Kategorija: Svijet

  • MMF: Svjetska ekonomija je na najtežem ispitu nakon Drugog svjetskog rata

    MMF: Svjetska ekonomija je na najtežem ispitu nakon Drugog svjetskog rata

    Danas je u švicarskom gradu Davosu počeo Svjetski ekonomski forum kojem prisustvuju evropski zvaničnici, članovi MMF-a, kao i ukrajinski politički zvaničnici, a glavna tema foruma je ublažavanje posljedica ekonomske krize.

    Svjetski ekonomski forum ponovo je počeo sa održavanjem nakon dvogodišnje pauze zbog pandemije koronavirusa.

    Na forumu se obratila izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva koja kaže da je svjetska ekonomija na najtežem ispitu od Drugog svjetskog rata.

    “Suočavamo se sa potencijalnim spajanjem nesreće, svjetska ekonomija je na najtežem ispitu nakon Drugog svjetskog rata. Rastuće kamatne stope povećavaju pritisak na zemlje, kompanije i domaćinstva sa velikim dugovima. Tržišne turbulencije i stalna ograničenja u lancu snabdijevanja također predstavljaju rizik. A tu su i klimatske promjene”, rekla je izvršna direktorica MMF-a Georgieva.

    Ona dodaje kako je ruska invazija na Ukrajinu još više pooštrila krizu koja je izazvala pandemija koronavirusa, opterećujući ekonomski oporavak i povećavajući cijene na globalnom nivou.

    Razmjere ekonomskog izazova podvučene su novim izvještajem OECD-a od ponedjeljka, koji pokazuje da je kombinovani BDP zemalja G7 smanjen za 0,1 posto u prvom kvartalu godine.

    Kako bi ograničio ekonomski udar, MMF poziva da se vladini zvaničnici i poslovni lideri sastanu u Davosu kako bi razgovarali o smanjenju trgovinskih barijera.

    Dok se neke zemlje bore kako bi što blaže osjetile krizu, neke idu u suprotnom smjeru uvodeći pritom ograničenja na trgovinu hranom i poljoprivrednim proizvodima koja mogu pogoršati nestašice i podići cijene na globalnom nivou.

  • EU pokreće vojsku?

    EU pokreće vojsku?

    Nije prvi put da Brisel razmišlja o svojim vojnim snagama, ali je, po rečima Đozepa Borelja sada vreme za akciju. Ulaganja u odbranu imaju ozbiljne nedostatke, istakao je evropski šef diplomatije, dodavši da je “u pitanju poziv na buđenje”. EU mora da deluje i da brzo reaguje na trenutnu situaciju, a saradnja članica da bude od industrijske do operativne, poručio je Borelj.

    Evropski šef diplomatije je istakao da EU, da bi podržala Ukrajinu, mora prvo da poveća sopstvene kapacitete i da “preuzme više odgovornosti za svoju bezbednost.” Istakao je da trenutno najvažniji problem praktične prirode.

    “Moramo da dopunimo naše zalihe, naš vojni materijal, jer pružamo veliku podršku Ukrajini u municiji, transportu, zaštiti snaga. Moramo da kupujemo zajedno, kao što smo radili sa vakcinama i kao što to želimo sa gasom” kazao je Borelj.

    “Evropljanima je bilo udobno pod kišobranom SAD i NATO. Poruka je sada da moramo učiniti više.”

    Zato je predloženo stvaranje Zajedničke radne grupe za nabavku, a EU je predvidela finansijske podsticaje za države članice koje u tome učestvuju.

    Naveo je da su razlike između SAD i Evrope u izdvajanju za naoružanje očigledne i da taj trend nedovoljnih investicija i smanjenja budžeta mora da se prekine. Imajući u vidu da je pitanje odbrane u domenu nadležnosti država članica, istakao je da postoje značajni troškovi dupliranja logistike. Na srednjoročnom planu poručio je da je potrebno povećanje postojećih kapaciteta i u kvalitetu i u kvantitetu. Naglasio je da su potrebni moderna protivvazdušna odbrana, bespilotne letelice, sposobnosti za punjenje gorivom u vazduhu, tenkovi i oklopna vozila, obalska odbrana, ojačane sajber i kosmičke sposobnosti. Poručio je i da treba da se osnaži evropska vojna industrija.

    OPASNOST

    “Kad smo predstavili “Strateški kompas”, naslov je bio “Evropa je u opasnosti”. U to vreme, pre ruske agresije na Ukrajinu, ljudi su se smejali. Sada je, nažalost, opasnost veoma očigledna, a nemilosrdni napad Rusije na Ukrajinu pokazao je svim evropskim građanima da je rat na našim granicama “, poručio je Borelj.

