Kategorija: Svijet

  • Lavrov: Glad ne izaziva Moskva, već Ukrajina i Zapad

    Lavrov: Glad ne izaziva Moskva, već Ukrajina i Zapad

    Zapad i Ukrajina pokušavaju da prebace krivicu sa sebe i optuže Moskvu da “izvozi glad”, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u članku za afričke medije, objavljenom danas na sajtu Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

    “Želio bih da istaknem da su propagandne tvrdnje Zapada i Ukrajine da Rusija izvozi glad potpuno neosnovane. Zapravo, to je još jedan pokušaj prebacivanja krivice”, primijetio je Lavrov, prenosi TAS S.

    Prema njegovim riječima, nakon što je pandemija virusa korona izazvala krizu, “kolektivni Zapad je povećao emisiju novca da bi privukao robu i tokove hrane, što je pogoršalo situaciju u zemljama u razvoju koje zavise od uvoza prehrambenih proizvoda”.

    “Tada je situacija na tržištu hrane počela da se pogoršava. Sankcije koje je Zapad uveo Rusiji posljednjih mjeseci doprinijele su tom negativnom trendu”, naglasio je Lavrov, prenosi ruska agencija.

  • Berbok: Postoje veliki rizici da dođe do nemira zbog deficita ruskog gasa

    Berbok: Postoje veliki rizici da dođe do nemira zbog deficita ruskog gasa

    Postoje veliki rizici da će narod protestovati zbog deficita ruskog gasa, izjavila je njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok u intervjuu za njemački RND.
    „Kanađani su rekli da imaju veliki broj pitanja. Mi smo odgovorili da znamo, ali ako ne dobijemo gasnu turbinu tada više nećemo moći da dobijamo gas i samim tim nećemo moći da podržavamo Ukrajinu, jer ćemo biti zauzeti narodnim ustancima“, rekla je Berbok.

    Prema njenim riječima, Njemačkoj će i dalje biti potreban ruski gas. Ona je izjavila da u slučaju da kompanija „Simens“ odbije remont turbina za „Sjeverni tok 1“, onda će se Njemačka suočiti sa nemirima, prenosi Sputnik.

    Pojasnila je da je malo preuveličala kada je govorila narodnom ustanku.

    Ranije je Berbok govorila da njemačke vlasti rade sve što je u njihovoj moći kako bi eliminisale mogućnost raskola u društvu zbog problema sa isporukama gasa. Ona je dodala, da se njemačka vlada plaši da Rusija neće obnoviti isporuke gasa „Sjevernim tokom“ nakon remonta gasovoda.

  • Rusija i Ukrajina danas bi trebale potpisati sporazum o deblokadi izvoza žitarica

    Rusija i Ukrajina danas bi trebale potpisati sporazum o deblokadi izvoza žitarica

    Turska je saopćila da je postignut dogovor s Rusijom kako bi se Ukrajini omogućio nastavak izvoza žitarica preko Crnog mora.

    U petak ga u Istanbulu trebaju potpisati Ukrajina, Rusija, Turska i generalni sekretar UN-a Antonio Guterres.

    Svjetska nestašica ukrajinskog žita od ruske invazije 24. februara ostavila je milione u opasnosti od gladi.

    Zbog invazije su cijene hrane skočile, pa je dogovor o deblokadi ukrajinskih luka ključan. Oko 20 miliona tona žitarica zapelo je u silosima u Odesi.

    Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da će se još jedan krug pregovora pod vodstvom UN-a o deblokadi izvoza žitarica održati u Turskoj u petak – i da bi dokument “mogao biti potpisan”.

    Ali jedan ukrajinski zastupnik blizak pregovorima izrazio je oprez u pogledu dogovora.

    “Još nemamo dogovor. Uopće ne vjerujemo Rusima. Zato pričekajmo do petka za konačnu odluku i da neće biti nekih odbijanja Rusa i promjena u zadnji čas”, rekao je Oleksij Hončarenko, zastupnik u Odesi, u emisiji World Tonight radija BBC 4.

