Kategorija: Svijet

Ako pored Rusije bude članica NATO-a, prijetnja će biti stalna, a ako postoje teritorijalni sukobi, prijetnja ratom će biti sistemska, izjavio je zamjenik predsjedavajućeg Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

“Ako se pored naše zemlje nalazi zemlja koja je neprijateljska prema nama, a takođe je članica NATO-a, onda će prijetnja biti stalna. A ako postoje i teritorijalni sukobi, prijetnja ratom će biti sistemska”, rekao je Medvedev.

On je naveo da je jedan od ciljeva ruske specijalne vojne operacije demilitarizacija režima koji je stvorio trenutne tenzije.

Medvedev je dodao da Rusija neće tolerisati prisustvo neprijateljske zemlje pored nje, posebno ukoliko je i članica Alijanse.

Britanska policija uhapsila je Endrua Mauntbaten-Vindzora na njegovom privremenom boravištu na imanju Sandringham, pod sumnjom na zloupotrebu javne funkcije.

Detalji hapšenja:

• Hapšenje na imanju Sandringham na 66. rođendan
• Sumnja na zloupotrebu javne funkcije
• Istrage povezane s Epstinovim dosijeima
• Premijer poručio: „Niko nije iznad zakona“

Akcija je izvedena jutros oko osam sati, na dan kada je bivši princ navršio 66 godina, a dolazi usred pojačanih istraga povezanih s dokumentima iz slučaja Džefrija Epstina.

Britanska policija potvrdila je da je jutros, 19. februara, izvršeno hapšenje Endrua Mauntbaten-Vindzora na imanju Wood Farm, dijelu kraljevskog posjeda Sandringham.

Prema saopštenju policije Temske doline (Thames Valley Police), hapšenje je izvršeno zbog sumnje na zloupotrebu javne funkcije. Oko osam sati ujutro najmanje šest neoznačenih vozila s osam policijskih službenika u civilu ušlo je na imanje.

Istrage u vezi s Epstinovim dosijeima

Hapšenje dolazi nakon što je britanska Nacionalna agencija za borbu protiv kriminala (NCA) saopštila da pruža podršku policijskim snagama u procjeni informacija objavljenih u okviru takozvanih „Epstin dosijea“.

U Sjedinjenim Američkim Državama nedavno su objavljeni milioni stranica dokumenata, uključujući e-mail prepisku i druge materijale koji se odnose na Džefrija Epstina, osuđenog seksualnog prestupnika.

U objavljenim dokumentima navodno se nalaze i poruke koje ukazuju na komunikaciju između Epstina i Endrua Mauntbaten-Vindzora, kao i materijali koji su izazvali novu političku i pravnu polemiku u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Policija Temske doline ranije je potvrdila da je u vezi s tim navodima održala konsultacije sa stručnjacima iz Krunskog tužilaštva (Crown Prosecution Service), prenosi Mirror.

Istovremeno, policija u okrugu Sari (Surrey Police) pozvala je građane da se jave ukoliko imaju informacije u vezi s navodima o trgovini ljudima i seksualnom zlostavljanju iz devedesetih godina, koji se takođe pojavljuju u objavljenim dokumentima.

Ranije optužbe i poravnanje

Endru Mauntbaten-Vindzor, brat britanskog kralja, ranije je negirao bilo kakvu nezakonitu aktivnost.

On je 2022. godine postigao vansudsku nagodbu u građanskom postupku koji je protiv njega pokrenula Virdžinija Džufre (Virginia Giuffre), koja je tvrdila da je bila žrtva trgovine ljudima i seksualnog zlostavljanja dok je bila maloljetna. Mauntbaten-Vindzor je tada isplatio višemilionski iznos, ali nije priznao krivicu.

Prošle godine ostao je bez kraljevskih titula nakon dodatnih političkih pritisaka i objavljivanja novih svjedočenja u vezi s Epstinovom mrežom.

Reakcija premijera

Britanski premijer Kir Starmer izjavio je da „niko nije iznad zakona“ komentarišući slučaj.

