Kategorija: Svijet

  • Atentat na Putina?

    Atentat na Putina?

    Visoki ukrajinski obaveštajac Kirilo Budanov tvrdi da je pokušan atentat na ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    Pokušaj atentata izveden je u februaru.

    Rekao je da su ruskog predsednika napali predstavnici iz regije Kavkaza, koja se nalazi između Crnog i Kaspijskog mora. Međutim, kako navodi, do sada nije predstavljen nijedan dokaz.

    “Ovo je informacija koja nije javna. Bio je to apsolutno neuspešan pokušaj, ali stvarno se dogodilo. Bilo je to pre otprilike dva meseca. Nije bilo publiciteta o ovom događaju, ali se dogodio”, rekao je Budanov.

  • Njemačka želi gas iz Afrike

    Njemačka želi gas iz Afrike

    Njemačka nastoji da pokrene energetske projekte sa Senegalom, rekao je njemački kancelar Olaf Šolc tokom prve posjete Africi.

    Šolc je trodnevnu posjetu Africi započeo u Senegalu, zemlji koja posjeduje milijarde kubika zaliha gasa te se očekuje da će postati veliki proizvođač u tom području, prenosi Seebiz.

    – Njemačka nastoji da umanji zavisnost od ruskog gasa. Započela je razgovore sa senegalskim vlastima o eksploataciji i dopremanju prirodnog gasa – rekao je Šolc.

    – To je pitanje sa kojim ćemo se ozbiljno pozabaviti – rekao je na konferenciji za novinare zajedno sa senegalskim predsednikom Makijem Salom i dodao da je i jednoj i drugoj državi u interesu da razgovori napreduju.

    Šolc je rekao da je Njemačka zainteresovana za senegalske projekte s obnovljivom energijom.

    Sal je kazao da je Senegal spreman za snabdijevanje evropskog tržišta. On predviđa da će Senegal proizvesti 2,5 miliona tona iduće godine, a 10 miliona tona do 2030. godine.

    Što se tiče istraživanja, finansiranja projekta i drugih pitanja, Sal je kazao da će uzeti sve u obzir, te da je “voljan sarađivati s Njemačkom u ovome kontekstu“.

    Njemačka je pozvala Senegal, koji trenutno predsjedava Afričkom unijom, i Južnoafričku republiku da gostuju na skupu G7 koji će se održati u Njemačkoj u junu.

    Obe afričke zemlje suzdržale su se od glasanja o rezoluciji Ujedinjenih nacija protiv ruskog napada na Ukrajinu, koji Moskva naziva specijalnom vojnom operacijom.

    Kao predjsedavajući Afričke unije, Sal je rekao da mnoge afričke zemlje nisu htjele birati stranu u ratu, iako su osuđivale invaziju.

    – Vrlo je jasno – želimo mir. Radimo na deeskalaciji, prekidu vatre, dijalogu – to je stav Afrike – istakao je senegalski predsjednik. Sal je dodao da će posjetiti Moskvu i Kijev u narednim nedeljama, piše Biznis.rs.

  • Erdogan: Nismo dobili podršku od NATO-a, neprestano smo bili na udaru sankcija i ucjena

    Erdogan: Nismo dobili podršku od NATO-a, neprestano smo bili na udaru sankcija i ucjena

    Turska nije dobila očekivanu podršku od svojih saveznika iz NATO kako u odbrani tako ni u borbi protiv terorizma, rekao je danas turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.

    “Turska nije dobila podršku koju je očekivala od saveznika, ni u ispunjenju odbrambenih potreba, niti u svojoj četrdesetogodišnjoj borbi protiv terorizma. Naša zemlja je bila neprestano na udaru otvorenih i tajnih sankcija, prijetnji, pritisaka i ucijena”, naglasio je Erdogan.

    Prema njegovim riječima, Turska, kao zemlja koja plaća cijenu za NATO, želi određene korake, a ne diplomatske izjave.

    Erdogan je istakao da Turska ne može da u razgovorima o članstvu Švedske u NATO zanemari sankcije Stokholma.

    Turski predsjednik je dodao da Ankara ne može potvrdno da odgovori na članstvo Švedske i Finske jer ne može da vjeruje u njihove garancije u odnose sa predstavnicima Radničke partije Kurdistana (PKK).

