Kategorija: Svijet

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da ideja o mogućem sastanku s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom i predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Budimpešti ne bi bila pozitivna za Ukrajinu, jer Mađarska blokira sve inicijative koje idu u korist Ukrajine i dodao da je u planu nabavka 25 sistema “patriot”.

Zelenski je tokom razgovora s novinarima, rekao da je tu poruku prenio i specijalnom izaslaniku američkog predsjednika Stivu Vitkofu, prenio je javni servis Ukrajine Suspilne.

“Bilo je mnogo dostojnih opcija – Švajcarska, Austrija, Vatikan, Saudijska Arabija, Katar, Turska. Jer ovdje govorimo o miru u Ukrajini, a ne o izborima u Mađarskoj. Ne vjerujem da premijer koji nas svuda blokira može donijeti bilo šta pozitivno ili makar uravnoteženo”, rekao je ukrajinski predsjednik.

Dodao je da mađarski premijer Viktor Orban promoviše prorusku retoriku, uključujući tvrdnje o “bezuslovnoj prednosti Rusije u ovom ratu”, prenosi Tanjug.

“Kada govorimo o posredovanju, ne mislim da mađarski premijer ima adekvatan pristup toj ulozi. Želim da podsjetim da, kada je putovao u Rusiju, Kinu i SAD pokušavajući da ojača svoj politički uticaj, mi smo jasno rekli da mu nismo davali nikakva ovlašćenja. Njegovi pokušaji nisu dali rezultate, što je od početka bilo jasno”, rekao je Zelenski.

Podsjećamo, Orban je s oduševljenjem pozdravio najavu da će se Donald Tramp i Vladimir Putin sastati u Budimpešti kako bi razgovarali o okončanju rata u Ukrajini.

Orban je u četvrtak na društvenoj mreži X poručio kako je planirani sastanak američkog i ruskog predsjednika “sjajna vijest za miroljubive ljude svijeta” te dodao: “Spremni smo!”.

Govoreći o Budimpeštanskom memorandumu iz 1994. godine, kojim su velike sile garantovale teritorijalni integritet Ukrajine u zamjenu za odustajanje od nuklearnog oružja, Zelenski je podsjetio da taj dokument nije bio efikasan i dodao da je na to podsjetio i Trampa.

Ipak, Tramp, prema Zelenskom, vidi “mađarski format” kao mogući naredni korak koji bi, kako vjeruje, mogao donijeti rezultate, uključujući prekid rata.

“Dijelimo optimizam s predsjednikom Trampom, ako to vodi ka okončanju rata. Poslije više od dva sata razgovora s njim i njegovim timom, moj utisak je da je njegov stav da linija fronta ostaje tamo gdje jeste, što može biti pozitivan signal, ukoliko sve strane to razumiju”, rekao je Zelenski.

Zelenski je takođe naglasio i da je tokom posjete Vašingtonu razgovarao o mogućnosti potpisivanja ugovora za nabavku 25 američkih sistema protivvazdušne odbrane “patriot”, koje bi Ukrajina dobijala u etapama tokom narednih godina.

Kako je naveo, taj broj sistema tražile su Vazduhoplovne snage Ukrajine, ali isporuke neće biti trenutne zbog velike potražnje i postojećih narudžbina drugih zemalja.

Dodao je da u ključnim zemljama članicama NATO postoje “patriot” sistemi koji formalno pripadaju SAD i da Ukrajina može dobiti te sisteme ako postoji politička podrška Vašingtona.

Planirano je da sredstva za nabavku 25 sistema budu obezbijeđena dijelom iz korišćenja zamrznute ruske imovine, a finansijska osnova za ovaj plan je, kako je rekao, već pripremljena.

Podsjećamo, komentarišući najavljeni sastanak američkog i ruskog lidera u Budimpešti radi rješavanja “ukrajinskog pitanja“ Zelenski je upitao „Kako mogu da postoje bilo kakvi dogovori bez nas o nama“.

“Ako zaista želimo pravedan i trajan mir, potrebne su obje strane ove tragedije” rekao Zelenski u intervjuu za NBC News.

