VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • “Pandemija u Evropi nije završena”

    “Pandemija u Evropi nije završena”

    Pandemija kovid-19 nije završena, a planirana kampanja vakcinacije tokom sezone gripa je ključ za borbu protiv ove bolesti, izjavio je glavni zvaničnik Evropske agencije za lijekove (EMA) nadležan za zdravstvo Stefen Tirstrup.

    “Mi u Evropi i dalje smatramo da pandemija traje i da je važno da se članice EU pripreme za davanje vakcina, naročito adaptiranih vakcina, radi sprečavanja daljeg širenja ove bolesti u Evropi”, rekao je Tirstrup na konferenciji za medije.

    Predsjednik SAD Džozef Bajden izjavio je u nedjelju da je “pandemija završena”.

  • Kremlj objavio transkript razgovora Putina i Dodika

    Kremlj objavio transkript razgovora Putina i Dodika

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik sastao se danas u Moskvi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

    Kremlj je objavio transkript razgovora.

    Sastanak sa članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradom Dodikom

    Vladimir Putin: Јoš jednom želio bih reći ono od čega sam počeo: slijede vam izbori i želim vam uspjeh. Nadam se da će tako i biti, nakon rezultata glasanja, da će se pozicija patriotskih snaga učvrstiti, a što će nam omogućiti da dalje razvijamo plodnu i obostrano korisnu saradnju.

    Milorad Dodik: Hvala vam puno, gospodine predsjedniče, na lijepim željama. Hvala vam što ste me pozvali da budem danas ovdje, ovo je već drugi sastanak ove godine.

    Želim da Vam prenesem pozdrave mog naroda, iz Republike Srpske, zahvalnost na pažnji i podršci koju nam pružate na multilateralnom nivou, prije svega u Savjetu bezbednosti UN, za razumijevanje konkretnih okolnosti u kojima radimo, Vaše opredijeljenost za očuvanje Dejtonskog sporazuma, koji još uvijek čuva Bosnu i Hercegovinu. S druge strane, imamo i one koji žele da budu sredstvo promjene pravila, promjene međunarodnog sistema, a sada je bilo veoma važno da imamo prijatelje koji razumiju našu specifičnu situaciju.

    Sada imamo izbore, oni će biti 2. oktobra. Kandidujem se za predsjednika Republike Srpske, sada sam u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Uvjeren sam da ćemo imati dobar rezultat, sve ankete govore da ovdje neće biti problema i nadamo se da će rezultat biti dobar.

    Želim da kažem da je naš susret za mene uvijek veoma važan događaj. Ranije smo razgovarali o nekim temama. Želim da kažem da sam i dalje posvećen realizaciji naše saradnje, što je za nas veoma važno, jer smo mala zajednica, a činjenica je da mi, što je najvažnije, održavamo kontakt sa vama, to je ono što jača naše pozicije.

    Prije nekoliko dana – htio bih vam reći, doslovno se pohvaliti – imali smo priliku omogućiti da Bosna i Hercegovina odigra prijateljsku utakmicu sa vašom fudbalskom reprezentacijom u Sankt Peterburgu 19. novembra.

    Naši ljudi su osigurali ovu odluku za fudbalsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine, nadamo se da ćemo zadržati ovaj datum, 19. novembar, iako jedan dio Bosne i Hercegovine to ne želi. U svakom slučaju, mi smo to uradili – u okolnostima u kojima se nalazimo.

    Vladimir Putin: Sport treba da ujedinjuje, a ne da dijeli ljude, pa se nadam da će sportski događaj, uključujući i ovaj koji ste pomenuli, odigrati svoju ulogu u razvoju sporta i odnosima među ljudima.

    Želim još jednom da podvučem: poznajemo vas kao prijatelja naše zemlje. Drago mi je što vas vidim i imam priliku da sa vama razgovaram o situaciji u regionu i našim bilateralnim odnosima.

  • Putin poželio Dodiku uspjeh na izborima – to će jačati našu saradnju

    Putin poželio Dodiku uspjeh na izborima – to će jačati našu saradnju

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku na sastanku u Moskvi da se nada da će jačati patriotske snage u Republici Srpskoj. Dodiku je poželio uspjeh na izborima, poručivši da će to jačati saradnju Republike Srpske i Rusije.

