VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Moskva reagovala na potez Prištine

    Moskva reagovala na potez Prištine

    Proglašenje ruskog zvaničnika u Unmiku za personu non grata od strane vlasti u Prištini predstavlja provokaciju, saopštila je ambasada Rusije u Srbiji.

    Kako se navodi, 31. decembra “takozvane vlasti” Kosova zvanično su objavile da “proglašavaju za personu non grata” službenika Misije privremene uprave UN na Kosovu (Unmik), koji je državljanin Rusije, zbog navodne aktivnosti koja je nespojiva sa diplomatskim statusom.

    “Smatramo ovu ‘odluku’ Prištine još jednom antiruskom i anti-UN provokacijom koja je preduzeta kako bi se pridobila naklonost zapadnih mentora. Polazimo od toga da u skladu sa međunarodnim pravom i rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti UN, koja je ključna za rešenje kosovskog pitanja, ona nema nikakve pravne posledice”, navodi ruska ambasada.

    Ruske diplomate računaju na to da će Unmik oštro i nedvosmisleno osuditi ispad vlasti kosovskih Albanaca. Takođe, pozvali su administraciju UN u regionu da u potpunosti osigura bezbednost njenih ruskih službenika.

    Ranije je ministarka spoljnih poslova privremenih institucija u Prištini, Donika Gervala Švarc proglasila ruskog zvaničnika u Unmiku za personu non grata.

    Gervala Švarc ocenila je u svojoj objavi na Tviteru da Priština stoji uz svoje saveznike u delovanju protiv “zlonamernih akcija koje ugrožavaju nacionalnu bezbednost i ustavni poredak tzv. Kosova”.

  • Dokumenti CIA potvrđuju: Berger predlagao referendum o otcjepljenju Srpske

    Dokumenti CIA potvrđuju: Berger predlagao referendum o otcjepljenju Srpske

    Amerika je ozbiljno razmišljala da dozvoli Republici Srpskoj referendum o otcjepljenju dvije do tri godine nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma i ponudi stvaranja konfederacije Srpske sa Jugoslavijom kako bi obezbijedila završetak rata u BiH prije 1996. godine i američkih izbora.

    Ovo je navedeno u dokumentu od 20. jula 1995. godine koji je Sendi Berger, savjetnik za nacionalnu bezbjednost tadašnjeg predsjednika SAD Bila Klintona, poslao državnom sekretaru Medlin Olbrajt i ostalim najvišim zvaničnicima Klintonove administracije o prijedlozima kako okončati konflikt.

    U dokumentu pod nazivom “Izlazna strategija za BiH” navedena su dva moguća scenarija za završetak rata. Prvi scenario se odnosi na brzi završetak konflikta i mirovni sporazum do kraja 1995. godine, a drugi predviđa mogućnost nastavka rata u 1996. godini, ukoliko sukobljene strane ne pristanu na dogovor u 1995.

    Berger u dokumentu upozorava da je za SAD bolje konflikt završiti prije američkih predsjedničkih izbora 1996. godine.

    “Za nas je bolje suočiti se s ovim pitanjima ove godine nego da se bavimo operacijom povlačenja NATO-a tokom izborne kampanje, jer će stranke imati snažniju potrebu da nas ili pokušaju obrukati ili da nas uvuku u sukob. Odmah treba da počnemo konsultacije s našim saveznicima na našu strategiju poslije povlačenja”, napisao je Berger.

    Berger je jasno upozorio da je za Ameriku bolje rat završiti u 1995. godini, ali da je svjestan da srpskoj strani to ne odgovara jer je još bila vojno jača od bošnjačko-hrvatskih snaga, pa je u devet tačaka predložio kako da administracija Srbima ponudi ozbiljne ustupke.

    Ukoliko Srbi ne bi pristali na podjelu 49:51 odsto, Berger je predvidio mogućnost da Bošnjaci prihvate manje od 51 odsto u zamjenu za nešto kvalitetniju teritoriju.

    U četvrtoj tački je ponuda Srbima za veliku autonomiju srpskih područja i obimne specijalne i paralelne veze sa Srbijom.

