VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Centralna banka Rusije predložila potpunu zabranu izdavanja i upotrebe kriptovaluta

    Centralna banka Rusije predložila potpunu zabranu izdavanja i upotrebe kriptovaluta

    Centralna banka Rusije predložila je danas potpunu zabranu izdavanja, “rudarenja” i prometa kriptovaluta u Rusiji, piše ruski list Kommersant.

    Kako se navodi, nakon posljednje sjednice zvaničnici Centralne banke su predložili uvođenje kazni za one koji bi prekršili ova pravila te su naglasili kako je u narednom periodu potrebno razviti mehanizme za blokiranje aktivnosti koje imaju za cilj kupovinu ili prodaju kriptovaluta u zamjenu za “pravu” valutu.

    “Predlažemo uvođenje zabrane izdavanja, prometa i razmjene kriptovaluta na teritoriji Ruske Federacije i utvrđivanje odgovornosti za kršenje ove zabrane”, navodi se.

    Istovremeno, Centralna banka Rusije još uvijek nije definirala nadležno tijelo kojem bi bila povjerena dužnost provođenja mjera iz prijedloga zakona.

    “Banka Rusije se dosljedno protivi korištenju kriptovaluta unutar zemlje, jer država ne stoji iza njih. U Rusiji od 2021. godine zakon zabranjuje kompanijama i pojedincima da koriste digitalnu valutu za plaćanje robe i usluga. Prema podacima Centralne banke, obim transakcija Rusa s digitalnim valutama iznosio je oko 5 milijardi dolara godišnje. Istovremeno, obim ulaganja ruskih pravnih osoba u kriptovalute bio je gotovo pa beznačajan”, prenosi RIA.

    U izvještaju Centralne banke Rusije, napominje se kako Rusija sada ima više od 11 posto svjetske računarske snage koja se koristi za “rudarenje” bitcoina. U augustu 2021. godine Rusija je bila treća u svijetu prema ovom pokazatelju.

    “Povećanje obima proizvodnje kriptovaluta, zbog potrošnje električne energije može dovesti u opasnost druga preduzeća”, ističu iz Centralne banke.

    Kao primjer za takvu “tržišnu anomaliju” navedena je regija Irkutsk, koja ima najniže tarife korištenja električne energije. Prošle godine potrošnja električne energije u ovom dijelu Rusije povećana je za 1,6 puta.

    Također, naglašeno je kako je tokom 2021. godine upravo u ovoj regiji zabilježeno i povećanje potrošnje električne energije u domaćinstvima za 62 posto, za što je prema procjenama ruskih regulatora direktno zaslužno “rudarenje” kriptovaluta.

  • Prva Bajdenova godina na čelu SAD: Peh i promašaji

    Prva Bajdenova godina na čelu SAD: Peh i promašaji

    Džozef Bajden je pobijedio na izborima ostvarivši rekordno dobar rezultat. Prije tačno godinu dana imenovan je za predsjednika SAD. Ipak, većinu svojih obećanja on nije ispunio. Podrška mu opada.

    Nade mnogih ljudi bile su probuđene kada je Džozef Bajden 20. januara 2021. položio zakletvu kao 46. predsjednik SAD. Samo nekoliko nedjelja ranije, radikalizovane pristalice svrgnutog Donalda Trampa upale su u Kongres, simbol američke demokratije koji je u međuvremenu postao simptom polarizacije zemlje koju je Bajden naslijedio od Trampa.

    Jedno od Bajdenovih najvažnijih obećanja bilo je ujedinjenje nacije. U govoru tokom inauguracije on je naglasio da želi da se odvaži na novi početak, da “krene brzo i energično”, jer ima “mnogo toga što se mora popraviti, obnoviti i zacijeliti”.

    Za Bajdena je glasao 81 milion birača, više nego za bilo kog predsjednika prije njega. Obezbijedio je i neznatnu većinu u oba doma Kongresa. Ali sada, godinu dana nakon preuzimanja dužnosti, čini se da je malo ostalo od početnog sjaja i glamura. Inflacija raste, pandemija je izmakla kontroli, a rejting je Bajdenu, kako pokazuju ankete, pao s 50, koliko je iznosio prošlog ljeta, na 41 odsto neposredno uoči Božića.

