VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Varta proglasila stečaj

    Varta proglasila stečaj

    Njemački proizvođač baterija Varta proglasio je stečaj i u svakom slučaju želi da smanji svoju preširoku paletu proizvoda. Međutim, veliko je pitanje da li će ostati i za projekte budućnosti.

    Malo koji brend baterija toliko je poznat kao Varta. Bilo da je riječ o uređajima, lampama, igračkama ili automobilima, plavo-žute baterije iz Elvangena (Ellwangen) već decenijama nalaze se u milionima domaćinstava širom svijeta.

    Važni povjerioci žele da izdvoje poslovanje sa poznatim kućnim baterijama iz koncerna, navedeno je u saopštenju. Razlog je teška finansijska situacija kompanije. Preostala dva poslovna područja zbog toga bi mogla završiti u stečaju, javlja Deutsche Welle.

    Varta u stečaju nakon višegodišnje finansijske krize

    Prema sopstvenim podacima, kompanija zapošljava oko 3.260 ljudi, od kojih mnogi rade u Elvangenu. Posljednji objavljeni podaci iz 2024. godine pokazuju da je Varta tada uz prihod veći od 790 miliona evra ostvarila gubitak od oko 64,5 miliona evra. Osim poznatih kućnih baterija, kompanija proizvodi mikrobaterije, na primjer za slušne aparate, kao i sisteme za skladištenje energije za domaćinstva i industriju.

    Fabrika u bavarskom Nerdlingenu (Nördlingen), koja zapošljava oko 350 radnika, trebalo bi da bude zatvorena već ove jeseni. Kako je objavljeno u maju, Appl) je odustao kao najvažniji kupac za taj pogon. Novi veliki kupci nisu pronađeni. Varta tamo do novembra još proizvodi dugmaste baterije za bežične slušalice američkog koncerna, ali će se one ubuduće najvjerovatnije nabavljati iz Azije.

    Zašto je Varta završila u stečaju

    Glavni uzroci nove krize su znatno pogoršani tržišni uslovi, slabija potražnja, nepovoljni kursni efekti, kao i nedavna odluka tog ključnog kupca da prekine saradnju, saopštila je Varta.

    Prema podacima kompanije, zahtjev za pokretanje postupka ne odnosi se samo na Varta AG kao matičnu kompaniju sa sjedištem u Elvangenu, već i na operativne jedinice Varta Microbattery GmbH, Varta Micro Production GmbH i Varta Storage GmbH.

    Najvažniji povjerioci, među kojima su Deutsche Bank i investicioni fondovi RBC BlueBay, Blantyre i Whitebox, u međuvremenu više ne vide održivo cjelovito rješenje. Kako je postalo poznato ove sedmice, žele da izdvoje poslovanje sa kućnim baterijama i za njega uspostave novu vlasničku strukturu.

    Od pionira baterija do finansijske krize

    Počeci Varte, čije je ime sastavljeno od početnih slova izraza Vertrieb, Aufladung, Reparatur transportabler Akkumulatoren (prodaja, punjenje i popravka prenosivih akumulatora), sežu u 1887. godinu. Još je istraživač Fridtjof Nansen na svojoj polarnoj ekspediciji koristio Vartine baterije.

    Međutim, ovaj proizvođač ima i svoju veoma mračnu prošlost.

    Mračna istorija kompanije tokom nacističke Njemačke

    Početkom dvadesetih godina prošlog vijeka, u “neprijateljskom“ preuzimanju akcija kompanije koja se tada još zvala AFA (Accumulatoren-Fabrik Aktiengesellschaft), vlasnik postaje Ginter Kvant (Günther Quandt). Ta porodica, danas najpoznatija kao vlasnik BMW-a, zapravo je počela u tekstilnoj industriji, ali je svoje ogromno bogatstvo dobrim dijelom stekla u vrijeme nacističke Njemačke. Svakako je pomoglo i to što je prva supruga Kvanta, Magda, kasnije postala supruga Jozefa Gebelsa (Joseph Goebbels).

    U AFA i pod upravu Kvanta tako su dolazile praktično sve modernije fabrike akumulatora u osvojenim zemljama Evrope, jer je vojsci bilo potrebno mnoštvo akumulatora – ne samo za flotu podmornica koju je opremala još u Prvom svjetskom ratu. Međutim, u tim fabrikama masovno su radili logoraši i zarobljenici koji su morali da rukuju kiselinama, olovom i opasnim materijama praktično bez ikakve zaštite.