    “Ako bude neophodno, treba da pritisnemo Bošnjake da dozvole Srbima sprovođenje referenduma nakon dvije do tri godine, kao što smo se složili u paketu iz 1993. godine. Naša argumentacija bi bila da, ako Bošnjaci ne mogu ubijediti srpsku populaciju da je njihova budućnost u reintegraciji, nema svrhe blokirati mirno razdvajanje po uzoru na čehoslovački model”, navodi se u dokumentu.

    Srpski član Predsjedništva BiH prije dva dana je podsjetio da je nekadašnji savjetnik za nacionalnu bezbjednost Sandi Berger tokom rata predlagao da se Srbima u BiH omogući referendum o otcjepljenju.

    Dodik je naveo da je Berger, koji je bio veoma autoritativan čovjek, drugi čovjek, jači od Medlin Olbrajt tada, jasno rekao da “pošto muslimani ne mogu da uvjere Srbe da tamo ostanu, treba im dati rok od tri godine nakon kojeg mogu da sprovedu referendum”.

  • Detalji razgovora Putina i Bidena: Ako se problemi ne riješe mirnim putem, slijede posljedice

    Predsjednik SAD-a Joe Biden i lider Ruske Federacije Vladimir Putin obavili su sinoć, u 23:30 po moskovskom vremenu, telefonski razgovor, a fokus sastanka bio je na Ukrajini i rješavanju problema na istoku ove zemlje.

    Iako je saopćeno kako se detalji sastanka neće predočiti javnosti, Bijela kuća i Kremlj su ipak izašli s određenim detaljima te su naveli osnovne poruke koje su Biden i Putin uputili jedan drugome.
    Ruski savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov rekao je novinarima nakon sastanka kako je Putin zadovoljan tokom razgovora te da je naglasio kako je 50-minutni poziv stvorio dobru pozadinu za buduće razgovore.

    Također, naglašeno je kako je Putin odmah reagovao na Bidenova upozorenja da će zapadne zemlje uvesti velike ekonomske i vojne sankcije Rusiji ukoliko dođe do daljnje eskalacije nasilja na granici s Ukrajinom.


    “Naš predsjednik je na to odmah odgovorio te je poručio Bidenu da ako Zapad krene u uvođenje novih sankcija, to će značiti potpuni prekid odnosa između naših zemalja i dovest će do najozbiljnije štete koja se može nanijeti odnosima Rusije sa Zapadom. Bilo je mnogo grešaka proteklih 30 godina i poželjno je da se u ovoj situaciji više ne prave”, rekao je Ušakov, prenoseći Putinove riječi.

    S druge strane, jedan od visokih američkih zvaničnika obratio se javnosti u SAD-u nakon sastanka te je iznio određena razmišljanja predsjednika Bidena nakon sastanka. Bijela kuća je objavila govor zvaničnika, ali interesantno, traženo je da on ostane anoniman.

    “Predsjednik Biden je iznio dva aspekta američkog pristupa koji će se koristiti, u zavisnosti od ruskih akcija, u narednom periodu. Jedan je put diplomatije koji vodi ka deeskalaciji situacije, a drugi je put više fokusiran na odvraćanje i uključivao bi ozbiljne posljedice ako Rusija odluči da izvrši invaziju na Ukrajinu. Ti troškovi uključuju ekonomske sankcije, povećavanje NATO snaga u savezničkim zemljama i dodatnu pomoć Ukrajini kako bi joj se omogućilo da dalje brani sebe i svoju teritoriju”, navedeno je.

    Također, zvaničnici Bijele kuće su pojasnili kako su dogovoreni i detalji rusko-američkog sastanka sredinom januara.

    “Lideri su se složili u vezi s redoslijedom dijaloga koji će početi 9. i 10. januara u Ženevi. Nakon toga uslijedit će razgovor Vijeća NATO-a i Rusije 12. januara i sastanak s OSCE-om 13. januara. Obojica su govorili o važnosti pragmatične diplomatije koja će biti orijentirana na rezultate. Obojica lidera su priznala da će vjerovatno postojati oblasti u kojima bismo mogli ostvariti značajan napredak te da će predstojeći razgovori odrediti konture tih oblasti. To je diplomatija i eto čemu služe pregovori”, saopćeno je iz Washingtona.

