VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Mediji: Pentagon odobrio isporuku raketa “tomahavk” Kijevu, konačna odluka sada na Trampu

    Mediji: Pentagon odobrio isporuku raketa “tomahavk” Kijevu, konačna odluka sada na Trampu

    Pentagon je dao dozvolu Bijeloj kući da isporuči Ukrajini rakete “tomahavk”. Konačna odluka je sada na predsjedniku Donaldu Trampu, javlja Si-En-En.

    Američko Ministarstvo odbrane smatra da isporuka raketa neće negativno uticati na zalihe naoružanja.

    Tramp je ranije na sastanku sa generalnim sekretarom NATO Markom Ruteom rekao da samo u SAD znaju kako se primjenjuje ovaj tip raketa, a da Amerika nema namjeru da dijeli znanje sa drugima.

    Kako prenosi američka TV, odluka je sada na Trampu.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin je 23. oktobra rekao da će odgovor Rusije, u slučaju da rakete “tomahavk” budu primjenjene za napade unutar ruske teritorije, biti veoma ozbiljan, ako ne i zapanjujući.

  • Tramp dao zeleno svijetlo: SAD napadaju; Udari mogući svakog trenutka; Otkrivene mete

    Tramp dao zeleno svijetlo: SAD napadaju; Udari mogući svakog trenutka; Otkrivene mete

    Administracija predsednika Donalda Trampa donela je odluku da napadne vojne objekte unutar Venecuele.

    Udari bi mogli da se dogode svakog trenutka, rekli su izvori upoznati sa situacijom za Miami Herald, dok se SAD pripremaju da započnu sledeću fazu svoje kampanje protiv narko-kartela “Soles”.

    Planirani napadi, o kojima je izvestio i The Wall Street Journal, imaće za cilj uništenje vojnih postrojenja koja koristi narko-organizacija za koju SAD tvrde da je predvodi venecuelanski autokrata Nikolas Maduro i da je vode najviši članovi njegovog režima.

    Izvori su za Herald rekli da su mete – koje bi mogle biti pogođene iz vazduha za nekoliko dana ili čak sati – takođe usmerene na “odsecanje glave” hijerarhiji kartela.

    Američki zvaničnici veruju da kartel izvozi oko 500 tona kokaina godišnje, podeljeno između Evrope i Sjedinjenih Država.

    Dok su izvori odbili da kažu da li je sam Nikolas Maduro meta, jedan od njih je izjavio da mu “ističe vreme”.

    “Maduro će uskoro shvatiti da je zarobljen i da možda neće moći da napusti zemlju čak i ako to odluči”, rekao je izvor.

    “Još gore za njega, sada postoji više od jednog generala spremnog da ga uhvati i preda, potpuno svestan da je jedno pričati o smrti, a drugo videti je kako dolazi.”

    Vašington je udvostručio nagradu za informacije koje vode ka Madurovom hapšenju na 50 miliona dolara – što je najveća nagrada te vrste ikada ponuđena – a trenutno nudi po 25 miliona dolara za hapšenje nekih od njegovih najbližih saradnika, uključujući ministra unutrašnjih poslova Diosdada Kabeja, za kojeg se veruje da upravlja operacijama kartela. Još jedan ključni član režima koji se suočava sa američkim optužbama za trgovinu drogom je ministar odbrane Vladimir Padrino Lopes.

    Kada je u avgustu objavila odluku da se nagrada za Madura udvostruči sa 25 na 50 miliona dolara, američka državna tužiteljka Pam Bondi rekla je da Maduro predvodi “Kartel Sunca” (Cartel de los Soles) – narko-organizaciju ukorenjenu u venecuelanskoj vojsci – i da sarađuje sa grupama poput venecuelanske bande Tren de Aragua, meksičkog kartela Sinaloa i drugih transnacionalnih kriminalnih mreža. Bondi je nazvala Madura “„jednim od najvećih svetskih narko-dilera i pretnjom našoj nacionalnoj bezbednosti”, dodajući da je povećanje nagrade namenjeno “stezanju mreže” oko njega.