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je danas da američki predsjednik Donald Tramp još nije donio odluku o eventualnoj isporuci raketa “Tomahavk” Ukrajini.

Ali, prema njegovim riječima, SAD nastavljaju da analiziraju mogućnosti isporuke oružja Kijevu.

Potpredsjednik SAD je naglasio da po ovom pitanju Tramp prvenstveno nastoji da obezbijedi interese svoje zemlje.

Planuli stolovi za najveće okupljanje stručnjaka u prodaji: Stižu vodeći svjetski trener i FNC borci
“Potrebni su nam ključni sistemi naoružanja za naše oružane snage, naše trupe. Na to je predsjednik fokusiran”, rekao je Vens.

U prethodnim nedjeljama postojali su signali da Tramp možda odustaje od pritiska na Kijev da postigne brz dogovor s Moskvom, nakon što je u septembru, tokom zasijedanja Generalne skupštine UN, izjavio da bi Ukrajina “mogla da povrati cijelu izgubljenu teritoriju”, prenosi Rojters.

Međutim, najnoviji razgovor, prema ocjenama agencije, ukazuje na to da Tramp ponovo razmatra mogućnost postizanja brzog dogovora, čak i po uslovima koji nisu prihvatljivi za Kijev.

Kako navode izvori, američki zvaničnici više puta su tokom sastanka pominjali mogućnost teritorijalne razmjene između Ukrajine i Rusije, ideju koju je Tramp ranije ove godine podržao.

“Bilo je prilično loše. Poruka je bila- ‘Ako se ne dogovorite s Rusijom, vaša zemlja će se smrznuti i biti uništena'”, rekao je jedan od izvora.

Drugi izvor je negirao da je Tramp direktno izgovorio riječ “uništena”, ali su obojica potvrdila da je predsjednik koristio psovke tokom razgovora.

Sagovornici Rojtersa vjeruju da je Trampov stav bio pod uticajem telefonskog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom dan ranije, tokom kojeg je, kako piše “Vašington post”, Putin predložio teritorijalnu razmjenu – Ukrajina bi predala regione Donjeck i Lugansk, a zauzvrat dobila manje dijelove Zaporožja i Hersona.

Jedan od izvora tvrdi da su upravo taj predlog američki zvaničnici izneli Zelenskom tokom sastanka.

Prema navodima dva sagovornika koji su govorili pod uslovom anonimnosti, sastanak je za ukrajinsku delegaciju bio razočaravajući.

Tramp je, kako se navodi, odbio da obezbijedi Ukrajini rakete tipa “Tomahavk”, a razmatrao je i mogućnost davanja bezbjednosnih garancija i Kijevu i Moskvi, što je, prema istim izvorima, dodatno zbunilo ukrajinsku stranu.

Nakon sastanka, Tramp je javno pozvao na prekid vatre duž trenutne linije fronta, što je Zelenski u kasnijem obraćanju novinarima i prihvatio.

Treći izvor potvrdio je da je taj predlog došao direktno od Trampa, nakon što je Zelenski jasno rekao da Ukrajina neće dobrovoljno prepustiti teritoriju Rusiji.

“Sastanak se završio Trampovim prijedlogom o ‘dogovoru na liniji razgraničenja'”, rekao je jedan od izvora.

“Smatramo da bi trebalo da se zaustave tamo gdje jesu, na borbenim linijama. Sve drugo je veoma teško za pregovaranje, ako svako insistira na ‘uzmi ti ovo, uzmemo mi ono'”, naveo je Tramp u izjavama za medije.

Upitan da li je Zelenskom rekao da Ukrajina mora da preda cijelu oblast Donbasa, Tramp je odgovorio da nije.

“Neka ostane kako jeste. Mislim da je 78 odsto teritorije već pod ruskom kontrolom”, rekao je Tramp, dodajući da bi se “nešto moglo pregovarati kasnije”.

Evropska unija razmatra mogućnost da buduće članice pristupe bloku bez potpunih prava odlučivanja, uključujući pravo veta, u cilju ubrzanja procesa proširenja, saznaje briselski Politiko iz diplomatskih izvora.

