Kategorija: Svijet

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da SAD i dalje imaju kontrolu nad Ormuskim moreuzom i zaprijetio da će Iran “biti raznesen” ako Teheran pokuša da promijeni situaciju.

– Oni nemaju kontrolu. Mi imamo potpunu kontrolu. Mi ga posedujemo i u nekom trenutku, možda će oni nešto uraditi, a onda će biti razneseni. Trenutno smo u veoma dobroj poziciji – rekao je Tramp odgovarajući na pitanja novinara u vazduhoplovnoj bazi Endruz u blizini Vašingtona, prenosi danas CNN.

Američki predsjednik je ranije rekao da je Ormuski moreuz otvoren, tvrdeći da je američka mornarica pretražila plovni put u potrazi za minama i da ga kontroliše, ali podaci o brodarstvu to ne potvrđuju, objavio je CNN u ponedjeljak.

Vašington i Teheran još uvijek nisu postigli dogovor o ponovnom otvaranju kritičnog plovnog puta.

Tramp je u ponedjeljak postavio novi uslov u razgovorima, rekavši da će sada zahtijevati nadoknadu od Irana za protekla nedjela.

U Njemačkoj kod grada Plauena gori veliki šumski požar kojem vatrogasci moraju da priđu pješice, jer je teren nepristupačan vatrogasnim vozilima, prenose njemački mediji.

Gradonačelnik Plauena Štefen Zener rekao je da je pogođeno približno sedam hektara.

“Govorimo o najvećem požaru koji smo imali u našim šumama i poljima u posljednjih 30 godina”, rekao je Zener, prenosi danas “Špigel”.

Zbog požara, dijelovi obližnjeg federalnog auto-puta su zatvoreni.

Grad je pozvao stanovnike u krugu od dva kilometra da zatvore prozore i vrata zbog dima.

Gradske vlasti kažu da je oko 120 vatrogasaca na licu mjesta i da oni gase plamen sa velikim poteškoćama, jer se područje djelimično nalazi na strmoj padini i nepristupačno je vatrogasnim vozilima.

Ekipe za hitne intervencije stoga moraju da se probijaju pješice, neprestano razvlačeći crijeva, navodi njemački list.

Tri helikoptera bi trebalo da počnu da pružaju podršku vatrogascima u toku ovog jutra, prenosi Tanjug.

Šef vatrogasne službe Patrik Hajnrih rekao je da poseban problem predstavlja i velika količina mrtvog drveta.

Vlada kolumbijskog predsjednika Abelarda de la Esprielje najavila je danas da će proglasiti “vanrednu ekonomsku situaciju” u zemlji, kako bi pomogla žrtvama zemljotresa jačine 7,4 stepena Rihterove skale koji je u ponedjeljak pogodio departman Čoko, u kojem je poginulo više od 180 ljudi.

Odluka o uvođenju vanredne ekonomske situacije, koju je saopštio ministar finansija Migel Gomez, omogućiće izvršnoj vlasti da izdaje dekrete sa snagom zakona i da usvaja vanredne mere za rješavanje tragedije čiji će pravi ekonomski uticaj tek početi da se pojavljuje, prenosi kolumbijski list “Tijempo”.

Vlada je naznačila da trenutno ne planira uvođenje novih poreza i da će u početku tražiti finansiranje putem kredita, preraspodjele i smanjenja budžeta u okviru budžeta za 2026. godinu.

Prvi dodatni izvor finansiranja biće uslovni kredit do 450 miliona dolara kod Svjetske banke, koji bi, prema Gomezu, mogao biti dostupan prije kraja nedjelje nakon što se sprovede ekonomska vanredna situacija.

– U okviru ekonomske vanredne situacije, očekujemo da će danas biti usvojen zajam Svjetske banke do 4,5 milijardi dolara za rješavanje ove vanredne situacije – rekao je Migel Gomez tokom zajedničke sjednice Senata i Predstavničkog doma.

On je dodao da bi ova sredstva “mogla da budu dostupna pre kraja ove nedjelje”, kao i da će “cijeli budžet za Nacionalni fond za upravljanje rizicima i katastrofama” biti stavljen na raspolaganje, što će omogućiti “brz odgovor” na najhitnije potrebe građana.