    Dodik je rekao Putinu da njegova privrženost Dejtonskom sporazumu čuva Republiku Srpsku.

    • Za nas je uvijek važno da imamo prijatelje kao Vi. Tačno je, imamo izbore ja sam se kandidovao za predsjednika Repubike Srpske, sve ankete govore da tu neće biti problema. Nadamo se dobrom rezultatu – rekao je Dodik.

    On je istakao da se raduje susretima sa ruskim predsjednikom.

    • Činjenica da s vama održavamo komunikaciju jača našu poziciju. Prije nekoliko dana obezbijedili smo da reprezentacija BiH igra utakmicu sa Rusijom, posebno sam ponosan što će se to desiti, iako dio zemlje nije bio za to – naveo je Dodik.

    Putin je istakao da sport treba da objedinjuje ljude, a ne da dijeli.

    • Zato je to važno – rekao je on.
  • Najmanje dvije žrtve zemljotresa u Meksiku, više objekata oštećeno

    Najmanje dvije žrtve zemljotresa u Meksiku, više objekata oštećeno

    Najmanje dvije osobe su poginule u zemljotresu magnitude 7,6 stepeni po Rihteru koji je pogodio zapadni Meksiko, više objekata je oštećeno, a u mnogim područjima nema struje.

    Dvije osobe poginule su u pacifičkoj luci Manzaniljo, rekli su zvaničnici. Jedna osoba je stradala kada se na nju srušila fasada robne kuće, a druga kada se srušio krov tržnog centra.

    Takođe, pričinjena je šteta na nekoliko bolnica u zapadnoj državi Mičoakan. Vlada je saopštila da je jedna osoba zadobila povrede od razbijenog stakla na prozorima na jednoj od bolnica.

    Zemljotres je sinoć pogodio područje nedaleko od zapadne obale Meksika u graničnoj oblasti dvije države Mičoakan i Kolima, saopštio je američki Zavod za geološka istraživanja (USGS).

    USGS je ranije saopštio da je potres bio magnitude 7,5 stepeni, što je kasnije korigovano, sa epicentrom u moru kod mjesta La Plasita de Morelos na zapadu Meksika, u državi Mičoakan.

    Epicentar je bio relativno plitak na samo 15 kilometara dubine što uvećava razornu moć potresa.

    Zgrade u Meksiko Sitiju zatresle su se od potresa, a stanovnici su istrčali na ulice.

    Američki Centar za upozorenje na cunami izdao je upozorenje za priobalne oblasti da je moguće formiranje velikog talasa visine od jednog do tri metra.

  • Evropska politička zajednica postaje realnost

    Evropska politička zajednica postaje realnost

    Češka će tokom samita evropskih lidera početkom oktobra u okviru svog predsjedavanja EU pozvati i zemlje koje je Emanuel Makron, predsjednik Francuske, prije nekoliko mjeseci pozvao da budu dio evropske političke zajednice.

    Ovo će biti prvi put da će lideri zemalja članica EU i lideri ostalih evropskih zemalja održati zajednički samit, što znači da je Makronova ideja dobila širu podršku u okviru EU.

    Makron je predložio da EU i zemlje Evrope koje nisu članice bloka, a žele da postanu dio EU, formiraju evropsku političku zajednicu kao format koji bi doveo do zbližavanja ovih zemalja prije formalnog članstva.

    Kada je Makron predložio ovu ideju, činilo se da bi ovaj novi format mogao biti zamjena za punopravno članstvo ovih zemalja, što je izazvalo određenu skepsu u Njemačkoj, koja se u posljednje vrijeme zalaže za punopravno članstvo u EU svih zemalja, uključujući i zapadni Balkan.

    Makron već duže vrijeme predlaže da se prvo izvrši reforma unutar EU, kako bi se olakšalo njeno funkcionisanje, a da se tek onda pokrene razgovor o proširenju EU.

