VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Senat odlučio da se krene sa isporukom pomoći Ukrajini

    Senat odlučio da se krene sa isporukom pomoći Ukrajini

    Američki Senat doneo je odluku da se krene sa isporukom pomoći Ukrajini vrednom 40 milijardi dolara, što otvara put zakonu koji bi mogao da se izglasana kasnije ove nedelje, nakon što su vojna i humanitarna pomoć zaustavljene zbog protivljenja jednog republičkog senatora.

    Rezultat je bio 81 prema 11, na prvom od potencijalna tri proceduralna glasanja koja otvaraju put za finalno usvajanje zakona o finansiranju u Senatu, koje je zatražila administracija predsednika DŽozefa Bajdena, preneo je Rojters.

    Svih 11 glasova protiv su od republikanaca.

    Predstavnički dom odobrio je pomoć 10. maja, ali je proces pauziran u Senatu nakon što je senator Rend Pol odbio da odobri brzo glasanje.

    Bajdenove demokrate imaju tesnu većinu i u Predstavničkom domu i Senatu, ali pravila Senata zahtevaju jednoglasnu saglasnost da bi se brzo prešlo na konačno glasanje za većinu zakona.

    Pol je rekao da želi da se zaposli generalni inspektor kako bi nadgledao finansiranje, ali je odbio ponudu lidera Senata da se glasa o amandmanima na njegov predlog.

    Kod demokrata i republikanaca postoji snažna podrška o pomoći Ukrajini, a Predstavnički dom je usvojio ove mere glasovima 368 protiv 57.

  • Šolc: Mir nije moguć legalizovanjem osvojenih teritorija

    Šolc: Mir nije moguć legalizovanjem osvojenih teritorija

    Nemački kancelar Olaf Šolc odbacio je mogućnost da bi Rusija mogla da postigne mir sa Ukrajinom tako što bi legalizovala osvojene teritorije u toj zemlji.

    “Jasno je da Rusija ima samo jedan izlaz iz ove situacije, a to je dogovor sa Ukrajinom”, rekao je Šolc za RTL.

    A dogovor, kako je objasnio, nije moguć “diktiranim mirom” pri čemu se Ukrajini unapred napiše da treba da se odrekne svoje teritorije, prenosi Bild.

    Šolc je dodao da se neće ponoviti slučaj Krima gde je rat završen u smislu da nema pucanja, ali je povučena nova granica i gde samo čekaju da se sve vrati u normalu.

  • Sudar vozova kod Barselone

    Sudar vozova kod Barselone

    U sudaru putničkog i teretnog voza u blizini Barselone poginuo je vozač, a lakše je povrijeđeno više desetine putnika, objavile su regionalne vlasti.

    Oko 85 ljudi je povrijeđeno, od čega dvoje teže, prenosi regionalna služba Hitne pomoći.

    Nesreća se dogodila oko 18 časova kada je teretni voz iskočio iz šina i zabio se u putnički voz na stanici udaljenoj otprilike 14 kilometara od Barselone.

    “Vozač putničkog voza je poginuo od posljedica udara”, objavila je regionalna vlada u saopštenju.

  • Moskva: Reagovaćemo nakon ulaska Švedske u NATO

    Moskva: Reagovaćemo nakon ulaska Švedske u NATO

    Rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je danas da će nakon ulaska Švedske u NATO biti prinuđeni na uzvratne korake vojno-tehničke prirode, a konkretne mjere će zavisiti od toga da li će na teritoriji Švedske biti razmješteno udarno naoružanje Alijase.

    “Ruska Federacija će biti prinuđena da preduzme uzvratne korake, kako vojno-tehničke, tako i druge prirode, kako bi zaustavila prijetnje po svoju nacionalnu bezbjednost koje se javljaju u vezi s tim”, navodi se u saopštenju ruskog ministarstva, prenosi RIA Novosti.

    Kako se ističe, odgovor Rusije će mnogo zavisiti od specifičnih uslova za integraciju Švedske u Sjevernoatlantsku Alijansu, uključujući i perspektivu za razmještanje udarnog naoružanja Alijanse na teritoriji Švedske.