    Američka vojska je naglo povećala svoje prisustvo uz obalu Venecuele kao deo operacije za koju Bela kuća kaže da je usmerena na ometanje trgovine drogom i kriminalnih mreža povezanih sa režimom u Karakasu. Jedan od prvih poteza predsednika Donalda Trampa nakon povratka u Belu kuću u januaru 2025. bio je da naloži Stejt departmentu da određene narko-kartele proglasi terorističkim i transnacionalnim kriminalnim organizacijama – među njima i Tren de Aragua, a kasnije i “Kartel Sunca”.

    U avgustu su Sjedinjene Države počele da okupljaju veliku vojnu grupaciju u južnom delu Karipskog mora, blizu severne Venecuele, formirajući Združenu radnu grupu koja je u početku uključivala tri razarača – opremljena za protivvazdušnu, protivpodmorničku i raketnu odbranu – i amfibijsku grupu od oko 4.500 vojnika. Misija uključuje i pomorske patrole izviđačkih aviona P-8, kao i dugometražne nadzorne letove radi mapiranja ruta trgovine drogom.

    U septembru je raspoređivanje pojačano sa 10 lovaca F-35B baziranih u bazi Sejba u Portoriku i naoružanim dronovima MQ-9 Reaper na aerodromu Rafael Ernandes na ostrvu. Američki zvaničnici kažu da ti avioni mogu da izvode precizne udare na laboratorije, tajne piste, vozila ili plovila povezana sa narko-operacijama.

    Dana 24. oktobra, ministar odbrane Pit Hegset naredio je nosaču aviona USS Gerald R. Ford i njegovoj borbenoj grupi – uključujući krstaricu USS Normandy i razarače USS Thomas Hudner, USS Ramage, USS Carney i USS Roosevelt – da uđu u Karipsko more. Borbena grupa nosača, sa više od 4.000 pripadnika i oko 90 borbenih aviona, opisana je od strane penzionisanih venecuelanskih oficira koji su govorili za Herald kao okosnica “završne faze” namenjene neutralisanju vođa “Kartela Sunca” i Trena de Aragua i izvođenju udara na fiksne i pokretne mete unutar Venecuele.

    Do sada su te snage uglavnom korišćene u pomorskim operacijama. Do ove nedelje, američki udari su bili usmereni na brze čamce za koje administracija tvrdi da su prevozili narkotike – većina je presretnuta uz obalu Venecuele; u tim napadima ubijen je 61 osumnjičeni narko-trafikant. Zvaničnici administracije kažu da će radna grupa uskoro preusmeriti operacije na kopno, jer su krijumčari sada manje spremni da rizikuju plovidbu koja može biti otkrivena i napadnuta na moru.

    Sam obim raspoređenih snaga naveo je mnoge analitičare da zaključe da je krajnji cilj misije svrgavanje Madurovog režima, iako američki zvaničnici nisu dali mnogo detalja o planiranim akcijama unutar Venecuele. Većina stručnjaka sumnja da SAD nameravaju na dugotrajnu okupaciju – stav koji je Tramp ponovio tokom svoje kampanje za drugi mandat.

    “On preferira ciljanje preciznim operacijama, poput likvidacije iranskog generala Kasema Sulejmanija ili napada na iranska nuklearna postrojenja”, rekao je Eliot Abrams, koji je služio kao specijalni predstavnik SAD za Venecuelu tokom Trampovog prvog mandata, kolumnisti Heralda Andresu Openhajmeru. “Ne mislim da on želi nešto što bi se moglo odužiti.”

    Ipak, punu invaziju bilo bi mnogo teže i skuplje izvesti od sadašnjeg rasporeda snaga. Čak je i američka invazija na Panamu 1989. – manju i vojno manje složenu zemlju – zahtevala oko 30.000 vojnika, podsetio je Abrams.

