VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Rusi se odrekli slova “Z”

    Rusi se odrekli slova “Z”

    Od početka ruske vojne intervencije u Ukrajini vozila ruske vojske su obeležena slovom Z, sa posebnim značenjem. Sada je stiglo drugačije objašnjenje.Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da se slova Z i V ne smatraju zvaničnim vojnim simbolima, napominjući da „ne nose nikakvo posebno značenje“, prenose ruski mediji.

    “Ovi znaci nisu zvanični vojni simboli i nemaju posebno značenje”, navodi se u saopštenju ruskog vojnog resora objavljenom u četvrtak.

    Istovremeno, ministarstvo je navelo da su ovi znakovi prepoznatljivi i pozitivno prihvaćeni od strane vojske Rusije, Donjecke i Luganske Narodne Republike (DNR i LNR), kao i “i mnogih drugih”.

    Saopštenje vojnog resora objavljeno kao odgovor zamenika načelnika Glavne vojno-političke uprave Oružanih snaga Sergeja Guseva na zahtev poslanika Moskovske gradske dume iz Komunističke partije Jevgenija Stupina.

    Odgovor je objavljen na Telegram kanalu političara.

    Parlamentarac je ranije izrazio nadu da će pojašnjenja Ministarstva odbrane Ruske Federacije pomoći da se izbegne nerazumno gonjenje “pri izražavanju stava prema slovima stranih alfabeta”.

  • “Ako otvorimo luke, razmotrite ukidanje sankcija”

    “Ako otvorimo luke, razmotrite ukidanje sankcija”

    “Ukoliko bi Rusija poslušala apel Ujedinjenih nacija za otvaranje pristupa lukama na Crnom moru, onda bi trebalo da se razmotri ukidanje sankcija Rusiji.”

    To je danas saopštilo rusko Ministarstvo spoljnih poslova.Ukrajina je, kao jedan od najvećih svetskih proizvođača žitarica, izvozila većinu robe preko svojih morskih luka, ali otkako je Rusija poslala vojsku u Ukrajinu, prinuđena je da izvozi vozom ili preko malih luka na Dunavu, podseća Rojters.

    Šef UN za hranu Dejvid Bizli pozvao je u sredu na ruskog predsednika Vladimira Putina da otvori luke, “ako uopšte ima srca”.

  • Erdogan: Rusiju ne možemo napustiti i odreći se gasa

    Erdogan: Rusiju ne možemo napustiti i odreći se gasa

    Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da Turska ne može da napusti Rusiju niti da se odrekne ruskog gasa, javljaju RIA Novosti.


    On je naglasio da Turska ima odnose i sa Rusijom i sa Ukrajinom, a podsjetio je i da nuklearnu elektranu “Akuju” u Turskoj gradi Rusija.

    Erdoan je najavio da će taj projekat biti završen sljedeće godine.

    “Ovo je za nas strateško pitanje, to su strateški odnosi. Ne možemo ih napustiti, slomiti”, rekao je Erdoan u razgovoru sa mladim ljudima, a govor je objavljen na njegovom Twitter nalogu.

  • Čovek čija je analiza šokirala Rusiju promenio priču

    Čovek čija je analiza šokirala Rusiju promenio priču

    Ruski analitičar koji je na ruskoj državnoj televiziji šokirao Ruse, rekavši da je stanje na ratištu drugačije od onog koje se prikazuje, “promenio je ploču”Bivši član Glavne operativne uprave Glavnog stožera Oružanih snaga Ruske Federacije Mihail Hodarjonok sada kaže da je svaki razgovor o tome da je Ukrajina sposobna za protivnanap “veliko preterivanje”.Samo jedan dan pre toga je kritikovao ruske vojne operacije u Ukrajini rekavši da bi se situacija za Rusiju mogla “pogoršati”.