    Međutim i Olaf Šolc, njemački kancelar, prije nekoliko dana je pozitivno govorio o evropskoj političkoj zajednici, što može da znači da su Francuska i Njemačka, dvije najuticajnije zemlje EU, iza kulisa postigle dogovor.

    Da je do dogovora došlo, može da sugeriše i Šolcova izjava od prije nekoliko dana u Pragu, da bi proširenje EU na zemlje zapadnog Balkana moglo da sačeka reformu unutar EU.

    Šolc se u tom govoru ponovo založio za proširenje EU na zemlje zapadnog Balkana, ali i zemlje istočnog susjedstva, međutim jasno je to doveo u vezu s potrebom reforme EU. Kako smo već pisali, Šolc je u Pragu rekao da su zemlje kandidatkinje obavezne da ispune kriterijume za pristupanje EU, da će ih EU podržati, ali da EU prvo mora biti osposobljena da primi nove članice.

    “Tamo gdje nam danas treba jednoglasna odluka, sa svakim novim proširenjem raste rizik da jedna zemlja spriječi sve ostale da ostvare napredak. Svako ko to ne vidi, negira evropsku realnost. Zato sam predložio da u zajedničkoj spoljnoj politici, ali i u drugim oblastima kao što je poreska politika, postepeno idemo ka principu odlučivanja većine”, rekao je Šolc. Važno je takođe napomenuti da je Šolcov prijedlog o poreskoj politici ustupak Češkoj i Poljskoj, koje se opiru reformi EU, ali se zalažu za poresku reformu, jer smatraju da će to ići njima u korist. Ovaj važan ustupak je poziv ovim zemljama da prihvate potrebu da EU treba da se reformiše.

    Šolc ističe da nereformisana EU ne može funkcionisati ako dođe do proširenja, što je takođe upozorenje zemljama centralne Evrope, koje su veliki pobornici primanja novih članica u EU.

    “Komisija sa 30 ili 36 komesara došla bi do krajnjih granica mogućnosti da normalno funkcioniše. Ako ostanemo pri tome da svaki komesar bude zadužen za jednu oblast, onda se ozbiljno približavamo kafkijanskim apsurdima”, rekao je Šolc.

    Ukoliko je ova analiza tačna, to znači da je proširenje uslovljeno reformom unutar EU, a to onda otvara prostor da sve zemlje, i one koje su za hitno proširenje i one koje su prema tome skeptične, prihvate uspostavljanje evropske političke zajednice kao međukorak do punopravnog članstva, koje bi nastupilo nakon reforme EU.

    Kako je saopšteno od strane češkog predsjedavanja EU, Češka planira da pozove predstavnike Izraela, Ujedinjenog Kraljevstva i država zapadnog Balkana.

    Naglašeno je da Vlada Češke i Šarl Mišel, predsjednik Evropskog savjeta, upravo finaliziraju spisak svih učesnica.

    Očekuje se da će se članovi šire evropske političke zajednice sastati u Praškom zamku dan ranije, a očekuje se da će se ova platforma redovno sastajati u budućnosti.

  • Erdoan: Putin spreman da okonča sukob u Ukrajini što je prije moguće

    Erdoan: Putin spreman da okonča sukob u Ukrajini što je prije moguće

    Ruski predsjednik Vladimir Putin spreman je da okonča sukob u Ukrajini što je prije moguće, rekao je turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan mreži PBS.

    Na pitanje kada vidi kraj sukoba Erdoan je rekao da će tu biti najvažniji stav Rusije.

    On je dodao da je u Uzbekistanu razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i da je ruski lider pokazao da je spreman da okonča sukob što je prije moguće, prenio je TASS.

    Erdogan je rekao da je situacija sada problematična, ali da misli da će biti preduzeti veoma značajni koraci naprijed.

    “Mi želimo da vidimo kraj sukoba i uspostavljanje mira”, rekao je Erdoan.

    On kaže i da ne gubi nadu da će organizovati sastanak Putina i ukrajinskog lidera Vladimira Zelenskog.

