VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Zaharova: Moskva ne blokira izvoz žita

    Zaharova: Moskva ne blokira izvoz žita

    Saopštenja u kojima se navodi da Rusija blokira izvoz ukrajinskog žita u Crnom moru su “spekulacije”, rekla je danas portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova.

    “Govoriti o tome da Rusija navodno blokira izvoz ukrajinskog žita u lukama Crnog mora i da je rezultat deficit na tržištu žitarica, nije ništa drugo do spekulacija”, naglasila je Zaharova, prenosi ruska novinska agencija “RIA Novosti”.

    Prema njenim riječima, problemi sa logistikom su se pojavili zbog miniranja koje Ukrajina vrši u lukama.

    Ona je, takođe, napomenula da Rusija nastavlja da izvozi hranu i da ispunjava svoje obaveze.

    Zaharova je dodala da je u interesu Rusije stabilno funkcionisanje svjetskog tržišta hrane.

  • Lideri Švedske i Finske nagovijestili razgovor s Erdoanom

    Lideri Švedske i Finske nagovijestili razgovor s Erdoanom

    Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven izjavio je da su lideri Švedske i Finske nagovijestili da planiraju da razgovaraju direktno sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoanom i da je Vašington spreman da podrži taj proces.

    “Vjerujemo da se turska zabrinutost oko pristupanja Švedske i Finske koju su izrazili predsjednik Erdoan i drugi mogu riješiti i da se to može riješiti”, rekao je Saliven, a prenio Rojters.

    Upitan da li postoje planovi da predsjednik SAD Džozef Bajden direktno stupi u kontakt sa Erdoanom po tom pitanju, Saliven je rekao: “Ne u ovom trenutku”.

  • Medvedev: Još niko nije ubrao žetvu preko TV i interneta

    Medvedev: Još niko nije ubrao žetvu preko TV i interneta

    Zamjenik predsjednika Savjeta za bezbjednost Rusije Dmitrij Medvedev ocijenio je da Rusija ima sve mogućnosti da spriječi prehrambene krize.

    “Još niko nije ubrao žetvu preko TV i interneta. Za to su potrebne njive i poljoprivredna oprema, đubrivo i ruke naviknute da siju hljeb, a ne da potpisuju glupe odluke”, napisao je Medevedev na Telegramu.

    Prema njegovim riječima, Rusija to zna da uradi, ima sve mogućnosti da obezbijedi da druge zemlje imaju hranu i da ne bude prehrambenih kriza.

    “Samo ne treba ometati naš rad”, dodao je Medevedev, prenosi RIA Novosti.

    Ukazao je da će zemlje koje uvoze rusku pšenicu i druge prehrambene proizvode imati teškoće bez ruskih zaliha.

    Prema ocijeni Medevedeva, još jednom se potvdilo da su sve sankcije bezvrijedne kada je riječ o vitalnim stvarima – snabdijevanju energentima i hrani.

  • Majmunske boginje nastavile da se šire svijetom

    Majmunske boginje nastavile da se šire svijetom

    Slučajevi majmunskih boginja su se do juče ispitivali u SAD, Kanadi, a od danas i u Australiji, Francuskoj, Italiji i Švedskoj, prenio je BBC.

    Prvi slučaj ovog virusa zabilježen je 7. maja u Velikoj Britaniji, a sada se širi svijetom.

    Švedske vlasti kažu da nisu sigurne kako je bolesnik zakačio virus, a što se tiče Italije, navodi se da je zaraženi nedavno boravio na Kanarskim ostrvima.

    U Portugalu je potvrđeno pet slučajeva, a u Španiji sedam.

    Zasad nema vakcine protiv majmunskih boginja u Evropi, a navodno, španske vlasti su naručile hiljadu vakcina protiv velikih boginja kako bi se izborili s potencijalnom epidemijom, prema pisanju španskog dnevnika “El Pais”.

    Majmunske boginje pripadaju porodici virusa u kojoj su i velike boginje.

    Kada je riječ o bolesniku iz Masačusetsa, on je hospitalizovan i nalazi se u “dobrom stanju”, a ne predstavlja prijetnju po javno zdravlje.

    Prema britanskom javnom zdravlju, majmunske boginje su rijetka virusna bolest koja je uglavnom blaga i od koje se većina ljudi oporavi poslije nekoliko nedjelja.

    Virus se ne prenosi baš tako lako među ljudima i rizik od epidemije je nizak.

    Prvi pacijent koji je dobio majmunske boginje 7. maja je putovao u Nigeriju, gdje se veruje da je inficiran, prije nego što se vratio u Englesku.

    Sada već ima devet potvrđenih slučaja u Britaniji.

    U Švedskoj je potvrđen slučaj boginja, takođe jedan i u Italiji, dok se za jedan slučaj u Francuskoj sumnja da su u pitanju majmunske boginje.