    “Kada ljudi govore o tome da je Ukrajina stekla sposobnost protivnapada, to je veliko preterivanje. A što se tiče akcija našeg vrhovnog zapovedništva, postoje svi razlozi da sde veruje da će sprovođenje ovih planova u vrlo bliskoj budućnosti Ukrajini doneti neugodno iznenađenje”, rekao je Hodarjonok na ruskoj državnoj televiziji u sredu.

    Takođe je poručio da bi bilo nemoguće da ukrajinske oružane snage steknu vazdušnu nadmoć u sledećih nekoliko meseci, a u smislu sticanja pomorske nadmoći, rekao je: “Dok je naša Crnomorska flota u Crnom moru, ukrajinska prevlast ne dolazi u obzir.”

  • Rusija se povlači iz Svjetske zdravstvene organizacije

    Rusija se povlači iz Svjetske zdravstvene organizacije

    Vlada Rusije počela je proces jednostranog povlačenja iz više međunarodnih organizacija.

    Uključujući Svjetsku trgovinsku organizaciju (STO) i Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO) – izjavio je danas zamjenik predsjednika državne Dume Pjotr Tolstoj.

    Ponovo ćemo razmotriti naše međunarodne obaveze i ugovore od kojih sada nemamo nikakvu korist, već samo direktnu štetu.

    Ministarstvo spoljnih poslova poslalo je u Dumu spisak tih ugovora i mi ćemo ga analizirati i predložiti da se povučemo iz njih, rekao je Tolstoj, prenosi Politiko.

    On nije naveo o kojim se sve ugovorima radi, ali je rekao da je naredni korak izlazak iz STO i SZO, “koje su zanemarile sve obaveze prema Rusiji“.

    Evropske članice SZO su 10. maja podržale rezoluciju kojom se ta organizacija Ujedinjenih nacija poziva da donese odluku o premiještanju evropskog sjedišta Kancelarije za nezarazne bolesti iz Moskve i da privremeno suspenduje sve regionalne sastanke koji je trebalo da se održe u Rusiji.

    Pomoćnik ruskog ministra zdravlja Andrej Plutnicki tada je izjavio da usvajanje takve rezolucije predstavlja grubo kršenje Statuta SZO.

    Prijedlog o povlačenje iz STO u Dumi je dat još u martu, nakon što je grupa zapadnih zemalja odlučila da Rusiji ukine trgovinske povlastice zbog invazije na Ukrajinu, prenosi B92.

  • Premijerka Finske: Nismo zainteresovani za vojne baze NATO-a niti za nuklearno oružje

    Premijerka Finske: Nismo zainteresovani za vojne baze NATO-a niti za nuklearno oružje

    Premijerka Finske Sanna Marin sastala se jučer u Rimu s premijerom Italije Mariom Draghijem te je između ostalog razgovarala s italijanskim medijima o ulasku Finske u NATO savez.

    Tokom razgovora s novinarima, Marin je naglasila da koliko god teško bilo vrijeme, dužnost zvaničnika ove države je takva da osiguraju bolju budućnost za naredne generacije.
    “Zato mislim da je veoma važno što smo donijeli odluku da apliciramo za članstvo u NATO jer vidimo kako se Rusija ponaša u Ukrajini. Moskva je započela agresorski rat prema susjednoj državi. Mi smo također susjed Rusije i vrlo pažljivo pratimo situciju. Bili smo u ratu s našim susjedima i s njima imamo veoma tešku historiju. Zato smo odluku o ulasku u NATO donijeli radi zaštite našeg naroda i naše djece”, rekla je Marin.


    Poručila je kako će ulazak Finske u NATO ojačati i samu vojnopolitičku organizaciju.

    “Postati članica NATO-a znači da će nas, ako Finska buda napadnuta, braniti saveznici. Također, imat ćemo odgovornost da pomognemo drugima u slučaju napada. Imamo dobre odbrambene kapacitete, već trošimo više od 2 posto našeg BDP-a za odbranu i decenijama smo ulagali u sigurnost zbog agresivnog susjeda kojeg imamo na našim granicama”, ističe premijerka u intervjuu za Corriere della Sera.