  • Erdogan: EU nas drži na čekanju 52 godine, a onda se pitaju što se sastajemo s drugim državama

    Erdogan: EU nas drži na čekanju 52 godine, a onda se pitaju što se sastajemo s drugim državama

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan u intervjuu za PBS osvrnuo se na rat u Ukrajini, ali i na nedavno održani sastanak Šangajske organizacije za saradnju na kojem je učestvovala i Turska.

    Na pitanje da li trenutno, uzevši u obzir kontraofanzivu Ukrajinaca, ova država ima prednost u ratu, turski predsjednik je odgovorio kako se u ovom ratu ne može svrstavati niti na jednu stranu.

    “Kao vođa, nisam zadovoljan što razmatram ovo pitanje. Sve što želimo jeste da okončamo ovaj rat. Ljudi umiru, a na kraju dana niko neće pobijediti. U Uzbekistanu sam se sastao s predsjednikom Putinom i imali smo veoma opsežne razgovore. Zapravo, dokazao mi je da je voljan da ovo okonča što je prije moguće. To je bio moj utisak. Mislim da ćemo napraviti značajan korak naprijed”, rekao je Erdogan.

    Nakon toga, Erdogan se osvrnuo i na pitanje da li je u interesu ruskog naroda i ubijanje stotina civila u Ukrajini.

    “Ne ginu samo Ukrajinci, već ima žrtava i na ruskoj strani. Činjenica jeste da su izvršili invaziju, ali prije izbijanja ovog sukoba dogodilo se mnogo stvari. UN mora donijeti zaključke što je prije moguće, nakon toga moći ćemo iznijeti svoj stav”, naglasio je.

    Tokom razgovora, Erdogan je govorio i o tome da li će Švedskoj i Finskoj dozvoliti ulazak u NATO te da li ove države imaju namjeru ispuniti turske zahtjeve.

    “Švedska je bila kolijevka terorizma, a teroristi su se infiltrirali sve do parlamenta. U Stockholmu vidimo da oni stalno demonstriraju. Finsk, s druge strane nije kao Švedska. Oni su smireniji i imaju kontrolu nad razvojem događaja”, rekao je turski predsjednik.

    Na kraju, Erdogan je komentirao i posjetu turske delegacije Šangajskoj organizaciji za saradnju što je izazvalo velike kritike Brisela.

    “Evropska unija nas zadržava 52 godine, ne dozvoljava nam se da se približimo, a onda se pitaju zašto se sastajemo s jednima ili drugima”, zaključio je Erdogan, prenose RIA Novosti.

  • Lugansk i Donjeck za hitno pridruživanje Rusiji

    Predsjednik Donjecke Narodne Republike Denis Pušilin pozvao je lidera Luganska da udruže snage s ciljem pripreme za referendum o pridruženju Rusiji.
    On je u telefonskom razgovoru poručio lideru Luganske Narodne Republike Leonidu Pasečniku da “naša djela treba da budu sinhronizovana”, objavljeno je na društvenim mrežama, prenio je Rojters.

    Javna komora Donjecke Narodne Republike uputila je zahtjev lideru DNR Denisu Pušilinu da hitno bude održan referendum o prijemu republike u sastav Ruske Federacije, prenose ruski mediji.

    O ovom zahtjevu saopštio je predsjedavajući Javne komore DNR Aleksandar Kofman.

    “Vrijeme je da se izbriše nepostojeća granica između naših država, koja je odavno izbrisana u našim srcima, i da održimo referendum o prisajedinjenju DNR Ruskoj Federaciji. U vezi sa gore navedenim, molim šefa republike Denisa Pušilina i Narodni savjet DNR da donesu odgovarajuću istorijsku odluku o hitnom održavanju referenduma”, rekao je Kofman.

    Kofman je na sjednici komore izjavio da je Javna komora DNR jednoglasno glasala za zahtjev šefu republike Denisu Pušilinu da hitno bude održan referendum o pridruživanju Ruskoj Federaciji.

    “Želimo granicu između nas i Ukrajine. Želimo da ponovo postanemo dio velike matice – Rusije. Narod Donbasa to zaslužuje. U vezi sa svim navedenim, pitam šefa Donjecke Narodne Republike Denisa Pušilina i Narodni savjet DNR da donese odgovarajuću istorijsku odluku o održavanju referenduma”, rekao je Kofman.

