VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Sjeverna Koreja ispalila tri projektila

    Sjeverna Koreja ispalila je tri projektila, uključujući i interkontinentalnu balističku raketu (ICBM), neposredno nakon odlaska američkog predsjednika Džozefa Bajdena iz Azije.

    Generalštab južnokorejske vojske saopštio je da su tri projektila ispaljena u za manje od sat vremena iz oblasti Sunan u kojoj se nalazi i Pjongjang.

    Prema navodima Generalštaba, sve ukazuje na to da je prvi projektil koji je ispaljen bio ICBM, dok je drugo ispaljenje bilo neuspješno.

    Treći ispaljeni projektil bio je balistička raketa kraćeg dometa.

    Američka i južnokorejska vojska su kao odgovor na lansiranje održale zajedničke manevre bojevom municijom, uključujući robno ispaljenje projektila zemlja-zemlja koje obuhvata sistem ATACMS vojske SAD i raketu kraćeg dometa južnokorejhskog sistema “Hjunmu-2”.

    Sjeverna Koreja je od početka godine obavila niz raketnih ispaljenja, od hipersoničnog naoružanja do probe najvećeg ICBM prvi put u proteklih pet godina.

  • Zelenski na Forumu u Davosu: Razgovoraću samo sa Putinom, bez posrednika

    Zelenski na Forumu u Davosu: Razgovoraću samo sa Putinom, bez posrednika

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je rekao, obraćajući se na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, da je spreman da razgovara samo direktno sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, a ne preko posrednika.

    Ako ruski predsednik “razume stvarnost”, postoji mogućnost da se nađe diplomatsko rešenje sukoba, istakao je Zelenski.

    Poručio je da će se Ukrajina boriti da povrati svu svoju teritoriju.

    Ukrajinski predsednik je rekao da Moskva treba da povuče svoje trupe na linije na kojima je bila pre nego što je počela invaziju.

    “To bi mogao biti prvi korak ka pregovorima”, rekao je Zelenski, ocenjući da Rusija u razgovorima sa Ukrajinom pokušava da dobije na vremenu.

  • Finska i Švedska šalju delegaciju u Ankaru zbog pregovora o članstvu u NATO savezu

    Finska i Švedska šalju delegaciju u Ankaru zbog pregovora o članstvu u NATO savezu

    Ministar vanjskih poslova Turske, Mevlut Cavusoglu je potvrdio da će se sutra u Ankari sastati zvaničnici ove države sa delegacijama Finske i Švedske kako bi razgovarali o članstvu ovih zemalja u NATO savezu.

    Ranije je ministar vanjskih poslova Finske, Pekka Haavisto potvrdio da će njegova država i Švedska u srijedu poslati delegacije u tursku prijestolnicu kako bi pokušali postići dogovor o prijemu ove dvije države u NATO savez.

    U nedjelju je predsjednik Turske, Reccep Tayyip Erdogan održao telefonske razgovore sa liderima Finske i Švedske u naporu da se postigne dogovor.

    Turska je optužila Finsku i Švedsku da pružaju utočište osobama povezanim sa Radničkom partijom Kurdistana (PKK) i pristalicama Fethullaha Gulena (FETO) koje Turska smatra teroristima. Također, zahtjev Tuske je i da se ukinu zabrane na uvoz vojne opreme koje su ove države uvele Turskoj.

    Erdogan je ranije izjavljivao da čak nema potrebe da delegacije iz ovih država uopće pokušavaju doći u Tursku kako bi pregovarali o članstvu u NATO savezu.

    Da bi se primile nove članice u NATO potrebno je da postoji saglasnost svih 30 država članica ove najjače vojne alijanse na svijetu.

  • Napadač koji je ubio 14 djece u Teksasu je 18-godišnji Salvador Ramos

    Guverner Teksasa Greg Abbott imenovao je osumnjičenog za ubistvo 14 učenika i učitelja kao 18-godišnjeg Salvadora Ramosa.