  • „Sjeverni tok 2“ završen, Rusija spremna da poveća isporuku gasa

    „Sjeverni tok 2“ završen, Rusija spremna da poveća isporuku gasa

    „Sjeverni tok 2“ u potpunosti je spreman za eksploataciju, a čeka se još sertifikacija u Njemačkoj. Očekuje se da će ovaj gasovod doprinijeti stabilizaciji situacije na evropskom tržištu i sniženju cijena gasa u Evropi, koje su posljednjih mjeseci vrtoglavo skočile.
    Potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak precizirao je da maksimalni rok za završetak sertifikacije gasovoda kraj prvog polugodišta 2022. godine, ali je istovremeno napomenuo da, ako to žele evropske kolege, isporuke mogu da počnu i prije sredine godine. Rusija je sada u mogućnosti da poveća izvoz gasa u Evropu i to za 55 milijardi kubnih metara, koliko će gasa teći ovim gasovodom koji polazi od obale Rusije preko Baltičkog mora do Njemačke.

    Ruski ekspert Aleksandar Dudčak ocjenjuje da trenutna gasna kriza u Evropi jasno pokazuje potrebu za „Sjevernim tokom 2“.

    „Da je ‘Sjeverni tok 2’ ranije pušten, Evropa vjerovatno ne bi imala toliko problema sa gasom, a cijene bi bile niže. Time se osigurava energetska bezbjednost Evrope, s obzirom na to da Amerikanci donedavno nisu žurili da priteknu u pomoć i slali su svoje tankere sa tečnim prirodnim gasom u Aziju, kao i skoro svi drugi dobavljači LNG“, rekao je Dudčak za Sputnjik.

    Prema njegovim riječima, nesposobnost zelene energije da se izbori sa trenutnom situacijom potvrdila je da je prerano govoriti o „skorom kraju ere fosilnih goriva”.

    „Priče o hitnom prelasku na zelenu energiju ispostavile su se kao bajke, pa je potrebno unaprijediti tehnologije korišćenja fosilnih goriva, povećati njihovu efikasnost, a ne treba očekivati da će sve probleme rješavati vjetrenjače ili druge tehnologije koje još nisu do kraja razrađene“, kaže Dudčak.

    „Sjeverni tok 2“ u interesu Njemačke
    Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok iz redova Zelenih izjavila je da „Sjeverni tok 2“ igra veliku geostratešku ulogu i da se stoga ne može smatrati komercijalnim projektom. Time je ukazala na svoje neslaganje sa stavom novog njemačkog kancelara Olafa Šolca, koji smatra da proces sertifikacije „Sjevernog toka 2“ ne bi trebalo da ima političku konotaciju, uz napomenu da je novi gasovod zajednički ekonomski projekat Rusije i Njemačke. Takva protivrječnost ukazuje na krizu u Njemačkoj vladi.

    Međutim, eksperti smatraju da iako neki njemački zvaničnici istupaju protiv ovog gasovoda, neće moći da odbiju sertifikaciju, a to i ne žele, jer „Sjeverni tok 2“ Njemačkoj donosi ozbiljnu korist i u ekonomskom planu, pošto će zarađivati od tranzita ruskog gasa preko njene teritorije, a takođe i u političkom planu, jer dobija status gasnog čvorišta.

    Eventualno odlaganje sertifikacije gasovoda „Sjeverni tok 2“ išlo bi na štetu evropskim potrošačima, koji bi morali u tom slučaju da više plaćaju za ruski gas.

    Ima čak i prognoza njemačkih stručnjaka da bi u slučaju blokiranja projekta „Sjeverni tok 2“, Njemačka mogla da se suoči sa prekidima u snabdijevanju električnom energijom zbog nedovoljnih isporuka gasa iz Rusije. Oni takođe podsećaju da je Rusija ispunjavala svoje obaveze prema kupcima gasa na Zapadu čak i tokom Hladnog rata dok je bila u sastavu Sovjetskog Saveza.

    „Sertifikaciono tijelo živi svoj život, a privreda živi svoj, birokrate u ovoj situaciji ne mare za probleme privrede. Osim toga, ne može se isključiti da iza odluke o odlaganju sertifikacije stoji velika politika. Veoma je teško predvidjeti rokove. I njemački kancelar i predstavnici regulatora rekli su da konačnu sertifikaciju ‘Sjevernog toka 2’ ne treba očekivati prije druge polovine 2022. Znajući za inertnost briselske birokratije, teško da se može očekivati da to prije tog navedenog roka sertifikacija bude završena…“, smatra ruski ekspert Aleksandar Kamkin.

