Kategorija: Svijet

U Njemačkoj se danas održavaju vanredni parlamentarni izbori na kojima, prema istraživanjima javnog mnjenja, najveću šansu za pobjedu imaju konzervativci.

Ovo su četvrti vanredni izbori u novijoj njemačkoj istoriji poslije Drugog svjetskog rata koji su raspisani nakon raspada trojne koalicije kancelara Olafa Šolca.

Više od 59 miliona stanovnika Njemačke biraće 630 poslanika koji će imati mandat od četiri godine i zadatak da izaberu novog kancelara i vladu.

Na izborima učestvuje 29 stranaka, ali će samo 10 imati kandidata u svih 16 njemačkih saveznih pokrajina.

Građani će glasati na biračkim mjestima od 8.00 do 18.00 časova, a odmah po njihovom zatvaranju biće objavljeni rezultati izlaznih anketa, dok se prve zvanične projekcije rezultata očekuju tokom izborne noći.

Opoziciona Hrišćansko-demokratska unija Njemačke /CDU/ i njihova bavarska sestrinska stranka Hrišćansko-socijalna unija /CSU/ vode u anketama i imaju 30 odsto podrške birača.

Krajnje desničarska Alternativa za Njemačku /AfD/ Alis Vajdel i Tina Krupala nalazi se na drugom mjestu sa 20 odsto podrške, potom slijede Socijaldemokrate /SPD/ Olafa Šolca sa 15 odsto, koji su pali na treće sa prvog mjesta koje su osvojili na izborima 2021. godine.

Zeleni imaju podršku 13 odsto birača, Ljevica pet odsto, a i Slobodne demokrate i ljevičarski savez Sara Vagenkneht četiri odsto, pa je neizvjesno da li će preći cenzus od pet odsto da bi ušli u parlament.

Sve predizborne ankete ubjedljivu prednost daju koaliciji CDU i CSU, a prema pojedinim prognozama, konzervativci mogu da osvoje do trećinu glasova i tako ostvare inicijativu u pregovorima o vladi i kancelarsko mjesto za Fridriha Merca.

Merc je izričit da sa desničarima ne želi buduću koaliciju, što bi AfD ponovo ostavilo u opoziciji.

CDU će partnere najvjerovatnije tražiti u socijaldemokratama ili zelenima.

Sjedinjene Američke Države danas su predložile nacrt rezolucije Ujedinjenih nacija povodom obilježavanje treće godišnjice početka rata u Ukrajini, a Generalna skupština UN sastaće se u ponedjeljak da glasa o rezoluciji koju su predložile Ukrajina i EU.
U kratkom nacrtu amerčke rezolucije, u koji je Rojters imao uvid, izražava se žaljenje zbog gubitka života tokom ”rusko-ukrajinskog sukoba” i ponavlja se ”da je glavna svrha Ujedinjenih nacija održavanje međunarodnog mira i bezbjednosti i mirno rješavanje sporova“.

U nacrtu se takođe “zahtijeva brzo okončanje sukoba i dalje poziva na trajni mir između Ukrajine i Rusije”.

Ambasadori EU u Ujedinjenim nacijama sastaće se kako bi razgovarali o potezu SAD, rekle su diplomate.

Tekst Ukrajine i EU, u koji je Rojters takođe imao uvid, ”ponavlja hitnu potrebu da se rat okonča ove godine i da se udvostruče diplomatski napori za smanjenje rizika dalje eskalacije i postizanje sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira u Ukrajini“.

U tom nacrtu se ističe potreba za sprovođenjem prethodnih rezolucija Ujedinjenih nacija koje su zahtijevale od Rusije da povuče svoje trupe sa međunarodno priznate teritorije Ukrajine i insistiralo na tome da Moskva obustavi neprijateljstva.

Generalna skupština usvojila je šest rezolucija o sukobu u prvoj godini, osuđujući Moskvu i zahtevajući od Rusije da povuče sve svoje trupe, a najveću podršku dobila je rezolucija iz oktobra 2022, kojom se osuđuje ruski “pokušaj nelegalne aneksije” četiri regiona u Ukrajini sa 143 države koje su glasale za.