    “Mislim da je najblaža riječ za prvu Bajdenovu godinu na mjestu predsjednika ‘razočaranje'”, kaže Bret Stivens, konzervativni, ali prema Trampu kritični kolumnista lista Njujork tajms.

    Bajden je donio loše političke odluke, poput one o povlačenju iz Avganistana. To je uticalo na njegov ugled, njegovu vjerodostojnost u Kongresu i na kraju na njegov kredibilitet kao vođe svjetske sile.

    Trampovo nasljeđe – gomila ruševina

    Viržinija Sapiro, profesorka političkih nauka na Univerzitetu u Bostonu, smatra da pad Bajdenove popularnosti nije samo posljedica političkih grešaka. On je preuzeo dužnost u posebno izazovnim vremenima: “Bilo mu je teže nego vjerovatno bilo kom drugom predsjedniku još od Ruzvelta koji je dužnost preuzeo u dubokoj krizi.”

    Loša ekonomska situacija u zemlji, pandemija i Republikanska stranka čiji uticajni članovi i dalje tvrde da je Bajden pokrao Trampa na izborima, rezultira “gomilom ruševina koje se najprije moraju raščistiti da bi se nešto moglo postići”.

    Drugi razlog slabljenja podrške Bidenu, smatra prof. Sapiro, moglo bi da bude to da su mnogi umjereni Republikanci glasali za njega jer nisu htjeli da podrže Trampa, ali u osnovi su oni pristalice konzervativne politike.

    Neuspješna spoljna politika, podijeljeno društvo

    Ipak, nije sve bilo loše u prvoj godini mandata Džozefa Bajdena. Već u martu je uspio da pokrene paket pomoći u iznosu od 1,9 biliona američkih dolara uz pomoć kojeg je pružena finansijska pomoć porodicama koje su posebno teško pogođene pandemijom korone. I još jednu pobjedu je Bajden ostvario: krajem godine uspio je da pridobije Republikance da učestvuju u izglasavanju Zakona o infrastrukturi, za koji je odobreno 1,2 biliona dolara.

    Međutim, ono što mnogi vide kao Bajdenovu najozbiljniju grešku jeste povlačenje američkih trupa iz Avganistana u avgustu prošle godine. Kao rezultat toga, talibani su vrtoglavom brzinom preuzeli vlast u čitavoj zemlji i ujedno napravili veliki korak unatrag u pogledu ljudskih prava, a posebno prava žena u Avganistanu.

    Set G. Džons, potpredsjednik Centra za strateške i međunarodne studije, posebno kritikuje nedovoljne pripreme za povlačenje.

    “I način i rezultat povlačenja učinili su da Sjedinjene Države djeluju nespretno, nekompetentno i u konačnici – slabo”, kaže Džons.

    Prema Džonsovim riječima, šteta nanijeta imidžu SAD je kobna i razorna. Mnoge zemlje se sada pitaju da li su SAD još uvijek pouzdan partner.

    Bajden do sada nije uspio da održi ni svoje veliko obećanje da će ujediniti zemlju. Prema rezultatima istraživanja javnog mnjenja, 40 odsto američkog stanovništva smatra da Bajden nije legitimni predsjednik. To pokazuje da su duboke podjele u društvu i dalje prisutne.

    Predsjednik Bajden do sada gotovo da nije uspijevao da se snađe kada je riječ o prijedlozima zakona. Suviše često su republikanski kongresmeni i senatori uspijevali da torpeduju njegove planove. Jedan od njegovih najvećih promašaja jeste neuspjeh da progura zakon poznat kao “Build Back Better”. Riječ je o sveobuhvatnom programu ulaganja u brigu i staranje o djeci, obrazovanje i zaštitu klime, koji bi ispunio nekoliko Bajdenovih obećanja iz izborne kampanje. Njegovi napori da reformiše policiju takođe su propali u septembru prošle godine, jer stranke nisu mogle da se dogovore o tome šta raditi sa imunitetom policijskih službenika.

    Ko dolazi nakon Bajdena?

