Kategorija: Svijet

  • Zaharova: Rusija inicijator zajedničke izjave zemalja P5

    Zaharova: Rusija inicijator zajedničke izjave zemalja P5

    Zajednička izjava pet nuklearnih sila (P5), među kojima su Rusija, Kina, Velika Britanija, SAD i Francuska, o sprečavanju nuklearnog rata i zaustavljanju trke za naoružanjem, došla je na inicijativu Rusije, izjavila je danas portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Dokument je baziran na našoj inicijativi, uz najaktivnije učešće ruskih predstavnika. Objavljivanje izjave je trebalo da se poklopi sa 10. Konferencijom o reviziji sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja. Planirano je da se izjava objavi u Njujorku 4. januara, ali je konferencija odložena zbog pogoršanja epidemiološke situacije u SAD. Uprkos svemu, ako se uzme u ozbir važnost ovog zajedničkog saopštenja, nuklearne sile su odlučile da ne odlažu dalje sa objavljivanjem dokumenta”, navela je Zaharova, a prenio TAS S.

    Lideri Rusije, Velike Britanije i Sjeverne Irske, Kine, SAD i Francuske izdali su ranije u toku dana zajedničko saopštenje o sprečavanju nuklearnog rata i odustajanju od trke za naoružanjem, saopšteno je na sajtu Kremlja.

    “Kina, Francuska, Rusija, Velika Britanija, SAD razmatraju o izbjegavanju rata između nuklearnih sila i smanjenju strateških rizika, što je naša glavna odgovornost. Saglasni smo da u nuklearnom ratu nema pobednika i da nikada ne smije doći do toga”, navodi se u zajedničkoj izjavi.

    Nuklearne sile su poručile da će svaka od njih održati i ojačati mjere kako bi se spriječilo neodobreno korišćenje nuklearnog oružja.

    Bijela kuća je upozorila da nuklearni rat može da ima dalekosežne posljedice, te da se slaže da dok god postoji takvo oružje treba da služi za odbranu, odvraćanje agresije i da spriječi rat.

  • Svjetske sile: Nuklearnog rata nikada ne smije biti

    Svjetske sile: Nuklearnog rata nikada ne smije biti

    Kina, Francuska, Rusija, Velika Britanija i SAD izdale su zajedničko saopštenje u kojem su potvrdile protivljenje upotrebi nuklearnih arsenala u ofanzivne svrhe.

    Svjetske sile obećale su da će zajedno raditi na nuklearnom razoružavanju.

    “Potvrđujemo stav da se u nuklearnom ratu ne može pobijediti i da se on nikada ne smije voditi. S obzirom da nuklearna upotreba ima dalekosežne posljedice, takođe potvruđujemo stav da nuklearno oružje – dok god postoji – treba da služi odbrambenim ciljevima, da treba da odvraća od agresije i sprečava rat”, navodi se u saopštenju.

    U saopštenju se ističe da će potpisnice saopštenja nastaviti da poštuju “bilateralne i multilateralne sporazume o neširenju oružja, razoružavanju i kontroli naoružanja”, uz tvrdnju da nijedna od nuklearnih raketa nije usmjerena ka bilo kojoj zemlji, javila je “Raša tudej”.

    Pet nuklearnih sila (P5) nisu jedine zemlje u svijetu koje posjeduju atomsko naoružanje. Indija i Pakistan posjeduju takvo oružje, a smatra se da i Izrael ima nuklearni arsenal. Sjeverna Koreja takođe je testirala nekoliko nuklearnih naprava.

    Saopštenje je objavljeno u vrijeme kada su odnosi između nuklearnih sila na istorijski niskom nivou. Rusija i SAD se već dugo prepiru zbog razmještanja američkih raketa u Evropi, a američki poslanici optužuju Moskvu da planira invaziju na Ukrajinu, što je Kremlj negirao. Pojedini članovi Kongresa SAD čak su pozvali i na nuklearni rat u slučaju navodne ruske invazije na Ukrajinu.

    SAD nisu pred razgovore NATO-a i Rusije govorile o uklanjanju svojih nuklearnih raketa iz Evrope, a bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko nagovijestio je da bi Bjelorusija mogla da ustupi teritoriju za razmještanje ruskih raketa.

