Kategorija: Svijet

Vrhovni sud SAD u Vašingtonu donio je danas odluku kojom poništava široki spektar globalnih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.

Sud je presudio da je Tramp prekoračio ovlašćenja kada je koristio zakon o saveznoj vanrednoj situaciji za uvođenje recipročnih tarifa širom svijeta, prenosi Blumberg.

Odluka se odnosi i na ciljane uvozne poreze koje administracija opravdava borbom protiv trgovine fentanilom.

Sudska odluka predstavlja ozbiljan udarac Trampovoj ekonomskoj politici, koja je zavisila od agresivnog tarifnog pristupa kako bi se zaštitila američka industrija i trgovinski interesi Vašingtona.

Očekuje se da će ova presuda imati široke implikacije na američke trgovinske sporazume i politike, ali i na globalna tržišta, prenose američki mediji.

Na društvenim mrržama, ali i na pojedinim ukrajinskim portalima, objavljeno je da je Spoljna obaveštajna služba Ukrajine (SBU) navodno pokušala da ubije Valerija Zalužnog 2022, koji je tada bio načelnik Generalštaba ukrajinske vojske.

Te tvrdnje prva je iznela ukrajinska novinarka Janina Sokolova 2022, a nakon intervjua za Asošiejted pres s bivšim vrhovnim komandantom Oružanih snaga, priča je ponovo dobila na aktuelnosti.

Omiljeni ukrajinski general, kako ga mnogi mediji nazivaju, prvi put je u tom intervjuu otvoreno govorio o razlozima sukoba s ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim zbog kojih je i sklonjen s mesta glavnokomandujućeg Oružanim snagama.

Zalužni u tom intevjuu optužuje Zelenskog za neuspeh kontraofanzive 2023. godine, a takođe je govorio i o pretresu njegovog štaba koji su izvršile snage SBU-a.

U incidentu koji je tada nastao ubijen je njegov pomoćnik.

Sokolova je otkrila da je, prema informacijama do kojih je došla, a među njima ima i sudskih odluka o dozvoljavanju SBU-u da izvrši pretres štaba Zalužnog, tada zapravo pokušan atentat na njega.

I sam Zalužni je potvrdio da je pretres izveden 2022. godine i da su vrata njegovog štaba bila razvaljena.

“Prema rečima mojih sagovornika u okruženju Valerija Zalužnog, to je bio pokušaj atentata. A zapadni partneri, posebno Britanci, za ovo su saznali kasnije”, objavila je Sokolova.

Vest o pokušaju atentata prvi put se pojavila u novembru 2023, a na društvenim mrežama osvanuo je i video-snimak, za koji se tvrdilo da je lažan, a na kom Zalužni optužuje Zelenskog da stoji iza pokušaja njegovog ubistva.

Saopštenje britanskog kralja Čarlsa III bilo je brzo i oštro. Vlasti imaju “našu punu i bezrezervnu podršku i saradnju”, navodi se u njemu, i dodaje da “zakon mora da ide svojim tokom”.

Samo nekoliko sati ranije, njegov brat Endru je uhapšen u svojoj kući na privatnom imanju u vlasništvu monarha – Sandringemu, severno od Londona. Čak i po standardima porodice kojoj kontroverze nisu strane, bio je to zapanjujući razvoj događaja.

Kratak, sa nešto više od 100 riječi, kraljev odgovor – u njegovo ime – nije mogao biti jasniji.

“Moja porodica i ja nastavićemo da ispunjavamo svoju dužnost i službu prema svima vama”, zaključuje se u saopštenju. U prevodu: staviću svoju dužnost prema zemlji ispred bilo kakve preostale simpatije koju možda imam prema mlađem bratu.

Razumije se da su princ Vilijam i Ketrin, princeza od Velsa, podržali saopštenje – najviši članovi kraljevske porodice ujedinjeni su u strategiji, piše CNN.

Kraljeva taktika u postupanju povodom optužbi koje se gomilaju oko Endrua u suprotnosti je sa pristupom njegove pokojne majke, kraljice Elizabete Druge.

Endru je, navodno, bio njen omiljeni sin, a kritičari su ranije tvrdili da nije reagovala dovoljno brzo kako bi pozvala Mauntbaten Vindzora na odgovornost zbog posljedica njegovog prijateljstva s osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstajnom.

Mnogi su se pitali zašto mu je dozvolila da koristi Bakingemsku palatu kao lokaciju za njegov katastrofalni intervju za BBC 2019. godine, u kojem je pokušao da odbaci optužbe za nedolično ponašanje.