    Godina 2021. nije bila laka za Džozefa Bajdena, a ni sljedeće tri neće biti ništa lakše. U njegove spoljnopolitičke izazove spada naoružavanje Kine na Pacifiku, politička nestabilnost na Bliskom istoku i prijetnje Rusije da će izvršiti invaziju istočnog dijela Ukrajine. Kako bi povratila kredibilitet, američka vlada bi morala da “pokaže odlučnost i da zauzme ozbiljan stav protiv Rusije, Kine ili Irana”, kaže Set G. Džons. Međutim, ona “mnogo više priča nego što djela”.

    Ova godina je odlučujuća i na domaćem planu, jer bi Bajden na međuizborima u novembru mogao da izgubi tijesnu većinu u Senatu. To bi mu dodatno otežalo usvajanje paketa mjera koji su mu još uvijek, kako na srcu, tako i na dnevnom redu: eventualno donošenje skraćene verzije zakona “Build Back Better” i nastavak pokušaja usvajanja izborne reforme. Ovo drugo prije svega podrazumijeva ukidanje tzv. “filibustera”, pravila prema kojem 60 od 100 senatora mora da pristane na završetak rasprave o nekom pitanju, prije nego što može da se pristupi glasanju.

    Takođe, postavlja se i pitanje da li će se Bajden ponovno kandidovati za predsjednika?

    “Vjerovatno neće, to je javna tajna u Vašingtonu”, kaže kolumnista Bret Stivens.

    Svakako da tu Bajdenove godine igraju veliku ulogu: on je 2020, kada je imao 78 godina, bio najstariji novoizabrani predsjednik, a na sljedećim izborima 2024. imao bi 82 godine.

    Bret Stivens zato smatra da bi Bajden trebalo da se koncentriše na glavne zadatke i izazove za zemlju. Za to vrijeme bi Demokratska stranka trebalo da pronađe dobre kandidate za izbore 2024. Jer Republikanci će, uvjeren je Stivens, biti jaki i moćni izazivači i na tim izborima.

  • Gutereš: Vjerujem da Rusija neće napasti Ukrajinu

    Gutereš: Vjerujem da Rusija neće napasti Ukrajinu

    • Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je da je situacija u svetu danas znatno gora nego pre pet godina zbog pandemije kovida-19, klimatske krize i geopolitičkih tenzija koje su izazvale brojne sukobe, ali da, za razliku od američkog predsednika DŽoa Bajdena, on smatra da Rusija neće napasti Ukrajinu.

    Gutereš je u intervjuu za agenciju Asošiejted pres rekao da se njegovi prioriteti, izneti još 1. januara 2017. godine kada je prvi put stupio na poziciju šefa UN, nisu promenili i da će nastojati da se uhvati u koštac sa globalnim nejednakostima, krizom kovida-19 i problemom zagrevanja planete, kao i da ostaje pri svom apelu za mir u svetu.

    “Generalni sekretar UN nema moć. Možemo imati uticaj. Mogu da ubedim, mogu da posredujem, ali nemam moć”, izjavio je Gutereš, koji je 1. januara započeo drugi petogodišnji mandat na mestu šefa svetske organozacije.

    Na pitanje AP da li misli da će Rusija izvršiti invaziju na Ukrajinu, Gutereš je rekao:

    “Ne mislim da će Rusija napasti Ukrajinu, i nadam se da je moje uverenje tacno”.

    Napominje da ne veruje u vojno rešenje problema koji postoje i da je najracionalniji način da se ti problemi reše diplomatskim putem i kroz ozbiljan dijalog.

    Poručio je i da bi potencjalna invazija imala “strašne posledice”.

    “Bili smo u kontaku sa najvišim zvaničnicima u Rusiji”, izjavio je Gutereš, iako UN, kako naglašava, nisu direktno angažovane u ukrajinskoj krizi.

    Pre nego što je postao generalni dekretar UN, Gutereš kaže da je tu funkciju zamišljao kao “graditelja mostova i poštenog posrednika koji će pomoći u pronalaženju rešenja koja su od koristi svim uključenim stranama”.

    “To su stvari na kojima moram da radim svakog dana”, poručio je on u intervjuu za AP.

    Gutereš je rekao da je Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija, koji ima ovlašćenja da održava međunarodni mir i bezbednost, ali i da uvodi sankcije, podeljen, a posebno njegovih pet stalnih članica sa pravom veta.

