VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Italija uvela obaveznu vakcinaciju za starije od 50 godina

    Italija uvela obaveznu vakcinaciju za starije od 50 godina

    Italijanska Vlada donijela je mjeru kojom se od osoba starijih od 50 godina zahtijeva da se vakcinišu protiv virusa korona, pošto se zemlja suočava sa skoro svakodnevnim novim rekordima u broju infekcija izazvanih omikron sojem.

    “Želimo da zaustavimo rast infekcija i natjeramo Italijane koji to još uvijek nisu ,da se vakcinišu”, poručio je premijer Mario Dragi na sastanku Vlade u srijedu, prenosi AP.

    Dragi je rekao i da je odluka o obaveznoj vakcinaciji za starije osobe donijeta iz zabrinutosti da su u većem riziku od hospitalizacije i “da bi se smanjio pritisak na bolnice i spasili životi”.

    Ranije tokom dana u Italiji je potvrđeno je 189.000 novih infekcija.

    Vlada je jednoglasno izglasala novu mjeru, sa kojom, kako je rekao ministar javne uprave Renato Bruneta, Italija prednjači u Evropi , pošto je sada većina nevakcinisanih pacijenata u italijanskim odjeljenjima intenzivne njege, koja se brzo popunjavaju.

    Oko 78 odsto populacije Italije, koja ima oko 59 miliona stanovnika, u potpunosti je vakcinisano protiv virusa korona, a oko 36 odsto je dobilo treću dozu, za koju stručnjaci kažu da je ključni instrument u smanjenju mogućnosti da klinička slika oboljelog zahtijeva intenzivnu njegu ili dovede do fatalnog ishoda.

    Iz vlade nije saopšteno sa kakvim kaznama se suočavaju nevakcinisane starije osobe, ali je ministar zdravlja Roberto Speranca saopštio novinarima da će svi koji imaju 50 ili više godina biti provjeravani da li imaju “superzelenu propusnicu”, prije nego što uđu na svoja radna mjesta, a taj sertifikat je rezervisan za one koji su potpuno vakcinisani ili koji su se nedavno oporavili od kovid-19.

    Zahtjev za “superzelenom propusnicom” na radnom mjestu za starije radnike u javnom i privatnom sektoru, stupa na snagu 15. februara, kako bi im se omogućilo da se potpuno vakcinišu ako nisu do sada.

    Vlada je takođe odredila da svi koji rade na univerzitetima moraju biti vakcinisani, bez obzira na godine, a trenutno je vakcinacija obavezna za nastavnike u školama, zdravstvene radnike, pripadnike vojske i policije, bez obzira na godine.

    Takođe je usvojena mjera prema kojoj će svako ko radi ili dobija usluge u kozmetičkim salonima i sličnim ustanovama morarti da ima negativan test na virus korona, ako nije vakcinisan ili se nije nedavno oporavio od kovid-19.

    Isto pravilo važiće i za prodavnice u tržnim centrima i za banke i pošte, a apoteke i prehrambene prodavnice će biti izuzete od ovog pravila, navodi AP.

  • Sukobi nastavljeni tokom noći: Čuli se pucnji; više desetina napadača likvidirano

    Sukobi nastavljeni tokom noći: Čuli se pucnji; više desetina napadača likvidirano

    Nemiri u Kazahstanu nastavljeni su u toku noći .

    Policija je saopštila sa su zgrade administracije i policije u Alma Ati bile meta napada i da je došlo do razmene vatre između napadača i pripadnika snaga bezbednosti i vojske.

    Više desetina napadača je likvidirano a njihov identitet se utvrđuje.

    Vojska je u toku noći izašla na ulicu i preduzela operaciju protiv svih onih koji su pljačkali po gradu i uništavali imovinu.

    Povređeno preko hiljadu ljudi, desetine na reanimaciji
    Više od hiljadu ljudi povređeno je tokom demonstracija i nereda u Kazahstanu, javljaju državni TV kanali u toj zemlji. Kako izveštavaju, više stotina ljudi je hospitalizovano a na desetine je na reanimaciji. Navodi se i da ima i napada na lekare. “Više od 10 lekara i medicinskih radnika je povređeno”, navodi TV

    MUP Kazahstana: Desetine demonstranata “likvidirano”
    Ministarstvo umutrašnjih poslova Kazahstana saopštilo je da su noćas demonstranti pokušali upad u zgradu policije u Almatiju i da je desetine njih, kako je navedeno, “likvidirano”.

