Evropa se kreće ka jednoj od najtežih ekonomskih kriza u svojoj istoriji, a jedini izlaz je ukidanje sankcija na uvoz ruskih energenata, saopštio je mađarski premijer Viktor Orban.
– Svijet se suočava sa ozbiljnom energetskom krizom. Evropa je u ozbiljnoj opasnosti. Јedini izlaz je ukidanje sankcija nametnutih ruskoj energiji. Odmah – objavio je Orban na Iksu.
On je u poruci poljskom premijeru Donaldu Tusku naveo da ne treba da razmišlja o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, već o svojoj zemlji i svom narodu.
– Umjesto huškanja na rat, voli i spasavaj svoju zemlju, Donalde – poručio je Orban.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je izvukao važnu pouku iz oklijevanja članica NATO-a da pomognu SAD i Izraelu u vojnoj kampanji protiv teheranskog režima.
– Nisam ljut, nisu mi ni trebali. Da su mi bili potrebni, sada znam da ne bi bili tu – a SAD su svake godine ulagale mnogo novca u NATO. Naučio sam važnu lekciju, kao i Amerika – rekao je Tramp u razgovoru za “Politiko”.
On je ponovo izrazio razočaranje u NATO i pozvao saveznike da pokažu više odlučnosti.
– Moraju da skupe hrabrost i da se uključe – dodao je američki predsjednik komentarišući situaciju u vezi sa blokadom Ormuskog moreuza.
Tramp je juče izjavio da ozbiljno razmatra povlačenje SAD iz NATO nakon što Alijansa nije pružila podršku Vašingtonu i Izraelu u operaciji protiv teheranskog režima.
Američka ambasada u Tirani izdala je bezbjednosno upozorenje zbog mogućih prijetnji povezanih sa grupama bliskim Iranu.
Upozorava se na potencijalne mete širom Albanije, uključujući turističke lokacije, tržne centre, hotele i restorane.
Moguće mete povezane sa SAD i opozicijom Iranu
U upozorenju se navodi da bi grupe povezane sa Iranom mogle pokušati da izvedu napade na objekte i organizacije povezane sa Sjedinjenim Američkim Državama ili iranskom opozicijom u Albaniji.
Pored toga, kao potencijalne mete navode se i mjesta gdje se okuplja veći broj ljudi, poput turističkih lokacija, tržnih centara, hotela, klubova i restorana.
Poziv na povećan oprez
Američka ambasada pozvala je svoje državljane u Albaniji da budu posebno oprezni i da prate razvoj situacije.
Građanima se savjetuje:
da ostanu na oprezu
da prate lokalne medije
da obrate pažnju na okruženje
da unaprijed razmotre lične bezbjednosne planove
da mobilni telefon uvijek drže napunjenim
Kontakt i dodatne informacije
Ambasada SAD u Tirani navela je da su građanima na raspolaganju za sve informacije i pomoć, uključujući i hitne kontakte dostupne 24 časa.
Takođe, preporučeno je prijavljivanje u program STEP, putem kojeg građani mogu dobijati bezbjednosna obavještenja i ažuriranja.
Rat na Bliskom istoku ostavio je Dubai bez turista – hoteli su prazni, restorani rade sa minimalnim prometom, a prihodi su u pojedinim slučajevima pali i do 80 odsto.
Grad koji je prošle godine bio među najposjećenijima na svijetu sada se suočava sa ozbiljnom krizom.
Turizam naglo stao
Dubai je prošle godine ugostio gotovo 20 miliona stranih turista i bio jedan od najposjećenijih gradova na svijetu.
Međutim, rat između SAD, Izraela i Irana potpuno je preokrenuo situaciju. Kako navodi BBC, broj posjetilaca naglo je pao, a turistička industrija osjeća ozbiljne posljedice.
Restorani koji su ranije bili puni sada imaju prazne stolove, dok su hoteli suočeni sa drastičnim padom popunjenosti.
