Portparol Kremlja Dmitrij Peskov komentarisao je sramnu odluku Suda BiH u predmetu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
“Moskva osuđuje krivično gonjenje Milorada Dodika u BiH i smatra ga političkim”, rekao je Peskov.
Podsjećamo, Sud BiH osudio je juče predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja političke funkcije.
U istom predmetu, Sud BiH oslobodio je vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Srpske Miloša Lukića.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Kosta pozvao je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na vanredni samit lidera EU-a koji će biti posvećen Ukrajini i evropskoj obrani.
“Pozvao sam ukrajinskog predsjednika Zelenskog u Brisel na sastanak Evropskog savjeta kako bi s nama razgovarao o posljednjem razvoju događaja. Što se tiče evropske obrane, moj je cilj nastaviti razgovore našeg neformalnog okupljanja od 3. februara s ciljem donošenja prvih kratkoročnih odluka kako bi Evropa postala suverenija, sposobnija i bolje opremljena za suočavanje s neposrednim i budućim izazovima za svoju bezbjednost”, napisao je Kosta u pozivnom pismu, prenosi Index.
U pogledu Ukrajine “postoji novi zamah koji bi trebao voditi prema sveobuhvatnom, pravednom i trajnom miru”.
“EU i njene države članice spremne su preuzeti veću odgovornost za sigurnost Evrope. Stoga bismo trebali biti spremni za mogući evropski doprinos sigurnosnim jamstvima koja će biti neophodna za osiguranje trajnog mira u Ukrajini”, istakao je Kosta.
Tramp je na prvoj sjednici njegovog kabineta istakao da je odluka već donesena, a da će uskoro biti objavljena, piše FT.
Objasnio je da će carine na robu iz EU da se primenjuju “generalno”, iako je istakao da će to posebno važiti za uvoz automobila iz zemalja članica.
Američki predsjednik je već nekoliko puta najavio da bi američke carine mogle da pogode i Evropsku uniju, a nije isključio takvu mjeru ni protiv Velike Britanije.
Tada je kao razlog istakao “činjenicu da u Evropi više ne kupuju američke automobile, ni druge proizvode, a da Amerikanci masovno koriste vozila iz Njemačke i drugih zemalja EU”.
Tramp je već potpisao izvršnu naredbu o uvođenju carina na robu iz Kanade, Meksika od 25 odsto, i Kine, u iznosu od 10 odsto.
Poslije razgovora sa vlastima u Kanadi i Meksiku, odlučeno je da se primena mjera odloži za mjesec dana.
Francuski predsjednik Emanuel Makron je na nedavnom sastanku sa američkim predsjednikom u Vašingtonu pokušao da odgovori Trampa od najavljene odluke. Makron je bio uvjeren da je u tome i uspio.
– Rekao sam mu da ne može da vodi trgovinski rat i sa Kinom i Evropom u isto vrijeme. Nadam se da sam ga ubijedio da odustane – rekao je tada Makron.
Unija je u zvaničnim saopštenjima povodom ovih najava više puta isticala da se nada da do američkih taksi na robu iz zemalja članica EU neće ni doći, ali da će u slučaju da budu uvedene EU uzvratiti istom mjerom.
Administracija je takođe objavila rezultate pregleda svakog programa USAID, koje su naredili Tramp i Stejt department, prenosi AP.
Kako se navodi, ova odluka je podstaknuta sudskim nalogom koji je zvaničnicima dao do kraja dana u srijedu da ukinu blokadu Trampove administracije o finansiranju strane pomoći.
Zvaničnici Trampove administracije, nakon ponovljenih upozorenja saveznog sudije u ovom slučaju, takođe su u srijedu rekli da su ponovo počeli da plaćaju račune USAID-a nakon višemjesečnog prekida plaćanja, oslobađajući za isporuku nekoliko miliona milijardi dolara duga.
Tejmi Brus, portparolka State departmenta na svom nalogu komentarisala je presudu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.