On je dodao da je jednakost pred zakonom temelj britanskog pravnog sistema i da se to načelo mora primjenjivati bez izuzetka.

Mađarska razmatra obustavu izvoza električne energije i gasa Ukrajini i preduzeće korake ukoliko Kijev ne nastavi isporuke sirove nafte cjevovodom “Družba”, izjavio je Gergelj Guljaš, šef kabineta premijera Viktora Orbana.

Guljaš je rekao na konferenciji za novinare da je Vlada aktivirala strateške rezerve nafte, nakon što je naftna grupa MOL to zatražila u ponedjeljak, 16. februara.

Ministar spoljnih poslova Peter Sijarto izjavio je ranije da je Mađarska prestala da isporučuje dizel-gorivo Ukrajini kao odgovor na ucjenu Kijeva, koji iz političkih razloga ne nastavlja tranzit ruske nafte u Mađarsku preko “Družbe”.

Sijarto je ocijenio da Ukrajina pokušava da izazove energetsku krizu u Mađarskoj i da utiče na izbore koji će biti održani u aprilu.

SAD vrše pritisak na NATO da smanji mnoge svoje spoljne aktivnosti, uključujući i okončanje ključne misije alijanse u Iraku, ali i one na Kosovu i Metohiji, reklo je četvoro diplomata NATO-a za Politico.

Amerika je, kako se dalje navodi, lobirala da se spreče da Ukrajina i indo-pacifički saveznici formalno učestvuju na godišnjem samitu alijanse u julu u Ankari.

Kako briselski portal navodi, ove akrivnosti Vašingtona odražavaju težnju Bele kuće da tretira NATO kao strogo evroatlantski odbrambeni pakt, koji bi trebalo da prestane da radi sve ono što “iritira” američkog predsednika i njegov koncept MAGA.

Prema inicijativama iz Vašingtona, NATO bi trebalo da smanji takozvane “aktivnosti van područja” koje su izvan osnovnih zadataka alijanse, odbrane i odvraćanja.

Ovaj Američki “spisak želja” interno je postao poznat kao “povratak na fabrička podešavanja”, rekla su četvorica diplomata, kojima je svima zagarantovana anonimnost da slobodno govore o ovim osetljivim pitanjima.

“NATO 3.0”

Međutim, kako Politico dodaje, to mi moglo da rezultira brzim smanjenjem aktivnosti NATO-a u bivšim ratnim zonama, kao i do isključivanja prestonica, uključujući Kijev i Kanberu, iz formalnih razgovora ovog leta.

Putine, Kaljinjingrad pada za 24 sata FOTO/VIDEO

Novi detalji američkog lobiranja dolaze nakon što je zamenik šefa Pentagona Elbridž Kolbi nedavno objasnio da Trampova administracija radi na stvaranju nečeka što je on nazvao “NATO 3.0”.

“Ne može svaka misija biti glavni prioritet. Ne može se svaka sposobnost pozlatiti”, rekao je Kolbi ministrima odbrane alijanse prošle nedelje, ponavljajući da su SAD i dalje posvećene evropskoj bezbednosti.

“Mera ozbiljnosti je da li evropske snage mogu da se bore, održe i pobede u scenarijima koji su najvažniji za odbranu alijanse”, dodao je on tada.

Litvanija upozorava na “prazne” garancije: Član 5 znači – ako si u nevolji, umreću za tebe

Međutim, ne dele svi ćlanovi NATO takvo mišljenje.

“Odustajanje od prekomorskih inicijativa alijanse nije pravi pristup”, rekao je jedan od četvorice diplomata. “Partnerstva su ključna za odvraćanje i odbranu”, istakao je taj zvaničnik.

Politico podseća da je od povratka u Belu kuću prošle godine, Tramp već smanjio američke obaveze u inostranstvu, povukao trupe i osoblje NATO-a iz Evrope i predao neke od najviših komandnih dužnosti alijanse Evropljanima, dok nastoji da preusmeri svoju spoljnu politiku na “osnovnu nacionalnu bezbednost“.

