Mađarska je dobila iz Rusije još jednu pošiljku nuklearnog goriva za nuklearnu elektranu Paks, izjavio je danas ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
Najnovija pošiljka, rekao je Sijarto, dostavljena je preko vazdušnog prostora Bjelorusije, Poljske i Slovačke, pošto je zbog rata u susjednoj Ukrajini zatvorena ranije korišćena železnička ruta, koja prolazi preko ukrajinske teritorije, mađarskog istočnog susjeda, prenosi Rojters, piše Tanjug.
Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je u utorak “da ne zna” da li će otputovati u Kijev nakon poziva ukrajinskog predsjednika.
“Odgovor je da ne znam”, odgovorio je Bajden novinaru tokom događaja u Nju Hempširu, prenosi Rojters.
Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski izjavio je u intervjuu za CNN emitovanom u nedjelju da želi da Bajden posjeti Ukrajinu i da očekuje da će predsjednik SAD to i učiniti.
Bijela kuća je u međuvremenu saopštila da Bajden vjerovatno neće putovati u Ukrajinu, ali da razmatraju da li da pošalju nekog drugog visokog američkog zvaničnika da se sastane sa ukrajinskim državnim vrhom i tako demonstriraju solidarnost SAD sa predsjednikom Zelenskim u trenutku dok se suočava sa sve intenzivnijim ruskim napadima na istoku zemlje.
Izvori upoznati sa situacijom naveli su kao moguće američke zvaničnike za put u Ukrajinu ministra odbrane Lojda Ostina ili državnog sekretara Entonija Blinkena, ali su potvrdili da Bajden i potpredsjednica Kamala Haris najvjerovatnije neće putovati zbog “bezbjednosnih razloga”, dodaje Rojters.
“Dobili su dodatne letjelice i dijelove za avione kako bi im se pomoglo da aktiviraju što više borbenih aviona”, izjavio je portparol Pentagona Džon Kirbi i dodao da Vašington nije obezbijedio avione za Ukrajinu, prenosi Rojters.
Ukrajina je postigla preliminarni sporazum sa Rusijom o uspostavljanju humanitarnog koridora kojim bi se evakujisali žene, djeca i stare osobe iz opkoljenog lučkog grada Mariupolja, saopštila je danas zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk.
“Imajući u vidu katastrofalnu situaciju u Mariupolju, to će biti fokus naših današnjih aktivnosti”, napisala je Vereščuk na Twitteru, prenosi Rojters.
Navela je da će pokušaj evakuacije početi u podne po srednjoevropskom vremenu i upozorila da bi “zbog veoma teške bezbjednosne situacije” moglo da dođe do izmjena tokom te akcije.
Lokalne vlasti tvrde da su u opsadi Mariupolja poginule hiljade ljudi i da je taj grad na Azovskom moru potpuno uništen.
Prethodni pokušaj da se postigne sporazum o humanitarnom koridoru za civile propao je 5. aprila.
Od tada nije bilo uspjeha u pokušajima da se uspostave bezbjedni koridori, za šta zaraćene strane krive jedna drugu.
Donji dom meksičkog Kongresa usvojio je amandman na zakon o rudarstvu u cilju nacionalizacije rezervi litijuma u zemlji.
Amandman, koji je usvojen u ponedeljak sa 298 glasova “za”, dostavio je Kongresu dan ranije predsednik Andres Manuel Lopez Obrador, prenosi Rojters.
Predsednikov amandman predviđa izmenu delova zakona iz 1992. godine, prema kojoj će pravo istraživanja, eksploatacije i korišćenja litijuma biti isključivo rezervisano za meksičku državu i u nadležnosti federalne vlade.
O predlogu izmena i dopuna zakona sada treba da glasa i Senat.
Kina je uputila kritike zbog postupanja Zapada u ukrajinskoj krizi i poručila da će obezbeđivanje ofanzivnog oružja Kijevu “samo produžiti i eskalirati sukob”.
Kako su naveli, posledice od uvedenih sankcija Moskvi najviše osećaju zemlje koje nisu strane u sukobu, prenosi Gardijan.
Stalni predstavnik Kine pri Ujedinjenim nacijama, Džang Ðun, izjavio je da su izgledi za dugotrajan sukob u Ukrajini “zabrinjavajući” i pozvao strane da ulože napore da se okonča.
On je, u obraćanju Savetu bezbednosti UN, pozvao Rusiju i Ukrajinu da se opredele za dijalog i pregovore, i da kontinuirano rade na smanjivanju razlika, kako bi se stekli uslovi za prekid vatre, navodi britanski list.
Sve strane u sukobu u Ukrajini treba da se striktno pridržavaju međunarodnog humanitarnog prava i da učine sve što mogu da olakšaju evakuaciju i humanitarnu pomoć civilima, rekao je u utorak kineski stalni predstavnik u UN na sastanku Saveta bezbednosti o humanitarnoj situaciji u Ukrajina, prenosi TAS S.
Kineski ambasador je uputio i neke kritike zapadnim liderima u vezi sa snabdevanjem Ukrajine oružjem i aktuelnim sankcijama Rusiji.
“Nastavak slanja ofanzivnijeg oružja neće doneti mir. To će samo produžiti i eskalirati sukob i dodatno pogoršati humanitarnu katastrofu”, naglasio je Džang.
Vezano za sankcije koje su zapadne zemlje uvele Moskvi, on je rekao da zemlje u razvoju “snose najveći teret”.
