VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Francuska predsjedava Evropskom unijom od 1. januara

    Francuska predsjedava Evropskom unijom od 1. januara

    Francuska će od subote, 1. januara, preuzeti rotirajuće predsjedavanje Evropskoj uniji, objavio je portal “Euronjuz”.

    Preuzimanje predsjedavanja dolazi u ključnom periodu za predsjednika Francuske Emanuela Makrona, za kojeg se očekuje da će se ponovo kandidovati za sadašnju funkciju na izborima u aprilu.

    “Ako bih morao u jednoj rečenici da sumiram cilj predsjedavanja /EU/, koje će trajati od 1. januara do 30. juna, rekao bih da moramo da se pomjerimo od Evrope koja sarađuje unutar svojih granica ka moćnoj Evropi u svijetu, koja je potpuno suverena, slobodna u izboru i koja je gospodar svoje sudbine”, izjavio je Makron.

  • Njemački vojnik najavio haos: “Ako ne odustanete, biće mrtvih”

    Njemački vojnik najavio haos: “Ako ne odustanete, biće mrtvih”

    Nemački vojnik, čiji identitet još nije saopšten, dao je svojoj vladi ultimatum do danas u 16.00 sati da povuče sve mere protiv koronavirusa.

    Kako je naveo, uslov je i da vlada odustane od namere da uvede obaveznu vakcinaciju.

    Ako se to ne dogodi, zapretio je, “biće mrtvih na poljima”.Ovu informaciju objavio je na Tviteru novinar i urednik Bilda Julijan Ropke, a nemačko Ministarstvo odbrane traga za vojnikom. Ropke je zapravo samo preneo video-snimak u kojem nepoznati vojnik preti.

    Oglasilo se i nemačko Ministarstvo odbrane saopštenjem da se na Tviteru deli snimak koji sadrži pretnje protiv vladavine prava koje su neprihvatljive.

    Posledice se već ispituju – navelo je Ministarstvo.

    I dalje nije poznato šta se dogodilo sa vojnikom, iako je prošao rok od 16 h.

  • Putin: Sjeverni tok 2 bi značio niže cijene plina u Evropi

    Putin: Sjeverni tok 2 bi značio niže cijene plina u Evropi

    Ruski predsjednik Vladimir Putin smatra da će plinovod do Njemačke Sjeverni tok 2 značiti niže cijene plina za evropske države.

    Nadležni u Njemačkoj i Evropskoj uniji trebaju odobriti upotrebu ovog plinovoda, čija je gradnja koštala 11 milijardi dolara. Pretpostavlja se da konačna odluka neće biti donesena u prvoj polovini sljedeće godine.

    Iz ruske energetske kompanije Gazprom su jučer, 29. decembra, saopćili sa su potpuno spremni za isporuku plina novim plinovodom. Putin uvjerava da bi se Sjevernim tokom brzo stabiliziralo tržište, odnosno da bi plin bio jeftiniji. Kako je kazao, to bi se odmah osjetilo.

    Ovim gasovodom, dugim 1.234 kilometra, bi se udvostručila godišnja količina plina, a koja bi se isporučivala direktno Njemačkoj.

    Njime nisu zadovoljni u Sjedinjenim Američkim Državama, Ukrajini i Poljskoj, jer strahuju da će se time povećati utjecaj Rusije nad Evropom. SAD se protivljenjem Sjevernom toku konfrontira ostvarivanju ruskih interesa u Ukrajini, koja je trenutno značajna tranzitna država u distribuciji plina.

    U Rusiji negiraju ove navode te tvrde da je novi plinovod isključivo komercijalni projekt, prenosi agencija Associated Press (AP).

  • Novi vojni budžet SAD-a 777 milijardi dolara, znatno više nego tokom Trumpovog mandata

    Američki predsjednik Joe Biden potpisao je budžet za vojsku koji iznosi 777 milijardi dolara. Iznimno visokom budžetu usprotivili su se ljevičarski političari i antiratne grupe koje traže da se što manje novca troši na vojsku.

    Budžet je potpisan 27. decembra, a nakon što je podržan u Kongresu. U Bijeloj kući su zahvalni što su i Demokratska i Republikanska stranka podržale budžet.

    Odlukom kongresmena je izdvojeno 24 milijarde dolara više u ovu svrhu, u odnosu na iznos koji je predložio predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Iz Bijele kuće je poručeno da Biden nije imao razlog da se usprotivi povećanju.

    Posljednje put najviše novca za vojsku je izdvojeno u posljednjoj godini predsjedničkog mandata Donalda Trumpa – 740 milijardi dolara. Sada taj budžet iznosi znatno više – 777 milijardi dolara.

    Sjedinjene Američke Države ubjedljivo najviše troše za vojne potrebe, u odnosu na sve ostale države u svijetu. Vojni budžet SAD-a je trostruko veći od kineskog. Najmnogoljudnija država na svijetu ima drugi najveći vojni budžet, prenosi Al Jazeera English.