    Mark F. Kansijan, penzionisani pukovnik marinaca i viši savetnik u Centru za strateške i međunarodne studije, rekao je da snage koje se sada nalaze u Karibima imaju dovoljan kapacitet za udare i zastrašivanje, ali ne i za invaziju.

    “Nema dovoljno borbene moći za invaziju”, rekao je on, “ali ima sasvim dovoljno za vazdušne ili raketne udare na kartele ili na Madurov režim.”

  • Sjednica Savjeta bezbjednosti: EUFOR-u produžen mandat

    Sjednica Savjeta bezbjednosti: EUFOR-u produžen mandat

    toku je sjednica Savjeta bezbjednosti UN-a na kojoj se raspravlja o situaciji u BiH.

    Na sjednici je mandat EUFOR-a obnovljen na još godinu dana, čime je otklonjena mogućnost da bi Rusija mogla uložiti veto.

    Za obnovu mandata glasale su sve članice Savjeta bezbjednosti UN-a.

    Osim ovog na sjednici će se raspravljati i o izvještaju Kristijana Šmita, visokog predstavnika čiji legitimitet ne priznaju Rusija i Kina, kao ni Republika Srpska.

    Sjednicom predsjedava Rusija, a nije bilo uvodnog obraćanja Šmita.

    Podsjećamo, na sjednici biće jasna sudbina Kristijana Šmita, čiji legitimitet u Republici Srpskoj ne priznaju i osporavaju ga otkad je ovaj demohrišćanski političar iz Njemačke imenovan na ovu funkciju.

    Nova administracija američkog predsjednika Donalda Trampa takođe želi Šmitu vidjeti leđa, ali iz drugih razloga. Trampovi ljudi smatraju da je Šmit postavljen na ovu funkciju dogovorom predstavnika administracije Džoa Bajdena, čiji legitimitet američkog predsjednika Tramp osporava otkad je Bajden položio zakletvu, jer smatra da je Bajden osvojio mandat izbornim prevarama, koje, inače, nikada nisu dokazane, sa Evropljanima, posebno s Angelom Merkel, bivšom njemačkom kancelarkom, koju Tramp takođe nikad nije volio. Šmit je za Trampa dio neoliberalnog koncepta i on želi da svi elementi međunarodne politike, barem kad je Amerika u pitanju, budu usklađeniji s njegovom vizijom. Osim toga, Tramp želi natjerati Vladimira Putina, predsjednika Rusije, da okonča rat u Ukrajini metodom štapa i šargarepe – sankcijama i prijetnjama da će Ukrajinu naoružati najmoćnijim američkim oružjem s jedne strane, i pristajanjem na davanje veće uloge Rusiji u međunarodnim odnosima, dijelom i kroz jačanje institucija Ujedinjenih nacija, uključujući i Savjet bezbjednosti UN-a.

  • Savjet bezbjednosti UN:Rusija i Kina traže dijalog u BiH, SAD i Francuska hvale odluke Narodne skupštine Srpske

    Savjet bezbjednosti UN:Rusija i Kina traže dijalog u BiH, SAD i Francuska hvale odluke Narodne skupštine Srpske

    U Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija održana je redovna polugodišnja debata o stanju u Bosni i Hercegovini, obilježena suprotstavljenim stavovima članica o ulozi visokog predstavnika Kristijana Šmita i političkim procesima u zemlji.

    Rusija i Kina ponovile su stav da Šmit nema legitimitet jer nije potvrđen od strane Savjeta bezbjednosti UN, dok su zapadne zemlje istakle podršku Dejtonskom mirovnom sporazumu i institucijama BiH.