Prihodi pali i do 80 odsto
Vlasnica restoranskog lanca Nataša Sideris navodi da su prihodi u nekim objektima pali za više od 50 odsto, dok su oni koji zavise od turista zabilježili pad i do 80 odsto.
Kako bi izbjegla otkaze, bila je primorana da smanji plate svim zaposlenima za 30 odsto.
„Situacija je brutalna“, kaže ona.
Restorani prazni, radnici na čekanju
Kriza je pogodila cijeli sektor ugostiteljstva.
Pojedini restorani rade sa samo 15 do 20 odsto uobičajenog broja gostiju, dok su neki objekti privremeno zatvoreni.
Mnogi radnici poslati su na neplaćeno odsustvo, a dio zaposlenih već je ostao bez posla.
Raketni napadi i strah turista
Ujedinjeni Arapski Emirati našli su se na meti napada Irana, a prema zvaničnim podacima lansirano je više od 2.400 projektila i dronova.
Iako je većina presretnuta, dijelovi su padali u naseljena područja, uključujući hotele i aerodrom.
Do sada je poginulo 11 osoba, dok je više od 180 povrijeđeno.
Avio-saobraćaj u prekidu
Rat je ozbiljno poremetio i avionski saobraćaj. Hiljade letova su otkazane, a Dubai, jedan od najprometnijih svjetskih aerodroma, povremeno je bio potpuno blokiran.
U prvim sedmicama sukoba desetine hiljada turista ostalo je zarobljeno prije nego što su evakuisani.
Hoteli prazni, cijene prepolovljene
Popunjenost hotela pala je na svega 15 do 20 odsto u odnosu na uobičajeni nivo. Kako bi privukli goste, mnogi hoteli snizili su cijene i do 50 odsto.
Neki luksuzni objekti čak su privremeno zatvoreni ili rade sa minimalnim kapacitetom.
Milijarde dolara u pitanju
Procjene pokazuju da bi region mogao izgubiti između 23 i 38 miliona turista ove godine.
Ukupan gubitak u turizmu mogao bi dostići između 34 i 56 milijardi dolara.
Neizvjesna budućnost
Privrednici se nadaju da bi oporavak mogao početi na jesen, ali samo ako se sukob uskoro završi.
U suprotnom, prijete dodatni otkazi i zatvaranje objekata.
„Imamo dovoljno novca za mjesec ili dva, možda tri. Nakon toga moraćemo donositi teške odluke“, upozoravaju iz sektora.
Gotovo 30 zemalja sastaće se u četvrtak (2. aprila) u nastojanju da izvrše diplomatski i politički pritisak za ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, vitalne plovne rute koja je blokirana američko-izraelskim ratom protiv Irana.
Britanski premijer Kir Starmer rekao je da će virtuelni sastanak kojim predsjedava ministarka vanjskih poslova Ivet Kuper “procijeniti sve održive diplomatske i političke mjere koje možemo preduzeti kako bismo vratili slobodu plovidbe, garantovati sigurnost zarobljenih brodova i pomoraca te nastavili kretanje vitalnih roba”.
Iranski napadi na trgovačke brodove i prijetnja da će ih biti još više zaustavili su gotovo sav promet na plovnom putu koji povezuje Persijski zaliv s ostatkom svjetskih okeana, zatvarajući kritični put za svjetski protok nafte i uzrokujući nagli porast cijena nafte.
Amerika neće biti na sastanku
SAD nije među zemljama koje će biti na sastanku u četvrtak. Tramp je rekao da osiguranje plovnog puta nije američki posao i rekao američkim saveznicima da “idu po svoju naftu”.
Čini se da nijedna zemlja nije voljna pokušati otvoriti moreuz silom dok bjesne borbe, a Iran može ciljati brodove protivbrodskim raketama, dronovima, jurišnim plovilima i minama.
Ali, Starmer je u srijedu rekao da će se vojni planeri iz neodređenog broja zemalja uskoro sastati kako bi radili na tome kako osigurati sigurnost brodova “nakon što borbe prestanu”.