    Osim toga, SAD tvrde da Kina “dramatično povećava zalihe nuklearnog oružja”.

  • Uprava Sueckog kanala odlučila: Od februrara veće cijene naknade za plovidbu

    Uprava Sueckog kanala odlučila: Od februrara veće cijene naknade za plovidbu

    Predsjednik Uprave Sueckog kanala (SCA) Osama Rabi izjavio je danas za televiziju Arabija da će naknade za plovidbu ovim kanalom biti povećane šest odsto od februara 2022, što će doprinijeti rastu godišnjih prihoda za 400 miliona dolara.

    Uprkos šestodnevnoj blokadi saobraćaja u oba smjera u martu prošle godine, kada se džinovski brod Ever Given poprečno zaglavio u kanalu, SCA je u 2021. ostvario godišnji prihod od 6,3 milijarde dolara, najveći ikada zabilježen u istoriji tog kanala koji se smatra žilom kucavicom svjetskog pomorskog prometa, prenio je egipatski Deli Njuz.

    Prema podacima Uprave kanala, prihodi su lane porasli za 12,8 odsto, odnosno za 720 miliona dolara u odnosu 2020. godinu.

    Rabi je naveo da su kroz kanal prošla 20.694 broda u oba smjera, što je deset odsto više nego prethodne godine.

    Sueckim kanalom je tokom 2021. godine transportovano ukupno 1,27 milijardi tona tereta, ili za 8,5 posto više u odnosu na 1,17 milijardi tona 2020. godine.

  • Četiri razloga zašto bi kineski ekonomski rast u 2022. mogao biti veći od očekivanog

    Četiri razloga zašto bi kineski ekonomski rast u 2022. mogao biti veći od očekivanog

    U investicijskoj kompaniji Morgan Stanley izdvojili su četiri razloga zašto bi ekonomski rast Kine u ovoj godini mogao biti veći od očekivanog.

    Nakon negativnih ekonomskih kretanja uslijedila su ona pozitivna, i to zbog ublažavanja monetarne i fiskalne politike. Monetarna politika je bila pooštrena kako bi se smanjili visoki dugovi u sektoru nekretnina.

    U prošloj godini je omjer duga prema BDP-u smanjen za 10 procentnih poena, što se nije desilo još od perioda od 2003. do 2007., primjećuju u Morgan Stanleyju.

    Istaknuto je da je ekonomski oporavak bio usporen zbog delta soja koronavirusa i politike “nula zaraženih koronavirusom”. Međutim, uočljivo je da kineski BDP već raste ka 5,5 posto. Većina analitičara očekuje da će ekonomski rast najmnogoljudnije države na svijetu iznositi pet posto te da će rast BDP-a biti između 7,7 i 8,8 posto.

    U Morgan Stanleyju su obrazložili četiri razloga zašto bi njen ekonomski rast u 2022. mogao biti veći o očekivanog.

    Ublažavanje monetarne i fiskalne politike

    Monetarna i fiskalna politika se posljednjih nekoliko sedmica ublažavaju. Time je omogućeno da se dodjeljuje više kredita, između ostalih, malim i srednjim preduzećima.

    Još više olakšanja sektoru nekretnina

    Kineski sektor nekretnina je u prošloj godini bio pogođen zbog velikih dugovanja. Najviše je dugovao konglomerat Evergrande, ali u Morgan Stanleyu su primijetili da se ovaj problem rješava intervencijom države, što se odražava na cijeli sektor nekretnina.

    Manje opterećujući energetski ciljevi u 2022.

    Ograničenja uvoza australskog uglja, plan da smanji emisiju ugljika i povećanje izvoza energije su tokom prošle godine za posljedicu imali redukcije struje u Kini. Smatra se da je to uzrokovano “previše agresivnim” energetskim ciljevima.

    U spomenutoj investicijskoj kompaniji očekuju da će ova zemlja revidirati energetske ciljeve za ovu godinu, a što će se odraziti na cijelu ekonomiju.

