Rusija je upozorila da bi mogla da prekine svoje isporuke gasa Zapadu preko gasovoda Sjeverni tok 1.
“U vezi sa neosnovanim optužbama na račun Rusije u vezi sa energetskom krizom u Evropi i nametanjem zabrane Sjevernog toka 2, imamo puno pravo da donesemo odgovarajuću odluku i uvedemo embargo na pumpanje gasa kroz Gasovod Sjeverni tok 1. Ali, za sada nismo donijeli takvu odluku”, rekao je zamjenik premijera Aleksandar Novak.
Vojska Ukrajine je objavila svoje najnovije procjene o ruskoj invaziji rekavši da “neprijatelj nastavlja ofanzivnu operaciju, ali je tempo napredovanja njegovih trupa značajno usporen”, prenosi Index.
Trinaestog dana ruskog napada Glavni štab Oružanih snaga Ukrajine rekao je da od 6 sati po lokalnom vremenu ukrajinski vojnici nastavljaju odbranu u južnom, istočnom i sjevernom sektoru. Glavni grad Kijev i sjeverni grad Černihiv još su u ukrajinskim rukama. Dodaje se kako je protuzračna obrana zemlje uspješno odbijala raketne i zračne napade.
Ukrajinci tvrde kako Rusija sada pribjegava psihološkom ratu i da su stvorene grupe ruskih snaga. Oni su navodno zaduženi za obavljanje zadaća vezanih za “provođenje propagandnog rata” na okupiranim područjima, s ciljem da utiču na lokalno stanovništvo.
Od svih vojnih jedinica u Ukrajini najintrigantnija je bataljun Azov. Radi se o vojnoj jedinici koja je prerasla u ideološko-politički pokret, čija je centralna baza kraj grada Mariupolja, koji leži na obali Azovskog mora. Mariupolj je jedan od gradova koji su najteže stradali u ovoj ruskoj invaziji.
Radi se o desničarskoj vojnoj jedinici sastavljenoj od ultranacionalista, koje se nerijetko optužuje da njeguju neonacizam, a posebno je spominju Rusi kao opravdanje za “denacizaciju” Ukrajine. Jedinica je na svom početku brojila blizu 900 vojnika, a sad prema procjenama broji njih 2.500. Svi su dobrovoljci.
Jedinica Azov ušla je u fokus svjetske javnosti 2014. godine, kad je i osnovana zbog sukoba koji je izbio na istoku Ukrajine između ukrajinskih vojnih i paravojnih formacija na jednoj te proruskih paravojnih formacija samoproglašene Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike na drugoj strani.
Bataljon su osnovali pripadnici desničarskih organizacija, između ostalog članovi organizacije Patrioti Ukrajine i Nacional-socijalističkog saveza Ukrajine, koji je nastao 2008. godine s ciljem uspostave nacional-socijalizma u Ukrajini. Uskoro se bataljon dokazao u vojnom smislu, da bi u novembru postao dio ukrajinske vojske, uprkos brojnim optužbama za ratne zločine, poput mučenja ratnih zarobljenika, piše Index.
Azov je u međuvremenu osnovao i svoje političko krilo, Nacionalni korpus, paravojnu jedinicu nazvanu Nacionalna milicija, Omladinski korpus, a ima i sportski bar, teretane i “društveni centar” poznat kao Kozačka kuća, nedaleko od Majdana. Tijekom kampanje za ukrajinske parlamentarne izbore 2019. godine, stranka Nacionalni korpus je formirala ujedinjenu radikalno-desničarsku partijsku listu s Vladinom inicijativom Jaroša, Desnim sektorom i Svobodom. Ova koalicija je osvojila svega 2,15% glasova na nacionalnoj izbornoj listi i nije uspjela osvojiti niti jedno mjesto Vrhovnoj radi.
Znakovita poruka Čečenima
Prije sedam dana pojavila se snimka, objavljena na zvaničnom Telegam kanalu Nacionalnog korpusa, na kojoj navodni pripadnik Azova umače metke u svinjsku mast. Bila je to poruka Čečenima da u Ukrajini nisu dobrodošli.