    Prema Abbottu, Ramos je napustio svoje vozilo i ušao u školu naoružan pištoljem, a možda i puškom.

    “Pucao je i počinio užasan, neshvatljiv zločin, ubio je 14 učenika i učitelja”, rekao je Abbott.

    Ramos je mrtav, a pretpostavlja se da ga je ubila policija koja je poslana na mjesto događaja.

    Podsjetimo, u pucnjavi koja se dogodila u osnovnoj školi Robb u gradu Uvalde u Teksasu ubijeno je 14 djece.

    Javnost je zamoljena da se skloni dok policija istražuje mjesto zločina. Pucnjave u osnovnim školama, u kojima su učenici od pet do 11 godina, do sada su bile relativno rijetke.

  • Tedros ponovo izabran za direktora SZO

    Tedros ponovo izabran za direktora SZO

    Tajno glasanje održano je na velikom godišnjem sastanku ove organizacije i očekivalo se da bude formalnost, pošto je Tedros bio jedini kandidat.

    On je dobio 155 od mogućih 160 glasova, saopštio je na Tviteru njemački ministar zdravlja Karl Lauterbah.

    Tedros je iz Etiopije i vodio je ovu agenciju UN kroz turbulentan period kojim je dominirala pandemija kovid 19.

    Predsjednik Skupštine morao je da udari čekićem više puta da bi zaustavio aplauz. Ministri i delegati čestitali su Tedrosu, rukovali se sa njim i grlili ga nakon glasanja.

  • U školi ubio 19 djece i dvoje odraslih

    Devetnaestero djece i dvoje odraslih poginulo je u pucnjavi u osnovnoj školi u južnom Teksasu nakon što je 18-godišnji Salvador Ramos otvorio vatru i napravio masakr.

    Ramosa su ubili pripadnici policije, rekli su zvaničnici. Tinejdžer je, prema prvim informacijama, prije masakra u školi ranio svoju baku.
    Istražitelji su otkrili da je osumnjičeni bio naoružan pištoljem i poluautomatskom puškom AR-15 te da je imao mnogo municije. Kako prenosi CBS News, napadač je nosio pancir dok je izvodio napad.

    Šef policije Nezavisnog školskog okruga Uvalde Pete Arredondo rekao je da je pucnjava počela u utorak u 11:32 po lokalnom vremenu i da istražitelji vjeruju da 18-godišnjak nije imao pomogače.
    Guverner Teksasa Greg Abbott rekao je da je napadač, kojeg je nazvao Salvador Ramos, napustio vozilo prije nego što je ušao u školu gdje je počeo ubijati nedužne.

    Jedna od ubijenih odraslih osoba bila je učiteljica, koja se u američkim medijima naziva Eva Mireles. Na njenoj stranici na web stranici školskog okruga pisalo je da ima kćer na koledžu i da voli trčanje i planinarenje.

    Oko 500 učenika je upisano u pretežno latinoameričku školu oko 135 km zapadno od San Antonija. Osnovna škola Robb podučava učenike drugog, trećeg i četvrtog razreda, starosti od sedam do 10 godina.

    Agencija Associated Press javlja da je službenik američke granične patrole koji je bio u blizini kada je pucnjava počela uletio u školu i pucao i ubio napadača koji se nalazio iza barikade.

    Dva granična agenta su navodno ranjena u razmjeni sa naoružanim napadačem. Jedan agent je upucan u glavu, kažu zvaničnici, dodajući da su obojica sada u stabilnom stanju u bolnici.

    Ovu tragediju je komentarisao i predsjednik Joe Biden koji je pozvao na kontrolu oružja.

    “Koliko desetina male djece koja su svjedočila onome što se dogodilo – vide svoje prijatelje kako umiru, kao da su na bojnom polju. Živjet će s tim do kraja života”, rekao je.

    Biden je naredio da se zastave na Bijeloj kući i drugim američkim institucijama spuste na pola koplja.