  • Nebenzja: Ukrajinska kibernetička armija ugrožava svijet

    Nebenzja: Ukrajinska kibernetička armija ugrožava svijet

    Stalni izaslanik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja izjavio je danas da Zapad oprema Ukrajinu kibernetičkim naoružanjem i stvara armiju hakera koji će kasnije biti prijetnja i za Zapad.

    “Osim toga što je Ukrajina preplavljena konvencionalnim zapadnim oružjem, tu su i nekontrolisane isporuke sajber naoružanja i metoda za njihovu upotrebu”, rekao je Nebnzja na sastanku Savjeta bezbjednosti UN o miru i bezbjednosti, prenosi TASS.

    On je istakao da “praktične vještine stiče veliki broj ljudi” i da je, prema riječima ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog, u toj kibernetičkoj armiji “više od 300.000 boraca”.

    Nebenzja je rekao da, kao rezultat, nastaje “sajber armija izvan kontrole”, koja “razvija vještine u Ukrajini napadanjem Rusije”, ali je napomenuo da se neće tu zaustaviti.

    “Hakeri koje ste mobilisali raširiće se po svijetu i predstavljaće prijetnju i po građane zapadnih zemalja”, ukazao je ruski ambasador.

  • Zelenski: Susret s Putinom samo ako je tema okončanje rata

    Zelenski: Susret s Putinom samo ako je tema okončanje rata

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom moguć samo ako na dnevnom redu bude pitanje okončanja rata.

    “Oni imaju takvu strukturu odlučivanja da se bez njega odluke ne donose. Sve institucije su odlukom predsjednika ujedinjene. Bez njega neće biti odluke o okončanju rata”, rekao je Zelenski odgovarajući putem video linka na pitanja na forumu u Davosu, prenosi Interfaks Ukrajina.

    Dodao je da ne želi da se sastaje sa posrednicima, već samo sa predsjednikom Putinom ako tema bude kraj rata.

  • Održan sastanak o vojnoj pomoći Ukrajini, prisustvovala i BiH

    Održan sastanak o vojnoj pomoći Ukrajini, prisustvovala i BiH

    Lojd Austin, ministar odbrane SAD, održao je upravo sastanak sa ukrajinskim zvaničnicima o daljnjoj vojnoj pomoći toj zemlji. Kako je rekao na pres konferenciji nakon sastanka, onlajn su prisustvovali ministri odbrane više od 40 zemalja, među kojima je po prvi put bila i Bosna i Hercegovina.

    “Ponosan sam na to i zadovoljan da je danas nekoliko novih zemalja učestvovao na sastanku. Među njima su Austrija, Bosna i Hercegovina, Kolumbija i Kosovo. Sretni smo što su sa nama, i što proširujemo ove sastanke naših saveznika i partnera. Ruska neisprovocirana i kriminalna invazija ujedinjenje zemlje širom svijeta”, rekao je on.

    On je najavio dodatnu vojnu pomoć Ukrajini, i dodao da će još 20 zemalja poslati vojnu pomoć, dok će ostale pomoći u treniranju ukrajinskog vojnog osoblja.

    Ostin je najavio sljedeći sastanak 15. juna kojem će ministri odbrane prisustvovati lično a ne putem interneta.

    “To neće biti NATO sastanak ali svakako želimo držati zamak koji smo postigli kroz dosadašnji sastanke”, rekao je on.

    Sastanku je prisustvovalo 47 zemalja.

  • Erdogan: Grčki premijer Micotakis za mene više ne postoji

    Erdogan: Grčki premijer Micotakis za mene više ne postoji

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je u ponedjeljak da grčki premijer Kyriakos Micotakis više ne postoji za njega nakon što je posjetio Sjedinjene Američke Države, i optužio Micotakisa da pokušava blokirati prodaju borbenih aviona F-16 Turskoj.

    “Složili smo se da ne uključujemo treće zemlje u naš spor s njim. Uprkos tome, prošle sedmice je bio u posjeti SAD-u i razgovarao na Kongresu i upozorio ih da nam ne daju F-16”, rekao je Erdogan na konferencija za novinare nakon sedmične sjednice Vlade.

    “On više postoji za mene. Nikada neću pristati da se sretnem s njim. Nastavićemo put sa časnim političarima”, rekao je.