Briselski portal Politiko osvrnuo se danas na nedavnu posetu slovačkog premijera Roberta Fica Vašingtonu, ističući njegovu izjavu da je ukrajinski cilj potpunog vraćanja teritorije “nerealan”.

Fico je to rekao komentarišući izjave američkog ministra odbrane Pita Hegseta, koji je početkom mjeseca rekao da Ukrajina neće postati članica NATO-a i da je ukrajinska ambicija da povrati cijelu svoju teritoriju nerealna.

Govoreći o ratu u Ukrajini, Fico je rekao da, iako niko ne spori da je upotreba vojne sile Rusije u Ukrajini predstavljala kršenje međunarodnog prava, Rusija je imala ozbiljne bezbjednosne razloge za takav potez jer je, kako je rekao, dugo bila obmanjivana u vezi sa širenjem NATO-a.

Takođe je naveo da “apsolutna većina zemalja članica EU, osim Slovačke i Mađarske, podržava ideju da rat u Ukrajini treba koristiti za slabljenje Rusije i politički i ekonomski.”

Fico je u Vašingtonu, takođe, okrivio Evropsku uniju što se, kako je rekao, “gura za pregovaračkim stolom SAD i Rusije, iako tri godine otvoreno podržava rat u Ukrajini”.

On je dodao da je “predsjedniku Zelenskom zapravo potreban taj rat, jer kada je rat, ne mogu da se održavaju demokratski izbori, a teško je istražiti gdje je završio veliki dio sredstava koji je dat Ukrajini”.

Fico je pohvalio Trampov pokret “Učinimo Ameriku ponovo velikom” (Make America great again), rekavši da on predstavlja “viziju koja odjekuje ne samo u Sjedinjenim Američkim Državama, već i širom svijeta”.

U Slovačkoj, Ficoova “promoskovska i antievropska” politika izazvala je talas protesta koji su zahvatili više od 50 gradova i manjih naselja, navodi briselski portal.

Ukrajina danas ozbiljno razmatra revidirani američki prijedlog za svoje bogate prirodne resurse, koji sadrži gotovo iste uslove koje je Kijev prethodno odbio jer su bili preopterećujući, saznaje New York Times (NYT).

Kako navode, neki od uslova izgledaju čak i strože nego u prethodnom nacrtu.

Iako Ukrajina još nije finalizovala sporazum, prihvatanje uslova predstavljalo bi kapitulaciju pred američkim zahtjevima nakon sedam dana intenzivnog pritiska predsjednika Donalda Trampa.

On smatra da je pristup ogromnim ukrajinskim mineralnim bogatstvima nužan način za vraćanje sredstava koje su SAD pružile Ukrajini u njihovoj borbi protiv Rusije, piše NYT.

Sporazum bi mogao oduzeti Ukrajini sredstva koja su sada uglavnom uložena u vojnu i obrambenu industriju i koja bi mogla pomoći u obnovi zemlje kada rat završi, prenosi Index.

Odustajanje od polovine svojih prihoda od resursa
Uslovi novog prijedloga, koji je datiran 21. februara i pregledao ga je New York Times, zahtijevaju da Ukrajina odustane od polovine svojih prihoda od prirodnih resursa, uključujući minerale, plin i naftu, kao i prihode od luka i druge infrastrukture.

Sličan zahtjev bio je postavljen u prethodnoj verziji sporazuma, datiranoj 14. februara, koju je takođe pregledao NYT.

Četiri trenutna i bivša ukrajinska zvaničnika i jedan ukrajinski biznismen, koji su im opisali uslove novog prijedloga, potvrdili su da je zahtjev ostao nepromijenjen.

Mogućnost partnerstva
Ukrajina je razmatrala mogućnost partnerstva sa Sjedinjenim Američkim Državama u vezi sa svojim vrijednim prirodnim resursima kako bi pokušala uvjeriti Trampa da pruži dodatnu podršku za ratne napore Ukrajine, kao i, kako se navodi, garancije protiv buduće ruske agresije u slučaju postizanja mirovnog sporazuma.