    “Noću je pokušan upad u zgradu policije u Almatiju, desetine napadača je eliminisano”, navedeno je u saopštenju policije, prenosi RIA Novosti.

    Sputnjik Kazahstan navodi da je vojska napustila Trg republike u Almatju.

    Desetine vojnika umarširali jutros na glavni trg u Almatiju
    Nekoliko oklopnih transportera i desetine vojnika umarširali su jutros na glavni trg u Almatiju, najveći kazahstanski grad, gde više stotina ljudi već treći dan protestuje protiv vlade, javili su dopisnici Rojtersa sa lica mesta.

    Pucnji su se čuli dok su se trupe približavale masi, prema tvrdnjama Rojtersovih svedoka.

    I ruska agencija TAS S izveštava o intenzivnoj pucnjavi između vojske i naoružanih pojedinaca na trgu ispred sedišta gradonačelnika u Almatiju.

    “Vojska je stigla na trg i započela je čišćenje uzbunjivača. Intenzivna paljba je u toku”, navodi TAS S.

  • Ministarstvo finansija SAD obrazložilo sankcije Dodiku i ATV-u

    Ministarstvo finansija SAD obrazložilo sankcije Dodiku i ATV-u

    Kancelarija za kontrolu imovine u inostranstvu (OFAC) Ministarstva finansija SAD danas je uvrstila na svoju listu Milorada Dodika, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kao i jedan medij pod njegovom kontrolom, Alternativnu televiziju d.o.o. Banjaluka, saopštno je iz Ministarstva finansija SAD.

    Kako se navodi to je “odgovor na Dodikove koruptivne aktivnosti i stalne prijetnje stabilnosti i teritorijalnom integritetu BiH”.

    Saopštenje prenosimo u cijelosti:

    Današnja mjera koja predstavlja prvu primjenu Izvršne uredbe 14033, zasniva se na posvećenosti Bidenove administracije pozivanju na odgovornost onih koji, između ostalog, podrivaju stabilnost regije Zapadnog Balkana korupcijom i prijetnjama po dugogodišnje mirovne sporazume.

    Dodik podriva institucije BiH pozivanjem na oduzimanje državnih nadležnosti i pokretanjem procesa stvaranja paralelnih institucija u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska.

    Štaviše, Dodik je koristio i koristi svoj službeni položaj u BiH za gomilanje ličnog bogatstva ucjenjivanjem, podmićivanjem i ostalim oblicima korupcije. Njegova etno-nacionalistička retorika podjela odražava njegova nastojanja da promovira ove političke ciljeve i odvuče pažnju od njegovih koruptivnih aktivnosti.

    Kumulativno, sve ove aktivnosti predstavljaju prijetnju stabilnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH i podrivaju Daytonski mirovni sporazum, što predstavlja rizik šire regionalne nestabilnosti.

    Podsekretar Ministarstva finansija za terorizam i finansijsku obavještajnu aktivnost, Brian E. Nelson rekao je da “destabilizirajuće koruptivne aktivnosti Milorada Dodika i njegovi pokušaji demontiranja Daytonskog mirovnog sporazuma, koji su motivisani njegovim ličnim interesima, prijete stabilnosti Bosne i Hercegovine i cijelog regiona”.

    “ Sjedinjene Države će bez oklijevanja djelovati protiv onih koji se bave korupcijom, destabilizacijom i podjelama na račun svojih građana, kao i protiv onih koji omogućavaju ili pomažu ovakvo ponašanje.”

    DODIKOVE DESTABILIZIRAJUĆE I KORUPTIVNE AKTIVNOSTI
    Daytonski mirovni sporazum (Dayton Peace Accords (DPA)) kojeg su 1995. godine potpisali predsjednici Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, okončao je etnički sukob u BiH i uspostavio današnji ustav BiH.

    Ministarstvo finansija SAD je 17. januara 2017. godine, u skladu sa Izvršnom uredbom 13304, stavilo Dodika na listu zbog aktivnog opstruiranja ili postojanja značajnog rizika aktivnog opstruiranja Daytonskog mirovnog sporazuma.

    Današnje mjere nadovezuju se na ovo nasljeđe, a usmjerene su na njegovo kontinuirano destabilizirajuće djelovanje u vezi sa Daytonskim mirovnim sporazumom, kao i njegovu zloupotrebu službenog položaja s ciljem učestvovanja u široko rasprostranjenoj korupciji koja podriva državne institucije u BiH.