    Turska tvrdi da Švedska i Finska štite lica povezana sa PKK i sljedbenike bivšeg imama Fetulaha Gulena, kojeg Ankara optužuje za organizaciju neuspjelog vojnog udara 2016. godine.

    Zapadni lideri izrazili su uvjerenje da protivljenje Ankare neće predstavljati prepreku za pristupni proces nordijskih država.

    Erdogan je nešto ranije kritikovao Zapad jer na listu terorističkih organizacija nije stavio Narodne zaštitne jedinice (JPG) sirijskih Kurda.

    Prema njegovim riječima, terorističke organizacije trenutno se nalaze u brojnim evropskim državama, naročito u Njemačkoj, Holandiji, Švedskoj, finskoj i francuskoj.

  • Peskov: Rusija nije izvor prijetnje globalne gladi

    Peskov: Rusija nije izvor prijetnje globalne gladi

    Rusija nije izvor prijetnje globalne gladi, rekao je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov, napominjući da je do ove situacije došlo zbog sankcija.

    “Rusija je uvijek bila pouzdan izvoznik žita kao i Ukrajina. Ruska strana uopšte ne zabranjuje Ukrajini da izvozi žito željeznicom u Poljsku. Odatle stiže naoružanje i niko im ne brani da na isti način izvoze pšenicu”, naglasio je Peskov.

    Prema njegovim riječima, Moskva nije izvor problema koji je doveo do prijetnje svjetske gladi, već su izvori tog problema oni koji uvode sankcije i sama embarga, koja su na snazi.

    On je dodao da je Rusija, istovremeno, saglasna sa zabrinutošću koju je izrazio generalni sekretar UN Antonio Guteres zbog moguće globalne krize sa hranom.

    Ruska novinska agencija “RIA Novosti” podsjeća da je prošle sedmice Svjetski program UN za hranu /VFP/ zatražio proširenje rješenja za borbu protiv krize sa hranom koja je pogoršana usljed sukoba u Ukrajini i ekonomske krize.

    VFP, takođe, ističe da bi ukrajinska kriza mogla uzrokovati rast broja ljudi koji sebi neće moći da priušte hranu.

  • Peking poziva Vašington na oprez u izjavama o Tajvanu

    Peking poziva Vašington na oprez u izjavama o Tajvanu

    Tajvan je neotuđivi dio kineske teritorije, Kina će preduzeti odlučne mjere za zaštitu svog suvereniteta i interesa bezbjednosti i poziva Sjedinjene Države da budu oprezne u svojim izjavama i akcijama kada je riječ o Tajvanu, izjavio je danas portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Vang Venbin.

    Komentarišući izjavu američkog predsednika Džozefa Bajdena da bi bio spreman da koristi silu kako bi odbranio Tajvan, Vang je rekao da Peking poziva američku stranu da se iskreno pridržava principa jedne Kine i tri kinesko-američka kominikea, prenosi RIA Novosti.

    Dodao je da Kina poziva SAD da se drži svoje obaveze da neće podržavati nezavisnost Tajvana, da bude oprezna u svojim rečima i postupcima kada je riječ o Tajvanu i da, kako je naveo, “ne šalje nikakve obmanjujuće signale separatističkim snagama na Tajvanu”.

    Bajden je izjavio danas tokom posjete Јapanu da bi bio spreman da koristi silu kako bi odbranio Tajvan u slučaju kineskog napada.

  • Fotografija koja obilazi svijet: Korona hara, a Kim Džong Un bez maske nosi kovčeg

    Lider Sjeverne Koreje Kim Džong Un prisustvovao je sahrani vrhovnog zvaničnika, objavili su državni mediji u ponedjeljak, i nosio je njegov kovčeg dok zemlja tvrdi da se epidemija korona virusa smanjuje.

    Zvanična agencija KCNA rekla je da je Kim Džong Un u nedjelju bio na sahrani Hjon Čol Haea, maršala korejske narodne armije, koji je navodno igrao ključnu ulogu u njegovom pripremanju za sljedećeg lidera zemlje prije nego što je Kimov otac, Kim Džong Il, umro krajem 2011.

    Na fotografijama se vidi kako Kim Džong Un, bez zaštitne maske, nosi kovčeg svog mentora sa drugim muškarcima koji imaju maske, prije nego što je bacio zemlju na njegov grob.