U međuvremenu, 35 zemalja, uključujući Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku, Italiju, Kanadu, Japan i Ujedinjene Arapske Emirate, potpisalo je izjavu kojom zahtijevaju od Irana da prestane s pokušajima blokiranja moreuza i obećavaju da će “doprinijeti odgovarajućim naporima kako bi se osigurao siguran prolaz” kroz plovni put.
Sastanak je početak sastanaka na radnom nivou
Sastanak u četvrtak smatra se prvim korakom, nakon čega će uslijediti “sastanci na radnom nivou” zvaničnika kako bi se dogovorili detalji.
Starmer je rekao da nastavak brodarstva “neće biti lak” i da će zahtijevati “jedinstveni front vojne snage i diplomatske aktivnosti” uz partnerstvo s pomorskom industrijom.
Ideja o međunarodnom naporu podsjeća na međunarodnu “koaliciju voljnih” koja je okupljena, predvođena Ujedinjenim Kraljevstvom i Francuskom, kako bi podržala sigurnost Ukrajine nakon budućeg primirja u tom ratu.
Koalicija je, dijelom, pokušaj da se Trampovoj administraciji pokaže da Evropa čini više za vlastitu sigurnost.
Hitnost jače kontinentalne odbrane pojačana je Trampovim ponovljenim prijedlogom da bi se SAD mogao povući iz NATO-a, prenosi “AsiaOne“.
Usred eskalacije sukoba na Bliskom istoku, koji je paralizovao globalne lance snabdevanja ukapljenim gasom (LNG), Evropa se u martu okrenula jedinom preostalom izvoru ruskog gasa.
Isporuke kroz gasovod Turski tok su skočile, ostavljajući Brisel pred teškim odlukama dok se energetska bezbednost kontinenta opasno ljulja, piše Rojters.
Prosečna dnevna isporuka prirodnog gasa ruskog energetskog diva Gasproma u Evropu putem podmorskog gasovoda Turski tok porasla je u martu za 22 odsto u odnosu na prošlu godinu, dostigavši 55 miliona kubnih metara.
Do ovog naglog povećanja došlo je nakon što je Ormuski moreuz, ključna svetska pomorska ruta kojom prolazi oko 20 odsto globalne nafte i LNG-a, postao zatvorena ratna zona zbog sukoba između Irana, Izraela i SAD. Istovremeno, napadi na katarsko postrojenje Ras Laffan, najveći svetski kompleks za izvoz LNG-a, zaustavili su proizvodnju i ostavili evropsko energetsko tržište opasno izloženim, što je dovelo do skoka cena gasa od čak 70 odsto za samo mesec dana.
Turska je sada postala jedina tranzitna ruta za ruski gas ka Evropi, nakon što Ukrajina u januaru 2025. godine nije produžila petogodišnji tranzitni ugovor sa Moskvom. To je strateški značaj Turskog toka podiglo na novi nivo, posebno za zemlje srednje Evrope, prenosi Poslovni dnevnik.
Proračuni zasnovani na podacima evropske grupe Entsog pokazuju da su ukupne isporuke ruskog gasa Evropi preko Turskog toka prošlog meseca iznosile 1,7 milijardi kubnih metara, u poređenju sa 1,4 milijarde u martu 2025. godine. Dodatni pritisak stvara i činjenica da su evropska skladišta gasa na kritično niskim nivoima od oko 28 do 30 odsto popunjenosti nakon oštre zime.
Ova situacija produbila je raskol unutar Evropske unije. Dok Brisel insistira na potpunom ukidanju zavisnosti od ruskog gasa do 2027. godine, kako je propisano regulativom (EU) 2026/261, neke članice poput Mađarske i Slovačke tvrde da im takva zabrana ugrožava nacionalnu energetsku bezbednost.
Dve zemlje najavile su tužbu protiv Evropske unije, ističući da bez ruskog gasa ne mogu izbeći industrijski kolaps.