    Dodik takođe otvoreno poziva, i već djeluje u tom smjeru, na jednostrani prenos državnih nadležnosti sa državnog nivoa na Republiku Srpsku, jedan od dva entiteta koji čine BiH zajedno sa Brčko Distriktom. Dodik se takođe javno protivi visokom predstavniku za BiH kojeg je imenovala međunarodna zajednica, kao i sastavu Ustavnog suda BiH.

    Pored toga, Dodik javno ponižava ostale etničke i vjerske skupine u BiH produbljujući podjele i politički ćorsokak.

    Stoga je Dodik stavljen na listu u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog odgovornosti za, ili saučesništvo, ili direktno ili indirektno učešće u kršenju ili činu kojim opstruira provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma ili predstavlja prijetnju za istu.

    Dodik je stavljen na listu u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 i zbog odgovornosti za ili saučesništvo, ili direktno ili indirektno učešće u korupciji koja se tiče Zapadnog Balkana. Konkretno, uspostavio je mrežu podrške u BiH od koje imaju koristi on i njegovi saradnici.

    Jedan primjer njegovog koruptivnog djelovanja je da je Dodik svojim bliskim poslovnim saradnicima direktno obezbijedio ugovore s vladom i monopol u RS. Prihode od korupcije Dodik koristi za podmićivanje i dodatne koruptivne aktivnosti u cilju promovisanja ličnih interesa na račun građana u RS.

    DODIKOVA LIČNA MEDIJSKA KUĆA
    Alternativna televizija d.o.o. Banja Luka (ATV), medijska kuća sa sjedištem u Banjaluci, RS, u privatnom vlasništvu je kompanije koja je usko povezana sa Dodikovom porodicom. Međutim, sam Dodik, iza scene, lično kontroliše ATV, naprimjer tražeći da on lično odobri medijske priče koje se odnose na politički osjetljive teme.

    Dodik je kupio ATV da bi svjesno i izričito promovisao sopstvenu agendu koja uključuje njegove napore da ocrni ostale političke ličnosti, da poboljša svoj javni imidž i promovira svoje lične i političke ciljeve.

    Dodik je ugovore koji se odnose na ATV dao direktno članovima svoje porodice koju koristi kao još jedan kanal za korupciju. Direktno je usmjeravao novac od javnih kompanija ka ATV u svrhu korupcije.

    Značajno je povećao finansije za ATV posljednjih godina i učestvovao u zlonamjernim kampanjama za širenje uticaja putem društvenih medija koristeći ATV da bi objavljivao sadržaje koji promovišu njegove političke i lične ciljeve.

    ATV je stavljena na listu u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 jer je u vlasništvu ili pod kontrolom Dodika, ili ista djeluje ili se čini da djeluje za ili u ime Dodika, direktno ili indirektno.

    POSLJEDICE SANKCIJA
    Kao rezultat današnjeg djelovanja, sva imovina i prava na imovinu pojedinca i subjekta koji su gore navedeni, a koji se nalaze u SAD ili ih posjeduje ili kontroliše državljanin SAD, blokirani su i moraju biti prijavljeni OFAC.

    Pored toga, svi subjekti koji su direktno ili indirektno u vlasništvu jedne ili više blokiranih osoba, u iznosu od 50 posto ili više, takođe bivaju blokirani. Generalno su zabranjene sve transakcije koje obavljaju državljani SAD, ili unutar Sjedinjenih Država (ili u tranzitu kroz Sjedinjene Države), a koje uključuju bilo koju imovinu ili pravo na imovinu osoba stavljenih na listu ili blokiranih na drugi način, osim ako OFAC nije izdao generalnu ili konkretnu dozvolu, ili izuzeće.

    Zabrane se odnose na davanje doprinosa ili obezbjeđivanje sredstava, dobara ili usluga od strane, za ili u korist svake blokirane osobe, ili primitak bilo kojeg doprinosa ili sredstava, dobara ili usluga od takve osobe.

  • Bajden: Nema opravdanja da neko bude nevakcinisan

    Bajden: Nema opravdanja da neko bude nevakcinisan

    Predsjednik SAD DŽozef Bajden rekao je da bi Amerikanci trebalo da budu zabrinuti zbog širenja virusa, jer su SAD potvrdile rekordan broj novozaraženih virusom korona u jednom danu.