    Uprkos tome, Ginter Kvant je poslije rata u procesu denacifikacije prošao prilično bezbolno, iako je poslovanje preuzeo njegov sin Herbert Kvant. Tek 2000. godine porodica je počela da prodaje svoje akcije, jer je postalo očigledno da su potrebna velika ulaganja. Varta je već devedesetih godina zapala u krizu, bila podijeljena i postepeno rasprodata.

    Kako je Varta od brzog rasta stigla do velikih dugova

    Austrijanac Mihael Tojner ušao je u kompaniju 2007. godine. Kupio je odjeljenje za mikrobaterije i deset godina kasnije izveo ga na berzu. Činilo se da je Tojner pogodio pravi trenutak – izlazak na berzu smatrao se uspješnim. Razvoj je prije svega podstakla naglo rastuća potražnja za punjivim litijum-jonskim baterijama, na primjer za bežične slušalice i satove.

    Godine 2019. Varta je ponovo kupila i odjeljenje za kućne baterije. Za samo nekoliko godina koncern je gotovo učetvorostručio prihode. Kako bi proširio proizvodnju, uloženi su milioni evra, ali su pri tome preuzeti i novi dugovi. U tom periodu kompanija je ušla i u razvoj baterijskih ćelija za električne automobile.

    Prve pukotine pojavile su se 2022. godine. Pokazalo se da je Varta postala previše zavisna od jednog od svojih glavnih kupaca – Appla. Nakon toga usporio se i svjetski privredni rast, osjetila se inflacija, što je bio dodatni udarac tržištu potrošačke elektronike. Potražnja za malim baterijama oslabila je. Varti su dodatne probleme stvarali konkurencija sa Dalekog istoka i poteškoće u lancima snabdijevanja.

    Povrh toga, Vartina baterija za električne automobile ostala je proizvod namijenjen samo jednom manjem segmentu. Predviđena je za hibridna vozila i može da skladišti relativno malu količinu električne energije. Skladišti energiju nastalu tokom vožnje, na primjer pri kočenju. Tom energijom pokreće se elektromotor koji pomaže motoru sa unutrašnjim sagorijevanjem. Uprava Varte više puta je tvrdila da postoji mnogo zainteresovanih kupaca, ali je jedini poznati kupac tada bio Porsche.

    Operativne poteškoće, visoki dugovi i ogromni gubici dodatno su pogoršali situaciju, pa je Varta sve dublje tonula u krizu. Zaposleni su prvo završili na skraćenom radnom vremenu, a kasnije su ukinute stotine radnih mjesta. Predstavnici radnika i akcionara za loše stanje prvenstveno krive greške menadžmenta.

    I Tojner, koji je predsjednik Nadzornog odbora Varte, nedavno je u razgovoru za Frankfurter Allgemeine Zeitung priznao: “Postavili smo ciljeve previsoko. Pokrenuli smo različite projekte, mnogo ulagali i proširili proizvodnju.“

    Prema njegovim riječima, previše novca uloženo je previše olako.

    Ima li Varta budućnost?

    Prema ocijeni poznavalaca industrije, Varta i dalje ima potencijal. Kompanija, između ostalog, radi na natrijum-jonskim baterijama koje se smatraju tehnologijom budućnosti. Na toj osnovi mogli bi da se razviju veliki i održiviji sistemi za skladištenje energije u Evropi.

    Međutim, upravo ta budućnost zahtijeva novac. Prema podacima povjerilaca, Varti je kratkoročno potrebno nekoliko desetina miliona evra kako bi održala redovno poslovanje. Uz to dolaze i velika ulaganja koja će biti potrebna tokom narednih godina, javlja Deutsche Welle, prenosi Fena.

  • Američke diplomate napustile Savjet bezbjednosti UN nakon kritika Francuske

    Američke diplomate napustile Savjet bezbjednosti UN nakon kritika Francuske

    Američke diplomate su izašle iz sale Savjeta bezbjednosti UN u znak protesta zbog izjava Pariza, izvještavaju mediji.