Novi dokument, prema pisanju NYT-a, ne pruža ni jedno ni drugo. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski tražio je bezbjednosne garancije za Ukrajinu, uslov koji je bio izostavljen u prvom nacrtu dogovora koji mu je predstavljen prošle sedmice, zbog čega je odbio potpisati sporazum.

Novi dokument navodi da će prihodi biti usmjereni u fond u kojem SAD ima 100 odsto finansijskog udjela, a da Ukrajina treba doprinijeti fondu dok ne dostigne 500 milijardi dolara (477.81 milijardu evra) – iznos koji je Tramp zahtijevao od ratom pogođene zemlje u zamjenu za američku pomoć.

U prijašnjoj verziji sporazuma brojke nisu bile spomenute
Ta svota, više nego dvostruko veća od ekonomske proizvodnje Ukrajine prije rata, nije bila spomenuta u prethodnoj verziji sporazuma.

Nije jasno traži li Tramp tu svotu u zamjenu za prošlu američku vojnu i financijsku pomoć ili će se ona takođe primijeniti na buduću podršku.

Revidirani prijedlog navodi da bi SAD mogao reinvestirati dio prihoda u poslijeratnu obnovu Ukrajine, uključujući ulaganje u razvoj podzemnih bogatstava zemlje i infrastrukture.

Novi nacrt sporazuma takođe uključuje odredbe za prihode od teritorija koje trenutno kontroliše Rusija, u slučaju da budu oslobođeni: udio prihoda od resursa koji bi doprinio fondu iz oslobođenih područja iznosio bi 66 odsto. Rusija trenutno, kako se navodi, okupira oko petinu teritorije Ukrajine, uključujući značajne dijelove resursima bogate regije Donbas.

Sporazum bi mogao biti finalizovan prije kraja dana, ali može biti i odgođen s obzirom na prethodno protivljenje Zelenskog uslovima.

Kit Kelog, Trampov specijalni izaslanik za Ukrajinu i Rusiju, bio je u Kijevu od srijede do petka i razgovarao sa Zelenskim o novom prijedlogu.

“Neizabrani diktator”
Mogući sporazum o ukrajinskim resursima glavni je predmet spora u sve gorem odnosu između Zelenskog i Trampa. Njihove interakcije postale su oštre tokom sedmice, kada je američki predsjednik napao Zelenskog nazivajući ga “neizabranim diktatorom”.

Ukrajinski predsjednik, s druge strane, rekao je da Tramp živi u “mreži dezinformacija”.

“Postoje promjene koje bi se mogle svidjeti Ukrajincima”
Kako piše NYT, dvije osobe koje su opisale novi prijedlog izjavile su da je jedna od rijetkih promjena koje su SAD napravile i koje bi mogle zadovoljiti Ukrajinu bila uklanjanje klauzule koja bi stavila sporazum pod jurisdikciju suda u Njujorku. Ta odredba izazvala je zabrinutost na ukrajinskoj strani jer bi mogla oslabiti pravnu poziciju Ukrajine u slučaju spora.

SAD su sveukupno dodijelile 119 milijardi dolara za pomoć Ukrajini, prema Institutu za svjetsku ekonomiju Kiel, istraživačkoj organizaciji u Njemačkoj.

Trampova administracija sugerisala je da bi sama prisutnost američkih ekonomskih interesa u Ukrajini bila bezbjednosna garancija za Kijev. Najviši američki članovi kabineta vršili su posljednjih dana pritisak na Zelenskog da potpiše sporazum.

“Predsjednik Zelenski će potpisati taj sporazum i vidjećete to u vrlo kratkom roku”, rekao je jučer američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Volc. “I to je dobro za Ukrajinu. Što je bolje za Ukrajinu nego da bude u privrednom partnerstvu sa Sjedinjenim Američkim Državama?”

Savezni sudija dao je Trampovoj administraciji zeleno svjetlo da nastavi sa svojim planom da hiljade radnika američke Agencije za međunarodni razvoj pošalje na prinudni odmor, uključujući stotine ljudi stacioniranih u inostranstvu.