    Izvoz će ostati snažan

    Politika “nula zaraženih” je poremetila kinesku proizvodnju, a što je utjecalo i na udio ove države u globalnom izvozu. Međutim, povoljna globalna kretanja bi trebala podstaknuti rast trgovine.

    U Morgan Stanleyju su napomenuli da su investitori još oprezni zbog toga što još nije sasvim jasno da li će se normalizovati globalni lanac opskrbe, a što utječe i na izvoz iz Kine, piše CNBC.

  • Snijeg paralisao Vašington, 500.000 ljudi bez struje

    Vašington je zadesilo veliko nevrijeme. Mećava je paralisala glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.

    Prema zvaničnim podacima, napadalo je samo 17 centimetara snijega, ali to otežava saobraćaj.

    Temperature su od -7 do 2 stepena celzijusa.

    Ovo je prva snježna mećava u tom gradu u 2022. godini.

    Jaka snježna oluja, koja je u Americi počela u nedjelju, na jugoistoku zemlje je ostavila oko pola miliiona stanovnika bez struje, sada se pomjera ka istočnoj obali, dok se Vašington i federalne službe polako zatvaraju zbog nepogode, javlja danas “Forbs”.

    Američka nacionalna Meteorološka služba izdala je upozorenje i predviđa da će u nekim oblastima napadati od 20 do 30 centimetara snega.

    Snijeg je, prema Akju Vederu već pao, ili se očekuje da će pasti u Baltimoru, Filadelfiji, delovima Delavera, Merilenda, Nju Džerzija i Virdžinije.

    Iz državne Kancelarije za ljudske resurse su kasno sinoć rekli da će savezne službe u glavnom gradu biti zatvorene danas i da će radnicima koji ne rade u hitnim službama biti dozvoljeno da ne dođu na posao, ali ne i radnicima zaposlenim u hitnim službama.

    Nekoliko školskih okruga u Merilendu i Virdžiniji je zatvoreno zbog snježne oluje, a državne škole u Vašingtonu će biti zatvorene danas i sutra, kao dio velikog kovid testiranja, pa se otvaranje očekuje tek u četvrtak.

  • Bajden rekao koji je plan: “Ako Putin napadne”

    Bajden rekao koji je plan: “Ako Putin napadne”

    Ništa nećemo preduzimati, a da vas ne obavestimo, rekao je američki predsednik Džo Bajden u telefonskom razgovoru ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom.

    On je tako demonstrirao politiku, kako su je nazvali američki mediji, “ništa o tebi bez tebe”.

    Samo tri dana nakon što se drugi put u mesec dana čuo s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom oko sedam dana pre samita NATO-a i Rusije, Džo Bajden nazvao je Zelenskog i još jednom mu rekao da SAD podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i celovitost Ukrajine.

    On je napomenuo da su SAD sa svojim saveznicima spremne na preduzimanje raznih mera – od ekonomskih sankcija do jačanja svoje prisutnosti u Evropi u slučaju ruske invazije na Ukrajinu o kojoj se poslednjih sedmica govori vrlo intenzivno.

    Američki predsednik apelovao je na ukrajinskog predsednika da ne doprinosi eskalaciji sukoba u Donbasu i u odnosima s Rusijom.

    Džo Bajden je napomenuo da Rusija nema pravo da napanei Ukrajinu, ali ako se to ipak dogodi, SAD će u dogovoru sa saveznicima iz NATO-a pojačati svoju prisutnost u zemljama istočne Evrope.

    Tu pre svega misli na tzv. grupu B9 – a radi se o Bugarskoj, Rumuniji, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj, Litvaniji, Letoniji i Estoniji – gde bi SAD poslale dodatne snage, iako NATO ne bi slao svoje trupe u pomoć Ukrajini jer ne žele direktni vojni “kontakt” s Rusima.

    Šef Bele kuće izrazio je nadu da će dijalog NATO-a i Rusije sledeće sedmice dati rezultate, iako je pre američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio da se može razgovarati o nekim zahtevima Rusije, ali ne o svim.

    Rusi, naime, na razgovor dolaze s nekoliko gotovo ultimativnih zahteva: nema širenja NATO-a na istok, posebno na zemlje bivšeg SSSR-a, nema mogućeg razmeštanja ofenzivnih raketnih sistema u tim zemljama uz rusku granicu, a traže i ukidanje bilo kakve vojne saradnje s tim zemljama jer to, kažu, ugrožava sigurnost Rusije.