“Draga braćo muslimani, kod nas u raj nećete. Nećete smjeti u raj. Idite kući, molimo vas. Ovdje ćete naići na nevolje. Hvala na pažnji, doviđenja”, govori muškarac na snimci. Snimku je preuzela i Al Jazeera, ali nije uspjela provjeriti njezinu autentičnost.
Rusija je pretekla Iran i Siriju i postala zemlja sa najvećim brojem sankcija na svijetu.
Prema podacima stranice za praćenje sankcija Castellum.ai, 2.754 sankcije su već bile na snazi protiv Rusije prije 22. februara ove godine, prenosi BBC.
U danima nakon invazije na Ukrajinu uvedeno je još 2.778 sankcija, čime je ukupan broj porastao na 5.532 – što je više za 3.616 sankcija koje su uvedene Iranu čime je Rusija preuzela neslavno prvo mjesto.
Iza Rusije slijede Iran, Sirija, Sjeverna Koreja, Venecuela, Mijanmar i Kuba.
Sjedinjene Američke Države su izvor najvećeg broja sankcija sa 21 posto, a iza njih su Velika Britanija i Evropska unija sa 18 udjela u sankcijama.
Zemlje širom svijeta pojačale su sankcije Rusiji u pokušaju da izvrše pritisak na Moskvu da zaustavi agresiju na Ukrajinu koja je započela 24. februara.
Uprkos sankcijama i osudama cijelog svijeta, režim Vladimira Putina još ne popušta na terenu, a ni nakon treće runde pregovora zvaničnika Kijeva i Moskve ne nazire se prekid vatre s obzirom na uslove koje obje strane zahtijevaju.
Desio se novi rekordan pad vrijednosti ruske valute u odnosu na dolar.
Sada jedan dolar iznosi 155 rublji, a jasno je da je to posljedica Zapadnih sankcija Rusiji nakon napada ove države na Ukrajinu.
Uoči početka rata jedan dolar je iznosio između 70 i 80 rublji. Od početka ove godine je ruska valuta izgubila 90 posto vrijednosti u odnosu na dolar, prenosi CNN.
Rusi u svakodnevnici osjete devalvaciju domaće valute, odnosno Zapadne sankcije. Mnogi od njih su odlučili da novac povuku iz banaka ili da ga zamijene za dolare. BBC je prošle sedmice prenio izjavu jednog mladog stanovnika Moskve da dolar više nije dostupan, već da je dostupna samo rublja.
Kupovina stranih valuta u Rusiji je sada skuplja za 50 posto ako uopšte i postoji prilika za to. Mnogi su po izbijanju rata u Ukrajini otišli u banke i na bankomate, i to poučeni vrlo lošim iskustvom tokom raspada Sovjetskog Saveza, kada je novac najsigurnije bilo čuvati kod kuće.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da će ostati u kabinetu predsednika u Bankovoj ulici u Kijevu onoliko koliko je potrebno za pobedu u ratu.On je u video poruci ispričao da je pre skoro tri godine, kada je stupio na dužnost, palnirao da preseli Kancelariju predsednika kako bi rasteretio centar Kijeva, prenosi Ukrinform.
“Sada ću reći jedno: ostajem ovde, ostajem u Kijevu, na Bankovoj, ne krijem se i ne plašim se bilo koga”, naveo je Zelenski.
On je optužio Rusiju da je poslala tenkove nakon što je postignut dogovor o humanitarni koridorma.
“Postojao je dogovor o humanitarnim koridorima. Da li je funkcionisao? Ruski tenkovi su radili umesto njih. Čak su minirali put kojim su pristali da prevoze hranu i lekove za ljude i decu do Mariupolja”, rekao je Zelenski, prenosi Unian.
Zelenski još tvrdi da “ruski okupatori čak uništavaju autobuse za evakuaciju ljudi”.