    Također, osvrnula se na eventualno raspoređivanje nuklearnog oružja na svojoj teritoriji.


    “Niko nam ne nameće nuklearno oružje ili vojne baze ako ih mi ne želimo. Inače, u Finskoj imamo zakon koji zabranuje raspoređivanje nuklearnog oružja na našoj teritoriji. Nema čak ni interesa za takvo nešto, kao ni za otvaranje vojnih baza u Finskoj”, naglašava Marin.

    Na kraju, premijerka Finske komentirala je i stav Turske u kojem se ne gleda blagonaklono prema ulasku Švedske i Finske u NATO.

    “Mislim da je u ovoj fazi važno ostati smiren, razgovarati s Turskom kao i sa bilo kojom drugom državom članicom, odgovarati na pitanja koja bi se mogla pojaviti i ispravljati moguće nesporazume. Svako pitanje se može riješiti razgovorom i dobrom voljom”, zaključila je premijerka Finske Sanna Marin.

  • Rusi smijenili niz generala

    Rusi smijenili niz generala

    Ministarstvo odbrane Velike Britanije navodi kako je Rusija u proteklih nekoliko dana otpustila niz visokih vojnih dužnosnika za koje je procijenila da su loše djelovali u prvim fazama invazije na Ukrajinu.

    General pukovnik Serhij Kisel, komandant elitne Prve guardijske tenkovske armije smijenjen je zbog toga što nije uspio da zauzme Harkov. Viceadmiral Igor Osipov, koji je komandovao ruskom crnomorskom flotom smijenjen je nakon što je potopljena krstarica Moskva.

    Ruski šef generalštaba Valerij Gerasimov je prema britanskim procjenama za sada uspio da sačuva svoju poziciju, ali nije jasno da li i dalje uživa povjerenje predsjednika Vladimria Putina.

    U ruskom vojnom i sigurnosnom sistemu preovladava kultura zataškavanja i traženja žrtvenog jarca. Zato će mnogi dužnosnici uključeni u invaziju na Ukrajinu biti sve više ometeni naporima da izbjegnu ličnu krivnju za operativne zastoje.
    Ovo bi moglo dodatno opteretiti ruski centralizovani model komandovanja i kontrole jer će oficiri pokušavati da odluke prebace na svoje nadređene. Britanci zaključuju da će u ovakvim uslovima Rusija teško vratiti incijativu.

  • Kijevski medij: Hrvatska će blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO

    Kijevski medij: Hrvatska će blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO

    Kyiv Independent, jedan od glavnih ukrajinskih medija, na svom Twitteru piše da će Hrvatska blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO.

    • Hrvatska će blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO. Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je da će naložiti stalnom predstavniku zemlje pri NATO-u da glasa protiv tog poteza – piše medij iz Kijeva na Twitteru.
    • Članstvo dvije nordijske zemalje ovisiće o tome hoće li Izborni zakon u BiH biti promijenjen, rekao je Milanović, dodavši da se Hrvate u BiH uništava kao politički entitet – stoji u objavi Kyiv Independenta na Twitteru.
  • Šta se krije iza Erdoganovog “ne”

    Šta se krije iza Erdoganovog “ne”

    Jasne poruke turskih zvaničnika da imaju problem da dopuste Finskoj i Švedskoj da se pridruže NATO-u stvorila je brigu i blagi šok u Helsinkiju i Stokholmu.

    Dve zemlje su i zvanično podnele zahtev za članstvo u Alijansi, a da bi postali deo NATO, svih 30 zemalja članica treba da se usaglasi oko njihovog prijema.

    Međutim, predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan jasno je rekao da neće reći “da”. Šta više, Finsku i Švedsku je nazvao “gnezdom terorizma”.