    Iz Kremlja još zahtevaju da SAD povuku sve svoje nuklearno naoružanje iz Evrope, te vraćanje američkih vojnih snaga u Evropi na pozicije iz 1997, što je vreme dve godine pre nego što su prve tri istočnoevropske zemlje 0 Poljska, Mađarska i Češka – postale članice NATO-a u četvrtom talasu proširenja.

    Rusija se postavila vrlo odlučno uoči sastanka s NATO-om i pokazala je vrlo odlučan stav da u vezi sa ukrajinskim članstva u NATO-u ne nameravaju da popuste niti za pedalj, pa čak ni po cenu ne samo eskalacije sukoba, nego i prekidanja diplomatskih odnosa sa SAD-om.

    Iz Vašingtona i Brisela već je poručeno da Moskva ne može da diktira politiku i strategiju Zapada, ali su pozvali na dijalog i razgovore kako bi se izbegli sukobi.

    Moskva je to postavila kao pitanje “života i smrti” i sigurnosni problem o kojem praktično nema diskusije, a neki analitičari i ruski političari otvoreno govore da se sukobi mogu izbeći samo uz garanciju ruske sigurnosti i NATO-ovo zaobilaženje Ukrajine i Gruzije.

    Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandar Pankin izjavio je da bi se odobravanje strateškog gasovoda Severni tok 2 moglo otegnuti sve do leta, iako neki nemački i ruski mediji kalkulišu da bi odluka mogla da dođe do kraja marta.

    “Ne isključujem mogućnost novih sankcija SAD-a protiv Severnog toka 2”, rekao je Pankin.

    Ruski mediji navode da je, što se ruske strane tiče, sve spremno za puštanje gasovoda u pogon te da se gas već nalazi u cevima. Napominju kako bi Evropa mogla da ima velikih problema s distribucijom gasa ove zime, a i cena nije bezazlena jer se već dugo vrti na više od hiljadu dolara za hiljadu kubika.

    Volodimir Zelenski zahvalio je SAD-u na rečima podrške i otkrio kako su još razgovarali na temu “korupcije i deoligarhizacije” Ukrajine i da će Kijev poraditi na tom pitanju. S nestrpljenjem se iščekuje prvi samit NATO-a i Rusije nakon leta 2019. godine na kojem će Moskva tražiti garancije Zapada za svoju sigurnost.

  • I nakon 45 godina rada oko sedam miliona Nijemaca čeka mizerna penzija?

    I nakon 45 godina rada oko sedam miliona Nijemaca čeka mizerna penzija?

    Prema prognozama, u odnosu na trenutno stanje nivoa penzija, svaki treći zaposleni u Njemačkoj mogao bi primati bruto penziju manju od 1.300 evra mjesečno i to poslije 45 godina rada sa punim radnim vremenom.

    To proizlazi iz odgovora Saveznog ministarstva rada, dobijenog na zahtjev Ljevice u Bundestagu, prenose novinska izdanja medijske grupe Funke, piše DW.

    Prema tim informacijama, u odnosu na stanje zaključno sa 30. decembrom 2020. u Njemačkoj je oko 21,45 miliona građana u stalnom radnom odnosu – dakle uplaćaju doprinose za socijalno osiguranje. Od toga bi oko sedam miliona njih moglo imati penziju manju od 1.300 evra bruto – odnosno neto penziju od oko 1160 evra.

    3.200 evra plate za 1.500 evra penzije

    Prema sadašnjem nivou penzija, stalno zaposleni moraju zarađivati najmanje 2.800 evra mjesečno da bi dobili zakonsku penziju u iznosu od 1.300 evra bruto.

    Ko želi da ima penziju od 1.500 evra, mora mjesečno zarađivati ​​najmanje 3.200 evra bruto. Za penziju od 2.500 evra bruto trenutno je potrebna mjesečna bruto plata od 5.350 evra.

