Kategorija: Svijet

  • Predala se još 694 ukrajinska vojnika iz “Azovstalja”

    Predala se još 694 ukrajinska vojnika iz “Azovstalja”

    Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su se u posljednja 24 časa predala još 694 ukrajinska vojnika koji su se nalazili u željezari “Azovstalj” u Mariupolju, javila je ruska novinska agencija RIA.

    U izvještaju agencije navodi se da su iz Ministarstva rekli da se od ponedjeljka, 16. maja, predalo 959 militanata iz “Azovstalja”, od kojih je 80 ranjeno, prenio je Rojters.

    Proruske vojne formacije saopštile su juče da se 16. maja predalo 256 ukrajinskih vojnika, te da je među njima 51 ranjenik.

  • Više od pola miliona Indijaca napustilo svoje domove zbog katastrofalnih poplava

    Više od pola miliona stanovnika napustilo je domove u indijskoj saveznoj državi Assam na sjeveroistoku zemlje usljed poplava koje su pouzrokovale ogromne količine padavina.

    Do sada je život izgubilo sedam osoba, a vlasti upozoravaju da bi se situacija mogla pogoršati.

    Jedna od najvećih svjetskih rijeka, Bramaputra, koja iz Tibeta ulazi u Indiju i susjedni Bangladeš, izbila je iz korita u Assamu u posljednja tri dana, poplavivši više od 1.500 sela. Obilne kiše zahvatile su veći dio države.

    “Pogođeno je više od 500.000 ljudi, a situacija sa poplavama postaje kritična iz sata u sat”, rekao je za Reuters Assamov ministar vodnih resursa Pijush Hazarika.

    Očekuje se da će nivo vodostaja u Bramaputri dalje rasti, saopćile su nacionalne vlasti.
    “Situacija je i dalje izuzetno ozbiljna u najteže pogođenom okrugu Dima Hasao, s pokidanim željezničkim i cestovnim vezama zbog poplava i klizišta”, saopćeno je.

    Sa druge strane, gradovi u drugim dijelovima Indije, posebno u glavnom gradu New Delhiu, bore se sa rekordno visokim temperaturama.

  • Zaharova: “Remek djelo; kao da pišu novu seriju”

    Zaharova: “Remek djelo; kao da pišu novu seriju”

    Zvanična predstavnica ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova prokomentarisala je pokušaje Kijeva da predaju militanata sa Azovstalja predstavi kao “specijalnu operaciju humanitarne prirode”.

    Prema njenim rečima, takve izjave demonstriraju propagandu zasnovanu na lažima koje su ukrajinske vlasti “koristile sve ovo vreme”. “Video sam ove izjave i naravno da je to remek delo.

    Iz pera onih koji stvaraju “Kvartal 95”. Imam utisak da pišu novu seriju ili tekst za svoju sledeću korporativnu zabavu”, rekla je Zaharova.

    Ovakvim izjavama kijevske vlasti “demonstriraju svoje laži i propagandu zasnovanu na lažima koje su koristile sve ovo vreme”, dodala je ona.

  • SAD: Tarife EU na rusku naftu – alternativa za potpuni embargo

    SAD: Tarife EU na rusku naftu – alternativa za potpuni embargo

    Zvaničnici američkog ministarstva finansija najavili su danas da će predložiti na sastanku (G7) ove nedjelje da evropske zemlje uvedu tarife na rusku naftu kao bržu alternativu potpunom naftnom embargu, javlja Rojters.

    Tarifni mehanizam bi bio osmišljen tako da ruska nafte ostane na tržištu, ali da se ograniči iznos prihoda koji Moskvi može da ostvaruje od tog izvoza, rekli su zvaničnici Ministarstva finansija SAD novinarima u Briselu, uoči sastanka ministara finansija G7 i guvernera centralnih banaka koji će se održati kasnije ove sedmice.

    Zvaničnici Evropske unije trenutno razmatraju plan o postepenom prekidu uvoza ruske nafte kao odgovor na rat Moskve u Ukrajini, ali zabrinutost istočnoevropskih zemalja članica Unije u pogledu snabdijevanja predstavlja veliku prepreku za realizaciju takvog plana, dodaje britanska agencija.

  • Upozorenje iz NATO-a: Rusija bi mogla izvesti velike cyber napade u BiH, moramo pomoći

    Upozorenje iz NATO-a: Rusija bi mogla izvesti velike cyber napade u BiH, moramo pomoći

    Zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mircea Geoana upozorio je da bi Rusija mogla pokušati napasti kritičnu digitalnu infrastrukturu Gruzije i Bosne i Hercegovine, kao što je to učinila kada je napala Ukrajinu.