Zelenski je rekao da će Ukrajina insistirati na pregovorima sa Rusijom sve dok ne pronađe način da kaže Ukrajincima kako da dođu do mira.
“Već je održana treća runda pregovora, ja bih rekao treća i konačna, ali mi smo realisti, zato ćemo razgovarati, insistirati na pregovorima dok ne nađemo način da kažemo našim ljudima: ovako ćemo doći do mira”, rekao je Zelenski, prenose RIA Novosti.
Građani BiH će od januara naredne godine u EU moći putovati samo ako prije polaska popune elektronski obrazac i plate jednokratnu naknadu od sedam evra, dok su ove naknade oslobođeni stariji od 70 ili mlađi od 18 godina.
Naime, tada na snagu stupa ETIAS, Evropski sistem za putovanja i autorizaciju, koji je već nekoliko godina u pripremi i više puta je odgađana njegova primjena, ali u EU tvrde da su konačno završeni svi postupci i da sistem može početi da funkcioniše bez smetnje.
Osim što će biti plaćanja taksa od sedam evra, važno je znati da će popunjeni obrazac biti validan tri godine ili do isteka važećeg putnog dokumenta, pa će ga građani morati popunjavati samo jednom u tom periodu.
S obzirom na to da od tada sistem počinje da važi, građani će vjerovatno nekoliko mjeseci ranije moći početi da se prijavljuju jer u nekim slučajevima postupak dobijanja odobrenja za ulazak može da potraje i do mjesec dana.
U Evropskoj komisiji kažu za “Nezavisne novine” da je cilj ovog sistema olakšati putovanje svakome ko nije državljanin EU ili neke od zemalja Evropskog ekonomskog prostora, a za putovanje u EU im ne treba viza. Oni tvrde da će novi sistem ubrzati i prelazak granica jer će granični službenici u sistemu imati sve ključne informacije kada se putnik pojavi na granici.
“Informacije koje prikupljamo će omogućiti da uz pomoć ETIAS-a unaprijed verifikujemo potencijalne bezbjednosne rizike, ilegalne migrante i moguće zaraze, a da pritom u potpunosti poštujemo principe ličnih prava i zaštite informacija”, kažu oni. Ističu da će građanin koji bude htio da putuje u EU morati da popuni online obrazac, a sistem će automatski uporediti podatke s evropskim bazama.
“Odobrenje će u najvećem broju slučajeva biti izdato unutar nekoliko minuta, a u rijetkim slučajevima, kada su potrebne dodatne provjere, izdavanje dozvole može potrajati do 30 dana”, kažu oni.
Inače, ETIAS je samo nastavak, odnosno jačanje sistema prikupljanja informacija o svim osobama koje ulaze u EU, koji je započet uvođenjem biometrijskih pasoša. Podsjećanja radi, kada su građanima BiH ukinute vize 2010. godine, uslov je bio da građani nabave biometrijske pasoše, bez kojih bi i dalje morali podnositi zahtjeve za vize u ambasadama zemalja EU u Sarajevu. S ETIAS-om sistem će u potpunosti biti zaokružen jer će nadležni organi EU povezati podatke biometrijskih pasoša sa novim sistemom.
EU ima bezvizni režim sa 61 državom na svijetu i sve one će, bez izuzetka, morati da popune obrazac. Što se tiče zemalja zapadnog Balkana, one imaju još jedan mehanizam koji im je uvela EU nakon masovnih prijava za azil iz naših zemalja usljed ukidanja viza. Brojni građani iz ovih zemalja su bezvizni režim iskoristili da pređu u EU i onda u nekoj od zemalja podnesu zahtjev za azil za koji su znali da je bezuspješan, ali su period do odluke koristili za dobijanje finansijskih beneficija. Zbog toga je Evropska komisija predložila, a EU usvojila, mehanizam za suspenziju bezviznog režima ako se utvrdi da zemlja korisnica ne čini dovoljno da spriječi svoje državljane da zloupotrebljavaju slobodu putovanja za lažne zahtjeve za azil. Posljednji izvještaj objavljen je u avgustu prošle godine, u kojem je konstatovano da BiH izvršava svoje obaveze, ali da još ima manjkavosti.