“Moramo obratiti pažnju i eliminisati negativan uticaj sankcija. Sveobuhvatne i neograničene sankcije imaju ozbiljne efekte prelivanja, pri čemu zemlje u razvoju snose najveći teret. Ogroman broj zemalja u razvoju, koje nisu strane u sukobu, plaća visoku cenu za to. Ovo nije ni fer ni razumno”, kazao je kineski diplomata, navodi Gardijan.
Zapad koristi Ukrajince kao topovsko mesto u svom sukobu sa Rusijom, kazao je Dmitrij Poljanski.
“Briga zapadnih kolega za Ukrajinu i Ukrajince je krajnje sebična. Njima trebaju Ukrajinci samo kao topovsko mesto u svom ratu koji preko posrednika vode protiv Rusije sve do poslednjeg Ukrajinca”, rekao je prvi zamenik stalnog predstavnika Rusije pri Ujedinjenim nacijama.
On je rekao i da civili u čeličani Azovstalj u Mariupolju mogu samo da služe kao “ljudski štit” ukrajinskim nacionalistima.
Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je da je važno sprečiti da se rat u Ukrajini proširi na druge zemlje, zbog čega “NATO ne može i neće direktno da interveniše u ratu” u toj zemlji, prenosi AP.
Šolc je sinoć rekao da će Njemačka i dalje omogućavati isporuke oružja Ukrajini, a jedna od mogućnosti su isporuke sistema iz istočnoevropskih zemalja koji bi bili lako i brzo upotrebljivi.
Šolc se suočava sa sve većim pritiskom unutar sopstvene vladajuće koalicije i glavne opozicione stranke da isporuči teško oružje kao što su nemački tenkovi Leopard, dodaje AP.
Proljetna snježna oluja zahvatila je sjeveroistočni dio SAD-a, a zbog nje je bez struje ostalo oko 300.000 ljudi od čega 200.000 u državi New York.
Stanovništvo koje se radovalo proljeću i ljepšem vremenu neugodno je iznenađeno hladnoćom i snijegom, a oluja je imala utjecaj i južno sve do Virginije.
Upozorenje na oluju je izdano i u još nekoliko sjeveroistočnih zemalja, a mokri i teški snijeg bi mogao lomiti grane drveća. Također, izdano je upozorenje na moguće udare vjetra čija bi brzina mogla dostići i 64 km/h.
Njujorške vlasti su savjetovale stanovništvu da ostane u domovima te da izbjegava kretanje ulicama ukoliko je to moguće.
U gradu Binghamtonu je u dva dana napadalo 36 cm snijega, što je rekord za april. Grad New York je također zahvaćen snježnom olujom.
Snijeg je napravio probleme vozačima u Pennsylvaniji gdje je zabilježen veći broj saobraćajnih nesreća.
U Bostonu je bilo obilne kiše, poplava i snažnog vjetra.
Evropski zvaničnici izjavili su kako je Rusija u Ukrajini rasporedila do 20.000 plaćenika iz Sirije, Libije i drugih zemalja koji su razmješteni na ratišta širom regije Donbas na istoku Ukrajine.
Jedan od evropskih zvaničnika za list The Guardian je izjavio kako brojne procjene pokazuju kako su plaćenike iz Sirije i Libije regrutovali predstavnici ruske plaćeničke organizacije Wagner.
“Ono što vam mogu reći je da smo vidjeli raspoređivanje vojnika iz Srije i Libije u istočni dio Ukrajine, tačnije regiju Donbas. Tu je riječ o pješadiji. Ti vojnici ne posjeduju nikakvo teško naoružanje ili vozila”, prenosi britanski list.
Također, navodi se kako je Ruska Federacija bivšim vojnicima iz Sirije koji su prihvatili da odu na ratište u Ukrajinu ponudila mjesečne plate između 600 i 3.000 evra, ovisno o činu ili iskustvu iz ranijeg sukoba u ovoj državi.
“Izvještaji pokazuju da je organizacija Wagner većinu svojih vojnika koji su se borili u Libiji premjestila u Ukrajinu. Prošlog mjeseca, Rusija je sklopila dogovor s libijskim vojskovođom Halifom Haftarom koji ima podršku Moskve, a koji je poručio kako će poslati libijske borce u Ukrajinu”, ističe se u analizi.
Prema riječima evropskog zvaničnika, Ruska Federacija u drugoj fazi rata u Ukrajini ima četiri cilja te će ih nastojati ostvariti do 9. maja.
“Ciljevi su zauzimanje Donbasa, osiguranje kopnenog mosta prema Krimu u kojem je ključan grad Mariupolj, zauzimanje Hersonske oblasti kako bi se osiguralo snabdijevanje vodom do Krima, te zauzimanje dodatnih dijelova teritorije koji bi se mogli koristiti kao tampon zona ili instrument u pregovorima s Ukrajinom”, piše The Guardian.
Iako je Kremlj u Ukrajinu poslao veliki broj plaćenika, zvaničnici ističu kako Rusi i dalje imaju velike logističke probleme kada je riječ o linijama snabdijevanja vojske u Donbasu.
“Morate imati na umu da je ruska vojska veoma ovisna o željezničkom transportu, a željeznice su mnogo puta do sada bile mete ukrajinske vojske”, navodi se.
Takođe, jedan od problema koji bi mogao otežati posao Rusiji jeste i činjenica da ruska vojska nema motivaciju za rat.
“Oni ne vole rat jer im se ne sviđa ideja o ubijanju ljudi koji govore ruski jezik. Izgubili su mnogo drugova na sjeveru države, a izgubili su i krstaricu ‘Moskva’. Moral u ruskim redovima je nizak, i bit će sve niži u narednim danima”, zaključuje se u tekstu.