    Geoana je juče rekao da bi Gruzija te Bosna i Hercegovina uskoro mogle postati mete Rusije. Precizirao je da napad može biti npr. u obliku velikog cyber napada.

    Dodao je da NATO pojačava svoju podršku dvjema zemljama kako bi ojačale svoje odbrambene sposobnosti, uključujući i one protiv cyber ratovanja.

    Kako je Geoana objasnio, Ukrajina je dokazala “koliko je jačanje kibernetičke sigurnosti uz pomoć NATO-a važno za obranu i odvraćanje “, a otišao je toliko daleko da je to nazvao “NATO prioritetom”.

    Ukazao je na velike kibernetičke napade izvršene na ukrajinsku vladu i vojsku, kao i na drugu kritičnu infrastrukturu na dan ruske invazije, zaključivši da su cyber napadi, uz dezinformacije i digitalnu špijunažu, dio nove vrsta ratovanja.

    Podsjetimo da je Rusija 24. februara započela invaziju na Ukrajinu koja je promijenila sigurnosnu situaciju u Evropi, ujedinila saveznike i ukazala na potrebu jačanja zajedničkog sigurnosnog kišobrana Evrope.

    Bosna i Hercegovina, uz Gruziju, često se spominje kao posebno ranjiva tačka, odnosno mjesto gdje bi Moskva mogla pokušati provesti svoje interese preko lokalnih političara.

    Stoga je, odmah po invaziji na Ukrajinu, NATO saopštio da je spreman ponuditi dodatne sigurnosne garancije i pojačati saradnju sa zemljama u kojima bi Rusija mogla pokušati prošiti svoj utjecaj.

    Slična je situacija i u drugim dijelovima Evrope. Švedska i Finska, tradicionalno vojno neutralne zemlje, odlučile su zatražiti članstvo u NATO-u u strahu od ruske agresije.

  • Medvedev: Nećemo dozvoliti da izbije treći svjetski rat

    Medvedev: Nećemo dozvoliti da izbije treći svjetski rat

    Rusija neće dozvoliti da izbije treći svjetski rat, ali je u stanju da uputi momentalni i “supersnažni” odgovor u slučaju da bude napadnuta, rekao je danas zamjenik predsjednika Ruskog savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev.

    On je rekao da se nuklearni štit Rusije sastoji od najsavremenijeg arsenala i pouzdanog naoružanja koje “hladi ambicije onih koji su spremni da pokrenu treći svjetski rat na svoju ili nečiju tuđu ruku”, prenio je TASS.

    “Mi nećemo dozvoliti ovu situaciju, ali smo primorani da uvijek kažemo i podsjetimo da u slučaju napada na našu zemlju možemo da uputimo momentalan i supersnažan odgovor u odbijemo bilo koju agresiju koja prijeti našoj zemlji”, dodao je ruski zvaničnik.

    Medvedev je izjavio da je ruskoj nauci potrebna podrška u uslovima sankcija i da će biti povećan uvoz zamjenskih i pokrenuta proizvodnja domaćih rješenja, kao i obuka specijalista visokog potencijala.

    On je dodao da se u to moraju uključiti velike državne korporacije i privatne kompanije kao mušterije i organizatori.

    Medvedev je izjavio da je Rusija spremna za naučnu saradnju s prijateljskim zemljama.

  • Ukrajina čini sve da spasi preostale vojnike iz Azovstala, Rusi ih žele ispitati

    Ukrajina čini “sve moguće i nemoguće” kako bi spasila preostale borce zarobljene u željezati Azovstal u Mariupolju, rekla je visoka dužnosnica, prenosi BBC.

    Zamjenica ministra obrane Hanna Maliar rekla je da Kijev zna koliko je vojnika još u tvornici, ali je naglasila da je to “osjetljiva informacija”.

    U ponedjeljak su 264 borca – mnogi teško ranjeni – evakuisana u područja koja drže pobunjenici koje podržava Rusija. U utorak je viđeno još sedam autobusa kako napuštaju mjesto, navodi Reuters.

    Dodaje se da je konvoj kasnije stigao u Olenivku, selo koje drže proruski pobunjenici u istočnoj regiji Donbasa.