    Predstavnik Rusije Vasilij Nebenzja izjavio je da je „Kristijan Šmit uzročnik bezakonja u BiH“ i da Rusija ne priznaje njegov mandat. „Dejtonski mirovni sporazum je jedini mogući osnov za rješavanje svih problema, a ukidanje kancelarije visokog predstavnika donijelo bi građanima BiH mir i prosperitet“, rekao je Nebenzja.

    On je ocijenio da zapadne zemlje pokušavaju da kontrolišu BiH i da se u institucijama na državnom nivou „grubo krši Dejton“, dok se odgovornost za nestabilnost prebacuje na Republiku Srpsku. Dodao je da izvještaj Vlade Republike Srpske „objektivno prikazuje razloge krize u BiH“ i pozvao članice Savjeta bezbjednosti da ga pažljivo prouče.

    Sličan stav iznijela je i Kina. Predstavnik Geng Šuang naglasio je da su „sve probleme u BiH mogući riješiti samo unutrašnjim dijalogom“ i da je Šmit „pogoršao stanje u zemlji“. „Suđenje predsjedniku Miloradu Dodiku pred Sudom BiH dovelo je do podjela i etničkih tenzija, što zabrinjava Kinu“, rekao je Geng.

    On je pozvao sve političke aktere da „interese naroda stave iznad svega, da se vrate dijalogu i stvore uslove za miran razvoj“.

    S druge strane, predstavnica Sjedinjenih Američkih Država Dorota Šej istakla je da SAD pozdravljaju „pozitivne korake koje je načinila Republika Srpska“. „Narodna skupština Republike Srpske preduzela je odgovorne odluke 18. oktobra, što je doprinijelo smanjenju krize u BiH. Zato smo i ukinuli sankcije zvaničnicima Srpske“, rekla je Šej.

    Ona je naglasila da se američka politika više ne temelji na međunarodnom intervencionizmu, već na podršci lokalnim rješenjima i dijalogu. „Vrijeme je za lokalna rješenja, a ne nametanja“, poručila je Šej, ističući da SAD ostaju privržene Dejtonu i stabilnosti regiona.

    Francuski predstavnik pozdravio je odluku o imenovanju vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske i druge odluke donijete u oktobru, ocjenjujući ih kao „pomak ka stabilnosti“. „Zajednička budućnost Balkana je u Evropskoj uniji i to može donijeti prosperitet regionu“, naveo je predstavnik Francuske.

    Britanska ambasadorka Dženifer Meknojtan podsjetila je da Velika Britanija podržava Dejtonski mirovni sporazum i pozvala političke lidere u BiH da pokažu „hrabrost i jedinstvo u interesu građana“. „Pozivamo sve aktere da poštuju vladavinu prava i teritorijalni integritet BiH“, istakla je ona.

    Sjednicu je obilježilo i obraćanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji je u svom izlaganju iznio dva prijedloga za budućnost BiH. On je rekao da bi jedno rješenje bilo imenovanje novog visokog predstavnika i zadržavanje OHR-a, dok bi drugo, dugoročnije, značilo „raspakivanje Dejtonskog sporazuma“ i ukidanje entitetskog uređenja. „BiH mora postati demokratska zemlja u kojoj su individualna prava iznad etničkih podjela“, poručio je Komšić.

    Predstavnici Slovenije, Grčke, Koreje i Paname pozvali su na nastavak dijaloga i političku odgovornost svih strana. Slovenački ambasador Samuel Žbogar ocijenio je da je „sjednica Narodne skupštine Srpske 18. oktobra označila pomak od konfrontacije“ i naglasio da je „pozitivna promjena moguća“.

    Produženje mandata Euforove misije „Altea“ pozdravljeno je jednoglasno, a više govornika istaklo je da ta misija ima ključnu ulogu u očuvanju mira i stabilnosti u BiH.

    Debata u Savjetu bezbjednosti pokazala je duboke razlike u pogledu na ulogu međunarodne zajednice u BiH, ali i sve izraženije poruke o potrebi unutrašnjeg dijaloga i političke odgovornosti domaćih lidera.