    Američki State Department pozdravio je dogovor postignut uz posredovanje UN-a, ali je rekao da se usredotočuje na pozivanje Rusije na odgovornost za njegovu provedbu.

    “Uopće nikada nismo trebali biti u ovoj poziciji. Ovo je bila namjerna odluka Ruske Federacije da hranu koristi kao oružje”, rekao je glasnogovornik State Departmenta Ned Price.

  • Plan EU nailazi na sve veći otpor: Još zemalja reklo “ne”

    Plan EU nailazi na sve veći otpor: Još zemalja reklo “ne”

    Španska vlada neće narediti potrošačima da ograniče potrošnju gasa, izjavila je u četvrtak ministarka energetike Tereza ​​Ribera.

    “Nećemo u zakon uvoditi obavezu podešavanja temperature kućnih termostata”, rekla je ona u intervjuu za lokalnu radio-stanicu Kadena (Cadena) SER, prenosi Večernji list.

    Vlada bi ipak preporučila da ljudi štede energiju, rekla je ona i dodala da će vlada zaštititi i potrošnju gasa u industriji.

    Ministarka je u sredu rekla da će se njena vlada protiviti predlogu Evropske unije o smanjenju potrošnje gasa, jer zemlja nije zavisna od ruskog gasa nakon ulaganja u infrastrukturu za skladištenje gasa u prošlosti.

    Portugalska vlada takođe neće podržati plan koji je predložio Brisel da se evropska potrošnja gasa smanji za 15 odsto kako bi se prevazišao mogući prekid ruskih isporuka, rekao je Žoao Galamba, državni sekretar za životnu sredinu i energetiku.

    “Portugal će se suprotstaviti toj neproporcionalnoj meri”, rekao je on u intervjuu dnevnom listu Publiko objavljenom u četvrtak.

    Predlog Komisije “nije prilagođen zemljama koje nisu međusobno povezane” gasnom mrežom, poput Portugala, objasnio je on.

    Planu EU protivile su se i Poljska i Mađarska.

    Evropska komisija je predložila dobrovoljni cilj za sve zemlje EU da smanje potrošnju gasa za 15 odsto od avgusta do marta, u poređenju sa njihovom prosečnom potrošnjom u istom periodu 2016–2021. godine.

    Nekoliko zemalja poput Austrije, Nemačke i Danske reklo je da razmatraju planove za hitne slučajeve koji bi na kraju uključivali i racionalizaciju gasa.

    I Grčka protiv
    Portparol grčke vlade Joanis Oikonomu izjavio je na konferenciji za medije da se “vlada u principu ne slaže sa predlogom Evropske komisije da se potrošnja prirodnog gasa smanji za 15 posto”.

    “Mi smo izneli naše predloge i nastavljamo da tvrdimo da je to pravac koji može da donese rešenja”, rekao je Oikonomu, prenosi list Ekatimerini ne objašnjavajući o kakvim je predlozima reč.

    Grčki list navodi da je sličnu izjavu dao danas i ministar energetike Kostas Skrekas za radio Skaj.

    “Grčka se, kao i nekoliko evropskih zemalja, protivi predlogu Komisije o obaveznom smanjenju potrošnje prirodnog gasa za 15 odsto, u slučaju da se potpuno prekinu isporuke iz Rusije”, naglasio je Skerkas.

    On je objasnio da se 70 odsto prirodnog gasa koji uvozi Grčka koristi za proizvodnju električne energije, i da bi smanjenje potrošnje za 15 posto predstavljalo problem za domaćinstva i preduzeća.

    Štaviše, dodao je, takvo smanjenje neće pomoći da se ojačaju severne zemlje, poput Nemačke i Austrije, koje imaju najveći problem s gasom.

    Prema rečima Skrekasa, Grčka je već izrazila neslaganje sa predlogom EK, i takođe preduzela sve neophodne radnje da obezbedi adekvatno snabdevanje.

    On je dodao da će se o tom pitanju razgovarati i da će odluka o tome biti doneta 26. jula na Savetu ministara EU.

    Predlog Evropske komisije nije naišao na podršku ni u drugim članicama EU, napominje Ekatimerii, prenoseći izjave španskih i portugalskih zvaničnika.