    “To podriva povjerenje u obavezno penziono osiguranje, jer je nakon punog radnog vijeka penzija samo nekoliko stotina evra više iznad nivoa Harc IV (socijalne pomoći )”, rekao je u izjavi za medijsku grupu Funke šef poslaničke grupe Ljevice u Bundestagu Ditmar Barč.

    Brojke Savezne vlade, istakao je on, pokazale su da “mnogi zaposleni ne samo da malo zarađuju, već i primaju preniske penzije za ono što su tokom radnog vijeka privrijedili”. Barč zahtijeva da se nivo penzija poveća na više od 50 posto. Prema izvještaju o penzionom osiguranju, u 2021. godini je on iznosio 49,4 posto od prosječne plate.

    Savezna vlada: Ograničena vrijednost informacija

    U svom odgovoru na pitanje, Savezno ministarstvo rada je istaklo da analiza brojki ne dozvoljava direktne zaključke o visini zarade tokom kompletnog radnog vijeka. U budućnosti bi moglo doći do povećanja plata koje se još ne mogu uzeti u obzir za trenutne analize.

    Vlada je takođe naglasila da se iz stečenih prava na penziju ne mogu izvlačiti zaključci o životnom standardu u starosti, jer bi se morala uzeti u obzir i dodatna primanja u starosti koja ne spadaju u prihode obuhvaćene zakonskim penzionim osiguranjem.

  • Njemačka ministrica vanjskih poslova ide u posjetu Washingtonu

    Njemačka ministrica vanjskih poslova ide u posjetu Washingtonu

    Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock otputovat će u srijedu u Washington, gdje će sa svojim američkim kolegom Antonyjem Blinkenom i drugim političarima razgovarati o raznim temama, uključujući sukob između Rusije i Ukrajine, rekao je portparol ministarstva u ponedjeljak.

    Ostale teme prve Berbokove službene posjete Sjedinjenim Državama uključivat će budući dijalog s Rusijom, klimu, vanjsku politiku i jačanje demokratije, rekao je portparol, prenosi Reuters.

    Savjetnik njemačkog kancelara Olafa Scholza za vanjsku politiku također će se ove sedmice sastati sa svojim ruskim i francuskim kolegama, rekao je portparol vlade Steffen Hebestreit na redovnoj konferenciji za novinare.

  • Ruski gas i dalje ide na istok

    Ruski gas i dalje ide na istok

    Gasovod “Jamal-Evropa” transportuje gas u smjeru istoka već 14 dana uzastopno i ovaj energent teče iz Njemačke u Poljsku, pokazuju podaci njemačkog mrežnog operatora “Geskejd”.

    Trenutni protok je blizu 5,9 miliona kilovat-časova na sat na glavnoj mjernoj tački na njemačko-poljskoj granici i uglavnom je neizmijenjen u prethodna 24 časa.

    Ovaj gasovod ima udio jedne šestine godišnjeg izvoza ruskog gasa u Evropu i Tursku.

    Ruski “Gasprom” nije zakupio tranzitne kapacitete za izvoz gasa ni danas, pokazuju podaci sa aukcija.

    Kompanija je prošlog mjeseca za januar zakupila tranzitni kapacitet za 8,3 miliona kilovat-časova na sat preko ovog gasovoda.

  • Premijer Haitija preživio atentat, ima povrijeđenih

    Premijer Haitija Arijel Anri preživio je atentat tokom proslave Dana nezavisnosti, javlja agencija Ria Novosti pozivajući se na TV kanal VTV.

    Upucnjavi ispred katedrale u gradu Gonaiv ubijena je najmanje jedna osoba, nekoliko ih je povrijeđeno u subotu tokom proslave Dana nezavisnosti Haitija, a premijer nije među povrijeđenima.

    Prema izvještajima lokalnih medija, naoružana banda koja djeluje na području na kojem se nalazi katedrala upozorila je premijera da ne dolazi.

    Nakon pokušaja ubistva, vlasti su otkazale ostale događaja kojima je trebalo da bude obilježen Dan nezavisnosti od Francuske, 1. januar 1804, prenose Ria Novosti.

    Kriza na Haitiju koja traje nekoliko godina kulminirala je ubistvom predsednika Žovnela Moiza 7. jula 2021.