  • Zelenski produžio ratno stanje i opštu mobilizaciju

    Zelenski produžio ratno stanje i opštu mobilizaciju

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je zakone kojima se produžava ratno stanje i opšta mobilizacija do 3. februara 2026. godine.

    Prema zvaničnom veb-sajtu Vrhovne rade Ukrajine, zakone je Zelenski danas (30.oktobra) potpisao, prenio je Unian.
    Oni produžavaju ratno stanje i opštu mobilizaciju na 90 dana od 5. novembra.

     

     

    Vrhovna rada je 21. oktobra podržala predsednički zakon kojim je produženo ratno stanje.

    Rada je takođe produžila rok za opštu mobilizaciju do februara 2026. godine.

    Za zakon je glasalo 315 poslanika.

    Ovo je već 17. glasanje u Vrhovnoj Radi za produženje ratnog stanja i opšte mobilizacije.

  • Zaharova: Moskva insistira na ukidanju ponižavajućeg protektorata u BiH

    Zaharova: Moskva insistira na ukidanju ponižavajućeg protektorata u BiH

    Rusija kao jedan od garanata Dejtonskog sporazuma, insistira na ukidanju ponižavajućeg protektorata koji je nespojiv sa suverenitetom BiH, rekla je portparol Ministarstva spoljnih poslova Ruske Federacije Marija Zaharova.

    “Mi se zalažemo predavanje cjelokupne odgovornosti za sudbinu BiH njenim narodima, za obnovu sveobuhvatnog i uzajamno poštovanog dijaloga među njima, na osnovu Dejtonskog sporazuma o ravnopravnosti tri državotvorna naroda i dva entiteta, koji imaju široka ustavna ovlašćenja”, poručila je Zaharova na konferenciji za novinare.

    Ona je istakla da Šmit nije ništa drugo nego samozvanac, tako da ne može imati ni ovlašćenja da nekome ustupa funkciju visokog predstavnika, prenosi RT Balkan.

    “Šmit nije imenovan od Savjeta bezbjednosti UN i nema nikakav legitimitet. Postoje posebne riječi da se okarakteriše ko je on zapravo – on je samozvanac, uzurpator”, naglasila je Zaharova.

    Upitana da prokomentariše navode medija da će Šmit da ode iz BiH, Zaharova je istakla da on nije nikada zauzimao nikakvu zvaničnu funkciju.

    “On ne može da preda punomoćja kojima ne raspolaže, kojima nije raspolagao, niti su mu bila dodijeljena”, poručila je Zaharova.

    Ona je napomenula da je pozicija visokog predstavnika od 2021. godine upražnjena kada je otišao Valentin Incko.

    “Što se tiče Šmita, njegov boravak u BiH je apsolutno njegova privatna stvar, koja nema ništa zajedničko sa procesom postkonfliktnog rješenja BiH, barem ne u tom formatu koji je međunarodna zajednica usaglasila”, poručila je Zaharova.

  • Rusija reagovala na Trampovo naređenje

    Rusija reagovala na Trampovo naređenje

    Portparol ruskog predsjednika, Dmitrij Peskov, prokomentarisao je naredbu američkog predsjednika Donalda Trampa o početku testiranja nuklearnog oružja ponovivši da moratorijum na testiranje nuklearnog oružja ostaje na snazi.

    “Predsjednik Tramp je u svojoj izjavi pomenuo da druge zemlje sprovode testiranja nuklearnog oružja. Do sada nismo bili svjesni takvih testova. A ako misli na testove ‘Burevestnika’, to uopšte nisu nuklearni testovi” izjavio je on.

    Portparol Kremlja je napomenuo da “sve zemlje razvijaju odbrambene sisteme”, ističući da su “SAD suverena zemlja i imaju pravo da donose suverene odluke”.