  • Lavrov odlučio: “Razmotrićemo povećanje isporuke gasa Mađarskoj”

    Lavrov odlučio: “Razmotrićemo povećanje isporuke gasa Mađarskoj”

    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao je danas da će Rusija razmotriti zahtjev Mađarske da poveća isporuke gasa iz Rusije.

    Lavrov je ovo rekao tokom posjete Moskvi mađarskog ministra spoljnih poslova Petera Sijarta.

    Mađarska, članica EU, zadržala je bliske veze sa Rusijom i nakon početka specijalne operacije u Ukrajini, protiveći se planovima EU da smanji zavisnost od ruske nafte i gasa.

  • Bajden pozitivan na virus korona

    Bajden pozitivan na virus korona

    Američki predsjednik Džozef Bajden zaražen je virusom korona, saopštila je Bijela kuća.

    Isti izvor navodi da Bajden ima blage simptome i da je počeo terapiju lijekom “Pakslovid”.

    U saopštenju se navodi da će se Bajden izolovati u Bijeloj kući i nastaviće da obavlja sve dužnosti.

    “Predsjednik će ostati da radi u izolaciji dok test ne bude negativan”, navodi se u saopštenju.

  • Raspušten italijanski parlament

    Raspušten italijanski parlament

     Predsjednik Italije Serđo Matarela raspustio je danas italijanski parlament, otvarajući put za održavanje vanrednih parlamentarnih izbora, javila je italijanska televizija RAI.

    Italijanski premijer Mario Dragi je ranije danas predao ostavku Matareli, saopštio je kabinet predsjednika, prenio je Rojters.

    Matarela je zatražio od Dragija da ostane na funkciji premijera kao vršilac dužnosti, navedeno je u saopštenju.

  • Ponovo s radom počeo Sjeverni tok

    Ponovo s radom počeo Sjeverni tok

    Gasovod Sjeverni tok koji povezuje Rusiju i Njemačku ponovo je pokrenut nakon 10 dana održavanja, navodi operater.

    Gasovod radi, rekao je portparol Nord Stream AG, ne precizirajući količinu gasa koja se isporučuje.

    Njemačka vlada strahovala je da Moskva neće ponovo otvoriti gasovod nakon planiranih radova.

    Na gasovod Sjeverni tok 1 otpada oko trećine njemačkih zaliha gasa.

    Njemačka novinska agencija “dpa” javila je da su isporuke ponovo počele. Međutim, ruski Gazprom je u četvrtak obavijestio o isporukama samo oko 30 odsto kapaciteta gasovoda, prema riječima šefa njemačkog regulatora mreže Klausa Milera.

    Sredinom juna, ruski državni Gazprom već je smanjio protok na 40 posto kapaciteta. Opravdava to navodnim tehničkim problemima u vezi s opremom koju je partner Siemens Energy poslao u Kanadu na remont i nije mogla biti vraćena zbog sankcija uvedenih zbog ruske invazije na Ukrajinu. Njemački zvaničnici su odbacili to objašnjenje.

  • Bajden: Klimatska kriza je hitan slučaj

    Bajden: Klimatska kriza je hitan slučaj

    Iako predsjednik SAD Džozef Bajden tokom svog jučerašnjeg obraćanja povodom klimatskih promjena nije proglasio vanrednu situaciju, kako su tražile njegove stranačke kolege, on je predočio da je klimatska kriza hitan slučaj i najavio da će je on tako i tretirati.

    • Klimatske promjene su bukvalno egzistencijalna prijetnja našoj naciji i svijetu. Ovo je hitan slučaj i ja ću na to (upravo) tako i gledati – rekao je Bajden, prenosi Rojters.

    Američki predsjednik je rekao da će u narednim danima njegova administracija najaviti više akcija za borbu protiv klimatskih promjena.

  • Vrućine u Evropi “tope” šine, željeznica stala

    Vrućine u Evropi “tope” šine, željeznica stala

    Druga polovina jula donijela je rekordno visoke temperature širom Evrope, ali i u Sjedinjenim Američkim Državama. Termometri mjere temperature preko 40 stepeni Celzijusovih, a širom Evrope bukte požari. Visoke temperature odnijele su i ljudske žrtve.