U presudi donijetoj u petak, američki okružni sudija Karl Nikols, okončao je stopiranje ovog plana od prije dvije nedjelje.

Nikols je rekao da su se početne tvrdnje da bi opoziv mogao da dovede osoblje USAID-a i njihove porodice u fizičku opasnost ili da prekine medicinski tretman pokazale “pretjeranim” nakon detaljnijeg ispitivanja.

Sudija sa sjedištem u Vašingtonu rekao je da nije jasno da su “potencijalni efekti” na zaposlene i ljude koji zavise od aktivnosti humanitarne agencije nadmašili štetu nanetu ometanjem napora administracije da uskladi spoljnu pomoć sa Trampovom spoljnopolitičkom agendom.

– Vlada je iznijela raznoliku argumentaciju da su akcije koje se osporavaju u ovom slučaju ključne za ciljeve njene politike – naveo je Nikols.

Dva savezna radnička sindikata koja su podnijela tužbu i Oksfam, međunarodna humanitarna organizacija koja joj se pridružila, mogli bi da se žale Apelacionom sudu okruga da pokušaju da ponovo blokiraju Trampov plan za zaposlene u USAID-u.

Vašingtonu je neophodno da održava komunikaciju sa Moskvom jer je Rusija i dalje globalna država, izjavio je šef Stejt departmenta SAD Marko Rubio.

– Dopada li nam se to ili ne, ali Rusija je globalna država. Ona ima svoj uticaj u Siriji, uključena je u dešavanja na Bliskom istoku, čak i u zapadnom dijelu planete, naravno, u Evropi. Mi moramo da imamo nekakvu komunikaciju sa njima – rekao je Rubio novinarki Ketrin Heridž u intervjuu emitovanom na mreži Iks.

Takođe je rekao i da Amerika mora da održava dijalog sa Rusijom uprkos nesuglasicama, a prvi korak bi trebalo da bude uspostavljanje normalnog funkcionisanja ambasade SAD u Moskvi koja trenutno jedva da radi.

Kako je rekao, diplomatski kanali su važni ne samo kako bi se razgovaralo o globalnim pitanjima, već i da se riješe konkretne situacije po pitanju bezbjednosti.

O susretu Putina i Trampa

Mogući sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina umnogome će zavisiti od napretka u okončanju sukoba u Ukrajini, izjavio je državni sekretar SAD Marko Rubio.

On je rekao da je o susretu Trampa i Putina razgovarao u utorak u Saudijskoj Arabiji sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejom Lavrovim i da je njemu i drugim ruskim zvaničnicima rekao da sastanka neće biti dok se ne bude znalo o čemu će se na tom sastanku govoriti, prenosi Rojters.

– Mislim da će sastanak, kada se bude dogodio, u velikoj mjeri zavisiti od toga da li možemo postići bilo kakav napredak u okončanju sukoba u Ukrajini – rekao je Rubio.

Takođe je naveo da Tramp želi da zna da li je Rusija ozbiljna u pogledu okončanja sukoba u Ukrajini.

– Predsjednik želi da zna da li su Rusi ozbiljni u namjeri da zaustave sukob, i ako jesu, kakvi su njihovi uslovi. Јedini način da to ustanovimo je da pokrenemo dijalog – rekao je Rubio.

On je dodao da Ukrajinci moraju biti dio tog procesa.

– Rusija ne može da potpiše mir bez pristanka Ukrajine, baš kao što ni mi ne možemo da ukinemo sankcije Moskvi bez Evrope. Svi moraju da budu uključeni – naglasio je Rubio.

O Zelenskom i Trampu

Rubio je rekao i da je Tramp veoma uzrujan zbog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je u srijedu rekao da je američki lider uhvaćen u zamku “mjehura ruskih dezinformacija”.

– Stalo nam je do Ukrajine jer to ima posljedice po naše saveznike i, na kraju krajeva, po svijet. Trebalo bi da pokažu određeni nivo zahvalnosti – istakao je Rubio.

On i američki potpredsjednik DŽej Di Vans razgovarali su sa Zelenskim o eventualnom sporazumu u vezi sa američkim investiranjem u ukrajinske minerale u Minhenu u petak.