Ona je rekla da Sjedinjene Američke Države primaju k znanju tu presudu, te je istakla da Sjedinjene Američke Države decenijama ulažu u stabilnu Bosnu i Hercegovinu.
“Čvrsto se protivimo bilo kakvim postupcima lokalnih lidera koji bi ugrozili sigurnost i stabilnost. Podržavamo Dejtonski sporazum, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine”, napisala je ona.
Bivši federalni tužilac iz SAD-a Martin De Luka, koji je dio tima nove američke administracije, rekao je da je započeta istraga u BiH o trošenju novca putem USAID organizacije, te da prve informacije govore o tome da je u protekle četiri godine potrošeno 402 miliona dolara, od čega za 250 miliona nije moguće utvrditi gdje su nestali.
– U prethodne četiri godine 402 miliona dolara, preko različitih programa, plasirano je u BiH a od toga 150 miliona se može opravdati. Nekih 250 miliona dolara ostaje nepoznanica. Riječ je o novcu američkih građana – rekao je De Luka novinarima u Banjaluci.
On kaže da sa timom već istražuje poslovanje USAID organizacije, te da je na sličan način novac trošen i u ostatku svijeta što otvara sumnju za korupciju.
– Predsjednik Tramp je vrlo odlučan da se ispita i istraži što je prije moguće sve ono što se dešavalo. Nema opisa projekata i nije jasno gdje je završilo 250 miliona dolara u BiH – poručio je De Luka.
Kaže da se iz svega može izvesti zaključak da su kriminalne radnje bile dio poslovanja ove organizacije koja se finansira sredstvima Amerikanaca.
– Sve odgovorne osobe, bez obzira da li je riječ o građanima SAD ili stranim državljanima, treba privesti pravdi – naveo je De Luka.
On je izrazio zahvalnost za saradnju vlastima u Republici Srpskoj, navodeći da je najteži dio pribaviti dokaze.
Evropske zemlje, koje su se “čvrsto postavile na put militarizma”, izgubile su pravo učestvovanja u pregovorima o Ukrajini i sve se više nalaze u međunarodnoj izolaciji, poručilo je u popodnevnim satima rusko ministarstvo vanjskih poslova.
Rusija je to poručila u saopštenju povodom rezolucija o ukrajinskoj krizi koje su usvojili Generalna skupština i Savjet sigurnosti UN-a.
“Rasprave i glasanja održana u UN-u jasno pokazuju da svjetska zajednica traži mir. Evropljani, koji su se čvrsto usmjerili prema militarizaciji i time izgubili pravo učestvovanja u pregovorima o uslovima rješavanja ukrajinske krize, sve su više izolovani. Vidljivi su ozbiljni pomaci u stavovima globalne većine, koja pokazuje sve više realizma i nastoji pridonijeti što bržem okončanju sukoba”, poručilo je rusko ministarstvo.
Podsjetimo, Generalna skupština Ujedinjenih nacija juče je usvojila rezoluciju kojom se osuđuje ruska akcija na Ukrajinu i poziva na povlačenje ruskih trupa. Rezolucija koju su predložile Ukrajina i evropske zemlje dobila je podršku 93 države, dok je 18 bilo protiv, uključujući Sjedinjene Američke Države i Rusiju, a 65 zemalja je bilo suzdržano.
Istovremeno, Savjet sigurnosti UN-a usvojilo je američku rezoluciju koja poziva na brzo okončanje sukoba u Ukrajini, ali bez direktnog kritikovanja Rusije. Ova rezolucija prošla je uz podršku Rusije i Kine, dok su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo bile suzdržane.
Kremlj je pozdravio “mnogo uravnoteženiji” američki stav prema Ukrajini nakon glasanja u Savjetu sigurnosti UN-a i istakao da je nova američka pozicija korak prema realnijem pristupu rješavanju sukoba.