    Svi članovi Javne komore jednoglasno su podržali ovaj zahtjev.

    Ranije je saopšteno da se Javna komora Luganske Narodne Republika obratila svom lideru LNR Leonidu Pasečniku i Narodnom savjetu LNR sa inicijativ

  • SAD priznale: Iznosili biomaterijal iz Ukrajine

    SAD priznale: Iznosili biomaterijal iz Ukrajine

    Američka delegacija u Ženevi priznala je da su u Ukrajini vršena biološka istraživanja na siromašnim građanima i pacijentima u psihijatrijskim bolnicama.

    To je izjavio danas načelnik snaga za radijacijsku, hemijsku i biološku zaštitu oružanih snaga Rusije general-potpukovnik Igor Kirilov.”Objašnjenja Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine u vezi sa uklanjanjem sojeva i biomaterijala ukrajinskih građana i poštovanjem etičkih standarda prilikom sprovođenja istraživanja na građanima sa niskim primanjima, kao i na jednoj od najugroženijih kategorija stanovništva – pacijenatima u psihijatrijskim bolnicama, izgledala su krajnje neubedljivo”, rekao je Kirilov na brifingu posle konsultativnog sastanka država-potpisnica Konvencije o zabrani biološkog i toksičnog oružja u Ženevi, preneo je portal Sputnjik.

    Prema njegovim rečima “američka delegacija je priznala takve činjenice” ogradivši se da je slanje uzoraka patogenih biomaterijala u SAD “bilo retkost”.

    U saopštenju ministarstva odbrane Ruske Federacije se navodi da je delegacija ministarstva predstavila u Ženevi materijalne dokaze o vojno-biološkim aktivnostima SAD u Ukrajini i da “nijedna delegacija nije posumnjala u njihovu autentičnost”.

    “Učesnicima sastanka predate su kopije dokumenata koje je prethodno objavilo ministarstvo odbrane Rusije, kao i materijalni dokazi koji potvrđuju sprovođenje vojno-bioloških programa na teritoriji Ukrajine”, navodi se u sopštenju.

    Kako je rekao general Kirilov, predstavnici Ukrajine ignorisali su pitanja o skladištenju opasnih bioloških agenasa u Institutu za borbu protiv kuge “Mečnikov”.

    Ruski general je upozorio da se “u Institutu Mečnikov opasni biomaterijali skladište u stepeništima, bez validnog sistema za kontrolu pristupa patogenim mikroorganizmima”.

    Kirilov tvrdi da SAD jačaju svoj vojno-biološki potencijal izgradnjom laboratorija u stranim državama i prikupljanjem sojeva posebno opasnih mikroorganizama pod maskom člana Deset Konvencije o zabrani biološkog i toksičnog oružja koji se odnosi na međunarodnu saradnju i razmenu informacija u miroljubive svrhe.

  • Sahranjena kraljica Elizabeta II

    Sahranjena kraljica Elizabeta II

    Kraljica Elizabeta II, koja je preminula 8. septembra u 96. godini, sahranjena je večeras u dvorcu Vindzor.

    Ona je sahranjena kraj supruga Filipa, koji je preminuo prošle godine.

    “Kraljica je pokopana zajedno s vojvodom od Edinburga u Memorijalnoj kapeli kralja Džordža VI”, stoji u saopštenju kraljevske porodice.

    Ona je sahranjena u pristustvu kraljevske porodice i više od 2.000 gostiju. Državna sahrana počela je u 12 sati u Vestminsterskoj opatiji i trajala je oko sat vremena. Njen kovčeg se prethodnih dana nalazio u Vestminster holu, gdje su hiljade i hiljade ljudi satima čekali u redu kako bi joj odali počast.

    Prije sahrane, crkveno zvono se oglašavalo na svaki minut i tako 96 puta, koliko je živjela Elizabeta.

    Svetski lideri i poznate ličnosti okupili su se u crkvi iz 13. vijeka, a kraljevska pratnja je vodila pogrebnu povorku iza Elizabetinog kovčega.