    “Ali želim da ponovim više puta ponovljenu izjavu predsjednika Vladimira Putina da će, ako neko odstupi od moratorijuma, Rusija djelovati u skladu sa tim” naglasio je on.

    Tramp je 30. oktobra naložio Oružanim snagama SAD da “odmah” započnu testiranje nuklearnog oružja, tvrdeći da je ta mjera opravdana “zbog programa testiranja drugih zemalja”.

    “Zbog njihove ogromne razorne moći, mrzio sam što to moram da uradim, ali nisam imao izbora” izjavio je on, tvrdeći da SAD imaju više nuklearnog oružja nego bilo koja druga zemlja.

    Naredba američkog predsjednika uslijedila je nakon što je Rusija najavila seriju testova svog inovativnog nuklearnog oružja – “Burevestnika” i “Posejdona”, prenosi “24Sedam”.

  • Tramp razgovarao sa Sijem, iznenadio izjavom nakon sastanka sa ljutim rivalom

    Tramp razgovarao sa Sijem, iznenadio izjavom nakon sastanka sa ljutim rivalom

    Američki predsjednik Donald Tramp i kineski lider Si Đinping razgovarali su duže od 90 minuta na sastanku koji je održan u Busanu, u Južnoj Koreji.Nakon sastanka Tramp je iznenadio izjavom, rekavši da je “sastanak sa Sijem bio nevjerovatan”, i da je doneseno mnogo odluka, prenose američki mediji.

    “Na skali od jedan do deset, sastanak sa Sijem je bio 12. On je izuzetan lider veoma moćne zemlje”, rekao Tramp.Lideri dvije najveće svjetske ekonomije, među kojima je u toku višemjesečni trgovinski rat, rukovali su se i dali kratke izjave novinarima prije sastanka iza zatvorenih vrata, a tom prilikom je Tramp rekao da ima dobar odnos sa Sijem, prenosi Tanjug.

    “Imaćemo veoma uspješan sastanak, ne sumnjam. Ali on je veoma težak pregovarač. To nije dobro”, rekao je Tramp uoči svog prvog ličnog sastanka sa Sijem u šest godina.

    Poslije sat i 40 minuta, Si i Tramp su izašli iz zgrade, rukovali se i razišli prema svojim vozilima iz pratnje, bez izjava za novinare, a Tramp je time završio i svoju azijsku turneju.

    U izjavi koju je dao u predsjedničkom avionu, na povratku u Vašington, Tramp je novinarima rekao da je “sastanak sa Sijem bio nevjerovatan”, i da je doneseno mnogo odluka.

    Potvrdio je da će carine na kinesku robu izvezenu u SAD biti smanjene, i da će posjetiti Kinu u aprilu naredne godine, a da će Si posjetiti SAD “neko vrijeme nakon toga”.

    Tramp je kazao da je postignut dogovor da će Peking “naporno” raditi na zaustavljanju ulaska fentanila u SAD, kao i da je bilo riječi o poluprovodničkim čipovima.

    Prema njegovim riječima, tokom razgovora nije bilo riječi o Tajvanu i o kineskoj kupovini nafte od Rusije.

    Tramp je kazao da smanjuje kineske carine za deset odsto, čime će ukupne američke carine na kinesku robu biti 47 odsto, kao i da su on i Si “došli do zaključka o mnogim tačkama”, iako nije objavio trgovinski sporazum.

    Rekao je da će Kina, koja je upravo nastavila kupovinu američke soje nakon što ju je mjesecima bojkotovala, kupiti “velike, ogromne količine soje i drugih poljoprivrednih proizvoda”.

    Tramp je dodao da Kina neće postaviti “nikakve prepreke” za svoje rijetke zemne minerale, koji su ključni za proizvodnju naprednih tehnologija, i da će odložiti sprovođenje kontrole izvoza za godinu dana.

    Tramp je rekao da je tokom posjete Aziji, u okviru koje je posjetio Maleziju, Japan i Južnu Koreju, bio “previše zauzet” da bi se sastao sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom, ali da je spreman da se vrati.