  • Satler nema dilemu: Izbori u BiH biće održani 2. oktobra

    Satler nema dilemu: Izbori u BiH biće održani 2. oktobra

    Šef Delegacije Evropske unije (EU) Johan Satler komentirao je optužbe određenih političkih krugova da se on protivi odluci Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini kako bi se osigurala novčana sredstva Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) za organizovanje Opštih izbora ove godine kao i to da je on direktno odgovoran i da radi u interesu HDZ-a.
    “U ovakvim okolnostima kada je CIK raspisao izbore, ne moram ni naglašavati potrebu da se osiguraju sredstva za njihovo održavanje. Nema sumnje da će se izbori zaista i održati onako kako je i predviđeno 2. oktobra i to ne treba dovoditi u pitanje. Ja sa svoje strane mogu samo pozvati nadležne, a prije svega govorim o Savjetu ministara BiH i Ministarstvu finansija i trezora BiH, da u narednim danima zbog hitnosti ovog pitanja donesu sve potrebne odluke koje će omogućiti realizaciju izbora”, odgovorio je Satler na pitanje novinara N1.

    Spomenuo je i to da je prošle sedmice komesar za proširenje EU Oliver Varhelji uputio direktan dopis u kojem od Ministarstva finansija i trezora BiH traži da ponovo djeluje.

    “Mislim da su samim time apsolutno jasni stavovi Evropske unije kada je riječ o izborima i ovoj temi. Nema razloga zaista da bilo ko izbore dovodi u pitanje i još ću naglasiti da smo jedinstveni u stavovima po ovom pitanju sa svim našim partnerima ne samo u EU već i u svim našim državama članicama, SAD- u i Kancelariji visokog predstavnika”, poručio je Satler.

    Podsjetimo, Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na jučerašnjoj hitnoj sjednici, nakon rasprave o osiguranju novčanih sredstava za finansiranje Opštih izbora koji će biti održani 2. oktobra ove godine, a koju je iniciralo pet delegata iz Kluba bošnjačkog naroda, nije usvojio zaključak koji su oni predložili.

    Predloženi zaključak predviđao je da se “nalaže ministru finansija i trezora u Savjetu ministara BiH da sačini prijedlog odluke o dodjeli sredstava Centralnoj izbornoj komisiji BiH za provođenje izbora 2022. godine u iznosu od 12.528.000 KM, u skladu sa zahtjevom CIK-a, i Savjetu ministara BiH da navedenu odluku usvoji u roku od 48 sati, te da se navedena sredstva stave na raspolaganje CIK-u radi provođenja Opštih izbora 2022. Godine”.

    Od 15 delegata, “za“ predloženi zaključak glasalo je njih šest, osam delegata je bilo protiv, a jedna suzdržan.

  • Fon der Lajen: Ukrajina mora da dobije rat

    Fon der Lajen: Ukrajina mora da dobije rat

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas da Kijev mora da dobije rat protiv Moskve, da napravi od ruskog napada na Ukrajinu strateški neuspjeh ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    Na Svjetskom ekonomskom forumu u švajcarskom Davosu okuplja se više od 2.000 političkih i biznis lidera, kao i brojnih eksperata, a Fon der Lajen je istakla da “moskovski pravilnik kao da dolazi iz drugog vijeka”, prenio je Rojters.

    “Rusija tretira milione ljudi, ne kao ljudska bića, već kao bezličnu populaciju koju treba premještati ili kontrolisati kao bafer zonu između vojnih snaga, pokušavajući da tenkovima zgazi aspiracije cijele nacije”, smatra predsjednica Evropske komisije.

    Ona je naglasila da Ukrajina mora da dobije rat i da se pokaže da je Putinova agresija bila “streteška greška”.

    Fon der Lajen je istakla da Rusija koristi hranu kao oružje sa globalnim posljedicama, ponašajući se na isti način kao i u energetskom sektoru.