Povlačenje i sa KiM

Plan Vašingtona je da povuče oko 2.500 vojnika iz Iraka u skladu sa sporazumom sa iračkom vladom iz 2024. Godine.

Tamer Badavi, stručnjak za Irak i saradnik Centra za primenjena istraživanja, rekao je da sama misija NATO-a nije “ključna” za bezbednost zemlje, ali da bi njeno ukidanje uz povlačenje SAD moglo osnažiti milicijske grupe  i “destabilizovati” regionalnu vladu severnog Kurdistana.

Zahtev SAD se takođe suočava sa otporom unutar alijanse. “Nije trenutak da se izvučemo iz Iraka… vlada nas želi tamo”, rekao je prvi diplomata.

Drugi diplomata je rekao da se “većina” saveznika slaže da bi misija u Iraku trebalo da se smanji, ali tokom dužeg vremenskog perioda, uz zadržavanje manje operacije.

SAD su takođe signalizirale da žele da smanje snage KFOR-a na Kosovu i Metohiji, prema rečima četvorice diplomata, što je još više zabrinjavajuće za evropske saveznike, čak i ako su razgovori o tome još uvek u veoma ranoj fazi.

Međunarodna mirovna misija koju su odobrile UN, a koja je debitovala 1999. godine nakon jugoslovenskih ratova, trenutno uključuje oko 4.500 vojnika.

Enđeluše Morina, viša saradnica za politiku u Evropskom savetu za spoljne odnose, rekla je da misija ostaje “neophodna” za regionalnu bezbednost.

“Prilično smo zabrinut” zbog pokušaja smanjenja misije, rekao je peti visoki diplomata NATO-a, jer “stvari na zapadnom Balkanu mogu brzo eskalirati”.

Politico ipak ističe da za sada nije doneta odluka o završetku bilo koje operacije.

Svih 32 saveznika koji čine NATO moraju da odobre početak i kraj misija, što je proces koji obično uključuje kampanje nametanja i pritiska od strane više saveznika, a ne samo SAD.

Evropska unija bi uskoro ponovo mogla promijeniti metodologiju proširenja, što će imati posljedice i za sve zemlje koje su obuhvaćene procesom proširenja, uključujući i BiH.

Kako nam je rečeno od strane izvora iz EU koji je upućen u ovu problematiku, rasprava o promjeni metodologije dio je šire rasprave o promjeni načina odlučivanja unutar EU, kada su u pitanju bezbjednost i spoljna politika. Podsjećanja radi, sve odluke u EU koje se odnose na ove dvije oblasti moraju se donositi jednoglasno, odnosno svih 27 članica EU mora glasati za.

S obzirom na to da je pitanje proširenja spoljnopolitičko pitanje nijedna zemlja na putu ka EU ne može napraviti napredak ako se oko toga ne usaglase svih 27 članica, što djeluje frustrirajuće i za zagovornike proširenja unutar EU i za same kandidate.

Marta Kos, komesarka za proširenje u Evropskoj komisiji, prije nekoliko dana održala je govor u Talinu, u kojem je objasnila šta bi nova metodologija mogla da sadrži. Kako je u tom govoru navela, proširenje mora biti promijenjeno u četiri temeljne oblasti.

EU se mora reformisati iznutra

Jedna se odnosi na ovo što nam je objasnio i evropski izvor – EU se mora reformisati iznutra, što znači da mora promijeniti način donošenja odluka i preći sa principa veta na princip kvalifikovane većine.

Druga oblast se odnosi na utvrđivanje principa da u EU ne mogu biti primljene zemlje koje za to nisu spremne. Iako Kosova to nije spomenula u svom govoru, čini se da se ovo može primijeniti na Ukrajinu, kojoj se u izgled stavlja primanje u EU početkom 2027. godine. Ako bi metodologija Kosove bila formalizovana, to bi značilo da bi Ukrajina u EU mogla tek kada sprovede sve reforme, a slično bi se odnosilo i na zemlje u našem regionu.