BIH EU POTVRDA
Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba rekao je dabas da je njegov sastanak sa ruskim kolegom Sergejem Lavrovom u Turskoj zakazan za 10. mart.
””Ako Lavrov 10. marta stigne u Antaliju, i ja ću otići, sjesti i razgovarati””, rekao je Kuleba na konfernciji za novinare, prenijele su RIA Novosti.
Ranije je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla da je planiran sastanak ministara spoljnih poslova Rusije i Ukrajine, uz učešće turskog ministra spoljnih poslova Mevluta Čavušoglua na marginama diplomatskog sastanka u Antaliji.
Portparol EU Peter Stano ocjenjuje da je situacija u BiH “predmet za brigu” i ponavlja da će EU iskoristiti sve instrumente, uključujući i sankcije, kako bi se prevazišla politička kriza i zaustavili secesionistički koraci u zemlji.
“U ovom trenutku EU je jedinstvena i jasna u pozivu svim akterima u BiH da okončaju političku krizu, da ponovo pokrenu funkcionisanje zemlje i njenih institucija. Mi smo bili vrlo jasni i u osudi svih secesionističkih koraka koji podrivaju jedinstvo suverenitte i teritorjalni integritet BiH”, kaže Stano.
Na pitanje medija da li EU nakon konstatacije da je zabrinuta zbog mogućnosti negativnog uticaja Rusije na bezbjednosnu situaciju u BiH namjerava da uvede sankcije Miloradu Dodiku, Stano je kazao da je odluka o eventualnim sakcijama na zemljama članicama i da se o njoj neće spekulisati sve do donošenja konačne odluke.
Portparol EU još jednom je iz Brisela pozvao sve aktere u BiH da se ponasaju konstruktivno, a u suprotnom ih upozorio na moguće posljedice.
Evropski parlament će sutra tokom plenarnog zasjedanja u Strazburu održati debatu povodom situacije u BiH.
U saopštenju EP navodi se da je situacija u BiH “sve više napeta, uz porast nacionalizma i separatizma koji ugrožavaju mir, stabilnost i integritet zemlje, uključujući i funkcionisanje državnih institucija”.
Savjet EU je nakon rasprave 21. februara poručio da “u EU nema mjesta za podijeljenu BiH”, ali i naglasio da će sankcije biti upotrebljene samo kao “posljednja moguća mjera” u cilju stabilizacije zemlje i državnih institucija.
Evropski parlament će na današnjoj sjednici ponovo raspravljati o situaciji u BiH, a neki poslanici predlažu da se protiv Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva, uvedu sankcije.
Napomene radi, Evropski parlament nema nikakve nadležnosti kada su sankcije u pitanju, već je to nadležnost Savjeta EU i Evropske komisije, međutim glasanje u EP može indirektno uticati na raspoloženje među državama članicama.
Podsjećanja radi, na posljednjem sastanku ministara spoljnih poslova EU na kojem je raspravljano o situaciji u BiH, ostavljena je mogućnost da EU uvede sankcije, međutim Mađarska je idalje protiv.
Zasada je najavljena suspenzija IPA sredstava za RS dok se predstavnici RS u potpunosti ne vrate u institucije BiH.
Kako prenosi RTRS, Predstavištvo RS u Briselu je uputilo pismo evroparlamentarcima, a Marko Đuragić, šef Predstavništva, je rekao da postoji dosta dezinformacija u medijima i u izjavama raznih političkih aktera u samoj EU, prema kojim je navodno RS destabilizujući faktor, njeni političari žele secesiju i ne dozvoljavaju BiH dalji evropski put.
“Naša obaveza pred svaki bitan sastanak jeste da pošaljemo poruke koje su odraz stvarnog stanja i pozicija RS na trenutne političke procese u BiH”, naglasio je Đuragić.