u 12-dnevni vazdušni rat u junu, i nakon američko-izraelskih upozorenja da će ponovo napasti ako Iran nastavi svoje nuklearne i balističke raketne programe.

    Britanski list “Tajms” je neposredno prije današnjeg napada na Iran pisao o mogućnosti da američki predsjednik Donald Tramp pokrene vojnu akciju, i spremnosti Irana na odmazdu izazivanjem “pakla” u Ormuskom moreuzu, kroz koji prolazi četvrtina svjetske nafte i trećina tečnog prirodnog gasa.

     

    Sa dokova u Bandar Abasu, gdje su nekada izgradili repliku američkog nosača aviona samo da bi ga uništili, vojni planeri iranskog režima, navodi list, ove nedjelje mogu sa izvjesnim zadovoljstvom da gledaju u Ormuski moreuz.

    U demonstraciji vojne moći koja bi mogla da se pokaže ključnom za opstanak režima, ali i za njegovo konačno urušavanje, iranska mornarica je nakratko zatvorila moreuz širine 24 nautičke milje.

    Jasna poruka Americi

    Nakon nekoliko vježbi, tankeri su ponovo polako počeli da prolaze kroz moreuz, a poruka Donaldu Trampu je bila jasna – “bombardujte Iran na sopstvenu ekonomsku odgovornost”.

    Islamska Republika je posljednjih godina mnogo uložila u dronove i balističke rakete i ima impresivan arsenal, uprkos resursima uništenim u sukobu prošlog juna.

    Iran bi mogao da proširi domet svog oružja na saudijska skladišta nafte i ozbiljno ugrozi tankere za prevoz nafte dronovima i minama u Ormuskom moreuzu.

    Rizici iranske blokade i upitna spremnost militanata

    U početnim udarima, Amerika će nastojati da oslabi sposobnost Irana da uzvrati, uključujući ciljanje raketnih skladišta, napade na lansirne sisteme i sisteme komandovanja i nadzora, sa očekivanjem da će režim u Teheranu gotovo sigurno uzvratiti.

    Šiitske militantne grupe – donedavno prva linija odvraćanja i odbrane Irana, koja je uključivala Hezbolah u Libanu, moćne milicije u Iraku i Hute u Jemenu – gotovo sigurno će biti pozvane u borbu. Ali danas su značajno oslabljene u sukobima posljednjih godina, a Hezbolah je pod snažnim pritiskom da se razoruža.

    Neki analitičari smatraju da bi čak mogli odbiti učešće u borbi, osim u slučaju nekoliko “crvenih linija”, koje uključuju atentat na iranskog vrhovnog vođu, ajatolaha Alija Hamneija

    Iako je bilo izvještaja da je Iran rasporedio rakete blizu granice sa Irakom, Ormuski moreuz i prirodna geografska kontrola koju Iran ima nad pomorskim rutama, kako se ističe, ostaju njegov adut.

    Višenedjeljna blokada moreuza mogla bi da podstakne Kinu i druge zemlje da izvrše pritisak na SAD da okončaju rat, pozivajući na prekid vatre poput onog koji je uspostavljen prošlog juna nakon američkih udara na ključna iranska nuklearna postrojenja.

    Ali sa druge strane, blokiranje moreuza napadom na američke snage ili ometanjem plovidbe nosi značajne rizike za opstanak režima, koji zavisi od prihoda od prodaje nafte Kini i Indiji. Ako bi se Ormuski moreuz zatvorio, ti prihodi bi presušili, a pritisak za promjenu režima bi se povećao – što bi koristilo i Saudijskoj Arabiji, glavnom regionalnom rivalu Irana.

    Kao znak bliskih veza između Pekinga i Teherana, ove nedjelje je objavljeno da je Kina spremna da proda Iranu protivbrodsko oružje, uključujući moćne nadzvučne krstareće rakete CM-302, koje imaju domet od oko 290 kilometara i dizajnirane su da izbjegnu brodsku odbranu leteći nisko i velikom brzinom.