    Rusija i Kina su često u sukobu sa SAD, Britanijom i Francuskom kada je reč o nekim ključnim pitanjima, kao što je to bio slučaj juče kada se govorilo o uvođenju sankcija Severnoj Koreji.

    Gutereš bi danas u Generalnoj skupštini trebalo da održi govor pred predstavnicima 193 članice o svojim prioritetima za 2022. godinu, a izdvojio je tri ključna prioriteta, koji ga, kako kaže, izuzetno zabrinjavaju.

    To su, prema njegovim rečima, nedostatak vakcinacije u velikim delovima sveta, posebno u Africi, zatim potreba za smanjenjem emisija štetnih gasova za 45 odsto u ovoj deceniji i “krajnje nepravedna”” finansijska situacija u svetu koja, kako navodi, favorizuje bogate zemlje.

  • Strahovita eksplozija u Gani: Grad sravnjen sa zemljom, broje se žrtve

    Strahovita eksplozija u Gani: Grad sravnjen sa zemljom, broje se žrtve

    Najmanje 17 osoba je poginulo, a 59 povrijeđeno u razornoj eksploziji na zapadu Gane nakon što se kamion s eksplozivom sudario s motociklom.

    Mnogi povrijeđeni su u kritičnom stanju, a za brojnima se i dalje traga ispod ruševina.

    Eksplozija je napravila ogroman krater u gradu i pri tome uništila nekoliko stotina stambenih objekata. Područje je nakon eksplozije prekriveno krhotinama, drvećem, ciglama i metalom, javlja France 24.

    Nesreća se dogodila u Apiateu, kod rudarskog grada Bogosa, koji se nalazi oko 300 kilometara od glavnog grada Akre.

    Na snimcima se vidi kako mještani bježe od vatre i crnog dima. Brojne spasilačke ekipe kroz ruševine pokušavaju pronaći nestale.

    Predsjednica Gane Nana Akufo-Addo rekla je da se vojska pridružila spasiocima na terenu kako bi pomogla “obuzdavanju situacije”, a državna agencija za upravljanje katastrofama imala je zadatak da pruži brzu pomoć stanovnicima.

    Državni ministar je rekao da prvi znakovi upućuju na “nesreću u kojoj je učestvovao kamion koji je prevozio eksplozivne materije za rudarsku kompaniju, motocikl i još jedno vozilo”. Nesreća se dogodila u blizini električnog transformatora.

  • Nafta i plin bi mogli biti još skuplji ako Rusija napadne Ukrajinu

    Nafta i plin bi mogli biti još skuplji ako Rusija napadne Ukrajinu

    Ako Rusija izvrši vojnu ofanzivu na Ukrajinu, izgledno je da će nafta i plin dodatno poskupjeti.

    Prema pisanju CNN-a, cijene nafte su već najviše u posljednjih sedam godina. Iz Bijele kuće su upozorili da bi ih ruska invazija na Ukrajinu mogla učiniti još višim.

    Razlog za to jeste što je Rusija drugi najveći proizvođač nafte na svijetu, nakon Sjedinjenih Američkih Država. S druge strane, Ukrajina je jedna od ključnih država u isporuci ruskog plina prema evropskim državama.

    Vrlo je moguće da bi ruski predsjednik Vladimir Putin na sankcije njegovoj državi zbog napada na susjednu državu reagovao poskupljenjem nafte i plina. Osim toga, poskupljenje bi moglo biti uzrokovano i štetom pričinjenom ratom na infrastrukturi za distribuciju ovih energenata.

    CNN piše da trenutno nije moguće zaključiti koliko će poskupljenje biti i koliko dugo će ono trajati. Tenzije između Rusije i Ukrajine, odnosno Zapada, već su ove sedmice doprinijele poskupljenju nafte.

    Također je već na djelu i poskupljenje ruskog plina, što Evropljani dobro osjete. Problem bi se mogao dodatno produbiti ako Njemačka zaista zaustavi plinovod Sjeverni tok 2, kako je ranije ove sedmice najavio kancelar ove zemlje Olaf Scholz. Ako se zaustavi, snabdijevanje plinom bi bilo dodatno ograničeno.

    Analitičari napominju da se i ovom prilikom pokazuje da su energenti jedno od najznačajnijih vanjskopolitičkih sredstava Rusije, navodi CNN.