    “Globalna saradnja je protivotrov za ruske ucjene. U rusko-okupiranoj Ukrajini, vojska Kremlja konfiskuje žitarice i mašineriju, a ruski brodovi u Crnom moru blokiraju ukrajinske brodove pune pšenice i uljarice”, navela je Fon der Lajen.

  • Hersonska oblast želi da bude dio Rusije

    Hersonska oblast želi da bude dio Rusije

    Hersonska oblast ne planira da bude posebna nezavisna republika, cilj je da postane ruski region, izjavio je zamjenik načelnika regionalne vojno-civilne administracije Kiril Stremousov.

    Ne planiramo da budemo posebna nezavisna republika. Naš glavni zadatak je da budemo subjekt u okviru Ruske Federacije, rekao je za RIA Novosti Stremousov.

    Naveo je da Hersonska oblast, nalazi na jugu Ukrajine, neće žuriti sa referendumom o samoopredjeljenju.

     S obzirom da rezultate referenduma ionako neće priznati zapadne zemlje, održati ga sada je gubljenje vremena. Zato nismo ni razmišljali o održavanju referendum – naveo je Stremousov.

    Prema njegovim riječima, do kraja godine treba da bude završen proces prelaska na standarde ruskog zakonodavstva, pa tek onda može da se odlučuje o referendumu i budućem statusu oblasti.

    Stremousov je istakao da će vlasti Hersonske oblasti zatražiti da u regionu bude postavljena ruska vojna baza, koja treba da bude garancija bezbjednosti.

    Naveo je i da će ruski jezik, uz ukrajinski, dobiti status državnog.

    Hersonska oblast se nalazi na jugu Ukrajine, a sredinom marta ruske snage preuzele su kontrolu nad tim regionom.

  • Lavrov poručuje da zapadni političari ne znaju šta je Rusija

    Lavrov poručuje da zapadni političari ne znaju šta je Rusija

    Zapadni lideri, koji tvrde da Rusija treba da bude poražena na bojnom polju, u školi su bili mnogo loši iz istorije, rekao je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, prenosi ruska novinska agencija TASS,

    Govore da Rusija mora biti `poražena`, da je moraju poraziti i da izgubi na bojnom polju. Vjerujem da su mnogi bili bolju u školi iz istorije nego zapadni lideri – rekao je Lavrov na predavanju pod nazivom “Sto pitanja za lidera”.

    Prema njegovim riječima, zapadni lideri izvlače pogrešne zaključke iz svog shvatanja prošlosti i same Rusije.

    Šef ruske diplomatije je istakao da se Savjet UN za ljudska prava sam diskreditovao i prije početka aktuelne situacije sa Ukrajinom i da se Rusija sama povukla iz članstva, ne čekajući suspenzije.

    Lavrov je naglasio da će Rusija od sada sama da se oslanja na sebe i na zemlje koje su dokazale svoju pouzdanost i “ne igraju po tuđoj muzici”.

    Ukoliko se zapadne države predomisle i sugerišu razne formate saradnje, mi ćemo razmisliti. Ukoliko Zapad ponudi bilo šta Rusiji oko nastavka odnosa, Moskva će dobro razmisliti da li joj je to i potrebno – izjavio je Lavrov.

    Ruski ministar spoljnih poslova je, takođe istakao da je od ključne važnosti da Rusija bude nezavisna u sferama od kritičnog značaja poput bezbjednosti i ekonomije.

    On je napomenuo da će ekonomska interakcija između Rusije i Kine u bliskoj budućnosti dobiti na zamahu jer se “Zapad pridržava diktatorskog stava”. Pojasnio je da se odnosi između Moskve i Pekinga zasnivaju na precizno urađenim dokumentima koji kontakte karakterišu kao strateško partnerstvo i interakciju u više aspekata.

    Šef ruske diplomatije smatra da Rusija treba da u daljem razvoju zemlje i njenih kapaciteta pažnju usmjeri na evroazijski region.