    Njihovo raspoređivanje bi značajno ojačalo iranske ofanzivne sposobnosti i predstavljalo bi veliku prijetnju američkim pomorskim snagama. Ovaj sporazum dodatno naglašava savez Irana sa Kinom i Rusijom, sa kojima iranska mornarica redovno izvodi zajedničke vježbe.

    U međuvremenu, Trampove vojne snage su se okupile u neposrednoj blizini, uključujući udarne grupe nosača aviona USS Abraham Linkoln i USS Džerald R Ford.

    Deni Citrinovič, bivši izraelski obavještajni oficir i viši istraživač za Iran u Izraelskom institutu za studije nacionalne bezbjednosti, kaže da bi režim odgovorio na Trampov napad nastojeći da nanese “maksimalnu štetu” kako bi povećao pritisak na Vašington da zaustavi rat koji američka javnost ne želi.

    “Amerikanci imaju ogromnu operativnu nadmoć, ali ne smijemo potcijeniti iranske mogućnosti. Glavni cilj Irana je da preživi, da pobijedi kako ne bi izgubio”, rekao je Citrinovič.

    Kakav bi mogao biti odgovor

    Odgovor bi navodno uključivao napade balističkim raketama na američke baze u regionu, kao i u Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). Međunarodni brodski prevoz bi takođe bio meta napada, a rojevi dronova bi bili lansirani na more.

    Takođe postoje informacije da je Iranska revolucionarna garda (IRGC) izvela vježbe raketnih napada na maketu vazduhoplovne baze al-Dafra u UAE, gde je stacionirano oko 5.000 američkih vojnika.

    Datum napada na Iran nije slučajan – ima posebno značenje

    Ehud Eiran, stručnjak za pomorske sukobe na Bliskom istoku, objašnjava da Teheran održava dvije pomorske snage – tradicionalnu mornaricu sa “konvencionalnom površinskom flotom” i podmornicama, koje djeluju paralelno sa odvojenim pomorskim snagama IRGC-a usmerenim na “asimetrično ratovanje”, oslanjajući se na patrolne brodove i brze napadne čamce.

    Iran i dalje može izazvati globalni haos

    Iran takođe ima niz raketnih sistema, uključujući C-802 (Nur), koje je Hezbolah koristio za napad na izraelski ratni brod 2006. godine, pri čemu su poginula četiri pripadnika posade.

    “Mogući pravci djelovanja uključuju direktne napade na američku pomorsku imovinu, pokušaje ometanja ili blokade ormuskog moreuza ili podsticanje Huta da povećaju napade na globalno pomorstvo u moreuzu Bab el-Mandeb. Glavni rizici su značajni”, rekao je Eiran.

    “Sjedinjene Države bi mogle biti uvučene u dugotrajan i skup sukob sa Iranom, posebno ako dinamiku eskalacije bude teško kontrolisati. Izraelski civili u pozadini mogli bi pretrpjeti značajne ljudske i materijalne gubitke u slučaju nastavka raketnih napada ili napada preko posrednika. Pored toga, Iran bi mogao pokušati da poremeti ključne pomorske trgovačke rute, uključujući Ormuski moreuz i Bab el-Mandeb, čime bi uticao na globalno snabdijevanje energijom i komercijalni brodarski promet”, upozorava Eiran.

    Prema riječima viceadmirala Kevina Donegana, bivšeg komandanta američke mornarice, sve bi moglo da se svede na Trampovu spremnost da se upusti u dugotrajnu borbu, sa praktično zatvorenim Ormuzom i američka sredstva izložena čestim napadima.

    “Iran je vjerovatno najslabiji u posljednjih deset godina. Ali to ne znači da nema ogromnu sposobnost da odgovori”, rekao je Donegan, dodajući da bi zatvaranjem moreuza Iran “mogao da izazove haos u svjetskom ekonomskom sistemu – to su sve stvari koje bi mogli da urade”.