    Razlog za izlazak je navodno bila objava francuske misije pri organizaciji u petak. Kritikovali su Sjedinjene Države zbog protivljenja ponovnom izboru visokog komesara UN za ljudska prava Folkera Tirka na drugi mandat.

    Kao odgovor, stalni predstavnik SAD Majk Volc optužio je Pariz da toleriše “neke od najgorih kršilaca ljudskih prava”.

    Prošle nedjelje, Generalna skupština Ujedinjenih nacija podržala je produženje Tirkovog mandata za još četiri godine.

    Rusija je predložila da se ovaj period ograniči na 31. decembar 2026. godine, usklađujući ga sa mandatom sadašnjeg generalnog sekretara Antonija Gutereša, ali prijedlog nije dobio podršku.

    Inicijativi se usprotivila 71 zemlja.

    Sjedinjene Države i 18 drugih zemalja glasale su za to.

  • Hiljade tužbi zbog pudera: Johnson & Johnson nudi milijarde dolara za nagodbu

    Hiljade tužbi zbog pudera: Johnson & Johnson nudi milijarde dolara za nagodbu

    Nakon višegodišnje pravne bitke, kompanija Johnson & Johnson nudi milijarde dolara za nagodbu sa desetinama hiljada tužilaca koji tvrde da su proizvodi sa talkom izazvali rak, iako kompanija odbacuje sve optužbe.

    Ponudili su 5,5 milijardi dolara kako bi riješili desetine hiljada tužbi u Sjedinjenim Američkim Državama. U tužbama se navodi da njihov dječji puder i drugi proizvodi sa talkom uzrokuju rak jajnika.

    Predloženom nagodbom kompanija želi okončati dugotrajnu pravnu bitku koja godinama opterećuje ovog zdravstvenog giganta.

    Kompanija, čije je sjedište u Nju Džersiju, odbacuje optužbe da su njeni proizvodi na bazi talka kancerogeni i u međuvremenu je promijenila formulu popularnog dječjeg pudera, piše BBC.

    Uslovi nagodbe
    Potpredsjednik kompanije za parnice Erik Has u ponedjeljak je izjavio da su optužbe “neosnovane”, ali da je J&J spreman na nagodbu kako bi se to pitanje konačno riješilo. Iz J&J-a su pojasnili da bi nagodba obuhvatila oko 69.000 slučajeva, što je većina preostalih zahtjeva povezanih sa talkom, prenosi Index.hr.

    Kompanija će iduće godine ponuditi do tri milijarde dolara, a dodatne isplate ne očekuju se prije 2028. godine. Da bi prijedlog bio finalizovan, moraju ga prihvatiti advokatske kancelarije koje zastupaju 95 odsto tužilaca u slučajevima raka jajnika pred državnim i saveznim sudovima.

    Stav kompanije
    Has je u saopštenju poručio kako je kompanija uvjerena da bi “u daljem sudskom postupku na kraju pobijedila”, kao što je to bio slučaj u većini procesa koji su do sada došli pred sud. Dodao je da predloženo rješenje “omogućava kompaniji da ovo pitanje ostavi iza sebe” i dopušta J&J-u da “ostane usredsređen na svoju misiju razvoja lijekova i uređaja koji spašavaju živote”.

    Odgovornost za Johnson's dječji puder van Sjeverne Amerike snosi Kenvue, bivše J&J-ovo odjeljenje za zdravlje potrošača. Kenvue, koji posjeduje poznate brendove kao što su Band-Aid, Listerine i Calpol, izdvojen je iz J&J-a 2022. godine.

    Pozadina spora
    Tužbe protiv J&J-a zbog dječjeg pudera na bazi talka počele su još 2009. godine. Ranije u julu, savezni sud donio je presudu u korist kompanije i pritom doveo u pitanje sposobnost pojedinačnih tužilaca da dokažu kako je talk bio direktan uzrok njihovog raka jajnika.

    Talk je prirodni mineral sastavljen od magnezijuma, silicijuma, kiseonika i vodonika. Poznat je po osjećaju sličnom sapunu pod prstima i često se koristi u dječjem puderu.

    Kompanija se suočila sa tužbama potrošača i njihovih porodica koji tvrde da su J&J-ovi proizvodi od talka uzrokovali rak zbog kontaminacije azbestom. Talk se vadi iz zemlje i nalazi se u naslagama blizu onih sa azbestom, materijalom za koji je poznato da izaziva rak.