    Švedska manjinska vlada socijaldemokrata donijela je ranije danas zvaničnu odluku da podnese zahtjev za članstvo u NATO, što je na konferenciji za novinare potvrdila premijerka Magdalena Anderson.

  • Borelj poručio da razumije da na Balkanu postoje problemi kada je Moskva u pitanju

    Borelj poručio da razumije da na Balkanu postoje problemi kada je Moskva u pitanju

    Šef diplomatije EU Žozep Borelj pozvao je danas Srbiju da “što je prije moguće” ubrza svoje usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU i primijeni sankcije koje su EU i ostale zemlje zapadnog Balkna usvojile u vezi sa Ukrajinom.

    Ministri spoljnih poslova EU izrazili su jasno očekivanje od partnera i budućih članica EU da se posvete zajedničkim vrijednostima i zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici, rekao je Borelj.

    On je dodao da oni koji to nisu još uradili, a Srbija je jedna od njih, trebalo bi što je prije moguće da ubrzaju svoje usklađivanje i primijene sankcije, prenosi Tanjug.

    – Mi razumijemo poteškoće i vrednujemo činjenicu da su svi oni glasali protiv Rusije u Generalnoj skupštini UN, ali mi očekujemo od kandidata i naših partnera da se u poptpunosti usklade sa našom spoljnom politikom – poručio je Borelj.

    On je naveo kako u EU “razumiju” da na zapadnom Balkanu, kada je Moskva u pitanju, postoje “problemi, veze i javno mnjenje”, ali je ponovio i da “postoje i stvari koje ne mogu ići zajedno”.

    Veći broj ministara poručio je da EU mora da se drži svojih obećanja prema regionu, ali i da region mora da se opredijeli, prenosi RTS.

    – Želimo jasnu poziciju zapadnog Balkana jer je i ovaj konflikt sasvim jasan – rekao je ministar spoljnih poslova Slovačke Ivan Korčak.

    Ako zemlje zapadnog Balkana kažu da hoće da budu dio zajednice, Korčak kaže da je “sada trenutak da pokažu gdje pripadaju i koje vrijednosti zastupaju”.

    Mađarski ministar spoljnih poslova i spoljne trgovine Peter Sijarto poručio je da bi trebalo da je Srbija odavno zaslužila članstvo u EU.

    – Trebalo je još juče da je primimo, ali možemo slobodno i sutra. Nije fer od EU da više traži od kandidata nego što može da im da. Tražimo od njih da usklade svoju politiku, a zauzvrat im ne dajemo ništa. Da smo Srbiju juče primili u Uniju, sada usklađivanje politike ne bilo na dnevnom redu – rekao je Sijarto, prenosi RTS.

    Šef srpske diplomatije Nikola Selaković rekao je da je Sijarto zatražio da se Srbiji odmah ponudi članstvo.

    – Neke države članice, među kojima su Poljska i baltičke zemlje, iskoristile su priliku da na vrlo eksplicitan način stave do znanja da se od nas očekuje usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, što podrazumeva i uvođenje sankcija Rusiji – izjavio je Selaković.

    Selaković je rekao da je ponovio poznati stav da oružano rješavanje problema nema podršku Srbije i naglasio da Beograd poštuje teritorijalni integritet i nezavisnost međunarodno priznatih država.

    Borelj je rekao da EU još nije postigla dogovor o šestom paketu sankcija protiv Rusije, da i dalje ne postoji neophodan konsenzus o predloženoj zabrani uvoza ruske nafte.

  • Izrael povećava proizvodnju gasa

    Izrael povećava proizvodnju gasa

    Izrael povećava vađenje prirodnog gasa na moru i želi da sklopi sporazum o isporukama sa Evropom u narednim mjesecima, pošto taj kontinent namjerava da zamijeni uvoz iz Rusije.

    Izrael će u narednih nekoliko godina udvostručiti proizvodnju na oko 40 milijardi metara kubnih sa oko 20 milijardi metara kubnih pošto proširuje sadašnje projekte i otvara nova nalazišta, rekli su zvaničnici energetske industrije.

    Ova zemlja trenutno pokriva potrebe domaćeg tržišta, a preko lokalne mreže cjevovoda izvozi gas u susjedni Egipat i Jordan, dok su dodatne količine planirane za Evropu.