  • “Ako i jedan vojnik pređe granicu…”

    “Ako i jedan vojnik pređe granicu…”

    Američki državni sekretar Entoni Blinken upozorio je Rusiju da bi SAD smatrale napadom ako bi makar jedan ruski vojnik prešao granicu Ukrajine.

    Blinken se inače danas sastaje sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejom Lavrovim,

    “Ako bi i jedan ruski vojnik prešao granicu Ukrajine, onda bismo imali posla sa ozbiljnim problemom”, rekao je Blinken u intervjuu za nemački ZDF nakon sastanka sa kancelarom Olafom Šolcom.

    To bi, kako je naglasio, bio sasvim jasan napad na Ukrajinu, bilo da se radi o jednom ili 1.000 vojnika.

    Pema njegovim rečima, postoji veliki rizik, ne samo u Ukrajini već su odnevno ruski vojnici poslati i u Belorusiju.

    Blinken i Lavrov sastaće se danas u Ženevi, a američki zvaničnik istakao je da nema velika očekivanja od tih razgovora.

  • Rusija i NATO: Bajden tvrdi – Putin će krenuti na Ukrajinu, ali ne želi totalni rat

    Rusija i NATO: Bajden tvrdi – Putin će krenuti na Ukrajinu, ali ne želi totalni rat

    Iz Bijele kuće je kasnije naglašeno da će svaki ruski vojni potez naići na brz i oštar odgovor Zapada.

    Američki predsednik Džozef Bajden rekao je da misli da će njegov ruski kolega Vladimir Putin “krenuti” na Ukrajinu, ali da ne želi “totalni rat”.

    Putin će platiti “ozbiljnu i skupu cenu” za invaziju, naveo je Bajden na konferenciji za novinare, ali je ukazao da bi manji prepad mogao biti tretiran drugačije.

    Iz Bele kuće je kasnije naglašeno da će svaki ruski vojni potez naići na brz i oštar odgovor Zapada.

    Kremlj je upozorio da bi komentari mogli dodatno destabilizovati situaciju.

    Rusija ima oko 100.000 vojnika u blizini granice, ali poriče da planira invaziju.

    “Rusija bi uskoro mogla da napadne Ukrajinu” – tvrdi visoki američki diplomata
    “Putin je manijak, on je ubica” – kažu neki Ukrajinci dok Rusija odmerava snage sa Zapadom
    Može li američka “Srebrna lisica“ da nadmudri Vladimira Putina

    Predsednik Putin je postavio niz zahteva zapadnim vladama, insistirajući da Ukrajini nikada neće biti dozvoljeno da se pridruži NATO-u i da ovaj savez prekine vojne aktivnosti u istočnoj Evropi.

    “Jasno smo stavili do znanja da je svako dalje širenje NATO-a na istok neprihvatljivo”, rekao je Putin na konferenciji za novinare prošlog meseca.

    Tačni Putinovi razlozi za gomilanje ruskih trupa u blizini granice sa Ukrajinom su nepoznati, ali mnogi veruju da je to pokušaj da se natera Zapad da ozbiljno shvati ruske bezbednosne zahteve.

    ‘Novi bezbednosni poredak u Evropi’

    U pregovorima između Zapada i Rusije do sada nije došlo do pomaka, a neki od zahteva Moskve u početku su odbačeni kao neostvarivi.

    Entoni Blinken, američki državni sekretar, trebalo bi u petak da se sastane sa ruskim ministrom spoljnih poslova u Ženevi posle upozorenja da bi Rusija mogla da napadne Ukrajinu “u veoma kratkom roku”.

    Međutim, Bajden je na konferenciji za novinare u sredu rekao da postoje razlike u NATO-u u pogledu toga šta su zemlje spremne da urade, a u zavisnosti od toga šta se dešava.

    “Ako ruske snage pređu granicu… Mislim da to menja sve.

    “Ono što ćete videti jeste da će Rusija snositi odgovornost ako izvrši invaziju i zavisi od toga šta ona uradi

    “Jedna je stvar ako je u pitanju manji upad, a onda na kraju moramo da se svađamo oko toga šta da radimo, a šta ne”, rekao je on.

    Zvaničnici Bele kuće požurili su da razjasne stav SAD posle Bajdenovih komentara.