    Međutim, neki analitičari ocjenjuju da bi Evropljani, ipak, mogli da puste u rad „Sjeverni tok 2“ prije roka ukoliko dođe do prekida u toku grejne sezone u Evropi.

    Podsećanja radi, njemačka Savezna mrežna agencija u novembru je privremeno suspendovala sertifikaciju „Sjevernog toka 2“, jer operater gasovoda, „Gaspromova“ ćerka-firma, „Sjeverni tok 2 AG“ sa sjedištem u Švajcarskoj mora da registruje filijalu u Njemačkoj. Dok se to ne učini, proces sertifikacije će biti zamrznut.
    Da bi gasovod bio pušten u rad, operater „Sjevernog toka 2“ mora da dobije „zeleno svjetlo“ te njemačke agencije i uskladi sve sa evropskim energetskim zakonodavstvom, a prema direktivi Evropske unije, firma koja transportuje gas i firma koja nudi gas moraju biti striktno razdvojene.

    Političke igre protiv „Gasproma“ će se urušiti
    Ruski analitičari konstatuju da je „Sjeverni tok 2“ natjerao SAD i Ukrajinu da kapituliraju. Američki predsjednik Džozef Bajden odobrio je budžet za odbranu zemlje za iduću godinu u iznosu od 768 milijardi dolara, koji predviđa sredstva za obuzdavanje Rusije, ali bez sankcija gasovodu „Sjeverni tok 2“. Bajden smatra da bi uvođenje sankcija u fazi kada je gasovod skoro završen bilo „kontraproduktivno“, a eksperti ocjenjuju da je Vašington odustao od pooštravanja sankcija kako ne bi pokvario odnose sa njemačkim saveznicima.

    U svakom slučaju, puštanje u rad „Sjevernog toka 2“, čija je ruta za dvije hiljade kilometara kraća od alternativne rute kroz teritoriju Ukrajine, uticaće na cijenu gasa na tržištu, kao i na privredu i potrošače onih zemalja koji troše ruski gas, između ostalog i zato što će cijena transporta samim tim biti znatno niža.

    To će se odraziti i na smanjenje cijena gasa za Ukrajinu koja iz političkih razloga odbija da direktno kupuje ruski gas od Moskve, nego isti taj ruski gas nabavlja sa evropskog tržišta i na taj način ga višestruko pretplaćuje, plaćajući preko 1.000 dolara za hiljadu kubnih metara.

    Osim toga, Ukrajinci su se žestoko protivili izgradnji „Sjevernog toka 2“, jer se plaše gubitaka prihoda koje trenutno imaju kao tranzitna zemlja. Kijev novi gasovod doživljava kao „tragediju za zemlju“, jer će nakon puštanja u rad tog gasovoda godišnji gubici Ukrajine biti veći od 50 milijardi grivni, odnosno oko dvije milijarde dolara, što je ekvivalentno 1,5 odsto BDP-a zemlje.

    „Cijela kriza na evropskom tržištu gasa, nastala pokušajima blokade ‘Sjevernog toka 2’, izgleda suludo. Ovaj gasovod je neophodan evropskom tržištu, a posebno odgovara Njemačkoj. Međutim, sve akcije EU sada imaju za cilj da ‘Gasprom’ očuva tranzit kroz Ukrajinu u što većem obimu, a u formatu koji je nepovoljan za rusku kompaniju, podržavajući na taj način postojeći antiruski politički režim u Ukrajini, koji je otvoreno neprijateljski nastrojen prema nama. Istovremeno, oni žele da ruska kompanija bude u zavisna od volje evrokratije i berlinskih zvaničnika. ‘Sjeverni tok-2’ oni vide kao neku milostinju, kao nešto što su se udostojili da dozvole, a ne kao nešto što im je potrebno“, kaže ruski ekspert Vasilij Koltašov.

    On je dodao da „ovakve igre neće uspjeti“.

    „Cijene gasa rastu. A to će dovesti do toga da će se urušiti politike igre protiv ‘Gasproma’. ‘Sjeverni tok 2’ će biti pušten u rad i moguće čak prije vremena. Već su zaboravljene sve optužbe, pretenzije koje su izmišljali u posljednjih pola godine“, zaključio je Koltašov.