    On je, međutim, dodao i da još nema razloga za uzbunu.

    Bajdenova administracija se trudila da ublaži zabrinutost zbog nestašice testova, zbog zatvaranja škola i drugih poremećaja izazvanih širenjem omikron soja korona viriusa, prenosi AP.

    Bajden je naglasio da su vakcine, buster doze i novi lijekovi protiv kovida-19 umanjili opasnost za ogromnu većinu Amerikanaca koji su potpuno vakcinisani.

    • Još uvijek možete da dobijete kovid-19, ali je malo vjerovatno, vrlo malo vjerovatno da ćete se ozbiljno razboljeti. Nema opravdanja, nema izgovora da neko bude nevakcinisan. Ovo je i dalje pandemija nevakcinisanih – poručio je Bajden.
  • Pariz dao eksplicitnu podršku proširenju EU na zapadni Balkan

    Pariz dao eksplicitnu podršku proširenju EU na zapadni Balkan

    Proširenje EU na zapadni Balkan uvršteno je u dokument o programu rada francuskog šestomjesečnog predsjedavanja EU, koji je objavljen 1. januara 2022. godine na stranici Vlade Francuske.

    Direktno uvrštavanje u dokument posvećenosti proširenju EU na zapadni Balkan važno je prevashodno zbog toga što su pojedine zemlje članice, ali i ugledni analitičari, ukazivali na nedovoljnu zainteresovanost te zemlje za zapadni Balkan, pa čak i nevoljnost da se EU dalje širi.

    U poglavlju o proširenju naglašeno je da će predsjedništvo obezbijediti nastavak pregovora sa zemljama kandidatima u skladu s novom metodologijom koju je usvojio Evropski savjet 15. marta 2020. godine.

    “Predsjedništvo će promovisati akciju EU na zapadnom Balkanu radi sprovođenja dalekosežnih transformativnih reformi u ključnim područjima, poput vladavine prava, demokratskih institucija, medijskih sloboda, ekonomskih reformi, a pomagaće i u usvajanju pravne stečevine EU”, naglašeno je u ovom dokumentu.

    Ipak, zanimljivo je da je zapadnom Balkanu dato manje pažnje u samom dokumentu od govora koji je Emanuel Makron, predsjednik Francuske, održao prije desetak dana, predstavljajući preuzimanje predsjedavanja EU od strane Francuske.

    Makron je u svom govoru rekao da su Afrika, zapadni Balkan i južno susjedstvo prioriteti francuskog predsjedavanja EU, ali nije spominjao proširenje. U dokumentu je spomenuto proširenje, ali Balkan je nisko na listi prioriteta u dokumentu u kojem su navedeni svi prioriteti.

    Naime, na vrhu liste prioriteta je Afrika, a zatim redom slijede Indopacifik, SAD te poglavlje o odnosima s Rusijom, Kinom i Turskom. Nakon ovog prioriteta navedeni su južno susjedstvo, što se odnosi na zemlje u pojasu Sredozemlja, zatim Bliski istok, pa tek onda zapadni Balkan. Iza zapadnog Balkana navedeni su još međunarodna humanitarna pomoć, ekonomska razmjena i odbrana.

    Osman Topčagić, bivši ambasador BiH u Briselu, kaže da Francuska, uz još nekoliko bitnih zemalja EU, prioritet daje unutrašnjem funkcionisanju EU, a da je proširenje u drugom planu.

    “Moj je čvrst utisak da je razlika između zemalja zapadnog Balkana i EU danas veća nego što je bila 2000. godine, kada je započeo proces pridruživanja EU i zapadnog Balkana”, kaže Topčagić za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovom mišljenju, jedan od razloga za tu situaciju je činjenica da teme koje dominiraju u EU nisu prisutne u zemljama zapadnog Balkana u toj mjeri, i obrnuto.

    “EU danas kakva jeste nije sposobna da donosi jedinstveni stav i čvrstu politiku po raznim pitanjima, ne samo kada se radi o zapadnom Balkanu. To je realnost s kojom mi svi treba da se suočimo”, naglasio je on.

    Inače, Makron je najavio da će Francuska tokom predsjedavanja EU organizovati sastanak EU sa zapadnim Balkanom, što je potvrđeno i u ovom dokumentu.