  • Američki nosač aviona ostaje u Sredozemlju zbog straha Evropljana od Rusije

    Američki nosač aviona ostaje u Sredozemlju zbog straha Evropljana od Rusije

    Američki ministar obrane Lloyd Austin odlučio je ostaviti u Sredozemnom moru nosač aviona koji je trebao poći u misiju u Perzijskom zaljevu, ne bi li umirio Evropljane zbog napetosti s Rusijom, objavio je u utorak Pentagon.

    “Ministar odbrane je naredio desantnoj grupi USS Harry S. Truman da ostane u operativnoj zoni evropskog zapovjedništva (Eucom), umjesto da se uputi u operativnu zonu glavnog zapovjedništva (Centcom), kao što je bilo planirano”, rekla je za AFP čelnica Pentagona koja je htjela ostati anonimna.

    Ne spominjući napetost zbog Ukrajine, koja zajedno sa zapadnim saveznicima optužuje Moskvu da na njenoj granici gomila desetke hiljada vojnika radi moguće invazije, čelnica američkog ministarstva odbrane istaknula je da ova promjena rute “svjedoči o potrebi neprestane prisutnosti u Evropi”.
    “Ona je nužna kako bismo pred našim saveznicima i partnerima potvrdili zauzimanje za našu zajedničku odbranu”, dodala je.

    USS Harry Truman i njegova desantna grupa uplovili su 14. decembra u Sredozemno more, s namjerom da kroz Suecki kanal dođu u Perzijski zaljev.

  • Borrell: Ruski sigurnosni uslovi su neprihvatljivi, o osnovnim principima se ne pregovara

    Borrell: Ruski sigurnosni uslovi su neprihvatljivi, o osnovnim principima se ne pregovara

    Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove Josep Borrell izjavio je kako Evropska unija nema mnogo razumijevanja za Putinove zahtjeve te je poručio kako Evropa ne smije ostati po strani u razgovorima između Moskve i Washingtona.

    U intervjuu za Die Welt, Borrell je govorio o poziciji Evropske unije unutar rusko-ukrajinskog sukoba te je naglasio kako je upravo ukrajinska kriza pravi test za EU.

    “Riječ je o tome kako se može EU uključiti u razgovore između Washingtona i Moskve o smirivanju situacije. Ne želimo i ne smijemo biti neuključeni posmatrači čije odluke donosi neko drugi. Ako Moskva želi da razgovara o sigurnosnoj arhitekturi u Evropi i sigurnosnim garancijama, onda to nije stvar samo SAD-a i Rusije. EU mora biti prisutna u ovim pregovorima”, rekao je Borrell.

    Šef evropske diplomatije je također mišljenja kako je izuzetno važno da EU bude dio cijelog procesa.

    “SAD i Rusija ne mogu pregovarati o sigurnosnim garancijama tek tako. Nismo u poslijeratnom periodu. Postoje neke evropske zemlje koje nisu u NATO savezu. Jalta 2 ne može postojati. Ako se ide u tom pravcu, onda to mora biti Helsinki 2. To je ono što Moskva želi. Dva aktera koji međusobno dijele svoje sfere utjecaja. Rusija želi da pregovara o evropskoj sigurnosnoj arhitekturi bez uključivanja Evropske unije. To je apsurdno i nećemo to prihvatiti. Ništa se ne odlučuje o nama, a da mi nismo tu”, ističe Josep Borrell.

    Šef evropske diplomatije se osvrnuo i na zahtjeve Moskve te je konstatovao da je ovo po prvi put da je Rusijastavilasvoje prijedloge na stol u pisanoj formi i u obliku pravog sporazuma.

    “To se nikada ranije nije dogodilo. Samo pobjednici to rade. Zahtjevi za sigurnosnim garancijama i prekid proširenja EU i NATO-a na istok je čisto ruska agenda s potpuno neprihvatljivim uslovima, posebno u pogledu Ukrajine. Jedno je jasno, ovi razgovori od januara neće se odnositi samo na Ukrajinu i širenje NATO-a na istok. Govorit ćemo i o ljudskim pravima, kritičarima režima kao što je Aleksej Navalni i drugim temama”, rekao je šef diplomatije EU.

    On je poručio kako ne vidi prostor za ustupke Moskvi.

    “Ne možemo praviti kompromise oko osnovnih principa. Teritorijalni integritet zemlje i pravo suverene države da sama odlučuje o svojoj saradnji s drugim državama – o tome se ne može pregovarati”, pojašnjava u intervjuu Borrell.

    Na kraju, Borrell je govorio i o mogućnostima ruske invazije na Ukrajinu.

    “Evropske i američke obavještajne službe rade na svim mogućim scenarijima. Vojna invazija se ne može u potpunosti isključiti, ali postoje i mnogi drugi scenariji i oni su također zabrinjavajući, čak i ako su manje ekstremni. Destabilizacija vlade u Kijevu hibridnim sredstvima, dalja eskalacija između ukrajinskih vojnika i separatista u Donbasu ili pritisak koji se stvara puštanjem manjih količina gasa u Evropu. Mnogo toga se može zamisliti”, zaključio je Borrell.

