U kampanji holandske vlade koja se emituje na televizijama pod nazivom „Okrenite prekidač“, glumica upozorava gledaoce na njihovu potrošnju električne energije.
„Kada svi istovremeno koristimo struju, naša elektroenergetska mreža se preoptereti. To može izazvati kvarove. Zato koristite što manje struje između četiri i devet sati“, navodi se u kampanji, prenosi BBC.
Ova poruka ukazuje da je, u jednoj od najnaprednijih ekonomija svijeta, nešto pošlo po zlu sa snabdijevanjem energijom.
Holandija je bila jedan od najentuzijastičnijih korisnika električnih automobila i ima najveći broj stanica za punjenje po glavi stanovnika u Evropi.
Kada je riječ o proizvodnji električne energije, Holandija je zamijenila gas iz svojih velikih rezervi u Sjevernom moru energijom vjetra i sunca – toliko da prednjači u Evropi po broju solarnih panela po osobi. Više od trećine holandskih domaćinstava danas ima ugrađene solarne panele.
Zemlja takođe planira da do 2030. godine priobalne vjetroelektrane postanu njen najveći izvor energije.
Iako je to povoljno sa ekološkog aspekta, energetska tranzicija stavlja holandsku elektroenergetsku mrežu pod ogroman pritisak, a posljednjih godina zabilježeno je više nestanaka struje.
„Problem je zagušenje mreže“, objašnjava Kees-Jan Rameau, glavni izvršni direktor holandske kompanije za proizvodnju i distribuciju energije Eneco, čijih 70 odsto kapaciteta sada dolazi iz solarnih i vjetroelektrana.
„Zagušenje mreže je poput saobraćajne gužve. Nastaje kada je potražnja za energijom u nekom području prevelika ili kada se u mrežu isporučuje više struje nego što ona može da podnese“, kaže on.
Rameau dodaje da je infrastruktura projektovana u vrijeme kada je postojalo samo nekoliko velikih, uglavnom gasnih elektrana.
„Izgradili smo mrežu sa velikim dalekovodima oko tih elektrana, a manjim kako se približavate domaćinstvima. Danas, kada energiju sve više dobijamo iz obnovljivih izvora, mnogo struje ulazi u mrežu upravo na njenim periferijama, gdje postoje samo manji dalekovodi“, ističe on.
Ti manji dalekovodi sada se teško nose sa količinom energije koja dolazi iz vjetroturbina i solarnih panela raspoređenih širom zemlje.
Profesor elektrotehnike na Univerzitetu u Liježu, Damien Ernst, jedan od vodećih evropskih stručnjaka za električne mreže, smatra da je riječ o skupom problemu koji Holandija mora riješiti.
„Oni imaju krizu mreže jer nisu dovoljno ulagali u distributivne i prenosne sisteme. Suočavaju se sa uskim grlima svuda, a biće potrebno mnogo godina i milijarde eura da se to riješi“, navodi on.
Profesor Ernst dodaje da je to problem cijele Evrope.
„Instalira se ogromna količina solarnih panela, ali brzinom koja je mnogo veća od one kojom se mreža može prilagoditi.“
U sjedištu kompanije Eneco u Roterdamu, Rameau pokazuje veliku kontrolnu ploču koju zovu „virtuelna elektrana“ i „mozak našeg poslovanja“. Ona se koristi za balansiranje mreže i sprečavanje nestanaka struje.
Kada je proizvodnja električne energije prevelika, Eneco može da isključi vjetroturbine i solarne panele.
U situacijama kada je potražnja prevelika, kompanija smanjuje isporuku onim kupcima koji su pristali da im se u takvim trenucima ograniči snabdijevanje u zamjenu za niže cijene.
Međutim, za domaćinstva i preduzeća koja žele da povećaju potrošnju električne energije instaliranjem novih uređaja ili većih priključaka, to sve češće nije moguće.
„Potrošači žele da instaliraju toplotne pumpe ili da pune svoja električna vozila kod kuće, ali to zahtijeva veći priključak, a sve češće ga ne mogu dobiti“, kaže Rameau.
Još je teže za kompanije. „Mnoge žele da prošire poslovanje, ali jednostavno ne mogu dobiti dodatne kapacitete od operatora mreže“, dodaje on.
Situacija je došla do tačke da čak i izgradnja novih stambenih naselja postaje teža, jer nema dovoljno kapaciteta za njihovo priključenje na mrežu.
Mnogi, i fizička i pravna lica, završavaju na listama čekanja koje traju godinama. Istovremeno, postoje liste čekanja i za one koji žele da isporučuju višak električne energije u mrežu, poput domaćinstava sa solarnim panelima na krovovima.
Državna agencija Tennet, koja upravlja nacionalnom mrežom, navodi da trenutno 8.000 kompanija čeka dozvolu za isporuku električne energije, dok 12.000 drugih čeka odobrenje za veću potrošnju.
Dio privrede upozorava da to koči ekonomski rast zemlje.
„Zagušenje mreže ugrožava budućnost holandske hemijske industrije, dok će u drugim zemljama ulaganja biti lakša“, izjavila je predsjednica Holandskog hemijskog udruženja Nienke Homan.
Ona podsjeća da se nakon Pariškog sporazuma iz 2015. godine mnogo pažnje posvetilo razvoju obnovljivih izvora, ali da je „podcijenjen uticaj koji će to imati na elektroenergetsku mrežu“.
Tennet sada planira ulaganja od 200 milijardi eura u jačanje mreže, uključujući postavljanje oko 100.000 kilometara novih kablova do 2050. godine.
Iako je riječ o ogromnim ulaganjima, cijena nečinjenja može biti još veća. Prema izvještaju Boston Consulting Groupa iz 2024. godine, zagušenje mreže godišnje košta holandsku ekonomiju i do 35 milijardi eura.
Eugene Beijings iz Tenneta, zadužen za upravljanje preopterećenjem mreže, kaže da je potrebno strpljenje.
„Da bismo ojačali mrežu, moramo udvostručiti, utrostručiti, pa čak i deset puta povećati njen kapacitet“, objašnjava on.
„Prosječno je potrebno oko deset godina da se takav projekat realizuje, od čega prvih osam odlazi na dobijanje dozvola i prava za postavljanje kablova, a tek posljednje dvije na samu izgradnju.“
Beijings dodaje da energetska tranzicija napreduje takvom brzinom da se Holandija više ne može nositi s njom uz postojeću infrastrukturu.
Finansijski podsticaji za građane koji višak solarne energije vraćaju u mrežu sada su gotovo nestali. U nekim slučajevima, građani će čak morati plaćati za isporuku solarne energije nazad u sistem.