    Ruski tužitelji rekli su da će ispitati sve ukrajinske vojnike u sklopu istrage o onome što Moskva opisuje kao “zločine ukrajinskog režima protiv civila Donbasa”.

    Ukrajina želi da se njeni vojnici – posljednji branitelji južnog lučkog grada – razmijene za zarobljene ruske vojnike u sklopu sporazuma o evakuaciji koji je potvrdila Moskva.

    Stotine ukrajinskih vojnika – marinaca, Nacionalne garde (uključujući Azov bataljon), granične straže, policije i jedinica teritorijalne obrane – kao i brojni civili s malom djecom bili su skriveni na tom mjestu otkako su ruske trupe opkolile Mariupolj početkom marta.

  • Pilot namjerno srušio kineski avion, u smrt odveo više od 130 ljudi

    Vjeruje se da je nesreća putničkog aviona kompanije China Eastern Airlinesa u kojoj su poginule 132 osobe uzrokovana namjernim činom, tvrde američki dužnosnici, prenosi ABC News.

    Putnički avion Boeing 737-800 letio je iz Kunminga za Guangzhou 21. marta kada je pao u planinsko područje u Guangxiju u Kini. Poginulo je svih 123 putnika i devet članova posade.
    Dužnosnici koji su razgovarali za ABC News ističu da zakrilci aviona nisu zakačeni i stajni trap nije spušten. Vjeruju da bi gotovo okomito spuštanje aviona zahtijevalo namjernu odluku pilota.


    Avion je udario u zemlju takvom snagom da je stvorio 20 metara duboku rupu u zemlji, prema kineskim dužnosnicima.

    Istražitelji su također analizirali život jednog od pilota i vjeruju da se on možda borio s određenim problemima neposredno prije nesreće, saznaje ABC News.

    Američki nacionalni odbor za sigurnost u prometu rekao je da će sve informacije o istrazi doći od njihovih kolega iz Uprave za civilno zrakoplovstvo Kine, ali regulatori i Boeing nisu uočili nikakve mehaničke probleme. Izvori su rekli da kineski istražitelji također nisu uočili nikakve mehaničke probleme.

  • Nehamer: Za Austriju članstvo u NATO ne dolazi u obzir

    Nehamer: Za Austriju članstvo u NATO ne dolazi u obzir

    Austrijski kancelar Karl Nehamer istakao je danas u Pragu da za Austriju članstvo u NATO ne dolazi u obzir.

    “Austrija je bila, jeste i ostaće neutralna”, poručio je on tokom posjete Češkoj Republici.

    Prema njegovim riječima, za Austriju se ne postavlja pitanje članstva u NATO, jer ona, kaže, ima potpuno drugačiju istoriju od Švedske i Finske.

    Nehamer je podsjetio da su te dvije zemlje proglasile da su nesvrstane i da imaju zajedničku granicu sa Rusijom.

    “Zbog toga ima razumijevanja da žele da se priključe vojnom savezu, ali za Austriju to ne dolazi u obzir”, naglasio je Nehamer.

    On je kazao da je Austrija unutar EU potpuno solidarna s Ukrajinom.

    I ministarka odbrane Austrije Klaudija Taner istakla je da je na svakoj zemlji da sama odluči hoće li se priključiti nekom savezu.

    U Austriji je, ukazala je, situacija ustavno-pravno jasna i neutralnost je dio Ustava.

    Takođe, kaže Taner, “neutralnost je i u srcima Austrijanaca”.

  • Finska i Švedska zvanično podnijele zahtjev za NATO

    Finska i Švedska zvanično podnijele zahtjev za NATO

    Finska i Švedska zvanično podnijele zahtjev za pridruživanje NATO.

    Švedska premijerka Magdalena Anderson je ranije najavila da će Švedska i Finska danas će predati zahtjeve za članstvo u NATO.

    “U Švedskoj i Fnskoj smo saglasni da idemo ruku pod ruku kroz cijeli proces i zajedno ćemo sutra podnijeti zahtjev”, rekla je Anderson juče na zajedničkoj konferenciji za novinare sa finskim predsjednikom Saulijem Ninistom u Stokholmu, a prenosi Rojters.

    Finski parlament odobrio je u utorak prijedlog da Finska zatraži prijem u NATO, saopštio je predsjednik parlamenta Mati Vanhanen, dok je ministarka spoljnih poslova Švedske An Linde potpisala juče ujutru zahtjev za prijem u NATO.