    U Britaniji stala željeznica – šine se savijaju
    Najmanje 13 ljudi umrlo je u Britaniji tokom plivanja za vrijeme posljednjeg vrelog talasa, rekao je britanski ministar Kit Malthaus.

    Usljed vrućine željeznica je praktično stala jer se šine savijaju, a sve su glasniji pozivi na borbu protiv klimatskih promjena.

    U Londonu su vatrogasci juče imali najteži dan od Drugog svjetskog rata sa temperaturom koja je premašila 40 stepeni prvi put u istoriji, što je izazvalo požare koji su uništili desetine kuća u predgrađu.

    Malthaus je rekao da je najmanje 41 objekat u Londonu uništen, a desetine drugih na drugim mjestima u Britaniji.

    Mnogi vozovi iz Londona ka sjeveru Engleske danas ili kasne ili su otkazani nakon što su se savile šine usljed vrućine, a oštećeni su i vodovi, odnosno nadzemna željeznička infrastruktura.

    U centralnoj Engleskoj juče je izmjereno 40,3 stepena Celzijusa.

    Za danas je najavljeno hladnije vrijeme, sa povremenom kišom.

    “Tužna realnost je da će ovako izgledati naša budućnost ako sada ne preduzmemo oštre mjere o pitanju klimatskih promjena”, rekao je gradonačelnik Londona Sadik Kan.

    Kan je pohvalio rad vatrogasaca koji su u jednom danu primili više od 2.600 poziva za pomoć.

    Šef meteorološkog biroa Stiven Belčer rekao je da će se Britanija, ukoliko se ne smanji emisija gasova, svake tri godine suočavati sa vrelim talasom.

    Dva aerodroma su u ponedjeljak, 18. jula, zatvorila piste zbog oštećenja na površini usljed vrućine.

    Elektro operateri suočavaju se sa isključenjima jer vrućina uništava opremu, mnoge škole zatvaraju se ranije, a zoološki vrtovi muku muče kako da rashlade životinje.

    Čistač preminuo na ulici, španska prijestonica usvojila nove mjere
    Smrt madridskog čistača ulica usljed toplotnog udara navela je kompanije koje pružaju usluge u španskoj prijestonici da usvoje nove mjere, uključujući prekid rada tokom toplotnih talasa, saopštio je gradonačelnik Madrida Hose Luis Almeida.

    Šezdesetogodišnji Hose Antonio Gonzales preminuo je u subotu, 16. jula, nakon što se prethodnog dana srušio na poslu. Iz Hitne pomoći saopštili su da je imao tjelesnu temperaturu blizu 42 stepena Celzijusova i da je preminuo od toplotnog udara u bolnici.

    Sin čistača Migel Anhel Gonzales rekao je za list “El pais” da se njegov otac nadao da će mu produžiti jednomjesečni ugovor i da je radio tog popodneva jer je zamijenio smjenu sa kolegom.

    “Uvjeren sam da nije prestao da čisti tu ulicu dok se nije onesvijestio. Mislio je da mu ugovor neće biti produžen i davao je sve od sebe da se dokaže”, izjavio je on.

    Ovaj slučaj naveo je sindikate opštinskih radnika da pozovu na promjenu uslova rada. Sindikati i izvođači koji pružaju komunalne usluge potpisali su juče novi sporazum kojim se obustavlja čišćenje ulica poslije podne, kada prosječna temperatura vazduha pređe 39 stepeni Celzijusovih.

    Na određenoj temperaturi vazduha kompanije, takođe, moraju da obezbijede kreme za sunčanje i kape za 7.000 radnika koje zapošljavaju, te koriste samo klimatizovana vozila.

    Gradonačelnik Madrida Hose Luis Almeida sinoć je na Twitteru pozdravio sporazum.

    “Ne smije se dozvoliti još jedan smrti slučaj kao ovaj”, napisao je Almeida.

    Međutim, sporazum je došao prekasno za drugog čistača ulice u Madridu koji je juče kolabirao od toplotnog udara i primljen je u bolnicu, gdje je i dalje u veoma teškom stanju, saopštila je bolnička služba.

