VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Šalenberg: Obezbijediti da BiH ne postane mjesto na kojem će se sukobljavati akteri izvan EU

    Šalenberg: Obezbijediti da BiH ne postane mjesto na kojem će se sukobljavati akteri izvan EU

    Ministri spoljnjih poslova zemalja Evropske unije razmatraće na današnjem sastanku u Briselu, između ostalog, situaciju u BiH, za koju ocjenjuju da se suočava s jednom od najtežih političkih kriza od završetka rata 1995. godine.

    Uoči tog sastanka ministar za evropske i međunarodne poslove Austrije Aleksander Šalenberg potvrdio je da bi se u okviru te tačke dnevnog reda moglo razmatrati pitanje nametanja sankcija Republici Srpskoj i lideru SNSD-a Miloradu Dodiku čemu se protive neke od članica EU, kao i izmjenama Izbornog zakona.

    “BiH je veoma bliska našem srcu i u suštini i praktično naš je susjed. Veoma sam bio uključen u rasprave i tokom Sigurnosne konferencije u Minhenu jer ovo što se trenutno dešava izuzetno nas brine”, dodao je Šalenberg.

    “Za njih je ono što je jasna crvena linija da se o integritetu BiH ne može raspravljati i potrebno je obezbijediti da BiH, ali i cijelo područje zapadnog Balkana ne postane mjesto na kojem će se sukobljavati akteri izvan Evropske unije”, naveo je on.

    Kako je istakao “sada je potreban jedinstven i jasan stav Evropske unije i za to ću se danas zalagati”.

    Naglasio je i da je “potrebno izvršiti izmjene Izbornog zakona jer smatra da će se nekad u budućnosti razmatrati prevazilaženje odredbi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma prema briselskim standardima”.

    Mišljenja je da je bilo “progresa u tom smislu te da je svim političkim liderima jasno da moraju sada djelovati jer se izbori bliže”.

    “Sve to potrebno je uraditi, ali ugrožavanje integriteta zemlje je mnogo važnije pitanje. Povlačenje iz državnih institucija pravosuđa i vojske jednostavno nije prihvatljivo zato ćemo razmisliti kakve će se akcije povući”, dodao je.

    Kaže da je “već sada u pitanju povlačenje sredstava EU obezbijeđenih za BiH i to će nastaviti činiti ako Republika Srpska nastaviti ugrožavati integritet Bosne i Herecegovine”.

  • Koveni: EU želi da vidi mir i stabilnost u BiH

    Koveni: EU želi da vidi mir i stabilnost u BiH

    EU želi da vidi mir i stabilnost u BiH, izjavio je ministar spoljnih poslova Irske Sajmon Koveni.

    On je novinarima u Briselu, gdje se danas održava sastanak šefova diplomatija bloka, rekao da EU želi da se usaglase i sprovedu pune reforme izbornog zakonodavstva u BiH, kako bi se pomoglo da se održe izbori koji će omogućiti formiranje organa vlasti koji će moći da funkcionišu.

    “Želimo mir i stabilnost u BiH i mislim da će reforme svakako pomoći da se to desi”, istakao je Koveni.

    Ministar spoljnih poslova Austrije Aleksandar Šalenberg rekao je da BiH i Balkan “ne smiju postati igralište za aktere izvan Evrope”.

    Šalenberg je ocijenio da srpski član Predsjedništva Milorad Dodik i zvaničnici Republike Srpske daju izjave u kojim se, kako kaže, “igraju integritetom BiH”, što je “neprihvatljivo”.

    Situacija u BiH jedna je od tema današnjeg sastanka ministara spoljnih poslova EU.

    Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žosep Borelj izjavio prije početka sastanka da ministri donijeti odluke kako bi se izbjegao raspad BiH.

    U internom dokumentu EU navodi se da bi Unija trebala da razmotri uvođenje sankcija Republici Srpskoj i da uskrati finansijsku podršku ako kriza u toj balkanskoj zemlji nastavi da se pogoršava.

    Iako većina zemalja želi da uvede sankcije Dodiku, Mađarska, Hrvatska i Slovenija su protiv toga i, vjerovatno, će odbaciti svaki pokušaj uvođenja restriktivnih mjera srpskom članu Predsjedništva BiH.

    AP podsjeća da je Rusija pružila podršku Dodiku i njegovim saradnicima.

  • Ruska vojska zapucala na granici i ubila pet ukrajinskih vojnika, uništena dva oklopna vozila

    Ruska vojska zapucala na granici i ubila pet ukrajinskih vojnika, uništena dva oklopna vozila

    Oružane snage Rusije su potvrdile da su ruski vojnici zapucali na “ukrajinsku grupu za sabotažu i izviđanje” koja je pokušala ući u zemlju, javlja Russia Today.