Predlog, koji se još nalazi u ranoj fazi i zahteva jednoglasno odobrenje svih 27 zemalja članica, omogućio bi novim državama da koriste većinu pogodnosti članstva, dok bi puna prava stekle naknadno, nakon što EU sprovede ključne institucionalne reforme, uključujući ukidanje jednoglasnog odlučivanja u većini oblasti.

Prema ovom predlogu zemlje kandidati poput mogle bi da postanu članice pod fleksibilnijim uslovima, bez potrebe za izmenama osnivačkih ugovora EU, pojašnjavaju izvori za briselski portal.

Zagovornici proširenja, među kojima su Austrija i Švedska, žele da ovom inicijativom prevaziđu blokade koje, kako navode, dolaze iz Budimpešte i još nekoliko prestonica koje strahuju od gubitka tržišta ili ugrožavanja nacionalne bezbednosti.

“Buduće članice treba da se odreknu prava veta dok se ne sprovedu reformske promene, poput uvođenja kvalifikovane većine u donošenju odluka. Ne smemo da dozvolimo da pojedine države članice usporavaju proširenje”, izjavio je predsednik Odbora za evropske poslove nemačkog Bundestaga Anton Hofrajter.

Ranije je važilo pravilo da proširenje ne može biti moguće bez sveobuhvatne institucionalne reforme.

Međutim, pokušaji da se pravo veta ukine i za postojeće članice naišli su na otpor, ne samo Mađarske, već i Francuske i Holandije.

Hofrajter navodi da bi ovakav pristup omogućio Uniji da ostane funkcionalna i u proširenom formatu.

“Razgovori sa predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana ukazuju da ovu ideju vide kao konstruktivnu i realnu”, dodao je.

Ovaj potez, kako pojašnjava Politiko, dolazi u trenutku sve veće frustracije u državama kandidatima, koje su već sprovedele značajne unutrašnje reforme, ali se još uvek suočavaju sa zastojevima u pristupnom procesu.

“Hrvatska je poslednja pristupila EU pre više od deset godina, dok je Velika Britanija u međuvremenu napustila Uniju. Zato verujem da je vreme da se ovaj proces oživi”, rekao je ranije predsednik Crne Gore Jakov Milatović za Politiko.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen stavila je proširenje u središte svoje agende, najavljujući mogući ulazak Ukrajine i Moldavije do 2030. godine, ali članice EU zasad odbijaju ubrzanje procedura.

Raniji pokušaj predsednika Evropskog saveta Antonija Košte da ubrza proširenje odbilo je više država članica, podseća Politiko.

U sredu će se u Londonu održati samit u okviru “Berlinskog procesa”, gde će lideri EU razgovarati sa predstavnicima Zapadnog Balkana o daljoj integraciji regiona u EU.

Kako navode izvori iz EU, Komisija bi mogla da predloži nastavak pregovora sa kandidatima i bez formalne saglasnosti svih članica za svaki korak, čime bi se izbegla mogućnost veta, posebno iz Budimpešte.

U nacrtu zaključaka za samit lidera EU u Briselu u četvrtak, proširenje nije ni pomenuto, što je izazvalo negodovanje među državama koje podržavaju taj proces.

“Ako EU ne ubrza reforme i proširenje, rizikuje da izgubi stratešku prednost u korist trećih aktera koji već čekaju svoju priliku”, izjavila je Klaudija Plakolm, ministarka za evropska pitanja Austrije.

Evropski lideri, uključujući i Veliku Britaniju, sve su su bliži da do kraja godine postignu dogovor o odobravanju zajma Ukrajini u iznosu od 140 milijardi evra, koji bi bio obezbijeđen sredstvima iz zamrznutih deviznih rezervi Centralne banke Rusije, što se ocjenjuje kao ključno za nastavak odbrambenih napora Kijeva, navodi Gardijan.

Prijedlog Evropske komisije razmatran je prošle nedjelje na sastanku ministara finansija G7 u Vašingtonu, a tema će biti i na samitu lidera EU u četvrtak u Briselu, dok je učešće SAD u ovoj inicijativi još neizvijesno.