Drugi su se pitali zašto je pokojna kraljica, navodno, obezbijedila Endruu milione da 2021. godine postigne vansudsku nagodbu u građanskoj tužbi za seksualni napad koju je podnela Virdžinija Đufre.

Uprkos isplati, Endru je uvijek negirao sve optužbe Virdžinije Đufre i rekao da se ne seća da ju je ikada upoznao, uprkos tome što se fotografisao sa njom.

Nasuprot tome, kralj Čarls je odlučnije postupao prema bratu otkako je stupio na prijesto 2022. godine. Navodno je istraživao mogućnosti da ukloni Endrua iz njegove rezidencije u Vindzoru mnogo prije nego što je bratu oduzeo status princa i iselio ga sa kraljevskog imanja u oktobru.

Značajno je da Čarls u saopštenju objavljenom u četvrtak nije izričito opisao Endrua Mauntbaten Vindzora kao svog brata.

Ni kralj Čarls ni palata nisu bili unaprijed obaviješteni o hapšenju Mauntbaten Vindzora, rekao je kraljevski izvor za CNN. Hapšenje zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja, naravno, ne znači krivicu, ali predstavlja još jedan izuzetan trenutak u Endruovom višegodišnjem padu u nemilost.

Policija je saopštila da je pušten, ali da ostaje pod istragom. Optužnica nije podignuta.

Bivši princ se nije javno oglasio povodom najnovijih optužbi koje su se pojavile nakon što je Ministarstvo pravde Sjedinjenih Država objavilo milione dokumenata povezanih sa Epstajnom. Endru Mauntbaten Vindzor je više puta negirao sve optužbe za nedolično ponašanje i rekao da nikada nije video niti posumnjao u bilo kakvo ponašanje za koje je Epstajn optuživan.

Nije komentarisao ni nedavne optužbe za zloupotrebu službenog položaja.

Ali događaji u četvrtak, koji su počeli dolaskom kolone neobilježenih policijskih vozila rano ujutru do Endruovog privremenog smještaja na imanju Sandringem na njegov 66. rođendan, ostavili su britansku kraljevsku porodicu suočenu sa jednom od najvećih kriza u posljednjih nekoliko decenija.

Na neki način, razvoj događaja bio je šokantan, ali ne i potpuno iznenađujući, imajući u vidu sve veći teret optužbi protiv Endrua, koje već godinama bacaju tešku senku na čitavu porodicu.

Palata je prošle nedjelje jasno saopštila da će Čarls podržati vlasti u njihovim istragama. Ako bude zatraženo, to znači da bi palata mogla da dozvoli policiji pristup svim internim komunikacijama između Endrua i drugih.

Smatra se da Čarls i Endru nisu bili naročito bliski tokom odrastanja, s obzirom na razliku od 11 godina. Poznato je da kralj ima snažniju vezu sa svojom sestrom, princezom Anom.

Braća su možda bila najbliža osamdesetih godina, nakon što se Čarls oženio Dajanom, a Endru stupio u brak sa Sarom Ferguson, pošto su dvije žene važile za dobre prijateljice.

“Iako je odnos posljednjih godina bio udaljeniji, kada su bili mlađi bili su dio kraljevske porodice zajedno, dobro su se poznavali i njihove porodice su bile bliske”, rekla je kraljevska istoričarka Kejt Vilijams za CNN.

Ona je takođe rekla da porodica sada ima “ogroman problem pred sobom, a to je distanciranje od Endrua”.

Očekuje da bi javnost ubuduće mogla da zahtijeva dodatnu odgovornost od kralja i širu porodicu.

“Pitanje koje će se sve češće postavljati glasi: ‘Šta je Čarls znao?’ I mislim da će ljudi početi da pitaju: ‘Šta je Vilijam znao?'”, rekla je Vilijams. “Ovo će biti najveći izazov sa kojim se kraljevska porodica suočila od smrti Dajane.”

Kraljevski komentator Sandro Moneti rekao je da će “pitanje Endrua definisati čitavu vladavinu kralja Čarlsa”.

“Uprkos svemu što je Endruu oduzeto, podsjetio bih da je on i dalje osmi u redu za presto”, dodao je Moneti, sugerišući da bi se u narednim danima u parlamentu mogli čuti zahtjevi da se to promijeni.

“Radnje za koje je optužen dovode u rizik čitavu budućnost monarhije”, rekao je Moneti, prenosi Telegraf.rs.