    Bidenova administracija traži od Kongresa da odobri prodaju naprednog naoružanja i druge vojne opreme saveznici NATO-a Turskoj. Paket će u velikoj mjeri omogućiti Ankari da nadogradi svoju flotu borbenih aviona F-16 i smatra se da postavlja temelje za moguću prodaju još desetina F-16.

  • Ankara pokreće vojne operacije?

    Ankara pokreće vojne operacije?

    Predsejdnik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da će Ankara uskoro pokrenuti nove vojne operacije duž svojih južnih granica.

    On je dodao da će Turska na taj način da stvori bezbedne zone duboke 30 kilometara za borbu protiv terorističkih pretnji iz ovih regiona.

    “Glavna meta ovih operacija biće područja koja su centri napada na našu zemlju i sigurne zone”, rekao je Erdogan, ne iznoseći druge detalje, preneo je Rojters.

    On je kazao da će operacije biti pokrenute čim vojne, obaveštajne i bezbednosne snage završe pripreme.

  • Šta se krije iza ponude liderima Zapadnog Balkana

    Šta se krije iza ponude liderima Zapadnog Balkana

    Francuska inicijativa o stvaranju Evropske političke zajednice ne predstavlja ništa drugo do pokušaj da se zemlje Balkana i istočne Evrope, koje nisu članice EU, pokušaju održati van granica ruskog uticaja.

    To za Srpskainfo tvrde stručnjaci za geopolitiku i iskusne diplomate. Oni ističu da uprkos obećanjima o tobožnjem “nastavku evropskog puta”, koje je u regiju ovih dana donio predsjednik Evropskog savjeta, Šarl Mišel, BiH nikad nije bila dalje od Brisela.

    Naime, naš portal je prije desetak dana već objavio da ideja francuskog predsjednika Emanuela Makrona o stvaranju Evropske političke zajednice, koja bi okupljala zemlje koje “dijele evropske vrijednosti, a nisu članice EU”, prema brojnim mišljenjima, predstavlja pokušaj pravljenja zamjene za članstvo.

    Nemoćna EU
    Nakon što je predsjednik Evropskog savjeta o istoj ideji prije par dana pričao sa članovima Predsjedništva BiH, a dan ranije i s predsjednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem, sagovornici Srpskainfo smatraju da je sada sve jasnije da francuska inicijativa, zapravo, predstavlja pokušaj da se Balkan i istočna Evropa “otrgnu” od Rusije.

    – Novi Makronov koncept govori jedino o tome da EU nema sposobnosti, kao ni snage i moći da bilo šta pametnije osmisli kako bi spriječila buduće prekomponovanje snaga u svijetu. Rat koji se vodi u Ukrajini samo je dodatno oslabio EU i pitanje je šta će se s njom dalje događati i kakva joj je sudbina – kaže za Srpskainfo Srđan Perišić, profesor geopolitike.

    On ističe da bi u “viziji” francuskog predsjednika o evropskoj političkoj zajednici tamo trebalo da se nađu BiH, Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija, tzv. Kosovo, Ukrajina, Moldavija…

    – Odnosno, to su sve zemlje koje SAD, Velika Britanija i EU pokušavaju da odvoje od ruskog uticaja, ali ne pada im na pamet da im daju članstvo u Uniji. Makron je savršeno svjestan slabosti EU i još u vrijeme kad je postajao predsjednik Francuske govorio je o tome da nema daljeg proširenja. Sada je svjestan toga da će događaji u Ukrajini dodatno oslabiti EU, pa želi da ovaj prostor, koji tamo i ovako ne može da uđe, Zapad kontroliše nekim mehanizmima kako bi spriječio njegovo približavanje Rusiji – smatra Perišić.

    Kontrola prostora
    Zaključuje da je francuska inicijativa “klasična geopolitička ideja”, koja, prema njegovom mišljenju, ne donosi bilo kakvu korist zemljama kojima je ponuđena.

    – Mi ćemo i dalje biti prostor s kojeg se ljudi iseljavaju, tržište jeftine radne snage, a Zapad će nastaviti da ovdje plasira svoju robu. Kontrola prostora je jedino što mogu da nam ponude. Članstva u EU nema i to je svima jasno. S druge strane, sigurno je da ni EU poslije ovog rata neće izgledati isto. Vidimo šta se dešava s Mađarskom, pa i Poljskom. Varšava ima loše odnose s Briselom i traži savezništvo sa SAD, kao i Velikom Britanijom, koja nije u EU. Nije isključeno da u doglednoj budućnosti vidimo izlaske pojedinih zemalja iz EU, a ne njeno proširivanje – procjenjuje Perišić.