    “Nadamo se da ćemo stvoriti relativno brz radni proces i već ovog ljeta postići okvirni sporazum”, izjavio je Lior Šilat, generalni direktor u Ministarstvu energetike.

    On je obišao brod koji vrši bušenje na lokaciji “Kariš”, udaljenoj oko 90 kilometara od izraelske obale. Ovo nalazište gasa će biti aktivirano kasnije ove godine.

    Vlasnik nalazišta je kompanija “Enerdžin”, koja je nedavno u blizini otkrila dodatne zalihe gasa.

  • Šri Lanka ima goriva tek za jedan dan, a premijer poručio građanima da im dolaze najteži dani

    Ranil Wickremesinghe, koji je nedavno izabrana za premijera Šri Lanke, izjavio je da je ovoj zemlji ostalo nafte tek za jedan dan. Država je pogođena najtežom ekonomskom krizom u posljednjih 70 godina.

    Premijer je u televizijskom obraćanju građanima ukazao da je Šri Lanci u sljedećih nekoliko dana hitno potrebno 75 miliona dolara u stranoj valuti kako bi mogla kupiti esencijalne potrepštine. Najavio je da će Centralna banka štampati novac kako bi se isplatile plate i druga potraživanja u javnom sektoru. Podsjetio je da bi štampanje novca moglo imati za posljedicu deprecijaciju domaće valute – rupije.
    Potvrdio je da će se možda privatizirati i državna aviokompanija Sri Lankan Airlines.

    Zemlja je teško pogođena posljedicama pandemije koronavirusa, rastom cijena energenata i, kako je naveo BBC, populističkim snižavanjem poreznih stopa. Hronični nedostatak strane valute i rastuća inflacija uzrokovali su nedostatak lijekova, goriva i drugih egzistencijalnih potrepština.

    “U ovom trenutku imamo goriva za jedan dan. Sljedećih nekoliko mjeseci bit će najteži u našim životima”, naglasio je Wickremesinghe.

    Istakao je da postoji mogućnost kreditnog zaduženja kod Indije kako bi se osiguralo gorivo. Smatra da je više izgledno da će stanje biti gore, nego bolje, prenosi BBC.

    Iznimno teška ekonomska kriza je u martu ove godine uzrokovala proteste koji još traju. U protestima je poginulo devet osoba, a više od 300 ljudi je povrijeđeno. Mahinda Rajapaksa je nedavno podnio ostavku na mjesto premijera, a traži se i ostavka njegovog brata Gotabaye koji je predsjednik države. Tokom socijalnih nemira zapaljene su i kuće političara.


    Pojedini ekonomisti smatraju da je Šri Lanka prva zemlja u svijetu koja nije izdržala globalnu ekonomsku krizu. Istakli su je kao jednu od brojnih država u kojima kriza nije uzrokovana samo lošim upravljanjem, već i pandemijom koronavirusa, agresijom Rusije na Ukrajinu i finansijskim poteškoćama.


    Očekuje se da će ih biti mnogo u kojima će se desiti ono što se dešava u Šri Lanci. To se prije svega odnosi na siromašne države u Aziji, Africi i Latinskoj Americi.

  • Zapadni vojni izvori: Putin je počeo donositi vojne odluke što je inače posao nižih oficira

    Zapadni vojni izvori: Putin je počeo donositi vojne odluke što je inače posao nižih oficira

    Neimenovani zapadni izvor, prema pisanju BBC-ja, tvrdi da predsjednik Vladimir Putin i vojni načelnik general Valerij Gerasimov direktno intervenišu u ruskoj vojnoj ofanzivi u Ukrajini i donose odluke koje inače donose niži oficiri.

    Govoreći pod uslovom anonimnosti, izvor je rekao:

    “Mislimo da su Putin i Gerasimov uključeni u taktičko donošenje odluka na nivou za koji bismo inače očekivali da ga preuzme pukovnik ili brigadir.”

    Vojni izvor je rekao da su njih dvojica donosili odluke o kretanju trupa u Donbasu, području istočne Ukrajine koje je sada fokus ruske vojne ofanzive.