    U pucnjavi je ubijeno pet ukrajinskih vojnika, a uništena su i dva oklopna transportera.

    Ruski vojni zvaničnici su danas saopštili da je spriječen pokušaj grupe za sabotažu i izviđanje da uđe na rusku teritoriju iz Ukrajine.

    Prema tvrdnjama iz Moskve, pet ukrajinskih vojnika je ubijeno, dok na ruskoj strani nije bilo žrtava. Tokom pucnjave su s ukrajinskog teritorija u Rusiju pokušala ući dva oklopna vozila kako bi spasila navodne sabotere, ali su oba uništena.

    Ukrajinska vojska tvrdi da su ruske optužbe za pokušaj sabotaže lažne.

    Incident se dogodio u vrijeme povećanih tenzija između dvije odvojene i samoproglašene republike Donbas i Lugansk te kijevskih snaga u proteklim danima, a obje strane se međusobno optužuju za žestoko granatiranje.

  • Oglasio se Kijev nakon optužbi za granatiranje graničnog punkta

    Oglasio se Kijev nakon optužbi za granatiranje graničnog punkta

    Državna granična služba Ukrajine tvrdi da je čista provokacija izvještaj o granatiranju graničnog punkta u Rostovskoj oblasti u Rusiji, za koje je ruska Federalna služba bezbjednosti optužila Kijev.

    Prema podacima FSB, projektil ispaljen iz Ukrajine u 9.50 pogodio je granični punkt u Rostovskoj oblasti na oko 150 metara od rusko-ukrajinske granice.

    Zgrada je potpuno uništena, žrtava nije bilo, navodi RIA Novosti.

    Ranije je sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Aleksij Danilov rekao da Kijev nije granatirao pogranični punkt i da nije umiješan u to.

  • Berbok poručila Putinu: Ne igrajte se s ljudskim životima

    Berbok poručila Putinu: Ne igrajte se s ljudskim životima

    Njemačka je u ponedjeljak pozvala Rusiju da se prestane igrati ljudskim životima i da se vrati za pregovarački sto radi iznalaženja mirnog rješenje ukrajinske krize, prenosi Anadolu Agency (AA).

    Obraćajući se novinarima u Briselu, njemačka ministrica vanjskih poslova Analena Berbok (Annalena Baerbock) izrazila je zabrinutost zbog eskalacije tenzija u istočnoj Ukrajini, gdje je posljednjih dana zabilježen sve veći broj kršenja primirja.

    Ruska vlada se zaista igra s ljudskim životima na okupiranim teritorijama, to je neodgovorno. Upućujem hitan apel ruskom predsjedniku – ne igrajte se ljudskim životima! Ono čemu smo svjedočili u regionu u posljednja 72 sata, sa napadima, nasilnim sukobima, zaista je zabrinjavajuće – rekla je šefica njemačke diplomatije, pozivajući se na izvještaje o pojačanom granatiranju iz oblasti Donjecka i Luganska, koje kontrolišu proruski separatistiBerbok je pozvala zvaničnu Moskvu da se povuče od prijetnji Ukrajini i vrati se za pregovarački sto, kako bi pronašla diplomatsko rješenje za trenutnu krizu.

    Moskva je više puta negirala da ima bilo kakav plan za invaziju na Ukrajinu i optužila zapadne zemlje da potkopavaju sigurnost Rusije širenjem NATO-a prema njenim granicama. Rusija je dostavila listu sigurnosnih zahtjeva, uključujući garancije da Ukrajina i Gruzija neće pristupiti NATO-u.

  • DNR: Ukrajinska vojska granatirala bolnicu

    DNR: Ukrajinska vojska granatirala bolnicu

    Centralna gradska bolnica u Donjecku oštećena je u granatiranju ukrajinske vojske, saopštila je danas Narodna milicija samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) na Telegramu.

    “U napadu sa položaja 54. mehanizovane brigade (oružanih snaga Ukrajine) oštećena je trafostanica i Donjecka centralna gradska bolnica”, navodi se u saopštenju Narodne milicije DNR, prenosi agencija TAS S.

    Više od 21.000 izbjeglica iz republika Donbasa prešlo je rusku granicu u južnu Rostovsku oblast u protekla 24 sata, saopštila je pres-služba ruske granične službe Rostovske oblasti.

    Prethodno je Ministarstvo za vanredne situacije Rusije saopštilo da je iz Donbasa do sada u Rusiju stiglo oko 61.000 izbjeglica.

    Ranije danas u ukrajinskom granatiranju u predgrađu Donjecka ubijen je jedan civil, a poginuo je i jedan pripadnik narodne milicije, dok je drugi ranjen.

  • Lukašenko: Spreman sam prvi da krenem u rat

    Lukašenko: Spreman sam prvi da krenem u rat

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko rekao je danas da je spreman da prvi krene u rat ako bude potrebno da se zaštiti otadžbina.