U međuvremenu, evropski poverenik za energetiku Dan Jorgensen upozorio je da se cene energenata neće vratiti na “normalne” u doglednoj budućnosti, čak i ako se tenzije na Bliskom istoku smire, a Evropska komisija priprema hitan paket mera za pomoć domaćinstvima i kompanijama.
Zbog novonastale krize i prekida isporuka sa Bliskog istoka, evropski kupci prinuđeni su da se na svetskom tržištu takmiče sa azijskim zemljama za ograničene količine LNG-a, pri čemu su azijski kupci spremni da plate i do šest dolara više.
U takvim okolnostima, ruski gas iz gasovoda, uprkos političkoj osetljivosti, postao je jeftinija alternativa.
Gasprom, koji od početka 2023. ne objavljuje svoje mesečne statistike, nije odgovorio na zahtev za komentarom, a prema Reutersovim proračunima, izvoz gasa te kompanije u Evropu prošle godine pao je na samo 18 milijardi kubnih metara, što je najniži nivo od sredine 1970-ih.
Putin dodatno zaoštrava retoriku dok Evropa balansira na ivici nestašica. U martu je izjavio da bi Rusija mogla razmotriti potpunu obustavu isporuke gasa Evropi i pre roka koji je postavila EU za 2027. godinu, sugerišući preusmeravanje preostalih količina na rastuća tržišta u Kini.Ova pretnja dolazi u trenutku kada se Evropska unija približava ključnim rokovima za prekid saradnje sa Rusijom: zabrana uvoza ruskog LNG-a stupa na snagu 25. aprila, a zabrana uvoza gasa iz gasovoda putem kratkoročnih ugovora 17. juna. Za poređenje, ruski izvoz gasa u Evropu na svom je vrhuncu 2018. i 2019. godine iznosio oko 180 milijardi kubnih metara godišnje.
Cijene nafte porasle su, a dionice pale nakon što je američki predsjednik Donald Tramp u srijedu održao govor o ratu u Iranu u udarnom terminu.
Tokom govora iz Bijele kuće, Tramp je rekao da su njegovi ključni “ciljevi blizu završetka”.
Takođe je pozvao zemlje kojima je potrebna nafta s Bliskog istoka da preuzmu vođstvo kako bi ključna brodska ruta Ormuski moreuz ostala otvorena, tvrdeći da SAD-u ne treba energija iz regije.
Moreuz je ključan za globalnu ekonomiju jer oko 20 odsto svjetske energije obično prolazi kroz uski brodski put. Učinkovito je zatvoren od početka sukoba jer je Iran uzvratio na američke i izraelske napade prijeteći napadom na brodove koji koriste taj plovni put.
Cijena referentne sirove nafte Brent trgovala se po cijeni od oko 100 dolara po barelu prije nego što je predsjednik počeo govoriti.
Nakon govora, Brent je skočio za 4.8 odsto na 106.02 dolara, dok je nafta West Texas Intermediate porasla za 4 procenta na oko 104 dolara.
Dobici su “jasna provjera tržišne stvarnosti nakon ranijeg optimizma u pogledu skorog prekida vatre”, rekao je Alberto Belorin iz “InterCapital Energy”.
U Trampovom govoru nedostajao je “konkretan vremenski okvir” za ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, dok se povratak u normalu sada čini “mjesecima, a ne sedmicama udaljen”, dodao je Belorin.
Pozivajući druge nacije da se uključe, Tramp je otklonio nade da će se poremećaji u globalnom snabdijevanju energijom brzo riješiti, rekao je Belorin.
Tramp je signalizirao da će se rat vjerovatno nastaviti, što je podstaklo investitore da očekuju da će snabdijevanja naftom ostati ograničena, rekla je Tina Soliman-Hanter sa Univerziteta Makuari.
Glavni berzovni indeksi u Aziji pali su nakon govora, preokrenuvši ranije dobitke, navodi “BBC”.
Vlasti su ukinule upozorenje na cunami koje je izdano nakon snažnog zemljotresa magnitude 7.4 koji je pogodio Indoneziju rano u četvrtak.