Američki predsjednik Donald Tramp juče je tokom susreta s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u Bijeloj kući rekao da je direktno pitao ruskog predsjednika Vladimira Putina o prisutnosti evropskih vojnika kao mirovnjaka u Ukrajini te da mu je Putin rekao da pristaje na to. Ali je portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, danas to demantovao.
Peskov je na pitanje o tome samo odvratio da postoji službeni stav ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, koji je rekao da Rusija ne može pristati na to. “Nemam šta dodati tome”, rekao je Peskov.
Kremlj, dakle, barem u javnosti želi poslati poruku da Evropa nije dobrodošla ni u pregovorima ni u mirovnim snagama u Ukrajini, nakon sklapanja eventualnog mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine, koji se još uvijek čini dalekim.
S druge strane, evropske zemlje i Ukrajina nastavljaju insistirati na povlačenju ruskih snaga i očuvanju ukrajinskog teritorijalnog integriteta kao preduslova za bilo kakve mirovne pregovore, prenosi “Index”.
Ukrajina je postigla dogovor sa Sjedinjenim Američkim Državama o eksploataciji svojih ključnih mineralnih resursa, potvrdio je izvor iz ukrajinske vlade za Sky News.
Očekuje se da će sporazum biti potpisan vrlo brzo, moguće i tokom sastanka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa.
SAD odustao od zahtjeva za 500 milijardi dolara prihoda
Sporazum predviđa osnivanje novog fonda koji će ulagati u ukrajinske minerale, rijetke zemne materijale i druge prirodne resurse. Ključna promjena u odnosu na prethodne prijedloge je to što dokument više ne sadrži američki zahtjev za pravom na 500 milijardi dolara potencijalnih prihoda od tih resursa, što je Zelenski ranije ocijenio kao neozbiljnu ponudu.
Novi ekonomski temelj za odnose Kijeva i Vašingtona
Iako ne uključuje bezbjednosne garancije koja je Ukrajina priželjkivala, sporazum bi mogao otvoriti dugoročnu saradnju između Kijeva i Trampove administracije nakon sedmica napetih pregovora.
Ukrajinski zvaničnici sporazum vide kao važan korak u produbljivanju ekonomskih i strateških odnosa sa SAD-om, posebno u kontekstu rata s Rusijom.
“Očekujemo brzo finaliziranje i potpisivanje sporazuma”, rekao je izvor iz ukrajinske vlade.
Zelenski uskoro u Vašingtonu?
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u petak će otputovati u Vašington kako bi se sastao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, potvrdio je izvor iz ukrajinske vlade za Sky News.
Prema istom izvoru, datum sastanka predložila je američka strana. Ovaj susret dolazi nakon što su SAD i Ukrajina postigli dogovor o ključnom sporazumu o mineralnim resursima, prenosi Index.hr.
– Poslanička grupa Alternative za Njemačku (AfD) podnijela je poslaničko pitanje u njemačkom Bundestagu u vezi sa ulogom Kristijan Šmita u Bosni i Hercegovini, te zatražila procjenu legitimiteta njegove pozicije u svjetlu nedostatka odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, kao i odbijanja Rusije i Kine da potvrde Šmitovo imenovanje.
U zahtjevu koji su uložili poslanik Jan Vencel Šmita i poslanička grupa AfD-a stoji da je Šmita u maju 2021. godine imenovao Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIC).
“Međutim, to imenovanje nije potvrđeno od strane Savjeta bezbjednosti UN-a, što, prema mišljenju podnosilaca ovog pitanja, dovodi u sumnju međunarodnopravnu legitimnost njegove funkcije i njegovih odluka. Uprkos tome, visoki predstavnik je, prema pravnom shvatanju podnosilaca pitanja, donio više obavezujućih odluka koje duboko zadiru u ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Podnosioci pitanja imaju ozbiljne sumnje da su ovim odlukama prekoračene nadležnosti visokog predstavnika predviđene Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma”, navodi se u zahtjevu, prenosi N1.