    On je situaciju u Evropi nazvao “ratnohuškačkom psihozom”, a Bjelorusija je, kako je rekao, u epicentru ovih događaja, prenosi Interfaks.

    Lukašenko je objasnio da je tokom zajedničkih vojnih vježbi Rusije i Bjelorusije pokušao da dočara novinarima koliko je rat užasan i do kakvih užasa može da dovede.

    “Baš na kraju vježbi vrijeme je bilo strašno – jaka kiša, susnježica, užasan vjetar. Svi su se smrzli, stajali, drhtali. Pomislio sam da ću sa novinarima da razgovaram duže da bi osjetili kako je živjeti u neprijatnim uslovima na koje nismo navikli. Pitao sam ih da li su shvatili da je rat zastrašujuć i da može biti još gore nego sad”, naveo je Lukašenko.

  • Zaharova ponovo negirala: Nema naredbe o napadu

    Zaharova ponovo negirala: Nema naredbe o napadu

    – Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova podsetila je, povodom izveštaja televizije CBS da je ruskim komandantima navodno izdata naredba za početak invazije u Ukrajinu, da su nemački mediji već objavili „akcioni plan na bojnom polju“.

    ”'Američki novinari su zaboravili da su nemački mediji već objavili ”plan akcije na bojnom polju”. Neki nisu pazili“, napisala je Zaharova na svom Telegram kanalu.

    Američka televizija CBS njuz objavila je ranije danas da SAD imaju obaveštajne podatke da su komandanti ruske vojske primili naređenja da započnu invaziju na Ukrajinu.

    Zapadni političari i mediji poslednjih nedelja najavljuju mogućnost ruske Invazije na Ukrajinu, što je Rusija više puta negirala.

  • Australija dozvolila ulazak u zemlju prvi put u dvije godine

    Australija dozvolila ulazak u zemlju prvi put u dvije godine

    Australija je ponovo otvorila svoju međunarodnu granicu, prvi put u skoro dvije godine, čemu se raduje turistički sektor, ali i stanovnici kojima su nedostajala porodična i prijateljska druženja.

    “Kakve divne, divne vijesti za našu turističku industriju i 660.000 ljudi zaposlenih u njoj”, rekao je ministar trgovine, turizma i investicija Dan Tehan.

    Zemlja je u martu 2020. godine uvela jednu od najstrožijih svjetskih zabrana putovanja i od tada nikome nije dozvoljeno ući. Nekim Australcima je krajem prošle godine dozvoljen ulaz, ali većina je morala čekati.

    Na aerodromu u Sidneyu jutros je bilo vrlo emotivno s obzirom na to da je stotine ljudi počelo pristizati letovima, a svi ti ljudi svoje najdraže nisu vidjeli dvije godine.

    Posjetioci koji su primili dvije doze vakcine ne moraju u karantin, međutim nevakcinisani putnici ostaju u hotelu 14 dana o svom trošku.

  • Australija optužila Kinu za usmjeravanje lasera prema njenom vojnom avionu i ugrožavanje posade

    Australija optužila Kinu za usmjeravanje lasera prema njenom vojnom avionu i ugrožavanje posade

    Premijer Australije je zatražio istragu zbog incidenta u kojem je s broda kineske mornarice usmjeren laser ka australskom vojnom avionu, čime je ugrožena posada.

    Premijer Scott Morrison je u obraćanju medijima rekao da očekuje odgovore od Kine.

    “Ovo je potpuno neprihvatljivo. Zahtijevali smo provođenje istrage o ovakvom ponašanju na brodu. Očekujemo da Kina da neke odgovore o ovome, idemo adekvatnim kanalima kako bismo to postigli”, rekao je Morrison.

    Australsko ministarstvo odbrane je ranije saopćilo da je kineski brod usmjerio laser u australski avion P-8A Poseidon. Riječ je o nadzornom avionu koji je letio sjevernom obalom Australije, a ministarstvo tvrdi da je ovaj potez mogao ugroziti posadu.

    “Ovo se dogodilo, nema sumnje. To je bio kineski brod, nije plovio pod nekom drugom zastavom”, jasan je bio Morrison.

    Peking nije odgovorio na optužbe, ali je slične odbacio 2020. godine kada su stigle s američke strane. Tada je Američka mornarica optužila kineski brod za usmjeravanje lasera u njen špijunski avion iznad Pacifika.

    Odnosi između Australije i Kine su značajno narušeni u proteklim godinama. U septembru prošle godine je Australija potpisala strateški sigurnosni pakt s SAD-om i Velikom Britanijom koji omogućava nabavku nuklearnih podmornica. Peking je tada istakao da taj pakt povećava postojeće tenzije u regiji.