Sprečavanje trojanskih konja

Treća oblast se odnosi na “sprečavanje trojanskih konja”, kako je to ona opisala. Iako nije direktno spomenula Mađarsku, očigledno je na nju mislila, jer je navela da se ne može dozvoliti da zemlja bude primljena na osnovu prihvatanja evropskih vrijednosti, a onda od tih vrijednosti odustane nakon što postane članica. To bi značilo da bi zemlje po novoj metodologiji mogle biti kažnjene ako ponište reforme koje su sproveli kako bi postali članica.

Četvrta oblast se, prema njenom mišljenju, odnosi na ono što je ranije spominjala i Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, a to je da bi zemlje kandidati mogle ranije ući u pojedine aspekte EU prije nego što postanu punopravne članice.

“Suočavamo se sa rastućom napetošću između vremena potrebnog za primjenu vjerodostojnog, na zaslugama zasnovanog pristupa i sve jačeg pritiska vanjskih aktera na naše kandidate – pritiska čiji je cilj povećati političku cijenu napredovanja na njihovom evropskom putu. Ukratko, naš model proširenja zahtijeva vrijeme, stabilnost i postepene reforme. Međutim, današnje geopolitičko okruženje je nestabilno i često obilježeno prinudom”, navela je ona.

Stoga bi, kako objašnjava, postepeno uključivanje zemalja kandidata u evropske procese prije punopravnog članstva bilo kompromis koji bi ubrzao proces i donio opipljive koristi članstva, a istovremeno bi ostavilo dovoljno vremena dok se zemlje ne pripreme za punopravno članstvo.

Razgovor o novoj metodologiji rezultat pritiska

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, takođe vjeruje da je razgovor o novoj metodologiji rezultat pritiska i kandidata koji žele da se što prije priključe i geopolitičkog momenta koji od EU zahtijeva brže i odlučnije djelovanje.

“U kom pravcu će rasprava o toj novoj metodologiji ići i koliko će brza biti teško je u ovom trenutku reći. Međutim, ako bi se uzele poruke koje dolaze iz Berlina, koji je na neki način važan faktor u svemu tome, da se naslutiti da bi u toj novoj metodologiji za zemlje – kandidatkinje bilo ponuđeno puno više benefita koje bi kandidatkinje koje provode reforme i ispunjavaju uslove mogle i imati prije punopravnog članstva”, ističe Ćerimagić.

Na primjer, kako naglašava, ne govori se još o punopravnom članstvu u jedinstvenom tržištu i čatri slobode, nego o jačem pristupu u jedinstvenom tržištu.

“Govori se čak i o nekoj verziji Šengena za zemlje – kandidatkinje i govori se o mogućnosti kandidatkinja da učestvuju ne u procesu odlučivanja u smislu da imaju pravo glasa, već da budu prisutni kao posmatrači. U tom smislu ima jako puno ideja i u narednom periodu ćemo puno toga vidjeti u debatama i okruglim stolovima tink-tankova i drugih organizacija”, ističe Ćerimagić.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp predsjedavaće danas prvom sastanku Odbora za mir koji će biti posvećen Gazi, prenio je Rojters.

Sastanak će biti održan u zgradi Instituta za mir Donalda Dž. Trampa, a očekuje se prisustvo delegacija iz 47 zemalja i Evropske unije.

Među učesnicima je i Izrael, dok palestinski predstavnici nisu pozvani.

Tramp bi trebalo da objavi da je za fond za obnovu Gaze prikupljeno pet milijardi dolara, uključujući po 1,2 milijarde dolara od Ujedinjene Arapske Emirate i Kuvajt.

Očekuje se da će za potpunu obnovu biti potrebno još više milijardi.

Visoki američki zvaničnici navode da nekoliko zemalja planira slanje hiljada vojnika u međunarodne stabilizacione snage, ali da razoružanje Hamasa ostaje ključna prepreka.