    Tramp je u najavi sastanka sa Sijem ranije kazao da očekuje da će njegov sastanak vjerovatno trajati tri do četiri sata i da očekuje da će razgovori “proteći dobro”, kao i da će fokus sastanka biti pokušaj postizanja primirja u trgovinskom ratu između SAD i Kine.

    Si: Pod našim vođstvom odnosi Kine i SAD ostali stabilni
    Si Đinping izjavio je da Kina i Sjedinjene Američke Države treba da rade zajedno kako bi postigle “još velikih i konkretnih stvari” za dobrobit dvije zemlje i cijelog sveta.

    On je to rekao tokom sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, nakon slijetanja u Busan na 32. sastanak ekonomskih lidera APEK-a u Gjongdžuu i državnu posjetu Južnoj Koreji.

    Si je napomenuo da je Tramp veoma entuzijastičan u vezi sa rješavanjem raznih regionalnih žarišta i da Kina takođe promoviše mirovne pregovore kako bi se riješila razna žarišta, prenosi Sinhua.

    “Kako se svijet danas suočava sa mnogim teškim problemima, Kina i SAD ne mogu zajedno da preuzmu svoju odgovornost kao glavne zemlje”, rekao je Si, prenosi Tanjug.

    Si je izjavio je i da Kina i SAD treba da obezbijede stabilan napredak kinesko-američkih odnosa koje je uporedio sa “džinovskim brodom”

    Tokom sastanka sa američkim predsjednikom, Si je rekao da su od Trampovog reizbora tri puta razgovarali telefonom, razmijenili nekoliko pisama i ostali u bliskom kontaktu.

    “Pod našim zajedničkim vođstvom, odnosi Kine i SAD su u cjelini ostali stabilni”, rekao je Si.

    On je dodao i da su prije nekoliko dana, u posljednjoj rundi konsultacija u Kuala Lumpuru, u Maleziji, ekonomski i trgovinski timovi dvije zemlje postigli osnovni konsenzus o rješavanju glavnih problema, što je obezbijedilo neophodne uslove za današnji sastanak.

    Kineski predsjednik je naveo i da se “dvije strane ne slažu uvijek i normalno je da dvije vodeće svjetske ekonomije povremeno imaju trvenja”.

    “Vi i ja predvodimo odnose Kine i SAD. Suočeni sa vjetrovima, talasima i izazovima, trebalo bi da ostanemo na pravom kursu, da se krećemo kroz složen pejzaž i da obezbijedimo stabilnu plovidbu džinovskog broda odnosa Kine i SAD,“, naglasio je Si.

    Kineski predsjednik je izjavio i da razvoj i revitalizacija Kine idu ruku pod ruku sa vizijom američkog predsjednika Donalda Trampa da “Ameriku ponovo učini velikom”.

    Si je naveo i da su dvije zemlje u potpunosti sposobne da pomognu jedna drugoj da zajedno uspiju i napreduju.

    “Kina i Sjedinjene Države treba da budu partneri i prijatelji. To je ono čemu nas je istorija naučila i što je stvarnosti potrebno”, rekao je on.

    Si je takođe poručio da je spreman da nastavi saradnju sa Trampom kako bi izgradio čvrst temelj za odnose Kine i SAD i stvorio povoljnu atmosferu za razvoj obje zemlje, navodi Sinhua.

  • Stejt department: Odluka o ukidanju sankcija rezultat konstruktivnih koraka RS

    Stejt department: Odluka o ukidanju sankcija rezultat konstruktivnih koraka RS

    Sjedinjene Američke Države ukinule su sankcije bivšem predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, članovima njegove porodice, saradnicima i povezanim kompanijama, nakon što su, kako je potvrđeno iz Stejt departmenta, u Republici Srpskoj uočene konstruktivne političke promjene.