Rubio je u intervjuu rekao da su on i Vans tada objasnili Zelenskom da žele zajednički poduhvat sa Ukrajinom, ne zato što pokušavaju da “kradu” od te zemlje, već zato što smatraju da je to zapravo bezbjednosna garancija jer su SAD partner Ukrajine u važnom ekonomskom projektu.

SAD su Ukrajini isporučile vojnu pomoć vrijednu desetine milijardi dolara tokom sukoba i Tramp je rekao da bi američko ulaganje u ukrajinske minerale moglo da osigura da se to Sjedinjenim Državama “isplati”.

– Moramo obezbijediti da nam se to isplati. Takođe, sada imamo i bezuslovni interes u bezbjednosti Ukrajine – rekao je Rubio, istakavši da SAD svakako žele da postignu dogovor sa Kijevim s tim u vezi.

Napomenuo je da ga je uznemirilo kada je Zelenski rekao da je takav dogovor odbacio.

Trampova administracija ponudila je Ukrajini “poboljšani” nacrt sporazuma o mineralima nakon što je predsjednik Volodimir Zelenski razbjesneo američkog predsjednika Donalda Trampa odbijanjem njegove početne ponude, rekli su ukrajinski zvaničnik, američki zvaničnik i tri upućena izvora za Axios.

Neslaganje oko minerala izazvalo je širu krizu u odnosima ove sedmice. Tramp je Zelenskog nazvao diktatorom koji je izabrao rat sa Rusijom, a Zelenski je optužio Trampa da vjeruje u ruske dezinformacije.

Izvori s obje strane sada kažu da je dogovor izgledniji.

“Značajno poboljšanje”
Upućeni izvor rekao je za Axios da je nekoliko saradnika podsticalo Zelenskog da potpiše ažurirani predlog kako bi izbjegao dalji sukob sa Trampom i omogućio američkom predsjedniku da opravda američku podršku Ukrajini.

“Došlo je do značajnog poboljšanja u nedavnom nacrtu i on je u skladu s ukrajinskim zakonom”, rekao je izvor.

Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Volc rekao je juče novinarima da se Zelenski mora “vratiti za sto“ po pitanju minerala.

“Ovo su pregovori. A u pregovorima vi pregovarate. Ukrajina želi da pregovara o mineralima, pa o tome razgovaramo“, rekao je zvaničnik Bijele kuće.

Ukrajina se nalazi na području sa značajnim rezervama rijetkih minerala koji su ključni za najnaprednije tehnologije. Ukupna vrijednost minerala mogla bi se mjeriti bilionima dolara.

Sporazum o mineralima nije izričito povezan ni s kakvim dogovorom kojim bi se okončao rat u Ukrajini, ali su se ta dva pitanja ove sedmice dramatično ispreplela.

Ideja o ekonomskom partnerstvu
Ideju o ekonomskom partnerstvu između Ukrajine i SAD-a prvobitno je iznio Zelenski prošlog septembra, tokom sastanka s Trampom u Njujorku.

Zelenski odbio da potpiše prvu verziju sporazuma

Prošle sedmice, tri sata prije nego što je američki ministar finansija Skot Besent stigao na sastanak sa Zelenskim u Kijevu, američki ambasador predao je nacrt sporazuma o saradnji u rudarenju minerala.

U nacrtu sporazuma stoji da će SAD dobiti 50 odsto minerala, da će sporazum biti u nadležnosti suda u Njujorku te da će ga nadjačati bilo koji drugi trgovinski sporazum Ukrajine, prema dva izvora koja su pročitala izvorni nacrt.

Tokom njihovog sastanka, Besent je rekao Zelenskom da Tramp insistira da ga odmah potpiše. Zelenski je rekao Besentu da ne može potpisati dokument koji je tek dobio.

Ukrajinci su takođe bili razočarani što američki nacrt ne uključuje nikakva bezbjednosna jemstva za Ukrajinu i što im se to nameće u trenutku kada je Ukrajina isključena iz američko-ruskih pregovora o svojoj budućnosti.