– Nećemo povećavati poreze jer vjerujemo da nam ovaj budžet, koji je pun birokratije, omogućava da napravimo uštede i smanjenja kako bismo riješili vanrednu situaciju. Prvo ćemo krenuti napred prilagođavanjem budžeta, a ne traženjem od Kolumbijaca da plaćaju veće poreze – kazao je Gomez.

Sjeverna Koreja ispalila je danas balističku raketu prema Istočnom moru, saopštila je južnokorejska vojska. Združeni načelnici Generalštaba objavili su da su detektovali raketu lansiranu iz oblasti Vonsan na istočnoj obali oko šest časova ujutru, prenosi Јonhap.

Raketa je preletjela više od 700 kilometara, a južnokorejske i američke vlasti sprovode detaljnu analizu njenih specifikacija.

Kako se navodi, iako vojska još uvek nije precizirala tip ili domet rakete, domet koji je navela sugeriše da je u pitanju vjerovatno raketa kratkog dometa, koja obično leti od 300 do 1.000 kilometara.

Sjeverna Koreja posjeduje balističke rakete kratkog dometa KN-23, poznate kao sjevernokorejska verzija ruskog Iskandera, sa maksimalnim dometom od 700-800 kilometara, podsjeća Јonhap.

Najnovije lansiranje dogodilo se nakon što je Pjongjang prošlog četvrtka ispalio ono što je južna vojska identifikovala kao balističku raketu kratkog dometa prema Istočnom moru.

Nedavna lansiranja raketa dogodila su se u trenutku kada Јužna Koreja i SAD treba da započnu svoju godišnju vježbu zakazanu za sljedeću nedelju.

Pjongjang je snažno osudio vježbe saveznika kao ratne probe i sproveo sopstvene testove oružja tokom perioda obuke u znak protesta, navodi Јonhap.

Severna Koreja je od početka godine lansirala 11 raketa.

Andraš Baka izabran je za novog mađarskog predsjednika.

Novi eruptivni otvor pojavio se na padini vulkana Etna u Italiji, saopštila je lokalna opservatorija Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju /INGV/ Italije.

– Novi eruptivni otvor pojavio se u dolini Vale del Bove na procijenjenoj nadmorskoj visini od približno 1.900 metara, blizu planine Simone – navodi se u saopštenju.

Snažna eksplozivna aktivnost nastavlja se na planini Etna u krateru vrha Vorađine, praćena emisijom vulkanskog pepela. Pepeo se trenutno širi u pravcu jug-jugoistok. Prosječna amplituda vulkanskih potresa ostaje visoka.

Aerodrom Katanija, najbliži aerodrom vulkanu, produžio je obustavu letova do večeras.

Iz aerodroma je rečeno agenciji RIA Novosti da se letovi obavljaju samo u jednom pravcu – ka moru, u zavisnosti od prisustva aviona na zemlji. Prema onlajn informacijama o letovima, samo nekoliko aviona poletjelo je jutros iz Katanije, dok je nekoliko desetina otkazano ili čekaju ažuriranja od prevoznika

INGV je saopštio 6. avgusta da je Etna eruptirala fontanu lave nakon što je izbacila pepeo i vulkanski materijal iz jednog od svojih kratera na vrhu. Emisije iz kratera Vorađine vulkana su naglo porasle, aktivnost je postala sve intenzivnija i češća, praćena izbacivanjem vulkanskog materijala i pepela.

Etna je aktivni vulkan u Italiji koji se nalazi na istočnoj obali Sicilije, blizu Mesine i Katanije.

Od brzine uvođenja inovacija u savremenom svijetu zavisi sve, pa i suverenitet, poručio je predsjednik Rusije Vladimir Putin.

– Suverenitet i razvoj Rusije, uključujući i odbrambenu sferu, zavise od brzine primjene inovacija – rekao je Putin.

Putin je u posjeti Novosibirsku gdje učestvuju na Savjetu za nauku i obrazovanje.

On je apelovao na ubrzanje razvoja tehnologija budućnosti u Rusiji.

Putin je, takođe, pozvao rusku privredu da bude naručilac revolucionarne naučne tehnologije.

Prema njegovom mišljenju, potrebno je ukazati veću pažnju prema radu ruskih centara za genetske resurse.

Dodao je i da bi prve eksperimentalne stanice sinhrotrona SKIF (Sibirski prstenasti izvor fotona) trebalo bi da budu puštene u rad do kraja 2026. godine.