  • Fico: Kijev nije zainteresovan za nastavak protoka nafte

    Fico: Kijev nije zainteresovan za nastavak protoka nafte

    Slovački premijer Robert Fico je nakon telefonskog razogovra s ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim izjavio da ukrajinska strana nema interesa u nastavku protoka nafte preko nafotovoda Družba.

    – Iz razgovora sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim sam stekao jasan utisak da ukrajinska strana nema interesa za nastavak tranzita nafte preko ukrajinske teritorije – napisao je Fico u objavi na “Iksu”.

    On je naveo da je pitao Zelenskog za informacije o tome kada će, i da li uopšte, biti nastavljen protok nafte preko Ukrajine do Slovačke, i da na to pitanje nije dobio konkretan odgovor.

    – Tvrdio sam da imamo legitimno pravo na uvoz na osnovu potpisanih sporazuma sa dobavljačima, kao i na osnovu odluke EU kojom se dozvoljava korištenje energetskih resursa iz Rusije do kraja 2027. godine. Obavijestio sam Zelenskog da nam njegova odluka o obustavljanju protoka nafte izaziva logističke probleme i ekonomsku štetu – napisao je Fico.

    On je podsjetio da ukrajinska strana do sada nije dozvolila slovačkom ambasadoru u Kijevu da izvrši inspekciju štete na naftovodu, i da to nije odobreno ni ambasadoru EU u Ukrajini.

    Slovački premijer je naglasio da će se odazvati na sastanak, ukoliko će to pomoći rješavanju problema sa protokom nafte.

    – Ukrajinski predsjednik je predložio sastanak sa slovačkom stranom o svim aspektima ukrajinsko-slovačke saradnje. Pristaću na sastanak sa njim na teritoriji jedne od članica EU, koje ukrajinski predsjednik često posjećuje – naveo je Fico u objavi.

    On je dodao da je, iz razgovora sa Zelenskim, ipak stekao utisak da Kijev nije zainteresovan za nastavak protoka nafte.

  • Itkonen: Uvoz ruske nafte u nadležnosti Hrvatske, ne EU

    Itkonen: Uvoz ruske nafte u nadležnosti Hrvatske, ne EU

    Odluka o tome da li će se uvoziti ruska sirova nafta i prosljeđivati dalje Slovačkoj i Mađarskoj nakon obustave rada naftovoda “Družba” u nadležnosti je Hrvatske, a ne EU, izjavila je portparolka Evropske komisije za energetiku Ana Kajsa Itkonen.
    Itkonen je navela da naftovod “Adrija” preko Hrvatske ima kapacitet da u potpunosti pokrije potrebe Slovačke i Mađarske za naftom, i Zagreb razmatra da li može, po zakonima EU, prihvatiti rusku naftu radi ponovnog izvoza.

    – Što se tiče obavještavanja o uvozu ruske nafte, to su odluke članica, u ovom slučaju Hrvatske. Sprovođenje i primjena sankcija su na nivou članica. Ne zahtijevamo nikakvo obavještenje od Hrvatske, ali smo u stalnoj pripravnosti kako bismo dobili sve potrebne informacije – rekla je Itkonen.

    Ukrajina je 27. januara obustavila protok ruske nafte ka Slovačkoj i Mađarskoj preko naftovoda “Družba”.

    Bratislava smatra da je naftovod operativan i da odluka Kijeva da odloži nastavak protoka predstavlja čin političke ucjene s ciljem približavanja Ukrajine članstvu u EU.

  • Tramp o ukidanju sankcija Rusiji: Želim da se to desi

    Tramp o ukidanju sankcija Rusiji: Želim da se to desi

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da će podržati ukidanje sankcija Rusiji ukoliko se postigne sporazum o rješavanju sukoba u Ukrajini.

    – Želim da ukinem sankcije (Rusiji), ali prvo moramo da okončamo ovaj rat – rekao je Tramp tokom sastanka sa novinarima u Bijeloj kući, a prenose RIA Novosti.