    Već je bilo nagovještaja da se predsednik Putin više uključio u svakodnevno vođenje vojne invazije otkako je Rusija pretrpjela neuspjehe na sjeveru zemlje i oko glavnog grada Kijeva.

    Nedavno su se pojavile i spekulacije da je šef ruske vojske, general Gerasimov, možda bio “po strani” zajedno sa nepotkrijepljenim glasinama da je povrijeđen prilikom posjete Donbasu prije nekoliko sedmica.

    Ali zapadni vojni zvaničnik je jasno stavio do znanja da načelnik ruskog generalštaba i dalje daje naređenja.

    “Gerasimov je spreman i radi”, rekao je.

  • Amerika uspješno testirala “problematičnu” hipersoničnu raketu

    Amerika uspješno testirala “problematičnu” hipersoničnu raketu

    Zračne snage SAD-a izvele su uspješan test svoje “problematične” hipersonične rakete tokom vikenda, mjesec dana nakon što su objavile da je program pretrpio kašnjenja zbog “nedavnih anomalija u testiranju”.

    Oružje za brzi odgovor lansirano iz zraka uspješno je pušteno iz bombardera B-52H kod obale južne Kalifornije u subotu i postiglo je hipersonične brzine, objavile su u ponedjeljak Zračne snage, ne dajući više detalja o samom testu, kao što je trajanje leta ili njegova visina.

    “Ovo je bilo veliko postignuće tima ARRW i naših zračnih snaga”, rekao je brigadni general Heath Collins, izvršni oficir programa Zračnih snaga za oružje.

    ARRW je hipersonično oružje koje koristi raketu-pojačivač za ubrzanje projektila do brzina većih od 5 Macha, odnosno pet puta veće od brzine zvuka.

    Takozvano hipersonično klizno vozilo tada se odvaja od pojačivača i klizi velikom brzinom prema svom cilju. Zračne snage su se u prošlosti mučile s testiranjem AGM-183A ARRW, a program je pretrpio tri neuspjeha u testiranju leta prije ovog posljednjeg uspjeha.

    Prošlog mjeseca, zračne snage su saopćile da su anomalije u testiranju pomaknule raspored za završetak oružja. Prvi kompletni test rakete i rakete-pojačivača odgođen je do negdje u sljedećoj fiskalnoj godini, koja počinje u oktobru.

    Dan prije ovog testa, sekretar zračnih snaga Frank Kendall priznao je probleme s kojima se ARRW program susreo.

  • Stoltenberg odgovorio Turskoj

    Stoltenberg odgovorio Turskoj

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je u ponedjeljak naveče da se uzmu u obzir rezerve Turske prema ulasku Finske i Švedske u odbrambeni savez.

    “Turska je cijenjena saveznica i potrebno je odgovoriti na sve sigurnosne probleme. Moramo stajati zajedno u ovom istorijskom trenutku”, napisao je Stoltenberg na Twitteru nakon sastanka s turskim ministrom vanjskih poslova Mevlutom Cavusogluom, prenosi Hina.

    Švedska i Finska su najavile da će kroz par dana podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u, a na to ih je potaklo mijenjanje geopolitičke klime u Evropi nakon početka ruskog napada na Ukrajinu krajem februara.

    “Turska ne može reći ‘da’ članstvu Finske i Švedske u NATO-u, bez uvrede, to je nemoguće”, rekao je u ponedjeljak turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, prenosi RIA Novosti.

    Ponovio je da obje zemlje podržavaju “terorističke organizacije”, uključujući Kurdsku radničku stranku PKK koja je zabranjena u Turskoj te kurdsku miliciju YPG u Siriji. Erdogan je ranije poručio da su “skandinavske zemlje utočišta za terorističke organizacije”.

    Tokom sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Berlinu u nedjelju, Cavusoglu je osudio nekoliko zemalja članica NATO-a zbog ograničavanja izvoza oružja u Tursku zbog njene borbe protiv tih grupa.

    Nije posve jasno šta će spriječiti Tursku da uloži veto na članstvo Finske i Švedske u NATO-u, ali diplomati vjeruju da bi istupi tih zemalja o borbi protiv terorizma i izvozu oružja mogli odigrati važnu ulogu.