    “Ako bilo koje ruske vojne snage pređu ukrajinsku granicu, to je ponovna invazija i naići će na brz, ozbiljan i zajednički odgovor SAD i naših saveznika”, rekla je Džen Psaki, portparolka Bele kuće.

    Kremlj je odgovorio da bilo kakva upozorenja o katastrofalnim posledicama po Rusiju neće pomoći u smanjenju napetosti, već bi čak mogla dodatno destabilizovati situaciju.

    Analiza
    Barbara Plet Ašer, BBC dopisnica iz Stejt departmenta

    Zvaničnici američke administracije i NATO saveznici ne mogu biti srećni što Bajden tako javno i jasno iznosi razlike unutar NATO-a.

    Nemilosrdne javne poruke bile su o jedinstvu.

    Ali predsednik je otkrio skrivene pukotine, što je dovelo do pitanja da li on Putin daje Putinu za upad na ukrajinsku teritoriju.

    Sada je predsednik jasno rekao ono što su svi privatno znali – da je NATO jedinstven oko toga kakav bi trebalo da bude odgovor na invaziju, ali ne i na upad.

    “Postoje razlike u tome šta su zemlje spremne da urade u zavisnosti od toga šta se dešava.

    “Ako ruske snage pređu granicu ubijajući Ukrajince, to menja sve.

    “To zavisi od toga šta će on uraditi u smislu postizanja jedinstva u NATO-u”, naveo je Bajden.

    Rusija je zauzela i anektirala poluostrvo Krim na jugu Ukrajine 2014. pošto su Ukrajinci zbacili svog proruskog predsednika.

    Od tada, ukrajinska vojska je uključena u rat sa pobunjenicima koje podržava Rusija u oblastima na istoku u blizini ruskih granica.

    Strahuje se da bi se sukob, koji je odneo 14.000 života i prouzrokovao da najmanje dva miliona ljudi napusti domove, ponovo razbuktao i da će ruska vojska preći granicu.

    Šta želi Putin?
    Ruski predsednik dugo je tvrdio da su SAD prekršile garanciju koju su dale 1990. da se NATO neće širiti dalje na istok.

    “Jednostavno su nas prevarili”, požalio se on na prošlomesečnoj konferenciji za novinare.

    Tumačenja se razlikuju oko toga šta je tačno obećano tadašnjem sovjetskom lideru Mihailu Gorbačovu.

    Ali jasno je da Putin veruje da je NATO dao garancije.

    Od tada se nekoliko istočnoevropskih zemalja, koje su nekada bile deo sfere uticaja Sovjetskog Saveza, pridružile NATO-u.

    Neke od ovih zemalja, među njima i one na Baltiku, graniče se sa Rusijom.

    Rusija tvrdi da ovo proširenje, kao i prisustvo NATO trupa i vojne opreme u blizini njenih granica, predstavlja direktnu pretnju po bezbednost.

  • Konačna odluka parlamenta: U Austriji će vakcinacija biti obavezna

    Konačna odluka parlamenta: U Austriji će vakcinacija biti obavezna

    Austrijski parlamentarci su danas odlučili da vakcinacija punoljetnih građana protiv koronavirusa bude obavezna. Ovako je odlučeno nakon višesatne rasprave zakonodavaca.

    Austrija je prva evropska država u kojoj će vakcinacija protiv koronavirusa biti obavezna, a vakcinacija će biti obavezna od sljedećeg mjeseca. Bit će izuzete samo trudnice i oni koji se ne mogu vakcinisati iz drugih zdravstvenih razloga.

    Ranije je navedeno da će oni koji ne budu vakcinisani biti sankcionisani u iznosu od 600 do 3.600 eura.

    Vlast je odlučila i da finansijski podstiče na vakcinaciju, a za tu namjenu bit će potrošeno čak milijardu dolara. Opoziciona Socijaldemokratska partija (SPO) je u decembru prošle godine predlagala da se svakoj vakcinisanoj osobi da vaučer od 500 eura. Ovakav model podsticaja će biti primijenjen, ali uz manje korekcije, piše online izdanje lista Kurier.

    Model podrazumijeva organizovanje lutrije kojom će se odabirati dobitnici ovog podsticaja. Oni koji budu izvučeni dobijat će vaučer u navedenom iznosu.