Na skupu se očekuju obraćanja državnog sekretara SAD-a Marka Rubija, specijalnih izaslanika Stiva Vitkofa i DŽareda Kušnera, bivšeg britanskog premijera Tonija Blera, kao i ambasadora SAD pri UN Majka Volca i specijalnog predstavnika za Gazu Nikolaja Mladenova.

Među glavnim izazovima ostaju uspostavljanje bezbjednosti, obuka lokalnih snaga, pregovori sa Hamasom uz posredovanje zemalja poput Katara i Turske, kao i povećanje i distribucija humanitarne pomoći, koju zvaničnici opisuju kao nedovoljnu, prenosi Tanjug.

Tokom protekle godine paralelno su vođeni pregovori o završetku rata u Ukrajini – jedni o teritoriji i bezbjednosnim garancijama, drugi o poslovnim prilikama. U Evropi strahuju da bi predsjednik SAD-a Donald Tramp do juna mogao izvršiti pritisak na Ukrajinu radi ustupaka kako bi obezbijedio ekonomske koristi.

Prema pisanju Economista, Kremlj je razradio plan kako Trampu predstaviti „Najveći dogovor“, prenosi Index.hr.

Kiril Dmitrijev, čelnik ruskog državnog fonda, više puta se sastao s Trampovim izaslanikom Stivom Vitkofom.

Americi su navodno ponuđeni projekti arktičke nafte i gasa, rijetkih metala, pa čak i infrastrukture poput tunela ispod Beringovog prolaza. Rusija je pod pritiskom niskih cijena nafte i sankcija, dok Tramp želi ekonomske rezultate prije međuizbora u novembru ove godine. Ipak, iznos od 12 biliona dolara smatra se pretjerivanjem, naglašava Economist.

Analize pokazuju da su realne koristi znatno manje, a Kina je već preuzela veliki dio ruskog tržišta. Prije rata zapadne kompanije, najviše evropske, imale su značajan udio u ruskoj trgovini. Američki uvoz iz Rusije bio je relativno skroman, ali bi se mogao povećati u slučaju mira.

Potencijalne koristi uključuju trgovinu, povrat imovine i učešće u energetskim megaprojektima. Međutim, ruska ekonomija manja je od italijanske, a srednja klasa se smanjuje. Ukidanje gotovo 23.000 sankcija bilo bi politički i pravno složeno, a Evropa bi se vjerovatno protivila.

Osim toga, rusko poslovno okruženje nosi visoke rizike: slaba pravna zaštita, politički pritisci i moguć povratak sankcija u slučaju novog sukoba.

Mnogi sektori već su pod kineskim uticajem, a megaprojekti na Arktiku zahtijevaju ogromna ulaganja i nose tehničke i tržišne rizike. Sve ukazuje na to da obećani „El Dorado“ vjerovatno ne postoji, a politički troškovi približavanja Rusiji mogli bi nadmašiti ekonomske koristi, navodi Economist.

Bijela kuća odbila da potvrdi postojanje takvih prijedloga

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je 6. februara da su ga obavještajne službe izvijestile o onome što je opisao kao okvir vrijedan oko 12 biliona dolara za obimnu ekonomsku saradnju između Moskve i Vašingtona.

„Obavještajne službe pokazale su mi takozvani ‘Dmitrijevljev paket’ koji je predstavio u SAD-u – riječ je o iznosu od oko 12 biliona dolara“, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.

Bijela kuća je dva puta odbila da potvrdi postojanje takvih prijedloga u komentarima za Kyiv Independent – prvi put nakon izjave Zelenskog, a drugi put nakon naknadnog izvještaja Bloomberga. Bloomberg je 12. februara objavio da Rusija želi obezbijediti široko ekonomsko partnerstvo sa SAD-om kao dio aranžmana povezanog s Ukrajinom.