    Postavlja se pitanje šta se krije iza turskih pretnji i koji bi mogli da budu Erdoganovi sledeći koraci? Geopolitički analitičar Branimir Vidmarović je mišljenja da neće doći do raskola u NATO-u.

    “Ne znam kojim je motivima vođen naš predsednik (Zoran Milanović), nagađam da je vođen antipremijerskim ambicijama i raspoloženjima, a ne anti-NATO raspoloženju. Što se tiče Turske, ona pokušava da reši svoje probleme”, pojašnjava Vidmarović.

    “Da li to znači da i Erdogan radi za Putina?”

    “Turska sada koristi situaciju da reši problem Kurda u Finskoj i Švedskoj koji su tamo dosta jaki. Te zemlje imaju istoriju primanja Kurda i pristalica Fethulaha Gulena koji je po turskim navodima organizovao pokušaj državnog udara. Švedska je jedna od zemalja koja se pridružila embargu na izvoz oružja u Tursku 2019. godine. To je bio Trampov embargo zbog kupovine ruskih sastava S-400. Politička Ankara ima motive da pokuša da reši svoje unutrašnje, sigurnosne probleme, svoje političke zadatke ciljeve, a onda ako se to reši te ako bude nekakvo obećanje, nekakve unutarnje nagodbe o kojima mi verovatno nećemo znati jer se o tome neće govoriti, onda će Turska ipak odlučiti da pristaje na ulazak tih zemalja u NATO”, pojašnjava Vidmarović.

    Analitičar kaže da Turskoj u krajnjem slučaju odgovara NATO.

    “Turska nije anti-NATO nastrojena, ona je članica, ali ima tu tradiciju nepoverenja prema glavnim akterima u NATO-u zbog svojih problema sa Kiprom. To se sve odmotava u istoriju, do 1964. kada je Amerika zapretila Turskoj da joj neće pomagati u slučaju sovjetske invazije zbog situacije na Kipru. Turci su to jako dobro zapamtili, kao signal toga da se Americi ne može verovati”, kaže analitičar, dodajući da je tu i nagodba Kendija i Hruščova u periodu Kubanske krize kada je dogovoreno da se iz Turske pomere rakete Jupiter, a nakon toga da Sovjetski Savez s Kube uklone svoje rakete.

    Vidmarović kaže da je to Tursku politički i istorijski jako uzdrmalo te da oni to još uvek pamte.

    “Zbog toga postoji tradicija hladnih odnosa prema NATO-u i SAD-u, baš od tih 60-ih godina pa nadalje”, pojašnjava.

    Odlična regionalna pozicija

    Vidmarović kaže da Amerika možda i može da pritisne male zemlje koje bi se eventualno premišljale oko zelenog svetla da se Finska i Švedska pridruže NATO savezu (kao primer Hrvatska). Što se tiče velikih i snažnih zemalja poput Turske, ne može ih pritisnuti direktno, ali se mogu nagoditi.

    “Tu je Turska u dobrom položaju, ona ima veliki broj sirijskih izbeglica za koje Evropa plaća i to je još uvek faktor ucene i nagodbe i razmene”, veli Vidmarović.

    Na pitanje šta bi Amerika mogla ponuditi Turskoj da oni pristanu na ulazak Finske i Švedske u NATO, Vidmarović kaže da je to parcijalno ili potpuno ukidanje sankcija u vezi Turske, ali i prekid podrške Kurdima i Gulenu.

    “To je ono što će Americi teško pasti zbog demokratskog imidža, ali neke lidere tog pokreta bi Amerika mogla izručiti ili bi mogla nagovoriti Finsku da stupi u kontakt s Turskom i da izruči neke ljude koje Turci smatraju kriminalcima. To je oko 30-ak političkih lidera”, kaže Vidmarović.