    Prema podacima na sajtu Svjetske zdravstvene organizacije, smrtnost od majmunskih boginja je, od prvog slučaja otkrivenog početkom sedamdesetih u DR Kongu, bila između nula i 11 odsto, a u posljednje vrijeme varira između tri i šest odsto.

  • Bajden poručio da Švedska i Finska imaju punu podršku za NATO

    Bajden poručio da Švedska i Finska imaju punu podršku za NATO

    Švedska i Finska imaju “punu, totalnu podršku” SAD u odluci da se prijave za članstvo u NATO, izjavio je predsjednik Amerike Džozef Bajden.

    Dvije nordijske zemlje su ove nedjelje podnijele zahtjeve da budu dio Sjevernoatlantske alijanse, podsjeća BBC.

    Kako bi dobile članstvo u NATO, Švedska i Finska će morati da dobiju podršku svih 30 zemalja članica Alijanse, međutim, Turska zasad ne dozvoljava njihov ulazak.

    Nove članice NATO nisu prijetnja nijednoj državi. Dvije nove članice sa krajnjeg sjevera Evrope će samo povećati bezbjednost naših saveznika i produbiti našu bezbjednosnu saradnju – kazao je Bajden.

    Rusija je ponovila da vidi NATO kao prijetnju i upozorila je na “posljedice” ako zapadni vojni blok nastavi sa planom širenja.

  • Amerika se “umješala” u rat

    Amerika se “umješala” u rat

    Bijela kuća radi na isporuci protivbrodnih raketa ukrajinskoj vojsci, kako bi im pomogla da pobjede rusku pomorsku blokadu, rekli su američki zvaničnici.

    Dodali su da bi još moćnije oružje, koje može da potopi ruske ratne borodove, moglo da intenzivira sukob.

    Ukrajina nije krila da želi naprednije američko oružje, pored aktuelnog koje dobija.

    Na listi želja Kijeva su, na primer, rakete koje bi mogle da odguraju rusku mornaricu od ukrajinskih luka u Crnom moru, što bi toj zemlji omogućilo da ponovo izvozi žitarice i ostale poljoprivredne proizvode.

    Tri američka zvaničnika i dva izvora iz Kongresa saopštila su da se dve vrste jakih protivbrodskih raketa, Harpun, koji pravi “Boing”, i “Nejvl strajk misl”, koji pravi “Kongresberg” i “Rajtion tehnoloddzis”, na razmatranju da se pošalju direktnom pošiljkom Ukrajini, ali preko transfera nekog od evropskih saveznika, koji već kod sebe ima ove projektile.

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je u aprilu apelovao na Portugaliju da im dostavi Harpune, koji imaju domet do 300 kilometara.

    Oko 20 brodova ruske ratne mornarice, uključujući i podmornice, su u operativnoj zoni Crnog mora, navelo je britansko ministarstvo odbrane.

  • Američki Senat odobrio do sada najveći paket pomoći Ukrajini

    Američki Senat odobrio do sada najveći paket pomoći Ukrajini

    Američki Senat odobrio je skoro 40 milijardi dolara pomoći Ukrajini, što je do sada najveći paket hitne pomoći toj državi.

    Kako bi stupio na snagu, dokument mora da potpiše i predsednik Sjedinjenih Američkih Država Džozef Bajden.

    Senat je glasao sa 86 glasova za i 11 protiv za paket vojne, ekonomske i humanitarne pomoći, a svih 11 glasova protiv bilo je iz Republikanske stranke.

    Predstavnički dom američkog kongresa predložio je zakon 10. maja.

  • Wall Street oštro pao, katastrofa Targeta

    Wall Street oštro pao, katastrofa Targeta

    Na Wall Streetu su u srijedu berzanski indeksi oštro pali, izgubivši sve dobitke od prethodnoga dana, jer su ulagače zabrinuli slabiji nego što se očekivalo poslovni rezultati najvećih američkih trgovačkih lanaca.

    Dow Jones pao je 1.164 boda ili 3,57 odsto, na 31.490 bodova, dok je S&P 500 potonuo 4,04 odsto, na 3.923 boda, a Nasdaq indeks 4,73 odsto, na 11.418 bodova.

    Najveći dnevni pad S&P 500 indeksa od juna 2020. godine posljedica je, među ostalim, pada cijene dionice Targeta za 25 odsto, nakon što je taj trgovački lanac izvijestio o oštrom padu dobiti u prvom tromjesečju i upozorio na rast troškova za gorivo i transport.

    Dan prije najveći američki trgovački lanac Walmart smanjio je iz istih razloga procjene buduće dobiti.

    U svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 cijene su dionica pale, a najviše u trgovačkom i potrošačkom, više od 6%.

    „Ovaj pad posljedica je procjena o tome kako će duže nego što se očekivalo razdoblje bržeg rasta inflacije od plata uticati na potrošnju u maloprodaji. Rezultati trgovačkih lanaca počinju pokazivati uticaj slabljenja kupovne moći potrošača”, kaže Paul Christopher, strateg u Wells Fargo Investment Institute.