    Njemačka i druge zapadne zemlje smatraju da Ukrajina treba da zadrži status tranzitne zemlje za ruski gas. Postojeći sporazum između Rusije i Ukrajine o tranzitu, koji je sklopljen na pet godina, predviđa tranzit 40 milijardi kubnih metara gasa godišnje od 2021. do 2024. godine, ali je Rusija spremna da produži sporazum i nakon 2024. godine, dok će količine zavisiti od spremnosti evropskih partnera da kupuju ruske energente i ekonomske isplativosti.

  • Putin uputio prazničnu poruku Vučiću: Istakao snažno partnerstvo i saradnju u mnogim oblastima

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin istakao je danas u prazničnoj poruci predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da su njihovi nedavni razgovori u Sočiju potvrdili snažnu stratešku saradnju dvije zemlje, saopštila je danas pres-služba Kremlja.

    Predsjednik Rusije uputio je novogodišnju i božićnu čestitku predsjedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću, istakavši da su nedavni razgovori na visokom nivou u Sočiju u potpunosti potvrdili snagu strateškog partnerstva Rusije i Srbije i omogućili da se zacrtaju novi planovi za obostrano korisnu saradnju u mnogim oblastima – stoji u saopštenju Kremlja, prenosi TASS.

    Kako se navodi, Putin je takođe izrazio nadu da će Moskva i Beograd održati konstruktivan dijalog i blisku saradnju o hitnim bilateralnim, regionalnim i globalnim pitanjima, što je u suštinskom interesu naroda dvije zemlje i u skladu sa potrebom da se obezbijedi stabilnost i bezbjednost u Evropi.

  • Zaharova: Ukrajina se bavi revitalizacijom neonacizma

    Zaharova: Ukrajina se bavi revitalizacijom neonacizma

    Ukrajina se bavi propagandom i revitalizacijom neonacizma u njegovoj najstrašnijoj manifestaciji po nalogu svojih zapadnih dobrotvora, izjavila je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Prema njenim riječima, Ukrajina institucionalno nameće propagandu svom stanovništvu, prenio je TAS S.

    “Očigledno, nacionalne i lokalne vlasti imaju određena uputstva o nametanju nacističkih heroja sopstvenoj populaciji”, kazala je Zaharova.

    Istakla je da se to radi uglavnom protiv volje Ukrajinaca, koji znaju svoju istoriju, iako se ova istorija upravo sada ponovo piše, a ljudi se indoktriniraju drugim vrijednostima i tumačenjima istorijskih događaja.

    “Nastavićemo da podsjećamo Kijev i njegove zapadne dobrotvore o neprihvatljivosti pokušaja rehabilitacije antihumanih nacional-socijalističkih ideologija i veličanja nacizma, uključujući i veličanje nacističkih zločinaca i njihovo pretvaranje u moderne heroje”, dodala je Zaharova.

  • Peking upozorio na “drastične mjere” ako Tajvan preduzme korake ka nezavisnosti

    Peking upozorio na “drastične mjere” ako Tajvan preduzme korake ka nezavisnosti

    Kina će preduzeti “drastične mjere” ako Tajvan preduzme korake ka nezavisnosti, upozorio je danas portparol Kancelarije za poslove Tajvana Ma Sjaoguang.

    On je upozorio da bi provokacije Tajvana i spoljno miješanje mogli da se intenziviraju sljedeće godine.

    Peking tvrdi da je Tajvan demokratski uređen kao sopstvena teritorija, a u protekle dvije godine je pojačao vojni i diplomatski pritisak da potvrdi svoje pretenzije na suverenitet, jačajući ljutnju Tajpeja i zabrinutost u Vašingtonu.

    Kina je bila voljna da da sve od sebe da traži mirno ujedinjenje sa Tajvanom, ali će djelovati ako se pređe bilo koja crvena linija nezavisnosti, rekao je Ma na brifingu za medije.

    “Ako separatističke snage na Tajvanu koje traže nezavisnost provociraju, ispolje silu ili čak probiju bilo koju crvenu liniju, moraćemo da preduzmemo drastične mjere”, naglasio je Ma.