SKIF-ov kompleks čine linijski akcelerator (inicijalno ubrzanje elektrona), buster-sinhrotron (postizanje energije 3 GeV) i akumulaciono prstenasto kolo, u kome elektronski snop, prolazeći kroz magnete skretanja generiše sinhrotronsko zračenje.

Puštanje u rad ovog akceleratora će ruskim naučnicima otvoriti nove mogućnosti za istraživanja strukture i svojstava materije na nivoima mikro i nanoskale, sa primjenama u biologiji, medicini, hemiji i energetici.

Problem niskog nivoa Dunava biće razmatran danas, 11.avgusta, u Briselu, gdje će se onlajn sastati Koordinaciona grupa Evropske komisije za električnu energiju.

Ruske Oružane snage su u noći između ponedjeljka i utorka izvele grupni udar na ciljeve u Ukrajini, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

Uništeni su pogoni vojne industrije i saobraćajno-logistički centri u Kijevu i Zaporožju.

Na Moskvu lansirano 237 dronova, PVO uspešno dejstvovala

Tokom noći u pravcu Moskve lansirano je 237 dronova iz pravca Ukrajine. PVO je uništila 13 bespilotnih letelica na prilazima gradu, aostale na većoj udaljenosti od prijestonice.

Najmanje 132 osobe su poginule, a više od 570 je povrijeđeno u Kolumbiji u zemljotresu jačine 7,4 stepena Rihterove skale koji je pogodio tu zemlju u ponedjeljak, navedeno je danas u preliminarnom izvještaju Kolumbijskog udruženja glavnih gradova (Asokapitales), koji je objavio predsjednik zemlje Abelardo de la Espriela.

Pereira, glavni grad departmana Risaralda, koji se graniči sa San Hose del Palmarom u departmanu Čoko, gdje je bio epicentar zemljotresa, ima najveći broj žrtava – 60, navedeno je u izvejštaju, prenio je Si-En-En.

Iz Ujedinjenog komandnog mjesta u Kaliju navode da se 188 ljudi vodi kao nestalo u glavnom gradu departmana Valje del Kauka i da su operacije potrage i spasavanja preživjelih u toku.

Pet glavnih gradova širom zemlje je u stanju crvene uzbune, 86 zgrada se srušilo, a sedam aerodroma je obustavilo rad, prema podacima Kolumbijskog udruženja glavnih gradova, 16 osoba je evakuisano iz žičare u Pereiri nakon što su bile zarobljene šest sati, saopštila je kancelarija gradonačelnika grada.

Zemljotres je pogodio takozvanu “osu kafe” u Kolumbiji, planinsku, bujnu i kulturno važnu regiju koja pomaže u pokretanju kolumbijske ekonomije, a to područje je bilo mesto još jednog zemljotresa 1999. godine u kojem je poginulo skoro 1.200 ljudi.

De la Espriela je takođe potvrdio da je u Kaliju poginulo 35 ljudi, da je pogođeno 39 škola i da je oštećeno više od 5.000 kuća, a da su tri bolnice potpuno preopterećene u gradu.

Osvrnuo se i na probleme javnog reda u gradu, gdje je prijavljeno pljačkanje preduzeća, i najavio da će bezbjednost biti pojačana raspoređivanjem dodatnih 1.000 policajaca, prenosi Pais.

Potpredsjednik Kolumbije Hose Manuel Restrepo najavio je iz Manisalesa da će vlada danas imenovati novog direktora Nacionalne jedinice za upravljanje rizicima od katastrofa (UNGRD), jednog od ključnih tijela za upravljanje krizom izazvanom zemljotresom.

Јedinica koordinira rad kancelarija gradonačelnika i guvernera sa agencijama za pomoć kako bi se pružila podrška teritorijama pogođenim prirodnim katastrofama.

Gradonačelnik Kalija Alehandro Eder najavio je nove bezbednosne mjere, među kojima i policijski čas.

Takođe, grad je takođe najavio militarizaciju nekoliko područja, posebno onih koja su najviše pogođena zemljotresom, gde su akcije spasavanja i pomoći još uvek u toku.

Opštinska administracija proglasila je stanje javne katastrofe, što omogućava kancelariji gradonačelnika da upravlja resursima za rešavanje vanredne situacije.