    “El pais” je izvijestio da je tokom posljednjeg toplotnog talasa najmanje 14 čistača ulica u Madridu imalo vrtoglavice i povremeno povraćalo.

    U međuvremenu, službe za vanredne situacije i danas se bore sa šumskim požarima širom južne Evrope, dok su u Londonu, nakon najtoplijeg dana u Velikoj Britaniji, ponovo sve glasniji pozivi da je potrebno pojačati borbu protiv klimatskih promjena.

    Evakuacije širom Italije
    Vatrogasne jedinice u Toskani u Italiji bore se protiv šumskog požara koji je doveo do evakuacije nekoliko stotina ljudi nakon što se zapalila i eksplodirala cisterna sa gasom, a dim od požara na sjeveroistoku Italije natjerao je kompaniju za izgradnju brodova “Finkanteri” da zatvori fabriku u Monfalkoneu u kojoj radi 3.000 ljudi.

    Šumski požari izbili su u nekoliko dijelova Italije ove sedmice, usljed nastavka porasta temperature.

    U devet gradova proglašena je najviša uzbuna na toplotni talas, koja upozorava na ozbiljan rizik po zdravlje. Očekuje se da će se taj broj sutra povećati na 14, a u petak, 22. jula, na 16.

    Meteorolozi prognoziraju temperaturu od 40 stepeni Celzijusovih na sjeveru i u centralnom dijelu zemlje ove sedmice, kao i u Apuliji na jugu i na Sardiniji i Siciliji.

    Požar koji je izbio u ponedjeljak, 18. jula, blizu grada Luka u Toskani nastavlja da gori i već je uništio oko 600 hektara šume.

    Regionalni guverner Eugenio Đani saopštio je na Twitteru da je požar kod Luke već doveo do evakuacije oko 500 ljudi, jer je plamen tokom noći stigao do pojedinih sela i izazvao eksplozije nekoliko cisterni sa tečnim gasom.

    Mještanima Furlanije-Julijske krajine rečeno je da ostanu u zatvorenom zbog dima od požara koji je počeo u pokrajini Kras koja se graniči sa Hrvatskom i Slovenijom.

    Izgorjelo više od 20.000 hektara šume u Francuskoj
    Šumski požari u departmanu Žironda na jugozapadu Francuske uništili su više od 20.000 hektara šume, saopštila je uprava regije Nova Akvitanija.

    “Ukupno 20.600 hektara šume je izgorjelo (7.000 u komuni La Test de Biš i 13.600 u komuni Landiras)”, navedeno je u objavi na Twitteru.

    U objavi se ističe da u gašenju požara učestvuju značajni resursi na zemlji i u vazduhu i da za sada nije izvršena nijedna evakuacija niti je prijavljeno da je bilo ko povrijeđen.

    Dva velika šumska požara, koji su počeli da gore u Francuskoj u utorak, 12. jula, izazvala je i pogoršala visoka temperatura, koja je dostizala 40 stepeni Celzijusovih širom Sredozemlja.

    Više od 12.000 ljudi evakuisano je do sada u Žirondi, gdje su vlasti proglasile crveni alarm za požare. Hiljade vatrogasaca pokušava da ugasi šumske požare.

    Više od 1.000 preminulih u Portugalu
    U Portugalu su vrućine do sada odnijele više od 1.000 života. Od posljedica trenutnog toplotnog talasa do 18. jula umrle su 1.063 osobe, rekla je šefica zdravstvene uprave Grasa Freitas.

    Portugal je jedna od oblasti u svijetu, koja je vjerovatno više pogođena ekstremnim vrućinama od drugih.

    Požar kod Atine pod kontrolom, uništeno mnogo objekata

    Grčke vlasti saopštile su danas su stavili pod kontrolu šumski požar u planinama u blizini Atine koji je primorao stotine ljudi na evakuaciju i oštetio kuće i automobile.