U nacrtu zaključaka samita EU, u koji je britanski Gardijan imao uvid, lideri bi u četvrtak trebalo da pozovu na izradu detaljnog plana koji bi bio u skladu sa međunarodnim pravom i uz adekvatnu evropsku solidarnost i podjelu rizika.

Plan se zasniva na tome da imovina ostane zamrznuta, a Evropska komisija predlaže da se primijeni mehanizam iz ugovora EU, kojim bi se izbeglo pravo veta pojedinih članica, poput Rusiji naklonjene Mađarske, prilikom produžavanja sankcija koje omogućavaju zamrzavanje sredstava.

Ipak, pravnici u Savetu EU izrazili su sumnje u zakonitost tog mehanizma, jer bi se režim sankcija prenio sa jednoglasnog odlučivanja na većinsko, prenosi Tanjug.

Ministar spoljnih poslova Poljske Radoslav Sikorski izjavio je da vjeruje da se pitanje korišćenja zamrznute ruske imovine “u korist žrtve agresije” kreće ka “srećnom ishodu”, dodajući da je dogovor moguć do kraja godine.

“Veoma je jednostavno ili ćemo koristiti novac agresora, ili ćemo morati da koristimo svoj novac. Ne pitajte me šta više preferiram”, poručio je Sikorski.

Prema planu Evropske komisije, predstavljenom u dokumentu na dvije strane, EU bi odobrila Ukrajini zajam bez kamate od 140 milijardi evra, zasnovan na prihodima i garancijama iz zamrznutih ruskih sredstava koja se nalaze kod finansijske institucije “Euroclear” sa sjedištem u Briselu.

Zajam bi bio strukturiran tako da Rusija na kraju rata iskoristi zamrznutu imovinu za plaćanje ratne odštete, a visoki zvaničnik EU naglasio je da se ne radi o konfiskaciji, već o pozajmici uz očekivanje nadoknade.

Belgija, u kojoj se nalazi čak 183 milijarde evra zamrznute ruske imovine, traži jasne garancije da neće sama snositi finansijski teret ukoliko plan propadne i izazove pravne sporove.

Brisel ističe da bi i druge članice G7 trebalo da se uključe sa sličnim mjerama podrške Ukrajini.

Britanska ministarka finansija Rejčel Rivs razgovarala je o prijedlogu sa kolegama iz G7 tokom sastanka u okviru godišnje skupštine Međunarodnog monetarnog fonda, a planom je predviđeno da članice G7 garantuju otplatu zajma kako bi se Belgiji obezbijedile potrebne garancije.

Portparol britanske vlade izjavio je da G7 ostaje jedinstven u stavu da je neophodno nastaviti pritisak na predsednika Rusije Vladimira Putina kako bi se vratio za pregovarački sto, kao i u istraživanju novih načina finansiranja ukrajinske odbrane kroz korišćenje vrijednosti ruske državne imovine.

Zelenski kaže da je ostao optimističan uprkos tome što su ga SAD ostavile bez oružja koje je tražio. Šta je još, kako kaže, tražio od Trampa, a tiče se ruskog predsjednika Vladimira Putina?

Vladimir Zelenski je izjavio da je rekao američkom predsjedniku Donaldu Trampu da je „spreman da se pridruži“ predstojećem samitu ruskog i američkog predsjednika u Budimpešti.

„Razgovarali smo o ovome. Razgovaraće o tome sa Putinom… Po mom mišljenju, ako zaista želimo trajni mir, onda obje strane moraju biti uključene“, rekao je Zelenski, prenijele su RIA Novosti.

U intervjuu za En Bi Si Njuz, Zelenski je rekao da je ostao optimističan uprkos tome što su ga SAD ostavile bez oružja koje je tražio.

Istakao je i da je pozvao američkog predsjednika da bude oštriji prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Putin je u četvrtak održao telefonski razgovor sa američkim liderom – jedan od najdužih od početka 2025. godine. Njih dvojica su, između ostalog, razgovarali o situaciji oko Ukrajine. Nakon razgovora, Tramp je najavio namjeru da se lično sastane sa Putinom u Budimpešti.