    J&J je više puta odbacio te optužbe, a u svom posljednjem saopštenju navodi: “Studije pokazuju da je talk bezbjedan, da ne sadrži azbest i da ne uzrokuje rak.”

    Povlačenje proizvoda
    Kompanija J&J je 2022. godine objavila da će prestati da proizvodi i prodaje svoj dječji puder na bazi talka širom svijeta. Ta objava stigla je više od dvije godine nakon što je kompanija prekinula prodaju tog proizvoda u SAD-u.

    “U sklopu globalne procjene portfolija, donijeli smo poslovnu odluku o prelasku na asortiman dječjeg pudera koji se u potpunosti zasniva na kukuruznom skrobu”, saopštili su tada iz J&J-a.

  • Otkriven uzrok najvećeg požara u istoriji Španije

    Otkriven uzrok najvećeg požara u istoriji Španije

    Možda najveći šumski požar u istoriji Španije, koji je zahvatio područja u blizini gradova Avile, Toleda i Madrida, izazvan je neovlašćenom upotrebom teške mehanizacije u šumskom području kod mjesta Burgohondo, izvijestila je novinska agencija EFE, pozivajući se na policijsku istragu.

    Kako je izbio požar prema policijskoj istrazi

    Požar u provinciji Avila izbio je 22. jula, a policija smatra da ga je izazvala varnica nastala tokom rada teške mašine u području gdje je zbog ekstremne opasnosti od požara takav rad bio zabranjen. Zbog toga je jedna osoba uhapšena, a protiv još jedne vodi se istraga.

    Vanredno stanje

    Požar se zbog jakog vetra, ekstremno visokih temperatura i suve vegetacije veoma brzo proširio i spojio sa požarima iz okoline Madrida i Toleda u jedinstveni vatreni front. Za sada nije poznat uzrok požara u pokrajini Madrid i u provinciji Toledo.

    Španski ministar unutrašnjih poslova Fernando Grande-Marlaska opisao je objedinjeni požar kao “najveći i najagresivniji u istoriji Španije“, dok je vlada proglasila stanje nacionalne vanredne situacije.

    Razmjere katastrofe u brojkama

    Prema posljednjim podacima, vatra je zahvatila više od 77.000 hektara šuma i rastinja, a obim požarišta dostigao je oko 280 kilometara. Sateliti su u ponedjeljak registrovali više od hiljadu aktivnih žarišta.

    Požar je teško pogodio dolinu Alberče, područje Sijera de Gredos, dolinu Tijetar i prirodni rezervat Valje de Iruelas, jedno od najvažnijih evropskih staništa crnog supa.

    Zbog požara evakuisano je ili je u svojim domovima moralo da ostane više od 90.000 stanovnika u centralnoj Španiji, dok je u jugoistočnoj provinciji Kasteljon dodatnih 16.000 ljudi moralo da napusti domove zbog zasebnog velikog požara.

    U gašenju učestvuje više od 1.800 pripadnika vatrogasnih i hitnih službi, uključujući špansku Vojnu jedinicu za vanredne situacije (Unidad Militar de Emergencias – UME), uz pomoć međunarodnih snaga iz Portugala, Italije, Grčke i Turske.

    Šta znači požar šeste generacije

    Stručnjaci navode da je riječ o požaru “šeste generacije“, odnosno požaru ekstremnog intenziteta koji zbog ogromne količine oslobođene toplote stvara sopstvene meteorološke uslove. Takvi požari mogu razviti snažne konvekcione stubove, naglo mijenjati smjer širenja i stvarati nova žarišta kilometrima od glavne vatrene linije, što znatno otežava gašenje.

    Španija je od početka godine zabilježila više od 211.000 izgorjelih hektara, gotovo osam puta više nego u istom periodu prošle godine, dok meteorolozi za ovu sedmicu najavljuju novi toplotni talas sa temperaturama iznad 40 stepeni Celzijusovih u velikom dijelu zemlje, piše Hina, prenosi Index.hr.

  • Republikanci objavili Bajdenove snimke: Godinama pokušavao da ih zadrži u tajnosti

    Republikanci objavili Bajdenove snimke: Godinama pokušavao da ih zadrži u tajnosti

    Republikanci u američkom Kongresu objavili su audio-snimke koje je Džo Bajden, godinama pokušavao da zadrži u tajnosti.