    Analitičar ističe da tu nema sretnih rešenja te da se u ovoj situaciji ne mogu sačuvati demokratski ideali i standardi i bezbolno proširiti NATO.

    Upitan može li onda Turska voditi “glavnu reč” u ovim okolnostima, Vidmarović kaže da ne može jer Turska nije toliko finansijski stabilna i jaka kao Amerika.

    “Turska se u zadnjih 10 godina nametnula kao ključni regionalni igrač. Turska dobro zna koje su joj jake strane i da se bez nje brojne političke, vojne i sigurnosne stvari, pogotovo u Siriji, a sada i u odnosima sa Saudijskom Arabijom, ne mogu odvijati. Ekstrakcija gasa, prenos gasa, dobavljanje u Evropu, isto ide preko Turske. Turska ima svoje izvore, transportira azerbejdžanski deo energenata i učestvuje u koncesijama u Mediteranu za istraživanje nafte i plina. Turska nije jača i u boljoj poziciji od Amerike, ali je definitivno u odličnoj regionalnoj poziciji da diktira i tačno dobije ono što bi ona htjela”, zaključuje Branimir Vidmarović, dodajući da Turska nema globalne ambicije, ali ima snažne regionalne ambicije.

  • Matvijenko: Odgovor Moskve na potez Stokholma i Helsinkija biće srazmjeran

    Matvijenko: Odgovor Moskve na potez Stokholma i Helsinkija biće srazmjeran

    Reakcija Rusije na ulazak Finske i Švedske u NATO biće srazmjerna prisustvu Alijanse na teritoriji te dvije zemlje, istakla je predsjednik ruskog Savjeta Federacije Valentina Matvijenko.

     Prije svega, u vojnom smislu, reakcija Rusije biće srazmjerna i adekvatna prisustvu NATO-a na teritoriji te dvije države, vrsti razmještenog naoružanja. Ali, uvjeravam da će bezbjednost Rusije biti bezuslovno obezbijeđena – istakla je Matvijenkova.

    Ona je za “Izvestiju” naglasila da navedena odluka te dvije zemlje nije suverena, već je donesena pod pritiskom Zapada, u prvom redu SAD i NATO.

    Ona je ocijenila da će se stupanje u NATO Finske i Švedske negativno odraziti na političku sitaciju u Evropi i neće pomoći njenoj stabilnosti.

    Prema njenim riječima, ranije su Švedska i Finska pokazivale stvarnu neutralnost i svi su cijenili tu poziciju.

    Matvijenko je ocijenila da su Švedska i Finska vrlo brzo donijele ovu odluku pod pritiskom i da o tako ozbiljnom pitanju nisu smatrali neophodnim sprovesti referendum na kojem bi se mogli izjasniti građani.

    Ona smatra da odluka Švedske i Finske nije suverena i zbog toga što nije bilo razloga za to jer ih ništa nije ugrožavalo.

    – Mene rastužuje to što takva odluka te dvije zemlje može dovesti do smanjenja obima naše saradnje – dodala je ona.

    Matvijenkova je rekla da će šansa za obnavljanje dijaloga Rusije sa Zapadom biti poslije završene specijalne vojne operacije na Ukrajini, za koju ne sumnja da će biti završena uspješno.

    – I, naravno, glavni cilj ove operacije je otklanjanje prijetnje bezbjednosti Rusije sa teritorije Ukrajine, koju je kolektivni Zapad pretvorio u odskočnu dasku za borbu protiv naše zemlje. Tada, a danas je već očigledno, svijet će biti drugačiji – navela je ona.

    Matvijenkova je rekla da je Rusija, kao i ranije, otvorena za dijalog, ali na osnovu međunarodnog prava i uzajamnog uvažavanja, a ne po nečijim izmišljenim pravilima, prenosi TASS.

    – Za dijalog koji će omogućiti da se obezbijedi jednaka, nedjeljiva i opšta bezbjednost na evropskom kontinentu – istakla je ona