    KCNA je saopštila da je “mnogo” vojnika i građana ranije izašlo na ulice da izrazi saučešće kada je Hjonov kovčeg premješten na groblje.

    Otkako je ranije ovog mjeseca priznala izbijanje varijante omikrona, Sjeverna Koreja je navela da samo koliko ljudi dnevno ima groznicu i identifikovala je samo nekoliko slučajeva kao Kovid-19.

    Državna agencija je rekla u ponedjeljak da je 2,8 miliona ljudi oboljelo od neidentifikovane groznice, ali da je samo 68 njih umrlo od kraja aprila, što je izuzetno niska stopa smrtnosti ako je bolest Kovid-19, kako se sumnja, prenosi “Telegraf.rs”.

    KCNA je u ponedjeljak saopštila da je u posljednja 24 sata otkriveno 167.650 novih slučajeva groznice, što je primjetan pad u odnosu na vrhunac od oko 390.000 zabilježen prije nedjelju dana. Rečeno je da je još jedna osoba umrla i da je stopa smrtnosti od groznice bila 0,002%.

    Svjetska zdravstvena organizacija je takođe zatražila više informacija o epidemiji, ali nije dobila odgovor.

  • Putin krenuo u novi rat?

    Putin krenuo u novi rat?

    Predsednik Rusije Vladimir Putin namerava svesno da izazove glad na Bliskom istoku i u Africi, tvrdi bivši ambasador Nemačke u Moskvi Diriger Frič.

    Cilj je da se masivnim talasom izbeglica destabilizuje Evropa, kazao je Frič za “Tagešspigel”.

    On kaže da je računica Putina u tome da će nakon obustave isporuke žitarica, glad naterati ljude da idu put Evrope. Zbog toga, tvrdi, Rusija sprečava Ukrajinu da izvozi žitarice i bombarduje silose.

    Novim talasima izbeglica, on želi da destabiizuje Evropu i vrši politički pritisak, kako bi zapadne države promenile svoj tvrdi stav prema Rusiji. To je novi način hibridnog ratovanja“, objasnio je Frič.

    U to, kaže, spadaju i primena sredstava koja nisu vojna, kao što su sajber napadi i kampanja dezinformacije.

    Prema podacima nemačke vlade, Rusija u Ukrajini blokira izvoz 20 miliona tona žitarica namenjenih severnoj Africi i Aziji, a većina se nalazi u luci Odesa.

  • Zalažu se za embargo, a postali su najveći evropski uvoznik ruske nafte

    Zalažu se za embargo, a postali su najveći evropski uvoznik ruske nafte

    EU pokušava da smisli kako da smanji veliku zavisnost od ruskih energenata i raspravlja o uvođenju embarga na rusku naftu.

    Ipak, na terenu se dešavaju zanimljiivi preokreti, pa je Italija toliko povećala uvoz ruske sirove nafte da je psostala najveći evropski pomorski “hab” za dopremanje ruske nafte tankerima, pretekavši na toj poziciji Holandiju.

    Podaci koje je objavila kompanija Kpler, a prenosi ih Financial Times, pokazuju da je Rusija ovog meseca dnevno izvozila u Italiju 450.000 barela, što je četiri puta više nego u februaru, te najviše još od 2013. godine, a uglavnom je nafta stizala preko sicilijanske luke Augusta, ali i Trsta.

    O čemu se radi? U blizini luke Augusta je rafinerija ISAB koja je u vlasništvu Lukoila te, budući da Lukoil nije pod evropskim sankcijama, sada joj doprema povećane količine nafte na preradu. Naime, ta je rafinerija inače dopremala naftu iz različitih izvora, koristeći za finansiranje tih transakcija kredite evropskih banaka, ali otkako su ti krediti usled nametnutih finansijskih sankcija zbog rata u Ukrajini postali nedostupni, rafinerija se okrenula ruskoj nafti, prenosi Jutarnji list.

    Tako se dogodio paradoks da je, umesto smanjivanja uvoza nafte iz Rusije, u Italiji njen uvoz povećan, kako za britanski dnevnik kaže lokalni sindikalni poverenik, koji iznosi i podatak da je pre nametanja sankcija samo 30 odsto sirove nafte u rafineriju ISAB dolazilo iz Rusije, a sada je to 100 odsto.