    Prije toga je Tramp istakao da bi želio da se sukob završi što prije.

    Posljednja runda razgovora između Rusije, SAD i Ukrajine održana je u Ženevi 17. i 18. februara. Nakon razgovora, Vladimir Medinski, šef ruske delegacije i pomoćnik predsjednika Rusije Vladimira Putina, najavio je da će se novi sastanak održati u bliskoj budućnosti.

    Ranije je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio da je Rusija spremna da teži pregovaračkom rješenju ukrajinske krize, nadograđujući se na dogovore koje su postigli predsjednici Rusije i SAD Vladimir Putin i Donald Tramp na samitu na Aljasci.

  • Španija obavijestila SZO o mogućem prenosu svinjskog gripa sa čovjeka na čovjeka

    Španija obavijestila SZO o mogućem prenosu svinjskog gripa sa čovjeka na čovjeka

    Španija je obavijestila Svjetsku zdravstvenu organizaciju o mogućem prenosu svinjskog gripa sa čovjeka na čovjeka, prema procjeni katalonskih vlasti, izjavio je danas portparol katalonskih zdravstvenih vlasti.

    Katalonski zdravstveni sektor je, u međuvremenu, saopštio da je procjena rizika za stanovništvo “veoma niska”, prenosi Rojters.

    Osoba koja je bila zaražena nije pokazivala respiratorne simptome slične gripu, a testovi direktnih kontakata pokazali su da virus nije dalje prenesen.

    Prethodno je španski dnevnik “Pais”, pozivajući se na izvore iz katalonskog zdravstva, naveo da pacijent, koji se od tada oporavio, nije imao kontakt sa svinjama ili farmama svinja, što je navelo stručnjake da zaključe da se radi o prenosu virusa sa čovjeka na čovjeka.

    Izvještaj upozorava da ovakva situacija izaziva zabrinutost zbog potencijala svinjskog gripa za pandemiju, posebno ako dođe do rekombinacije sa ljudskim gripom, što bi moglo da se dogodi ukoliko svinja istovremeno bude zaražena sa oba virusa.

    U 2023. godini, Holandija je obavijestila SZO o potvrđenom ljudskom zaražavanju virusom svinjskog gripa A(H1N1) kod odrasle osobe koja nije imala profesionalni kontakt sa životinjama.

    Pandemija svinjskog gripa 2009. godine inficirala je milione ljudi i bila je uzrokovana virusom koji je sadržao genetski materijal virusa iz svinja, ptica i ljudi.

  • Ministar trgovine SAD svjedočiće pred Kongresom o vezama sa Epstinom

    Ministar trgovine SAD svjedočiće pred Kongresom o vezama sa Epstinom

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je danas da će ministar trgovine Hauard Lutnik svjedočiti pred Kongresom o svom odnosu sa osuđenim seksualnim prestupnikom DŽefrijem Epstinom.

    – Hauard će otići i reći šta god ima da kaže. On je veoma nevin momak, radi dobar posao – rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, prenosi “Si-En-En”.

    Razmjena imejlova, objavljena kao dio Epstinovih dosijea, između bivšeg američkog finansijera i Lutnika pokazuje da je ministar trgovine komunicirao sa Epstinom više od decenije, nakon što je tvrdio da je prekinuo svaki kontakt sa osuđenim seksualnim prestupnikom koji je preminuo 2019. godine.

    Lutnik nije optužen za prekršaj i javno je rekao da “nije imao nikakvu vezu” sa Epstinom.

    Američki predsjednik snažno podržava Lutnika, koji je možda jedan od rijetkih sekretara kabineta koje Tramp smatra ličnim prijateljem.

  • Lavrov uputio poruke podrške Dačiću

    Lavrov uputio poruke podrške Dačiću

    Ministar spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov izrazio je uverenje da će u teškim trenucima neiscrpna energija i duhovna snaga ministru Ivici Dačiću pomoći da prevaziđe bolest, da se vrati u redove pravih patriota svoje zemlje i da će nastaviti da rade zajedno za dobrobit naših zemalja. Doktor Spasoje Popević je danas rekao da je Dačićevo stanje stabilno i da je to omogućilo da se sprovedu dodatni pregledi.