    Požar je izbio juče, na 27 kilometara sjeverno od prijestonice i, podstaknut olujnim vetrom, brzo se proširio na obližnje okruge – uključujući Penteli, Antuzu i Dioni – sa ukupnom populacijom od oko 90.000.

    “Trenutno, požar u Penteliju nema aktivnog fronta. Većina je obuzdana”, rekao je portparol vatrogasne službe Janis Artopios u televizijskoj izjavi.

    Ali, dodao je, s obzirom da se predviđa da će jaki vjetrovi potrajati do sutra, oko 485 vatrogasaca, 120 vatrogasnih vozila i skoro 20 aviona ostalo je raspoređeno kako bi se smanjio rizik od požara.

    U međuvremenu je drugi požar izbio u blizini grada Megara, nekih 40 kilometara zapadno od Atine, a vlasti su već naredile evakuaciju jednog naselja, rekao je Artopios.

    Vatrogasci su u Penteliju izvukli tijelo 84-godišnjeg muškarca koji je preminuo usljed povreda zadobijenih vatrenim oružjem.

    Portparol vatrogasne brigade rekao je da se najvjerovatnije radi o samoubistvu, ali je istraga u toku.

    “Veliki broj kuća i objekata je uništen. Sutra ćemo imati jasniju sliku”, rekao je Tanasis Zoutsos, gradonačelnik Palinija, na periferiji Atine za državnu ERT TV.

    Civilna zaštita naredila je evakuaciju najmanje devet okruga i pomogla da najmanje 600 ljudi pobjegne iz svojih domova.

    Penteli je pretrpio šumski požar u julu 2018. godine, a ogromni požari u istoj oblasti su 1995. i 1998. uništili više od 13.000 hektara zemljišta.

    Prošle godine, šumski požari opustošili su oko 300.000 hektara šuma i niskog rastinja u različitim dijelovima Grčke u toku najgoreg talasa vrućine u posljednjih 30 godina.

    Amerikanci od Njujorka do Las Vegasa upozoreni na vrućine
    Talas vrućina zahvatio je velike dijelove Sjedinjenih Američkih Država drugi dan zaredom a u mnogim područjima dostignute su rekordne temperature, dok meteorolozi upozoravaju na opasnost od dehidracije i izloženosti visokim temperaturama.

    Oko 100 miliona Amerikanaca, od Njujorka do Las Vegasa, živi u područjima gdje će temperatura biti iznad 38 stepeni Celzijusa i gdje su izdata upozorenja na vrućinu, saopštila je Nacionalna meteorološka služba, a prenosi agencija Rojters.

    Služba je savjetovala građanima da ne izlaze iz kuća, da izbjegavaju naporne aktivnosti i da piju dosta tečnosti.

    “Preduzimajte dodatne mjere opreza ako radite ili ste van kuće. Kada je to moguće veće aktivnosti pomjerite za rano jutro ili veče”, navodi se u preporuci za Dalas u Teksasu, gdje meteorolozi predviđaju da će temperatura dostići 44,5 stepeni Celzijusa, navodi Glas Amerike.

    Rekordne temperature očekuju se širom Teksasa, Luizijane i Arkanzasa, saopštila je Nacionalna meteorološka služba, uz upozorenje da će jedan od rizika za javno zdravlje biti i zagađenje vazduha tokom talasa vrućina.

    Naime, zagađenje od elektro-mreže može se udvostručiti kada trafostanice rade punom parom na visokim temperaturama.

    U oblasti Nove Engleske ispuštanje ugljen dioksida povećano je sinoć na 123 metričke tone po satu, nakon što je ranije tokom dana stopa iznosila 58 tona. U Teksasu trafostanice takođe rade punom parom zbog ekstremne vrućine.

    U Njujorku su zbog visokih temperatura otvoreni centri za rashlađivanje u bibliotekama i drugim zgradama, da bi se pomoglo građanima koji nemaju klima uređaje.

    Očekuje se da će temperatura u tom gradu premašiti 37 stepeni Celzijusa.

    Talas vrućina zahvatio je i Evropu, u čijim dijelovima bjesne brojni požari, a naučnici upozoravaju da će ekstremne vremenske prilike biti sve učestalije zbog klimatskih promjena.