Zatim slijede pitanja za Saveznu vladu:
1. Da li je Savezna vlada formirala stav o međunarodnopravnoj legitimaciji Kristijana Šmita kao visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, s obzirom na nedostatak odobrenja Savjeta bezbjednosti UN-a, i ako jeste, kakav je taj stav?
2. Koje posljedice Savezna vlada izvlači iz činjenice da su Ruska Federacija i Kina odbile potvrditi Kristijana Šmita kao Visokog predstavnika u SB UN-a?
3. Koje pravno obavezujuće odluke je, prema procjeni Savezne vlade, visoki predstavnik donio u 2022. i 2023. godini, da li je Savezna vlada formirala stav o tim odlukama i kakav je on?
4. Da li Savezna vlada u tim odlukama vidi prekoračenje nadležnosti koje visoki predstavnik ima prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, i ako ne, zašto ne?
5. Kakve posljedice Savezna vlada vidi po stabilnost i suverenitet Bosne i Hercegovine usljed ovih mjera?
6. Da li je Savezna vlada preduzela korake da se imenovanje Kristijana Šmita potvrdi u Savjeta bezbjedosti UN, i ako jeste, koje, odnosno ako nije, zašto nije?
7. Planira li Savezna vlada zalaganje za reformu mehanizama imenovanja visokog predstavnika kako bi se njegova međunarodna legitimnost ojačala, i ako da, na koji način?
8. Da li se Savezna vlada bavila pitanjem da li su politički procesi u Bosni i Hercegovini – posebno protiv predstavnika Republike Srpske – politički motivisani, i ako jeste, kakva su saznanja dostupna i koje mjere Savezna vlada preduzima, ukoliko ih ima, da osigura pravične i transparentne procese?
9. Da li je Savezna vlada formirala stav o tome da li odluke visokog predstavnika mogu dovesti do daljnje političke destabilizacije regiona, i ako jeste, kakav je taj stav?
10. Da li je Savezna vlada formirala stav o tome kako ocjenjuje djelovanje visokog predstavnika u kontekstu suvereniteta i nezavisnosti Bosne i Hercegovine, i ako jeste, kakav je taj stav?
11. Da li je Savezna vlada formirala stav o tome da li je djelovanje visokog predstavnika vrijedno podrške, čak i ako ga lokalni akteri i međunarodni partneri smatraju pravno upitnim, i ako jeste, kakav je taj stav?
12. Da li je Savezna vlada formirala stav o različitim međunarodnim pozicijama u vezi s imenovanjem i djelovanjem visokog predstavnika, i kakav je taj stav?
13. Da li Savezna vlada vodi razgovore s međunarodnim partnerima kako bi razvila zajednički stav o ulozi visokog predstavnika, i ako da, s kojim partnerima i o kojim temama?
14. Da li je Savezna vlada formirala stav o tome kakve posljedice odluke visokog predstavnika imaju po ekonomsku stabilnost Bosne i Hercegovine, i ako jeste, kakav je taj stav?
15. Da li Savezna vlada vidi mogućnost ekonomske podrške od strane EU radi smanjenja napetosti u regionu, i ako da, kakvu?
16. Planira li Savezna vlada korake kako bi pomogla Bosni i Hercegovini u provođenju reformi za integraciju u EU, i ako da, koje?
17. Da li Savezna vlada smatra da trenutna uloga visokog predstavnika doprinosi ili ometa dugoročni mirovni proces i političku stabilnost zemlje, i ako da, na koji način?
18. Da li je Savezna vlada formirala stav o tome kakav uticaj odluke visokog predstavnika imaju na zaštitu ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, i ako jeste, kakav je taj stav?
Moskva je otvorena za mogućnost da ponudi Americi pristup rijetkim mineralima iz Rusije, ali i ukrajinskih teritorija koje su pod ruskom kontrolom, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.
Prethodno je američki predsjednik Donald Tramp više puta insistirao da Ukrajina ustupi neke minerale u zamjenu za podršku Vašingtona, a dvije strane su blizu dogovora, tvrde ukrajinske vlasti.