Zemljotres u 06.48 sati po lokalnom vremenu izazvao je male valove cunamija, usmrtio najmanje jednu osobu i oštetio kuće i zgrade, rekli su zvaničnici. Upozorenje je ukinuto nakon što su vlasti ranije saopštile da su valovi mogući duž obala Indonezije, Filipina i Malezije.
Potres, prvobitno izmjeren magnitude 7.8, pogodio je Molučko more blizu centra arhipelaga, prema Američkom geološkom zavodu.
Valovi cunamija zabilježeni su na nekoliko mjernih stanica manje od pola sata kasnije, uključujući Bitung s visinom od 20 cm i Zapadnu Halmaheru s visinom od 30 cm, prema indonezijskoj Agenciji za meteorologiju, klimatologiju i geofiziku, navodi “Independent“.
Vanredno obraćanje Donalda Trumpa (Tramp) potpuno je uzdrmalo svijet: američki predsjednik tvrdi da je Iran „uništen“, ali istovremeno najavljuje nove brutalne napade. Tržišta su odmah reagovala – cijene nafte su eksplodirale, berze pale, a saveznici ostali bez odgovora šta zapravo slijedi.
Trump: kraj blizu, ali tek slijede najteži udari
Donald Trump u obraćanju naciji poručio je da su ključni ciljevi rata gotovo ostvareni i da su iranske vojne sposobnosti razbijene.
Ipak, u istoj rečenici najavio je nastavak žestokih napada: „U sljedeće dvije do tri sedmice ekstremno jako ćemo ih napasti. Vratićemo ih u kameno doba, gdje i pripadaju“, rekao je.
Ova kontradikcija – kraj rata s jedne strane i nova eskalacija s druge – dodatno je uznemirila i saveznike i tržišta.
Nafta eksplodirala, ključna ruta praktično blokirana
Odmah nakon govora cijena nafte skočila je i do 106 dolara po barelu, dok su azijske berze krenule nizbrdo.
Razlog je strah za Ormuski moreuz – jednu od najvažnijih tačaka na svijetu kroz koju prolazi oko 20 odsto globalne energije. Ovaj plovni put praktično je blokiran od početka sukoba, što dodatno pojačava nervozu na tržištu.
Čak i ako rat uskoro stane, stručnjaci upozoravaju da bi normalizacija snabdijevanja mogla potrajati.
Trump pere ruke: „Nama to ne treba“
U možda najkontroverznijem dijelu govora, Trump je poručio da SAD-u Ormuski moreuz „nije potreban“ i pozvao druge zemlje da same zaštite protok energenata.
Time je praktično prebacio odgovornost na saveznike, što otvara ozbiljna pitanja o ulozi Amerike u globalnoj bezbjednosti.
🚨#BREAKING: President Donald Trump has announced that the United States will take extremely strong action against Iran, warning that the U.S. is prepared to hit them extremely hard within the next 2–3 weeks that will put them back to the strobe age where they belong pic.twitter.com/19UnkFMAK3
Iran tvrdi da Tramp laže o prijedlogu Teherana za prekid vatre.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da je režim u Teheranu danas predložio prekid vatre što je oduševilo američkog predsjednika koji je naveo da je raspoložen za to pod uslovom da se otvori i oslobodi Ormuski moreuz, a sada stiže i odgovor iz Irana. Iransko Ministarstvo spoljnih poslova tvrdi da Tramp laže da je takav prijedlog stigao u Vašington iz Teherana, prenosi “Skaj Njuz”.
Ovo nije prvi put da Iran i Sjedinjene Države imaju kontradiktorno viđenje određene situacije. Kada su započeli pregovori o prekidu vatre, Tramp je tada izjavio da pregovori traju već nekoliko dana, dok je Iran prvo navodio da se ne vode nikakvi pregovori, a onda je tvrdio da postoji određeni kontakt, ali da ga Teheran ne doživljava kao vid pregovora.
“To je laž bez osnova”, ocijenilo je iransko Ministarstvo spoljnih poslova.