    “Francusko predsjedništvo će organizovati konferenciju o zapadnom Balkanu u junu 2022. godine. Cilj je promocija i produbljenje konkretne saradnje sa zapadnim Balkanom, posebno kada su u pitanju regionalna saradnja i stabilnost”, naglašeno je u dokumentu.

    Takođe, važno je napomenuti da su Francuska i Njemačka početkom 2020. godine pokrenule veliku akciju u saradnji sa zemljama zapadnog Balkana za rješavanje problema viška naoružanja i prekidanja lanaca ilegalne trgovine oružjem.

    Na stranici Ministarstva spoljnih poslova Francuske je 2017. najavljeno da su ta zemlja i Njemačka inicirale ovaj program povodom terorističkih napada u Parizu 2015. godine. Naglasili su da se na zapadnom Balkanu, prema procjenama stručnjaka, u opticaju nalazi između 3,2 i 6,2 miliona komada ilegalnog oružja.

    Drugi razlog, na kojem više insistira Njemačka, je problem organizovanih kriminalnih grupa koje u zemljama zapadnog Balkana sve više svrastavaju s vladama i time čine ozbiljnu bezbjednosnu prijetnju za EU, što Njemačka želi da zaustavi. Kako smo već pisali, a kako su nam napominjale njemačke diplomate u nekoliko navrata, za EU je bitno da se pitanje vladavine prava posebno fokusira na neutralisanje organizovanih kriminalnih lanaca sa zapadnog Balkana, koji u EU švercaju drogu, ljude, oružje i ostale zabranjene supstance.

  • “Oni nisu građani” – izjava Makrona šokirala svijet

    “Oni nisu građani” – izjava Makrona šokirala svijet

    Francuski predsednik Emmanuel Makron svojim ostrašćenim istupom u listu “Le Parisien” u kojem je najavio obračun sa nevakcinisanim sugrađanima izazvao buru.

    “Nije mi namera da ras***dim. francuski narod. Ali kada je reč o nevakcinisanima, njih stvarno želim da ra****sdim. I nastavićemo to da radimo, sve do kraja. To je strategija”, opisao je svoja nastojanja da navede što veći broj Francuza na vakcinisanje na način da onima koji nisu primili nijednu dozu zagorča živote. U Francuskoj se dosad vakcinisalo više od 90 odsto onih kojima je cepivo ponuđeno”, rekao je on.

    Kako javlja “Gardijan”, Makronov je intervju u francuskom listu osvanuo u trenutku kada je u donjem domu francuske Narodne skupštine, na predsednikovo iznenađenje, zapelo donošenje kontroverznog novog zakona po kojem bi isključivo vakcinisanim građanima bio dopušten ulazak u kafiće, bioskope, muzeje, avione, vozove i druga javna mesta, dok se negativan test više ne bi priznavao. Većina poslanika glasala je za prekid sednice nakon burne rasprave do kasno u noć u ponedeljak, a pripadnici Makronove vladajuće stranke ostali su zapanjeni takvim razvojem situacije.

    Spornim zakonom su predviđene teže kazne za proizvođače, trgovce i korisnike lažnih kovid propusnica, kao i za odgovorne osobe na mestima koja ih ne provjeravaju. Ljudi koji imaju lažnu propusnicu mogli bi da budu kažnjeni sa pet godina zatvora, i novčanom kaznom do 75.000 eura, prenosi “Jutarnji list”.

    Predloženo pooštravanje mera razljutilo je protivnike vakcinacije, ali i ne samo njih, a neki poslanici kažu da su bili izloženi pretnjama nasilju i vandalizmu. Makronov intervju za “Le Parisien” i teške reči koje je u njemu izrekao dodale su ulje na vatru društvenih podela.

    “U demokratiji, laži i glupost su najgori neprijatelji. Vršimo pritisak na nevakcinisane tako što im, koliko je god to moguće, ograničavamo pristup društvenim aktivnostima”, izjavio je Makron.

    “Imamo više od 90% vakcinisanih, a otpor pruža tek mala manjina. Kako da je dodatno smanjimo? Tako da ih, oprostite mi na izrazu, ras***dimo još više – rekao je predsednik Francuske kojem uskoro ističe mandat, a još nije formalno objavio svoju kandidaturu na aprilskim izborima jer mu to, kaže, “zdravstvena situacija” još nije dozvolila.

    “Nećemo da ih trpamo u zatvore, nećemo da ih silom vakcinišemo. Ali, reći ćemo im: od 15. februara više nećete moći otići u restoran. Više nećete moći na kafu, više nećete moći u pozorište”, izjavio je Makron i otišao korak dalje, odričući nevakcinisanima pravo građanstva.