    Prema navodima portparola američkog Stejt departmenta, odluka o brisanju Dodika i još 48 fizičkih i pravnih lica s crne liste donesena je u okviru redovne revizije sankcija.

    „Konstruktivne aktivnosti koje je Narodna skupština Republike Srpske sprovela u proteklim sedmicama mogle bi doprinijeti većoj stabilnosti Bosne i Hercegovine i unaprijediti odnose sa Sjedinjenim Državama, zasnovane na zajedničkim interesima i ekonomskom napretku“, navedeno je u pisanom odgovoru američkog portparola dostavljenom portalu Detektor.

    Iz Stejt departmenta dodaju da se revizije sprovode kako bi se osiguralo da američke sankcije i dalje podržavaju ključne spoljnopolitičke, ekonomske i bezbjednosne ciljeve SAD. „Nastavićemo saradnju sa političkim akterima u cijeloj BiH radi jačanja zajedničkih prioriteta“, poručeno je iz Vašingtona.

    Podsjećamo, Narodna skupština Republike Srpske sredinom oktobra usvojila je set odluka kojima su poništeni zakoni ranije proglašeni neustavnim od strane Ustavnog suda BiH. Time su formalno ukinuti propisi o nepokretnoj imovini, o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, kao i zakoni o zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, dopuni Krivičnog zakonika Srpske i formiranju Visokog sudskog i tužilačkog savjeta RS.

    Ovi zakoni su prethodno bili usvojeni nakon što je Sud BiH izrekao prvostepenu presudu Miloradu Dodiku zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju kao visokog predstavnika. Većina pomenutih zakona nije bila primijenjena u praksi.

    Nakon posljednjih odluka Narodne skupštine, Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD objavila je da se Dodik, njegovi saradnici i više od dvadeset pet povezanih firmi skidaju s liste sankcionisanih.

    Podsjetimo, sankcije su uvedene od 2022. godine zbog, kako su tada navodile američke vlasti, koruptivnih aktivnosti i prijetnji teritorijalnom integritetu BiH.

    Odluka o ukidanju sankcija izazvala je podijeljene reakcije. U Republici Srpskoj je dočekana kao politička pobjeda, dok pojedini analitičari u BiH i regionu tvrde da je riječ o rezultatu političkih pregovora i lobiranja.

    U prethodnom periodu vlasti Srpske sklopile su više ugovora s američkim lobističkim kompanijama, bliskim administraciji bivšeg predsjednika Donalda Trampa, a troškovi su, prema dostupnim podacima, pokriveni iz budžeta Republike Srpske.

    Miloradu Dodiku je ranijom odlukom Centralne izborne komisije BiH prestao mandat predsjednika RS, nakon što ga je Sud BiH pravosnažno osudio na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija. Kazna zatvora je kasnije zamijenjena novčanom.

    Do održavanja prijevremenih izbora, zakazanih za 23. novembar, funkciju vršioca dužnosti predsjednice Republike Srpske obavlja Ana Trišić-Babić, koja je imenovana 23. oktobra odlukom Narodne skupštine RS.

  • Sijarto: Ukidanje američkih sankcija Dodiku – odlična odluka

    Sijarto: Ukidanje američkih sankcija Dodiku – odlična odluka

    Mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto istakao je da je odlična odluka ukidanje američkih sankcija predsjedniku Miloradu Dodiku, koji je, kako je naveo, učinio mnogo za odnose Republike Srpske i Mađarske.

    – Nadam se da će sve evropske kolege razumjeti poruku ove odluke – naveo je Sijarto na društvenoj mreži Iks.

    Ministarstvo finansija SAD ukinulo je sankcije predsjedniku Miloradu Dodiku, srpskom članu Predsjedništva BiH Željki Cvijanović, predsjedniku Narodne skupštine Republike Srpske Nenadu Stevandiću, kao i ostalim osobama i preduzećima koje su uvedene u vrijeme prethodne američke administracije.