  • Putin pozvao na jačanje veza bivših sovjetskih republika

    Putin pozvao na jačanje veza bivših sovjetskih republika

    Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je danas na jačanje veza među zemljama koje su nekada činile Sovjetski Savez, 30 godina nakon raspada te države.

    Putin je na sastanku Komonvelta Zajednice nezavisnih država (ZND) u Sankt Peterburgu rekao da su se mnoge stvari dramatično promijenile u posljednjim decenijama, saopštio je Kremlj.

    On je ocijenio da je Zajednica napravljena s ciljem da se održavaju bliske veze među državama koje su nekada činile Sovjetski Savez, ali da su se bivše republike razvijale na različit način, prenijela je agencija DPA.

    Putin nije pominjao Ukrajinu, koja se povukla iz ZND u znak protesta zbog pripajanja Krima Rusiji 2014. godine. Gruzija se povukla iz ove organizacije 2008. godine, nakon oružanog sukoba sa Rusijom.

    Rusija i dalje ubraja mnoge bišve sovjetske republike u svoje saveznike, a među njima su Bjelorusija, Kazahstan i Jermenija.

  • Petoro mrtvih u pucnjavi u Koloradu, napadač ciljao određene osobe

    Naoružani napadač, koji je djelovao sam, ubio je petero i ranio dvoje ljudi, među njima policajca, u ponedjeljak u saveznoj državi Kolorado, u Sjedinjenim Američkim Državama, a zatim je i on ubijen u obračunu s policijom.

    Muškarac je u ponedjeljak poslijepodne pucao na nekoliko mjesta u Denveru i u obližnjem Lejkvudu, rekla je policija na konferenciji za medije održanoj kasno noću.

    Napadač je prvo otvorio vatru u salonu za tetoviranje u Denveru, ubivši dvije žene i ranivši muškarca, navela je policija je u utorak u tom gradu, piše Reuters.

    Zatim je otišao do kuće u Denveru, gdje je ustrijelio muškarca ispalivši u njega smrtonosni hitac.

    Nakon toga se uputio u Lejkvud, gdje je ubio još jednog muškarca u drugom salonu za tetoviranje, navodi policija, nakon čega je ušao u hotel, gdje je ispalio više hitaca u ženu koja je radila na recepciji i koja je podlegla povredama.

    Zahvaljujući informacijama prikupljenim u prvom napadu, policija u Lejkvudu je identifikovala napadača koji je naumio nastaviti svoj krvavi pohod. Riječ je o 47-godišnjem Lindonu Džejmsu Mekloudu.

    “Tada je došlo do nove razmjene vatre s našim službenicima i napadač je likvidiran”, rekao je u ponedjeljak naveče Džon Romero, portparol policije u Lejkvudu, dodajući da je počininilac proglašen mrtvim na mjestu događaja.

    “Policajka iz Lejkvuda, koja je pogođena u okršaju i koja je upucala napadača, biće operisana, ali dobro je”, rekao je u utorak Romero.

    “Prema našim informacijama, čini se da je napadač ciljao određene osobe”, rekla je policija u Denveru.

  • Masovna tučs u parlamentu Jordana zbog uvođenja zamjenice za ženski rod u ustav

    Poslanici jordanskog parlamenta potukli su se danas u direktnom televizijskom prenosu tokom debate o reformi ustava, uključujući pitanje rodne jednakosti, zbog čega je sjednica prekinuta.

    Žustra diskusija izbila je između između poslanika i predsjednika parlamenta Abdelkarima el Dagmija.

    Povod je bio amandman kojim se zamjenica za ženski rod dodaje za državljane Jordana u poglavlju ustava kojim se garantuju jednaka prava svih građana, prenio je AFP.

    Nekoliko poslanika se odlučno usprotivilo amandmanu kao “beskorisnom”.
    Dagmi je izašao iz sale, a sjednica će biti nastavljena sutra.

    Ustav ove kraljevine usvojen je 1952. gdoine i mijenjan je 29 puta, pri čemu su, prema tumačenju stručnjaka, ovlaštenja monarha povećana na račun zakonodavne vlasti.

  • “EU da izađe iz ćorsokaka u koji je sama sebe dovela”

    “EU da izađe iz ćorsokaka u koji je sama sebe dovela”

    Evropska unija treba da učini prvi korak kako bi se prekinula blokada u odnosima između Rusije i EU, rekao je stalni ruski predstavnik pri EU Vladimir Čižov.

    Čižov smatra da postoje dobri izgledi za prevazilaženje krize u odnosima Rusije i EU.

    “Verujem da je EU već shvatila da je trenutna situacija nenormalna. Sve što je potrebno da EU uradi jeste da izađe iz ćorsokaka u koji je sama sebe dovela”, rekao je Čižov, prenosi ruska agencija TASS.

    Takođe je ukazao da “kada EU bude imala dovoljno političke volje da to učini, ona će uvek znati gde da nas nađe”.