Rusija je spremna da “ponudi” sirovine američkim partnerima u zajedničkim projektima, a među njima su i one koje dolaze iz “novih teritorija”, rekao je juče Putin u intervjuu za državnu televiziju, aludirajući na oblasti u istočnoj Ukrajini koje su zauzele ruske snage, prenosi B92.
Prijedlog podrazumijeva i saradnju Moskve i Vašingtona u rudarenju aluminijuma i dopremanju tog metala u Ameriku, čime bi se cijene ove rude stabilizovale, dodao je ruski predsjednik.
Putin je iznio ponudu poslije Trampovih pokušaja da dobije pristup ukrajinskim resursima, a ruski lider je spreman da radi na rudarenju sa “stranim partnerima”.
“Mogućnost sklapanja sporazuma između Vašingtona i Kijeva nije zabrinjavajuća, jer Rusija nesumnjivo ima, želim da naglasim, znatno više takvih sirovina od Ukrajine”, tvrdi Putin.
Dodaje da je isto i sa novim teritorijama.
“Spremni smo da privučemo strane partnere na takozvane nove teritorije, koje su istorijski bila naše i vratile su se u sklop Ruske Federacije”, kazao je Putin.
Nagovijestio je da bi saradnja Amerike i Rusije mogla da obuhvati i proizvodnju aluminijuma u sibirskom gradu Krasnojarsku, gdje “Rusal”, ruska kompanija koja se bavi obradom aluminijuma, ima najveća postrojenja.
Poslije Putinovog obraćanja uslijedio je sastanak vlade te zemlje, na kojem se raspravljalo o prirodnim bogatstvima.
Prijedlog otvara prilično veliku perspektivu, a Americi su potrebni rijetki minerali kojih Rusija ima mnogo, rekao je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
“Američka vojna i ekonomska pomoć Ukrajini dostigla je oko 500 milijardi dolara od početka rata u Ukrajini i Vašington želi da dobije minerale od Ukrajine u toj vrijednosti”, kazao je Tramp.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osporava tačnost tih brojki, ali se vjeruje da želi bilo kakav dogovor koji sadrži bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
“Pregovori su dosad bili vrlo kostruktivni i gotovo svi ključni detalji su ugovoreni”, rekla je juče Olga Stefanišina, zamjenica ukrajinskog premijera za evropske i evroatlantske integracije.
I Evropska unija je ponudila Ukrajini sličnu saradnju, iako ima drugačiji pristup od Amerike.
EU je ponudila Ukrajini svoj sporazum o “kritičnim materijalima”, juče kada je Tramp iznio tvrdnje da je Vašington blizu potpisivanja sporazuma sa Kijevom za prava na ogromne prirodne resurse.
Evropski povjerenik za industrijsku strategiju Stefan Sežurne rekao je da je prijedlog iznio ukrajinskim zvaničnicima sa kojima se susreo u Kijevu tokom posjete Evropske komisije povodom obilježavanja tri godine od početka rata u Ukrajini.
“Dvadeset jedan od 30 kritičnih materijala koje Evropa treba može obezbijediti Ukrajina u partnerstvu u kojem svi dobijaju. To bi za obje strane bila ‘vin-vin’ situacija”, rekao je Sežurne, prenosi AFP.
“Politico” navodi da je Sežurne kazao da je “dodana vrijednost koju Evropa nudi da nikad neće zahtijevati dogovor koji nije obostrano koristan”, prenosi Nacional.hr.
Ukrajina ima ogromne naslage kritičnih elemenata i minerala, od litijuma do titana, koji su ključni za proizvodnju modernih tehnologija i vrlo traženi u globalnoj trci za resursima.
Takođe, ima ogromne rezerve uglja, kao i nafte, plina i urana, ali većina toga nalazi se na teritorijima pod kontrolom Rusije.
Prema procjenama iz Kijeva, oko pet odsto važnih neobrađenih sirovina na Zemlji se nalazi u Ukrajini, ali neka od nalazišta su pod kontrolom Rusije.