Ali, takođe su bili iznenađeni kada je Tramp počeo javno da napada Zelenskog, uključujući i predlog o mineralima.

“Skot Besent je otišao onamo i tretiran je prilično grubo jer su mu u suštini rekli ‘ne'“, rekao je Tramp novinarima u srijedu. “Vratio se praznih ruku. Nisu htjeli da potpišu dokument”, rekao je.

“Činilo se da Zelenski ne radi u dobroj vjeri”
Nekoliko dana kasnije, kada se Zelenski sastao sa potpredsjednikom Vansom i državnim sekretarom Markom Rubiom u Minhenu, oni su mu predstavili manje obavezujući nacrt memoranduma o razumijevanju o iskopavanju minerala, rekao je ukrajinski zvaničnik.

Zelenski je rekao Vansu i Rubiju da ne može potpisati dokument jer takav sporazum, prema ukrajinskom ustavu, mora odobriti parlament.

“To je za nas bila vijest koju nam tim Zelenskog nije rekao prije tog sastanka. Nije se činilo da je to bilo u dobroj vjeri“, rekao je zvaničnik Trampove administracije.

Stav Zelenskog o sporazumu o mineralima bio je pitanje koje je frustriralo Trampa i druge visoke zvaničnike SAD-a te pojačalo tenzije oko sastanka SAD-a i Rusije u Saudijskoj Arabiji, kažu američki i ukrajinski zvaničnici.

“Puno je frustracija. Potpredsjednik Vans bio je jako frustriran napuštajući Minhensku bezbjednosnu konferenciju, povrh toga što je predsjednik frustriran“, rekao je juče Volc za Fox News.

“Moraju ublažiti kritike prema SAD-u“
“Predložili smo da SAD s Ukrajinom ulaže u njenu ekonomiju i prirodne resurse te postane partner u budućnosti Ukrajine. Ovo je najbolje bezbjednosno jemstvo kojem se mogu nadati. Više od još jedne palete municije. Zašto dobijamo kritike? To je neprihvatljivo. Moraju to da ublaže. Pažljivo pogledajte i potpišite ovaj ugovor”, rekao je Volc.

Tramp je u srijedu uveče rekao da pokušava da “oživi” dogovor o mineralima, prenosi Index.hr.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajina spremna da ubrzano radi na postizanju snažnog sporazuma o ulaganjima i sigurnosti sa SAD, ocjenivši da sastanak s američkim izaslanikom Kitom Kelogom “vraća nadu” u uspjeh.

“General Kelog, sastanak koji vraća nadu. Potrebni su nam snažni sporazumi koji će stvarno funkcionirati. Dao sam uputstva da radimo brzo i na vrlo, vrlo ravnopravan način. Detalji sporazuma su važni. Što su detalji bolje razrađeni, to je bolji rezultat”, kazao je Zelenski u svom sinoćnom video obraćanju.

Sastanak s Kelogom održan je dan nakon što su Zelenski i američki predsjednik Donald Tramp razmijenili oštre riječi i u vrijeme kad su započeli američko-ruski pregovori o okončanju trogodišnjeg rata u Ukrajini. Ukrajina nije pozvana na pregovore, prenosi Jutarnji.

Nakon sastanka s Kelogom, Zelenski je na platformi društvenog medija “X” poručio da Ukrajina mora “osigurati da mir bude čvrst i trajan – tako da se Rusija nikada ne može vratiti s ratom”.

“Ukrajina je spremna za snažan, učinkovit investicijski i bezbjednosni sporazum s predsjednikom SAD-a. Predložili smo najbrži i najkonstruktivniji način za postizanje rezultata. Naš tim je spreman raditi 24/7”, naveo je.

Razgovori s Kelogom uslijedili su nakon ukrajinskog odbijanja prvobitnog američkog prijedloga oko izvoza ukrajinskih rijetkih metala.

U svojim komentarima na mreži “X”, Zelenski je takođe rekao da je njegov razgovor s Kelogom bio usredsređen na situaciju na bojnom polju, bezbjednosne garancije koje Ukrajina traži i povratak ratnih zarobljenika, prenosi Telegraf.rs.