    – Tvoj doprinos je teško precijeniti – poručio je Lavrov u pismu podrške.

    Poruku podrške uputio je i ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko. Ministar Dačić je u bolnici zbog obostrane upale pluća i njegovo stanje je, prema riječima lekara, ozbiljno.

    Doktor Spasoje Popević je danas rekao da je njegovo stanje stabilno i da je to omogućilo da se sprovedu dodatni pregledi.

    Kako su naveli iz MUP-a, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prvi je obišao ministra, odmah nakon prijema u bolnicu i tom prilikom mu pružio ličnu podršku. Predsjednik se, dodaju, kontinuirano interesuje za njegovo zdravstveno stanje, i u stalnoj je komunikaciji sa ljekarima.

    U prethodnim danima je, kako ističu, u kabinet ministra pristigao veliki broj poruka podrške i želja za brz oporavak, kako iz zemlje, tako i iz inostranstva.

    – Ministarstvo unutrašnjih poslova izražava iskrenu zahvalnost svim institucijama, organizacijama i pojedincima koji su uputili reči ohrabrenja i solidarnosti – navodi se u saopštenju.

    Među onima koji su uputili poruke podrške su predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić, predsjednik Vlade Srbije Đuro Macut sa ministrima u Vladi, savetnik predsjednika Republike i predsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević, kao i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik, ministri unutrašnjih poslova Mađarske Šandor Pinter i Sjeverne Makedonije Panče Toškovski, direktor Savezne policije Republike Austrije Mihael Takač i generalni direktor za javnu bezbjednost Republike Austrije Franc Ruf.

    Ministar Pinter je izrazio iskreno žaljenje zbog zdravstvenog stanja ministra i uputio najiskrenije želje za potpuni i brz oporavak, naglasivši da je u potpunosti svjestan značajnih odgovornosti i težine dužnosti koje ministar obavlja, ali da zdravlje mora imati prednost iznad svega. On je izrazio uverenje da će se, nakon oporavka, ponovo sresti i nastaviti saradnju.

    Ministar Toškovski u svom pismu podrške ističe čvrsto uvjerenje da će ministra Dačića njegova snaga i optimizam voditi kroz ovaj izazov koji prolazi i da će uskoro nastaviti zajednički da rade noseći napred istu energiju i viziju.

    – Podršku su uputile i brojne domaće institucije i organizacije, među kojima su Agencija za bezbjednost saobraćaja, reprezentativni sindikati policije, Vatrogasni savez Srbije, Udruženje veterana Žandarmerije, Dobrovoljno vatrogasno društvo Užice, Udruženje penzionera Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije, kao i Aleksandar Karađorđević – piše u saopštenju.

    Posebno se ističe da su poruke podrške pristigle i od organizacionih jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova, “čime su pripadnici policije i zaposleni u sistemu bezbjednosti iskazali podršku ministru ne samo kao rukovodiocu resora, već i kao čovjeku, kolegi i saradniku sa kojim godinama dele profesionalnu odgovornost i posvećenost službi”.

    Poruke podrške uputili su i ambasadori Italije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Narodne Republike Kine, Mađarske, Islamske Republike Iran, Јapana, Crne Gore, Kraljevine Holandije u Srbiji, kao i predsednik “Kina medija grup”.

    – Ministarstvo unutrašnjih poslova posebno zahvaljuje svim pripadnicima sistema bezbjednosti, partnerima iz zemlje i inostranstva, kao i građanima Republike Srbije na iskazanoj brizi i podršci. O daljim informacijama u vezi sa zdravstvenim stanjem ministra javnost će biti blagovremeno obavještavana, isključivo od strane i u skladu sa procjenama ljekarskog tima, uz puno poštovanje prava na privatnost – navodi se u saopštenju.