    Stvaranje kolektivnog imuniteta obaveznom vakcinacijom podrazumijeva tri faze. Prva je sama vakcinacija koja bi trajala do sredine marta. Potom slijedi pregled nevakcinisanih, a posljednja je izricanje opomena nevakcinisanim, a potom i sankcionisanje.

    Austrijski ministar zdravstva Wolfgang Mueckstein je ranije ukazao da su većina stručnjaka saglasni da će uoči sljedeće jeseni biti potrebna visoka stopa kolektivnog imuniteta. Smatra da se to može postići obaveznom vakcinacijom.

    Osim Austrije, postoji mogućnost da i u Njemačkoj vakcinacija bude obavezna, kao i u pojedinim drugim državama.

  • I Španija namjerava koronavirus tretirati kao sezonsku gripu

    Španska vlast namjerava da koronavirus tretira kao sezonsku gripu, jer je izgledno da će nakon pandemije početi endemija. Ako se to desi, to će značiti normalizaciju života.

    Premijer ove države Pedro Sanchez je 17. januara nakon susreta s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom izjavio da razmatraju kako se transformirati iz pandemije u endemiju. Stopa smrtnosti od koronavirusa u Španiji je pala s 13 na jedan posto. Za Sancheza “virus više nije smrtonosan koliko je prije bio”.
    To će podrazumijevati tretiranje koronavirusa kao sezonske gripe. Međutim, dr. Jeffrey Lazarus iz Instituta za globalno zdravlje (ISGlobal) u Baceloni smatra da još nije kraj pandemije.

    “Mislim da se više radi o politici nego o javnom zdravlju. Nakon svakog pandemijskog vala se daju novi prijedlozi. Ranije se predlagalo da se prestanu nositi maske na otvorenom prostoru, a sada se predlaže prestanak testiranja i registrovanja zaraženih”, rekao je Lazarus.

    Iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) su pozvali države da budu oprezne podsjetivši da je veliki broj ljudi širom svijeta nevakcinisan. Još smatraju da se epidemiološke mjere mogu ukidati tek onda kada se počne smanjivati broj zaraženih, prenosi Euronews.Podsjećamo, britanski premijer Boris Johnson je jučer, 19. januara, obraćajući se parlamentarcima najavio ukidanje skoro svih epidemioloških mjera. Izgledno je da će se to desiti do kraja marta.

  • Bajden: Stavio sam do znanja Putinu da će snositi posljedice

    Bajden: Stavio sam do znanja Putinu da će snositi posljedice

    Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je danas da je jasno stavio do znanja ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da će se svako kretanje ruskih vojnih snaga u Ukrajini smatrati invazijom.

    Bajden je na konferenciji za medije istakao da će Rusija platiti visoku cijenu u slučaju invazije Rusije na Ukrajinu, kao i da su SAD pripremile paket sankcija koje će im uvesti ukoliko se to desi, prenosi agencija Rojters.

    Ruske vlasti saopštile su ranije danas da upozorenje predsjednika Bajdena o mogućim razornim posljedicama ukoliko Rusija krene na Ukrajinu, neće pomoći smanjenju tenzija, već bi moglo dodatno da destabilizuje situaciju.

    Na molbu da prokomentariše Bajdenovu izjavu, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da Rusija dobija slična upozorenja već više od jednog mjeseca.

    “Mislimo da ona ni na koji način ne doprinose smanjenju tenzije koja je sada podignuta u Evropi i šta više, mogu da dovedu do destabilizacije situacije”, rekao je Peskov.

    Zapad optužuje Rusiju da priprema napad na Ukrajinu i da u prilog tome ide i činjenica da je Moskva značajno pojačala vojno prisustvo kod granica Ukrajine, što Rusija odlučno odbacuje kao neosnovane i opasne optužbe i ističe da vojne snage premešta na svojoj teritoriji u skladu sa Ustavom, a da Zapad sve to koristi kao izgovor za dalje širenje na Istok.

    Zbog toga je ruski predsjednik Vladimir Putin zatražio pisane, pravno obavezujuće, garancije Zapada da se neće dalje širiti prema ruskim granicama i da u tom dijelu Evrope neće raspoređivati naoružanje.