    Na snimcima, koji su nastali dok je pisao memoare, Bajden priznaje da je nakon odlaska sa funkcije potpredsjednika zadržao povjerljive dokumente.

    Riječ je o razgovorima koje je Bajden, koji danas ima 83 godine, vodio sa piscem Markom Zvonicerom radeći na knjizi “Obećaj mi, tata“ (Promise Me, Dad) iz 2017. godine, piše BBC.

    “Upravo sam dole pronašao sve te povjerljive stvari“, čuje se Bajdenova izjava na snimku iz februara 2017. godine, zabilježenom mjesec dana nakon što je napustio Bijelu kuću.

    Šta otkrivaju snimci
    Audio-materijal, koji traje više od dva sata i objavljen je u ponedjeljak, nastao je tokom saradnje Bajdena i Zvonicera. Na jednom snimku Bajden govori piscu: “Sljedeće što ovdje imam je, hm, ovo je povjerljivo.“

    U drugom razgovoru iz oktobra 2016. godine, dok je još bio potpredsjednik u administraciji Baraka Obame, Bajden je Zvoniceru rekao: “Imam opsežne bilješke iz tog perioda… Oni ne znaju da ovo imam.“

    Kako su republikanci došli do snimaka
    Do snimaka su došli republikanci u Predstavničkom domu i konzervativna neprofitna organizacija Oversight Project, koji su pokrenuli sudski postupak za njihovo objavljivanje. Materijali su 2024. godine predati Ministarstvu pravde tokom istrage o Bajdenovom postupanju sa službenim dokumentima.

    Dok je Bajden bio predsjednik od 2021. do 2025. godine, Ministarstvo pravde odbijalo je da objavi snimke. U maju su njegovi privatni advokati podnijeli tužbu protiv Ministarstva kako bi spriječili objavljivanje, ali su od nje odustali nakon nekoliko sudskih poraza.

    Snimci sadrže brojne cenzurisane dijelove. Republikanci iz Odbora za nadzor tvrde da ti dijelovi “služe prikrivanju Bajdenovog otkrivanja povjerljivih informacija“.

    Šta je zaključio tužilac Robert Hur
    Tužilac Robert Hur dobio je snimke i transkripte 2024. godine u okviru istrage o Bajdenovom rukovanju dokumentima. Hur je zaključio da je Bajden nepropisno zadržao spise, ali nije preporučio podizanje optužnice. Obrazložio je to procijenom da bi ga porota vjerovatno doživjela kao “dobronamjernog starijeg čovjeka sa slabim pamćenjem koji izaziva saosjećanje“.

    Reakcije Bajdenovog tima i poređenje sa Trampovim slučajem
    Bajdenov portparol Ti Džej Daklo izjavio je da je objavljivanje snimaka “samo najnoviji primjer kako ova administracija koristi Ministarstvo pravde kao oružje za političku odmazdu“. Daklo je dodao: “To je pogrešno. Iako se predsjednik Bajden ne slaže sa današnjom odlukom, on poštuje sudove i ključnu ulogu koju nezavisno pravosuđe ima u zdravoj demokratiji.“

    Poređenja radi, Donald Tramp takođe je bio optužen za nezakonito zadržavanje dokumenata u svojoj kući na Floridi, ali su te optužbe odbačene nakon što se vratio u Bijelu kuću, prenosi Index.hr.

  • Požari ponovo bukte u Francuskoj, Makron: Naredne nedjelje biće teške (VIDEO)

    Požari ponovo bukte u Francuskoj, Makron: Naredne nedjelje biće teške (VIDEO)

    Požari u francuskom departmanu Žironda ponovo su se razbuktali nakon kratkotrajnog zatišja, a ekipe televizije BFM TV jutros su zabilježile nova žarišta između Lakanoa i Sent Elena.

    U ovom regionu vatra je do sada uništila oko 42.000 hektara, dok je prefektura upozorila da je situacija i dalje “veoma nepredvidiva”.

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron, koji je juče posetio Bordo i krizni centar departmanske vatrogasno-spasilačke službe, poručio je da će “naredne nedjelje biti teške” i pozvao je na jedinstvo u borbi protiv požara.