    Tajvan se pojavio kao ključni faktor u zategnutim odnosima između Tajvana i SAD, najvažnijeg međunarodnog podržavaoca ostrva i snabdijevača oružjem uprkos odsustvu formalnih diplomatskih veza.

    Kina redovno opisuje ostrvo kao najosjetljivije pitanje u svojim vezama sa SAD.

    Ma je napomenuo da bi provokacije snaga koje se zalažu za nezavisnost i “spoljna intervencija” mogli postati “oštriji i intenzivniji” u narednim mjesecima.

    “Situacija u Tajvanskom moreuzu će sljedeće godine postati složenija i teža”, dodao je on.

  • Šefovi diplomatija najmoćnijih zemalja razgovarali o Ukrajini

    Šefovi diplomatija najmoćnijih zemalja razgovarali o Ukrajini

    Ministri spoljnih poslova Njemačke, Francuske, Velike Britanije i SAD razgovarali su o situaciji na ukrajinskoj granici i budućem formatu dijaloga sa Rusijom, objavilo je večeras njemačko Ministarstvo spoljnih poslova.

    Ministri spoljnih poslova diskutovali su i o novoj rundi međunarodnih razgovora u Beču o iranskom nuklearnom programu i o tome kako da pokažu solidarnost sa Litvanijom u vezi sa nedavnim akcijama Kine, navodi se u saopštenju.

    Za sutra je planiran telefonski razgovor predsjednika SAD i Rusije Džozefa Bajdena i Vladimira Putina, a Vašington priprema zajednički odgovor sa evropskim saveznicima na gomilanje ruske vojske na granici sa Ukrajinom.

  • Bajden i Putin telefonom o raznim temama

    Predsjednici SAD i Rusije, Džozef Bajden i Vladimir Putin, razgovaraće danas telefonom, saopšteno je iz Bijele kuće i Kremlja.

    Bijela kuća je saopštila da će dvojica zvaničnika razgovarati o aktuelnnim temama, uključujući predstojeće diplomatske angažmane s Moskvom.

    Kako se navodi u saopštenju, Bajdenova administracija je uključena u sveobuhvatnu diplomatiju sa svojim evropskim saveznicima i partnerima, konsultujući se i koordinirajući zajednički pristup u odgovoru na rusko vojno prisustvo na granici sa Ukrajinom.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov Kremlj u sredu je potvrdio da će ruski predsjednik Vladimir Putin danas telefonom razgovorati sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom.

    “Tačno je. Putinov telefonski razgovor sa predsjednikom SAD zakazan je za danas kasno uveče”, rekao je Peskov za TAS S.

  • Najveća epidemija ptičijeg gripa ikada u Evropi

    Najveća epidemija ptičijeg gripa ikada u Evropi

    Evropa se suočava sa najvećom epidemijom ptičijeg gripa u istoriji, saopštio je istraživački institut njemačke Vlade.

    “Trenutno preživljavamo najjaču epidemiju ptičijeg gripa ikada u Njemačkoj i Evropi”, rečeno je za DPA iz njemačkog saveznog istraživačkog Instituta za zaštitu zdravlja životinja “Fridrih Lefler” (FLI).

    Novi slučajevi se otkrivaju svakodnevno i nisu pogođene samo divlje ptice, navode iz Instituta.

    “Ne nazire se kraj – pogođene zemlje kreću se od Finske do Farskih ostrva, do Irske, od Rusije do Portugalije”, kažu istraživači. Slučajevi su takođe registrovani u Kanadi, Indiji i Istočnoj Aziji.

    Samo u Njemačkoj su od početka oktobra do 29. decembra zabilježene 394 infekcije divljih ptica, uključujući patke, guske, labudove i galebove. Slučajevi su otkriveni prvenstveno duž obale.

    FLI je, takođe, zabilježio 46 infekcija na njemačkim živinarskim farmama.

    U istom periodu širom Evrope, podaci sa FLI pokazali su 675 infekcija kod divljih ptica i 534 infekcije kod stoke.

    Ove godine bilo je i dodatnih slučajeva kod sisara, na primjer među crvenim lisicama u Holandiji i Finskoj, sivim fokama u Švedskoj, fokama u Njemačkoj i vidrama u Finskoj.