    “Kada moje slobode ugrožavaju slobode drugih, onda je postajem neodgovoran. Onaj ko je neodgovoran, nije građanin”, zaključio je Makron.

    Njegovi politički oponenti, koji su ga od početka vladavine prozivali da je arogantan, netaktičan i potpuno odvojen od delova populacije, odmah su ispalili salvu kritika na ovakvu retoriku.

    “Nema te zdravstvene krize koja bi bila opravdanje za takve reči”, izjavio je Bruno Retajo, čelnik desnih Republikanaca u francuskom Senatu u koji će sporni zakon, bude li prošao donji dom Skupštine, morati na potvrdu, a u gornjem domu Republikanci drže kontrolu.

    “Predsednik ne bi trebalo da govori takve stvari. On nevakcinisane pretvara u građane drugog reda”, nadovezala se Marin le Pen, šefica desne stranke Nacionalni skup i moguća Makronova suparnica u drugom izbornom krugu.

    Čelnik radikalnih levičara Žan Luk Melenšon, koji se takođe protivi predloženom kontroverznom zakonu, Makronov je vokabular nazvao “zaprepašćujućim”.

    “Očito je da su kovid propusnice kolektivna kazna usmerena protiv sloboda pojedinca”, rekao je.

    “Gardijanov” dopisnik iz Pariza ocenjuje da bi Makronov istup na ulici mogao da izazove ekstremne, pa i nasilne reakcije protivnika vakcina, ali istovremeno navodi da je njegov prostakluk zapravo politički dobro proračunat s obzirom na to da je većina Francuza poprilično frustrirana beskrajnom pandemijom, pa podržavaju kovid potvrde kao metodu da se ona konačno suzbije, što ne bi trebalo da ga puno košta na predstojećim izborima.

  • Savjet bezbjednosti UN dobio pet novih članica

    Savjet bezbjednosti UN dobio pet novih članica

    Savjet bezbjednosti UN dobio je danas pet novih članica jer su Albanija, Brazil, Gabon, Gana i Ujedinjeni Arapski Emirati zauzeli svoje funkcije nakon pobjede na izborima održanim u junu.

    Estonija, Niger, Sveti Vinsent i Grenadini, Tunis i Vijetnam su krajem sedmice okončali mandate.

    Albanija je prvi put ušla u saziv Savjeta bezbjednosti UN, a Brazil 11.

    Gabon i Gana su ranije tri puta bili članice, a Ujedinjeni Arapski Emirati jednom.

    Više od 50 članica UN nikada nisu izabrane za Savjet bezbjednosti UN od njegovog formiranja 1946. godine.

  • Režim u S.Koreji šokirao uvredljivi grafit diktatoru

    Režim u S.Koreji šokirao uvredljivi grafit diktatoru

    Poruka je osvanula u jednim od boljih kvartova grada gdje živi samo partijska elita, a vlasti sada traže uzorke rukopisa stanovnika.

    Sjevernokorejske vlasti bijesne su zbog grafita koji su se pojavili u Pjongjangu, a u kojima se grubo vrijeđa diktatora Kim Jong-una kojeg se naziva “kučkinim sinom”.

    • Kim Jong-une, kučkin sine, ljudi umiru od gladi zbog tebe – stoji na zidu zgrade u jednom od boljih kvartova sjevernokorejske prijestolnice. Grafit je otkriven 22. decembra, u vrijeme dok se održavala važna konferencija (nevažnih nema) vladajuće Radničke partije.

    Policijski kordon u gradu
    Sjeverna Koreja jedna je od posljednjih i najbrutalnijih dikatura na svijetu, pa je ovakvo iskazivanje nezadovoljstva krajnje neuobičajeno, zbog čega je odmah pokrenuta i vrlo opsežna istraga. Kako javlja Daily Telegraph, zvaničnici su zatražili uzorke rukopisa od više hiljada stanovnika Pjongjanga kako bi ustanovili ko je odgovoran za ovaj čin.