    – Ne učimo lekcije usred bitke. Ostajemo ujedinjeni i borimo se da pobijedimo – rekao je Makron odgovarajući na kritike upućene vlastima.

    U međuvremenu, vatrogasne službe saopštile su da je u departmanu Buš-di-Rona poginuo 38-godišnji dobrovoljni vatrogasac Loran Mason, koji je stradao na dužnosti dok je išao da dopuni gorivo vatrogasnom vozilu.

    U departmanu Var četiri vatrogasca zadobila su lakše povrede u saobraćajnoj nesreći, saopštila je prefektura.

  • EU razmatra kako da ukine korištenje veta

    EU razmatra kako da ukine korištenje veta

    Evropska unija razmatra načine kako bi države članice imale manje mogućnosti za korištenje veta u pregovorima, nakon što je Grčka nedjeljama blokirala donošenje 21. paketa sankcija Rusiji, tražeći izuzeće za brodove kompanije “Dinagas”, piše danas Fajnenšel tajms (FT).

    Atina je nedjeljama zahtijevala izuzeće od sankcija za brodove kompanije “Dinagas”, kako bi mogli da nastave transport profitabilnog ruskog tečnog prirodnog gasa (LNG), a to je bio uslov koji je Grčka postavila da bi pristala na niz drugih mjera usmjerenih protiv ruskog finansijskog sistema i prihoda od izvoza nafte.

    Prema navodima lista, tri zvaničnika su rekla da se trenutno radi na pronalaženju načina da se ograniči ova taktika, koja postaje sve češća u pregovorima o sankcijama EU, dok države članice nastoje da zaštite kompanije koje i dalje posluju sa Rusijom.

    Јedna od ideja koja dobija podršku, kako u Evropskoj komisiji tako i među državama članicama koje najsnažnije podržavaju Ukrajinu, jeste da se sankcije usvajaju i sprovode pojedinačno ili u manjim tematskim grupama, umjesto da se teži velikim paketima koji služe potrebama odnosa sa javnošću, prenosi Tanjug.

    Zvaničnici su istakli da bi to smanjilo rizik od odlaganja mjera usljed nacionalnih veta.

    – Ovo bi mogao da bude posljednji ’paket’ sankcija. Sada je sasvim jasno da taj pristup više ne funkcioniše – rekao je jedan od zvaničnika, misleći pri tom na mjere o kojima je konačan dogovor postignut u četvrtak, nakon višenedjeljne grčke opstrukcije.

    EU je od februara 2022. godine usvojila 21 paket sankcija protiv Rusije, primjenjujući politiku grupisanja mjera i njihovog zajedničkog usvajanja uz jednoglasnu podršku svih 27 država članica. To, međutim, sve češće dovodi do situacija u kojima su nacionalna veta na pojedine mjere blokirala druga, nepovezana ograničenja koja su imala punu podršku svih članica, ukazuje list.

    To se najdrastičnije pokazalo prošle nedjelje, kada je Grčka odbila da odobri najnoviji set mjera sve dok ostale članice EU nisu pristale da kompaniji “Dinagas”, čiji je vlasnik milijarder DŽordž Prokopiu, odobre izuzeće od sankcije koja nije direktno povezana sa ovim paketom, a kojom se predviđa zabrana transporta ruskog LNG-a u zemlje van EU, počev od januara 2027. godine.

    Kako navodi FT, uspjeh Grčke u obezbjeđivanju tog izuzeća, koje će omogućiti nastavak pomenutih isporuka, predstavlja prvi slučaj slabljenja sveukupnog paketa ekonomskih sankcija EU protiv Rusije.

    Više diplomata EU uključenih u pregovore ocijenilo je ovu taktiku kao “nečuvenu”. Grčki zvaničnici su izjavili da je zabrana transporta LNG-a dogovorena greškom, da bi nanijela štetu kompaniji “Dinagas”, a ne ruskoj ekonomiji, kao i da bi išla u prilog konkurentskim brodovlasnicima iz Kine ili drugih zemalja van EU.

    Zagovornici novog pristupa sankcijama navode da bi Savjet država članica EU mogao brzo da usvoji snažne i efikasne mjere, bez pažnje javnosti koju izaziva pristup zasnovan na „paketima”.