    Taj je institut juče objavio da krajem ove i početkom iduće godine očekuje blagu recesiju u američkoj ekonomiji.

    Rast inflacije, rat u Ukrajini, dugotrajni poremećaj u nabavnim lancima, ‘zatvaranja’ gradova u Kini zbog koronavirusa i zaoštravanje monetarne politike centralnih banaka posljednjih mjeseci pritiskaju tržišta dionica jer izazivaju strahovanja od usporavanja rasta globalne ekonomije.

    Među najvećim gubitnicama bile su dionice tehnoloških divova. Cijene Applea, Amazona, Nvidie i Tesle pale su između 5,5 i 7%.

    Zbog toga su berzanski indeksi izgubili sve dobitke od prethodnoga dana.

    Od početka godine S&P 500 pao je oko 18 odsto, dok je Nasdaq indeks potonuo 27 odsto.

    Gotovo dvije trećine dionica iz sastava S&P 500 palo je 20 ili više odsto u odnosu na svoju najviši nivo u posljednje 52 nedjelje.

    I na evropskim su berzama cijene dionica juče pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,07 odsto, na 7.438 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,26 odsto, na 14.007 bodova, a pariški CAC 1,20 odsto, na 6.352 boda.

  • Prvi slučaj zabilježen u Italiji, sumnja se da su zaražene još dvije osobe

    Prvi slučaj zabilježen u Italiji, sumnja se da su zaražene još dvije osobe

    Prvi slučaj majmunskih boginja registrovan je u bolnici Spalancani u Italiji, saopšteno je danas iz te bolnice.

    Iz ove bolnice u Rimu navode da je u izolaciji zaražena osoba, koja je doputovala sa Kanarskih ostrva, prenosi Rojters.Kako dodaju, postoje još dva slučaja za koje se sumnja da su zaraženi majmunskim boginjama, ali to još nije potvrđeno.

    Majmunske boginje su rijetka virusna infekcija slična humanim velikim boginjama, iako je blaža, a prvi put je zabilježena u Demokratskoj Republici Kongo sedamdesetih godina prošlog vijeka.

    Broj slučajeva u zapadnoj Africi porastao je u posljednjoj deceniji.

    Simptomi su groznica, glavobolja i osip na koži koji počinje na licu i širi se na ostatak tijela.

    Majmunske boginje ne prenose se lako sa čovjeka na čovjeka, a većina zaraženih se oporavlja u roku od nekoliko nedjelja, saopštile su španske zdravstvene vlasti.

  • Erdogan: Švedska i Finska su dom za teroriste, glasaćemo protiv njihovog ulaska u NATO

    Erdogan: Švedska i Finska su dom za teroriste, glasaćemo protiv njihovog ulaska u NATO

    Širenje NATO-a usred najveće prijetnje Evropi od Drugog svjetskog rata čini se malo vjerojatnim jer je turski predsjednik Tayyip Erdogan u četvrtak ponovio svoje protivljenje članstvu Švedske i Finske u NATO-u.

    Erdogan je proteklih dana sugerisao da bi mogao izazvati probleme Stockholmu i Helsinkiju dok se pokušavaju pridružiti savezu od 30 članova.

    No, komentari turskog predsjednika u četvrtak bili su konkretniji u tom smislu prema evropskim nacijama koje jačaju svoju sigurnosnu odbranu kroz NATO.

    U razgovoru sa skupinom mladih Turaka u videu objavljenom na Twitteru, Erdogan je optužio Švedsku i Finsku da su “dom za teroriste” – komentar koji upućuje na njegovo nezadovoljstvo njihovim odbijanjem da izruče pojedince koje je Turska smatrala “teroristima”
    “NATO je sigurnosna organizacija, ne možemo prihvatiti prisutnost terorističkih organizacija u njoj”, rekao je Erdogan prema prijevodu turskih medija.

    Turski predsjednik optužio je ne samo dvije evropske nacije već i SAD-a da zatvaraju oči pred “uznemiravanjem” koje su kako tvrde pretrpjeli od članova Kurdistanske radničke stranke (PKK).

    Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i Turska proglasile su PKK terorističkom skupinom.

    “Što se tiče NATO-a, Švedska i Finska su sve te koje ugošćuju naše terorističke centre u svojim zemljama. I oni će ugostiti PKK, YPG”, dodao je.

    Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg zagovarao je u srijedu kandidature Švedske i Finske za pridruživanje savezu i ustvrdio: “Svi saveznici slažu se oko važnosti proširenja NATO-a.”

    “Svi se slažemo da moramo stajati zajedno i svi se slažemo da je ovo povijesni trenutak koji moramo iskoristiti”, dodao je.

    Ipak, Stockholmu i Helsinkiju trebat će zeleno svjetlo svih 30 zemalja članica, uključujući Tursku, kako bi ušli u sigurnosni savez.