Sedam oblasti moguće saradnje

Pozivajući se na interni ruski memorandum pripremljen ranije ove godine, Bloomberg je pisao da Moskva traži ublažavanje ograničenja koja su je isključila iz dolarskog platnog sistema. Rusija navodno smatra obnovu dolarskih transakcija dijelom mogućeg mirovnog sporazuma. Memorandum navodi sedam oblasti moguće američko-ruske saradnje.

Osim povratka dolarskim plaćanjima, Moskva želi dugoročne ugovore za američke avione radi modernizacije ruske komercijalne flote, kao i zajedničke projekte u eksploataciji teško dostupne nafte i proizvodnji tečnog prirodnog gasa, prenosi Index.hr.

Prijedlozi uključuju i saradnju u nuklearnoj energiji te proširene rudarske projekte za litijum, bakar, nikl i platinu. Kako bi ponuda bila privlačnija, Kremlj signalizira spremnost da uzme u obzir prethodna američka ulaganja u Rusiji i učestvuje u kompenzaciji gubitaka nastalih nakon odlaska zapadnih kompanija s tržišta.

Američke kompanije dobile bi povlašćen tretman ako se vrate na rusko tržište. Plan takođe predviđa zajedničke napore u globalnoj promociji fosilnih goriva kao alternative takozvanim „zelenim klimatskim politikama“.

Peskov: Nudimo saradnju

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov 13. februara nije negirao postojanje paketa.

„Naravno da nudimo saradnju. Naravno da su kompanije iz obje zemlje potencijalno zainteresovane za tu saradnju – tako nastaju zajednički projekti“, izjavio je Peskov.

Među prijedlozima posebno se ističe ruski zahtjev za povratkom dolarskim plaćanjima, što je politički osjetljivo pitanje. Putin je više puta tvrdio da globalna dominacija dolara slabi i optuživao SAD da „parazitira“ na svjetskoj ekonomiji. Obnova dolarskih transakcija značila bi zaokret u odnosu na rusku politiku „dedolarizacije“.

Od 2022. Rusija je proširila obračune u nacionalnim valutama s partnerima poput Indije i Kine te unutar BRICS-a. U januaru 2025. predsjednik SAD-a Donald Tramp zaprijetio je uvođenjem carina od 100% članicama BRICS-a ako pokušaju uvesti novu valutu koja bi zamijenila dolar u međunarodnoj trgovini.

Sve ukazuje na to da Moskva svaki pomak oko Ukrajine povezuje ne samo s teritorijalnim i političkim zahtjevima, nego i sa sveobuhvatnim resetovanjem ekonomskih odnosa sa SAD-om.

Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se sa kubanskim ministrom spoljnih poslova Brunom Eduardom Rodrigezom Pariljom.

Ruski lider je na početku sastanka izjavio da Moskva smatra nova ograničenja protiv Kube neprihvatljivim.

– Sada smo u posebnom periodu, sa novim sankcijama. Znate kako se odnosimo prema tome. Mi ne prihvatamo ništa slično – rekao je Putin.

On je naglasio da je “stav našeg Ministarstva spoljnih poslova otvoren, jasan i nedvosmislen”.

Putin je podsjetio da Rusija i Kuba imaju poseban odnos koji se istorijski razvijao.

– Uvek smo bili uz Kubu u njenoj borbi za nezavisnost, za pravo da slijedi svoj put razvoja i uvijek smo podržavali kubanski narod. Znamo koliko je kubanskom narodu bilo teško tokom svih tih decenija nezavisnosti da se bori za svoje pravo da živi po svojim pravilima i brani svoje nacionalne interese – rekao je ruski predsjednik.

Dodao je da se odnosi između Rusije i Kine razvijaju u generalno pozitivnom smjeru i takođe je uputio pozdrave kubanskom predsjedniku Migelu Dijaz-Kanelu i generalu Raulu Kastru.

Putin je takođe najavio da će Kuba i Rusija zajedno proslaviti 100. rođendan Fidela Kastra.

Fidel Kastro je bio jedan od vođa kubanskog revolucionarnog pokreta, a predvodio je Kubu od 1959. do 2008. godine. Kastro je umro 2016. godine.