    Eventualne pojedinačne primjedbe ne bi omele niti odložile druge sankcije.

    Portparol Evropske komisije odbio je da komentariše pitanje o promjeni strategije uvođenja sankcija, navodi list.

    – Vrijedi, ipak, napomenuti da je, nakon 21 paketa sankcija ovakvog obima od početka rata, Rusija izložena velikom broju kaznenih mjera koje na nju vrše značajan pritisak – dodao je portparol.

  • Zaharova: London direktno umiješan u terorističke napade Kijeva

    Zaharova: London direktno umiješan u terorističke napade Kijeva

    London je direktno umiješan u terorističke napade Kijeva na Rusiju da bi produžio sukob u Ukrajini, ocijenila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    – Velika Britanija licemjerno ignoriše činjenicu da žrtvuje živote Ukrajinaca – rekla je Zaharova.

    Dodala je da su Britanci direktno umiješani u terorističke napade na civile i infrastrukturu u Rusiji kako bi produžili sukob u Ukrajini zarad ostvarivanja svojih interesa.

  • Francuska: Vatrogasci vode bitku s vremenom, najavaljen novi toplotni talas (VIDEO)

    Francuska: Vatrogasci vode bitku s vremenom, najavaljen novi toplotni talas (VIDEO)

    Požar u Žirondi stabilizovan je, ali još nije pod kontrolom i u svakom trenutku mogao bi se ponovo razbuktati, rekao je francuski ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez.

    Loran je, nakon sastanka međuresornog kriznog štaba za koordinaciju borbe protiv šumskih požara, kojim je predsjedavao francuski predsednik Emanuel Makron, rekao da “to znači da se požar nije proširio tokom noći”, prenosi televizija BfM.

    On je naveo da je na licu mjesta raspoređeno 1.500 vatrogasaca, 18 aviona i 1.500 vojnika, da se situacija na području na kome se proširio požar poboljšava, ali da ostaje kritična.

    Nunjez je naveo da je požar u Žirondi zahvatio 42.000 hektara.

    U požarima u Francuskoj do sada je povrijeđeno 88 vatrogasaca. Јoš četiri su povrijeđena tokom noći, objavila je prefektura Žironda.

    – Značajni kopneni resursi su raspoređeni duž puta da bi se zaustavilo i obuzdalo njegovo širenje – saopštila je prefektura, dodajući da je situacija ipak ostala “nepovoljna”.

    Međutim, vremenski uslovi danas izgledaju bolje, napominje Skaj njuz.

    Napori vatrogasaca su tokom cijelog dana usmjereni na “čišćenje ivica požara i uspostavljanje taktičkih protivpožarnih predjela, uz podršku vazdušnih resursa”.

    Ministar za ekološku tranziciju Monik Barbut rekla je da je u Francuskoj ove godine izgorjelo ukupno 115.000 hektara.

    To je površina oko 11 puta veća od Pariza i više od 98.000 hektara koliko je izgorjelo do subote, 25. jula.

    Evropska unija poslaće dodatnu pomoć u gašenju požara u Žirondi. Od sutra će na tom području biti raspoređeno ukupno devet aviona i dva helikoptera, rekla je evropski komesar Hadža Lahbib.

    – Naše ekipe na terenu trenutno vode trku s vremenom, u saradnji s francuskim službama – rekla je Lahbib.

    Francuski predsjednik Emanuel Makron otputovaće danas popodne u Žirondu kako bi se sastao sa vatrogascima i zvaničnicima.

    Vatrogasci su danas pokušali da iskoriste povoljnije vremenske uslove kako bi obuzdali masovne šumske požare koji su prijetili francuskom gradu i vinskoj regiji Bordo i brojnim lokalitetima u susjednoj Španiji.

    Vatrogasci praktično vode trku sa vremenom jer se očekuje još jedan toplotni talas.

    Meteorološka služba Francuske najavila je da će ovu zemlju sutra pogoditi novi toplotni talas, a visoke temperature ometaće napore u gašenju požara.

    – Intenzivna vrućina zahvatiće veliki dio zemlje u utorak 28. jula, s vrhuncem intenziteta u srijedu, 29. jula – navela je meteorološka služba u saopštenju.

    Požari u Španiji i Francuskoj su, kako smatraju stručnjaci, među najekstremnijima dosad zabilježenima u Evropi prema veličini, brzini širenja i olujnim sistemima koje stvaraju.