    Inače, prilikom nedavnog sastanka sa članovima Predsjedništva BiH, Miloradom Dodikom i Šefikom Džaferovićem, predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel, između ostalog, rekao je da je u Sarajevo došao kao bi “potvrdio opredjeljenje BiH na putu ka EU”.

    – Vrijeme je za jedan novi zamah u smislu EU integracija. Zapravo, cilj nam je da osmislimo proces pristupanja na novi način, koji će donijeti konkretne ekonomske, socijalne i druge benefite u toku procesa pregovaranja. Jednu novu dinamiku proširenja. A tu novu dinamiku proširenja treba pratiti snažnije zagovaranje reformi u svim zemljama regiona. I evo, moram vrlo jasno reći: mi smo išli s prijedlogom da u junu, u okviru Savjeta, razgovaramo na temu jedne geopolitičke zajednice, geopolitičkog formata ili platforme koja, kao što je rečeno vrlo jasno, neće ni na koji način zamijeniti proces EU integracija – rekao je Mišel.

    Novi savezi
    S druge strane, bivši ambasador BiH u Briselu, Draško Aćimović, podsjeća na to da se još ranije pojavila ideja o stvaranju novih savezništava između pojedinih evropskih država.

    – Prije se pričalo o što bližoj saradnji Velike Britanije, Poljske i Ukrajine, a sada se pojavila ideja koju ovih dana regionalnim liderima predstavlja Šarl Mišel. Mislim da oko toga moramo pričekati neko vrijeme, jer smo svjedoci da se mijenja kompletna geostrategija Evrope. Doći će do velikih promjena i do stvaranja novih saveza. EU će, po mom mišljenju, ostati kao nekakav centralni faktor, ali će se stvari podijeliti na više različitih grupa. Pretpostavljam da ćemo mi na Balkanu ostati u okviru Otvorenog Balkana, Berlinskog procesa, koji su, manje-više, jedan identičan projekat i u suštini ne bi nas trebalo nešto posebno zabrinjavati, osim da se posvetimo rješavanju naših unutrašnjih problema – kaže Aćimović za Srpskainfo.

    On, između ostalog, smatra da BiH trenutno ne samo da nije ni blizu evropskih integracija, već je voljom njenih političkih vođa, kako ističe, “potpuno ugašena sa evropskog puta”.

    – BiH zaista ne postoji u bilo kakvim evropskim planovima. Nema je nigdje i jednostavno se samo održava situacija da ne dođe do nekih konflikata većih dimenzija. Što se tiče evropskog puta, ta priča je s trenutnim vlastima u ovoj zemlji sigurno završena. S nekim drugim ljudima vjerujem da bi se taj proces mogao deblokirati i da bi mogli početi da koristimo novac iz EU fondova u ovim teškim vremenima. To je jedini put. Sve ostalo nas vodi u duboku provaliju, posebno zbog rata u Ukrajini koji će se, po mom mišljenju, dalje proširivati – upozorava Aćimović.

  • Putin: Ekonomija dostojanstveno izdržava udar sankcija

    Putin: Ekonomija dostojanstveno izdržava udar sankcija

    Ruska ekonomija dostojanstveno izdržava udar sankcija, izjavio je danas ruski predsjednik Vladimir Putin.

    “Želio bih da naglasim da, uprkos svim poteškoćama, ruska ekonomija izdržava uticaj sankcija. Svi glavni makroekonomski pokazatelji ukazuju na to”, istakao je Putin tokom sastanka sa predsjednikom Bjelorusije Aleksandrom Lukašenkom.

    Prema njegovim riječima, za aktuelnu situaciju bila je neophodna posebna pažnja ekonomskog dijela administracije i “ovi napori imali su pozitivan efekat”, prenosi ruska novinska agencija “RIA Novosti”.

  • SZO: Nema dokaza o mutaciji majmunskih boginja

    SZO: Nema dokaza o mutaciji majmunskih boginja

    Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ne raspolaže dokazima da se dogodila mutacija virusa majmunskih boginja, rekao je danas visoki zvaničnik ove organizacije.

    Rosamund Luis, šef sekretarijata za boginje, napomenuo je da je ova bolest endemska u zapadnoj i centralnoj Africi i da nema tendencije da će se to promijeniti.

    On je rekao na konferenciji za novinare da su mutacije rijetke kod ovog virusa, ali da će sekvencioniranje genoma kod poznatih slučajeva doprinijeti razumijevanju sadašnjeg širenja virusa.