Nakon razgovora sa Putinom, Tramp je, komentarišući moguću odluku o isporuci raketa dugog dometa „tomahavk“ Ukrajini, izjavio da su one potrebne i samim Sjedinjenim Američkim Državama.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u telefonskom je razgovoru s američkim predsjednikom Donaldom Trampom prošle sedmice zatražio potpunu kontrolu nad Donjeckom, strateški ključnom regijom na istoku Ukrajine, kao uslov za prekid rata.

Ovu informaciju potvrdila su za Washington Post dva visoka zvaničnika upoznata s detaljima razgovora.

Putin već 11 godina pokušava osvojiti to područje, ali svaki put su ga odbile ukrajinske snage, duboko ukopane u regiji koju smatraju glavnim bedemom protiv brzog ruskog prodora prema Kijevu.

Njegov fokus na Donjeck pokazuje da ne odustaje od ranijih zahtjeva koji su sukob doveli u pat poziciju, uprkos Trampovom optimizmu oko postizanja dogovora, navode dužnosnici koji su željeli ostati anonimni.

Putinova ponuda
Tokom razgovora, ruski čelnik predložio je da bi u zamjenu za potpunu kontrolu nad Donjeckom bio spreman predati dijelove Zaporožja i Hersona, dvaju drugih ukrajinskih regija koje je djelimično osvojio.

Riječ je o nešto manjem teritorijalnom zahtjevu od onoga koji je iznio u avgustu na samitu na Aljasci. Jedan od zvaničnika izjavio je kako su neki u Bijeloj kući to protumačili kao napredak.

Međutim, drugi zvaničnik visoki evropski diplomata, smatra da Ukrajinci to vjerovatno neće tako doživjeti.

“To je kao da im prodajete vlastitu nogu u zamjenu za ništa”, rekao je diplomata. Ni Bijela kuća ni Kremlj nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentarom.

Trampov sastanak sa Zelenskim
Trump se još nije javno oglasio o Putinovom zahtjevu. Nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u petak, nije podržao ruski zahtjev, a u nadolazećim sedmicama planira se sastati s Putinom u Mađarskoj kako bi nastavio pregovore.

“Vrijeme je da se zaustavi ubijanje i postigne DOGOVOR! Dosta je krvi proliveno, s imovinskim linijama koje su definirane Ratom i Hrabrošću. Trebali bi stati tamo gdje jesu. Neka oboje proglase pobjedu, neka istorija odluči!” napisao je Tramp na društvenim mrežama nakon sastanka sa Zelenskim.

Ukrajinska delegacija nadala se da će sa sastanka u petak otići s dalekometnim projektilima Tomahawk, ali su se vratili praznih ruku.

Zvaničnici navode da je Trampov izaslanik Stiv Vitkof tokom sastanka vršio pritisak na Ukrajince oko predaje Donjecka, ističući da je regija većinom rusko govorno područje, što je česta teza Kremlja. Ipak, mnogi Ukrajinci, uključujući i samog Zelenskog, odrasli su govoreći ruski, što istorijski nije bio znak simpatije prema Moskvi.

Državni sekretar Marko Rubio zadužen je za pripremu nadolazećeg samita u Budimpešti, što je Kijev pozdravio.

Ukrajina je podržala Trampov poziv na prekid vatre na trenutnim linijama fronta, ali privatno zvaničnici priznaju da će Rusija vjerovatno zadržati kontrolu nad okupiranim teritorijem te traže snažna sigurnosne garancije od Zapada, prenosi Index.

Stanje na frontu
Linije fronta uglavnom su stagnirale tokom protekle godine, a Rusija trenutno kontroliša oko 20 odsto ukrajinske teritorije.

Tramp je razmatrao slanje projektila Tomahawk Ukrajini, ali je odustao nakon razgovora s Putinom u četvrtak. Upitan brine li ga da ga Putin pokušava izigrati, Trump je u petak odgovorio:”Cijeli život su me igrali najbolji od njih, i ispalo je jako dobro za mene. U redu je ako potraje malo vremena. Ali mislim da sam prilično dobar u ovim stvarima.”