    Čim je grafit otkriven, čitavo je područje obuhvaćeno policijskim kordonom, a vlasti su hitno izbrisale poruku. O njemu su izvijestili mediji bazirani u Seulu koji se oslanjaju na hrabre izvještaje “građana reportera”, disidenata i protivnika režima iz Sjeverne Koreje i Kine. Doznalo se tako da su sjevernokorejski policajci obilazili stanove, tražeći od vrata do vrata ko bi mogao biti odgovoran za poruku. Obišli su sva obližnja stambena naselja i naložili stanovnicima da im daju uzorak svog rukopisa kako bi ga mogli usporediti sa porukom na zidu.

    Takođe, svi su morali detaljno ispričati gdje su se kobnog dana kretali.

    Telegraph ističe kako se vrlo vjerojatno detaljno pregledavaju i snimke hiljada nadzornih kamera koje je Kim dao postaviti u gradu nakon što je 2011. došao na vlast.

    Podsjećaju kako se grafit pojavio u vrijeme kada se zemlja suočava s golemom krizom i gladi, uzrokovanom zatvaranjem granica, covidom i poplavama koje tu zemlju pogađaju proteklih nekoliko godina. UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu iznijela je procjenu kako će Sjevernoj Koreji ove godine nedostajati čak 860.000 hiljada tona hrane, što je ekvivalent za više od dva mjeseca gladi. Stanovnicima nedostaju osnovne namirnice, poput ulja, a cijene su se učetverostručile.

    Ipak, po zakonu, kritiziranje obitelji Kim ili Partije strogo je zabranjeno. Kazna za takvo ponašanje je dugotrajan boravak u jednom od zloglasnih logora, a u nekim slučajevima i smrt. Stoga su grafiti s porukama protiv Kima ili vladajuće stranke izuzetno rijetki.

    Javna pogubljenja zbog uvrede

    Uglavnom se, i to veoma sporadično, događaju u zabačenim krajevima zemlje, no gotovo nikada u političkom i administrativnom centru, Pjongjangu, gdje živi samo partijska elita.

    Posljednji takav slučaj zabilježen je u martu 2018., kada je muškarac, vojno lice, javno pogubljen jer je proglašen krivim za ispisivanje nepoželjnih grafita.

    No, Telegraph ističe kako se i Pjongjang, velegrad koji je najrazvijeniji u zemlji, suočava s nestašicama hrane, lijekova, te energenata za grijanje domova i to tokom oštrih zimskih mjeseci, kako otkriva Toshimitsu Shigemura, profesor na tokijskom Univerzitetu Waseda i autor brojnih knjiga o dinastiji Kim. Čak je i inače dobro ugojeni Kim drastično smršavio, što je potaknulo rasprave o njegovom zdravstvenom stanju.

    Boje se pobuniti

    • Mora da je pojava ovakog grafita na zidu u Pjongjangu bila potpuni šok za vlast. Od ljudi se očekuje da u Pjongjangu budu lojalni jer žive mnogo bolje nego bilo ko u Sjevernoj Koreji. Mislim da će se centralna vlast zabrinuti ako se nezadovoljstvo počinje javljati i u krugovima političke elite. Mislim da se mnogo ljudi koji su vidjeli grafit slažu s njime, ali su previše uplašeni da bi to javno izrekli – kazao je on.

    Istovremeno, nedavno je objavljena i informacija kako je misteriozni gimnastičar prešao ogradu i vratio se u Sjevernu Koreju nakon samo godinu dana koje je proveo u Južnoj Koreji, a prema riječima upoznatih, na jugu je doslovno gladovao radeći kao domar. Slučajevi takvih bjegunaca s juga na sjever izuzetno su rijetki. Nije poznato je li živ s obzirom da je Sjeverna Koreja pojavom koronavirusa uvela politiku “pucaj na licu mjesta” u svakoga koga vide kako ilegalno pokušava ući u zemlju.

  • Sjeverna Koreja ispalila “neidentifikovani projektil”, sumnja se na balističku raketu

    Sjeverna Koreja je u more ispalila nešto što je opisano kao neidentifikovani projektil, saopćio je Zajednički generalštab Južne Koreje (JCS).

    Japanska obalska straža, koja je prva prijavila lansiranje, rekla je da bi to potencijalno mogla biti balistička raketa, ali potvrda još nije data.

    UN zabranjuje Sjevernoj Koreji testiranje balističkog i nuklearnog oružja. Ako bude potvrđeno, ovo bi bilo prvo takvo lansiranje koje je Pjongjang izveo ove godine.

    “Južnokorejske i američke obavještajne službe pomno analiziraju radi dodatnih detalja”, navodi se u saopćenju JCS-a.