    ISAB obrađuje do 22 odsto sirove nafte u Italiji i izvozi u desetak zemalja, a u tom delu Sicilije je jedan od najvećih poslodavaca, te sindikati i lokalni političari upozoravaju da bi embargo na rusku naftu doveo do zatvaranja te rafinerije jer ne bi imala šta da prerađuje.

    Istovremeno, italijanski premijer Mario Dragi nastoji da smanji zavisnost Italije od ruskog gasa, a zalaže se i za to da EU uvede embargo na rusku naftu, ali nije jasno šta bi vlada u Rimu bila spremna da učini da ne dođe do zatvaranja sicilijanske rafinerije. Iako neki pominju mogućnost nacionalizacije ISAB-a, u italijanskom Ministarstvu privrede kažu da ta opcija trenutno nije na stolu.

    Inače, uvoz ruske nafte je skočio i u tršćanskoj luci koja je pak povezana preko naftovoda sa dve rafinerije u Nemačkoj koje su u delimičnom vlasništvu Rosnjefta. Većina sirove nafte se doprema u Evropu tankerima, ali do rafinerija u Belorusiji, Poljskoj, Nemačkoj, Slovačkoj, Češkoj i Mađarskoj, dolazi i iz Rusije preko naftovoda Družba.

  • Rusija: Uništili smo neke američke haubice ukrajinske vojske

    Rusija: Uništili smo neke američke haubice ukrajinske vojske

    Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su njene snage uništile ukrajinsku jedinicu koja je koristila američke haubice tipa hovicer M777, javila je danas novinska agencija RIA Novosti.

    Ukrajina je prošle nedelje na linije fronta postavila najveći deo od 90 poslatih američkih haubica hovicera M-777, saopštila je ranije američka ambasada u Kijevu. Rojters je tada izvestio da je M-777 deo velike pošiljke haubica od SAD, sa namerom da se pomogne Ukrajini da se odbrani od ruskog napada, i deo je najnovije američke pomoći vredne 800 miliona dolara namenjene ukrajinskoj vojsci.

  • Vlada Grčke priprema plan za isključenja struje

    Vlada Grčke priprema plan za isključenja struje

    Vlada Grčke priprema plan za vanredne situacije za uštedu električne i druge energije u slučaju potpunog i dužeg prekida isporuke ruskog gasa, objavio je danas atinski list “Ta Nea”.

    Vanredna isključenja struje radnim danima će obuhvatiti “energetski intenzivne industrije” koje ne proizvode osnovne vrste robe.

    Izvori kažu da je takva mogućnost možda isključena u bliskoj budućnosti jer je nađeno rješenje za plaćanje gasa ruskom “Gaspromu”, ali da neizvjesnost i razmjere rata u Ukrajini, zahtjevaju niz intervencija koje će u Grčkoj dovesti do ograničenja potrošnje električne energije kao i prevoza.

    List navodi da će se u “ekstremnom scenariju” potpunog prekida isporuke ruskog gasa i to usred turističke sezone aktivirati plan naizmjenične rotacije isključenja električne energije u intervalima tokom radnih dana.

    Cilj nije da se isključi električna energija domaćinstvima, preduzećima koja su na niskonaponskoj mreži, ni hotelima i kritičnoj javnoj infrastrukturi kao što su bolnice.

    Prekide u snabdjevanju strujom naizmjenično će imati “energetski intenzivna” i teška industrija i preduzeća koja se strujom snabdjevaju sa srednjenaponske mreže, a ne bave se osnovnim potrepštinama kakva je hrana.

    Vlada Grčke razmatra i povratak rada na daljinu radi uštede energije u preduzećima, kao i preporuke za smanjenje korišćenja automobila za drumski prevoz.

    Osim toga, Vlada Grčke preduzima i mjere koje obuhvataju preventivnu štednju struje ograničavanjem upotrebe klima-uređaja i osvjetljenja, kao i električnih uređaja u javnim zgradama.

    Vlada Grčke je već preduzela mjere za obezbjeđivanje dovoljno energenata i sigurnosti snabdijevanja.

    Odlučeno je da se na 12 mjeseci iznajmi brod-tanker za skladištenje tečnog prirodnog gasa, a istovremeno je pojačan rad grčkih rudnika lignita za potrebe dužeg rada elektrana koje koriste to gorivo, piše “Ta Nea”.