    Kako je pojašnjeno, na nastanak i širenje požara utiču ljudi, a za njih je potrebna vegetacija, ali da je ključni pokretač njihovog ekstremnog ponašanja vruće i suvo ljetno vrijeme.

  • Pale cijene nafte

    Pale cijene nafte

    Cijene nafte pale su u ponedjeljak za više od pet odsto nakon što su Sjedinjene Američke Države i Iran tokom vikenda obustavili napade poslije dvije sedmice sukoba, što je podstaklo nadu u diplomatsko rješenje koje bi dovelo do deeskalacije i omogućilo nastavak plovidbe kroz Ormuski moreuz.

    Fjučersi sirove nafte tipa “brent” pali su za 5,70 dolara, odnosno oko 5,9 odsto, na 91,08 dolara po barelu do 8.04 časa po srednjoevropskom vremenu. Ranije tokom trgovanja nakratko su pali ispod važnog nivoa podrške od 90 dolara.

    Američka sirova nafta tipa Zapadni Teksas intermedijet (West Texas Intermediate – WTI) trgovana je po cijeni od 84,51 dolar po barelu, što je pad od 4,80 dolara, odnosno oko 5,4 odsto.

    Oba referentna ugovora trguju se na najnižem nivou u posljednjih gotovo sedam dana, nakon što su cijene rasle tokom prethodne tri sedmice, piše Rojters.

    Cijena “brenta” dostigla je 100 dolara po barelu nakon što se sukob, koji je smanjio isporuke nafte kroz Ormuski moreuz, proširio i na Crveno more. To je otežalo izvoz nafte iz Saudijske Arabije, najvećeg svjetskog izvoznika, preko moreuza Bab el Mandeb prema Aziji.

    Američki ambasador pri Ujedinjenim nacijama Majk Volc (Mike Waltz) izjavio je za emisiju Foks njuz sandej (Fox News Sunday) i druge američke medije da je predsjednik Donald Tramp odlučio da obustavi američke napade kako bi ostavio više vremena za diplomatiju.

    – Čini se da tržište neprestano traži dobre vijesti iz područja koje ih zapravo ne nudi – rekao je analitičar kompanije PVM (PVM) DŽon Evans (John Evans).

    – Privremena obustava vojnih udara može djelovati kao poboljšanje, ali ne pruža nikakve garancije da će nafta uskoro ponovo poteći iz tog područja. Cijene će nastaviti da padaju samo ukoliko visoke cijene ponovo smanje potražnju, a ne zbog sumnjivih mini-primirja – naveo je Evans.

    Prema podacima kompanije Kpler (Kpler), tokom vikenda je kroz Ormuski moreuz dnevno prolazilo manje od deset teretnih brodova.

    – Svaki oporavak plovidbe kroz Ormuski moreuz vjerovatno će biti spor i djelimičan, jer su mnogi prevoznici i dalje oprezni i želiće veće garancije za svoju bezbjednost prije nego što u moreuz upute više praznih brodova – rekao je analitičar kompanije MST Marki (MST Marquee) Sol Kavonik (Saul Kavonic).

    Pored toga, brodski saobraćaj kroz moreuz Bab el Mandeb smanjen je u nedjelju nakon što su jemenski Huti napali saudijska naftna postrojenja duž obale Crvenog mora. Ipak, treći kineski supertanker uspio je da napusti to područje preko Bab el Mandeba.

    Analitičari Sosijete ženerala (Societe Generale) procjenjuju da bi svaki mjesec bez rješenja krize u Crvenom moru povećao cijenu nafte za najmanje deset dolara po barelu.

    Pojedini analitičari očekuju da će tržište ostati podržano ukoliko snabdijevanje sirovom naftom i dalje bude narušeno zbog rizika za plovidbu na Bliskom istoku i rata Rusije u Ukrajini.

    – Kako se sukob na Bliskom istoku proširio na Crveno more, a ukrajinski dronovi pogodili ruske brodove i rafinerije, dugotrajni poremećaji u snabdijevanju vjerovatno bi zadržali cijene nafte na visokom nivou i nastavili da povećavaju rizik od rasta globalne inflacije – naveli su analitičari banke UOB (UOB) u bilješci.