    Japanski ministar odbrane Nobuo Kishi rekao je da je sumnjiva balistička raketa preletjela oko 500 kilometara, prema izvještaju Reutersa, ali prema jednom stručnjaku, još uvijek nema načina da se to potvrdi.

    “Ne postoji način da se procijeni da li je ovo možda bila raketa većeg dometa koja je letjela na skraćenoj putanji”, rekao je Ankit Panda iz Programa za nuklearnu politiku Carnegie Endowmenta.

    Sjeverna Koreja je 2017. testirala Hwasong-15, projektil čija je visina dostigla procijenjenu visinu od 4.500 km, čime su američke vojne baze na pacifičkom ostrvu Guam bile na udarnoj udaljenosti.

    Lansiranje dolazi nekoliko dana nakon što je Kim Jong-un rekao da će Pjongjang nastaviti jačati svoje odbrambene sposobnosti zbog sve nestabilnijeg vojnog okruženja na Korejskom poluostrvu – stav na koji je Panda upozorio da bi 2022. mogla biti “prepuna sličnih sjevernokorejskih projektila”.

    Sjeverna Koreja je 2021. nastavila unapređenje svog programa naoružanja, provodeći ono što su državni mediji objavili kao testiranje nove hipersonične rakete, kao i balističke rakete i nove krstareće rakete dugog dometa.

    Balističke rakete se smatraju opasnijim od krstarećih, jer mogu nositi više eksploziva, imaju veći domet i mogu letjeti brže.

  • Opšti haos, proglašeno vanredno stanje

    Opšti haos, proglašeno vanredno stanje

    Masovni protesti organizovani su širom Kazahstana usled povećanja cene gasa, što je izazvalo nezadovoljstvo kod stanovništva.

    To je izazvalo velike demonstracije koje su pratile sukobi demonstrata i policije. Okršaji su bili oštri, te je policija u više navrata morala da koristi šok bombe i suzavac.

    Koliko se situacija otela kontroli, dovoljno govori podatak da je preko 100 policajaca povređeno tokom demonstracija, a preko 200 osoba je uhapšeno.

    Zbog situacije proglašeno je vanredno stanje, a usled krize predsednik Kazahstana Kasim-Džomart Tokajev prihvatio je danas ostavku vlade.

    Ove demonstracije su uzdrmale imidž Kazahstana kao politički stabilne i strogo kontrolisane zemlje, koja je uspela da privuče stotine milijardi dolara stranih investicija u svoju naftnu i metalnu industriju tokom tri decenije nezavisnosti.

    razgovoru sa vršiocima dužnosti članova privremenog kabineta, Tokajev je naredio i njima i guvernerima provincija da ponovo uspostave kontrolu cena tečnog gasa (TNG) i širok plasman benzina, dizela i druge “važne” robe široke potrošnje.

    Takođe je naredio vladi da izradi zakon o ličnom bankrotu i razmotri zamrzavanje cena komunalija i subvencionisanje stanarine za siromašne porodice.


    Tokajev je rekao da se situacija popravlja u gradovima i mestima u kojima su organizovane demonstracije pošto je proglašeno vanredno stanje koje je uključivalo policijski čas i ograničenje kretanja.

    Protesti su počeli u nedelju u provinciji Mangistau koja proizvodi naftu na zapadu Kazahstana nakon ukidanja propisa kojim je bila ograničena cena tečnog naftnog gasa, popularnog goriva za automobile, posle čega se cena goriva povećala za više od 100 odsto.


    Na protestima su učestvovale hiljade ljudi, a u zapadnoj provinciji Mangistau, gde je na desetine ljudi ubijeno u protestima 2011. godine nakon otpuštanja radnika iz naftne industrije, demomnstranti su zahtevali da se cena TNG smanji sa 0,27 dolara po litru na prodajnu cenu iz prošle godine koja je iznosila 0,11 dolara.

    Predsednik Kazahstana Kasim Žomart Tokajev pozvao je nedugo potom okupljene na protestima da ne slede pozive “destruktivnih pojedinaca”, koji nastoje da potkopaju jedinstvo društva, ali je i najavio da će vlada smanjiti cenu tečnog naftnog gasa.

    Tokajev je zatim proglasio dvonedeljno vanredno stanje u najvećem gradu u zemlji Alma Ati i u jugozapadnoj provinciji Mangistau, saopštila je pres služba predsedničke administracije, preneo je TASS.