Saudijska Arabija bi, prema kongresnim dokumentima i jednoj organizaciji za kontrolu naoružanja, mogla dobiti neki oblik obogaćivanja uranijuma na teritoriji kraljevine u okviru predloženog nuklearnog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Kako piše AP, to podiže zabrinutost zbog širenja nuklearnog oružja u trenutku dok traje atomski zastoj između Irana i Amerike.

I sadašnji predsjednik SAD-a Donald Tramp i bivši predsjednik Džo Bajden pokušali su postići nuklearni sporazum sa kraljevinom koji bi omogućio dijeljenje američke tehnologije. Stručnjaci za neširenje nuklearnog oružja upozoravaju da bi svako pokretanje centrifuga za obogaćivanje uranijuma unutar Saudijske Arabije moglo otvoriti vrata mogućem vojnom nuklearnom programu kraljevine, na šta je njen asertivni prijestolonasljednik već nagovijestio da bi mogao krenuti ukoliko Teheran dođe do atomske bombe.

Saudijska Arabija i nuklearno naoružani Pakistan već su prošle godine potpisali pakt o međusobnoj odbrani, nakon što je Izrael izveo napad na Katar ciljajući zvaničnike Hamasa. Pakistanski ministar odbrane tada je rekao da će njegovoj zemlji nuklearni program „biti stavljen na raspolaganje“ Saudijskoj Arabiji ako bude potrebno, što je shvaćeno kao upozorenje Izraelu, za kojeg se dugo vjeruje da je jedina nuklearno naoružana država na Bliskom istoku.

„Nuklearna saradnja može biti pozitivan mehanizam za očuvanje normi neširenja i povećanje transparentnosti, ali đavo se krije u detaljima“, napisala je Kelsi Davenport, direktorica politike neširenja nuklearnog oružja pri vašingtonskom Arms Control Associationu.

Dokumenti podižu „zabrinutost da Trampova administracija nije pažljivo razmotrila rizike širenja koje nosi njen predloženi sporazum o nuklearnoj saradnji sa Saudijskom Arabijom niti presedan koji bi ovaj sporazum mogao postaviti“.

Saudijska Arabija u petak nije odmah odgovorila na upite Asošijeted presa.

Kongresni dokument, u koji je uvid imala i agencija AP, pokazuje da Trampova administracija nastoji zaključiti 20 nuklearnih poslovnih dogovora sa državama širom svijeta, uključujući Saudijsku Arabiju. Dodaje se da bi dogovor sa Saudijcima mogao vrijediti milijarde dolara.

U dokumentu se navodi da bi postizanje sporazuma sa kraljevinom „napredovalo nacionalne bezbjednosne interese Sjedinjenih Država, raskidajući sa neuspješnim politikama nečinjenja i neodlučnosti koje su naši konkurenti iskoristili kako bi doveli u nepovoljan položaj američku industriju i umanjili globalni ugled Sjedinjenih Država u ovom ključnom sektoru“. Kina, Francuska, Rusija i Južna Koreja su među vodećim državama koje u inostranstvo prodaju tehnologiju za nuklearne elektrane.

Prema nacrtu sporazuma, SAD i Saudijska Arabija bi sklopile sporazume o zaštitnim mjerama sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju, nuklearnim nadzornim tijelom Ujedinjenih nacija. To bi uključivalo nadzor nad „najosjetljivijim područjima potencijalne nuklearne saradnje u pogledu širenja“, navodi se. Kao potencijalna područja navedeni su obogaćivanje, proizvodnja goriva i reprocesiranje.

Međunarodna agencija za atomsku energiju sa sjedištem u Beču nije odmah odgovorila na upite. Saudijska Arabija je članica te agencije, koja promoviše mirnodopsko korišćenje nuklearne energije, ali i inspekcijama provjerava da države ne razvijaju tajne programe nuklearnog naoružanja.

„To sugeriše da će, kada bilateralni sporazum o zaštitnim mjerama stupi na snagu, to otvoriti vrata Saudijskoj Arabiji da stekne tehnologiju ili kapacitete za obogaćivanje uranijuma – moguće čak i od Sjedinjenih Država“, napisala je Davenport. „Čak i uz ograničenja i restrikcije, čini se vjerovatnim da će Saudijska Arabija imati put do neke vrste obogaćivanja uranijuma ili pristupa znanju o obogaćivanju.“

Obogaćivanje nije automatski put do nuklearnog oružja – država mora savladati i druge korake, uključujući, na primjer, upotrebu sinhronizovanih jakih eksploziva. Ali ono otvara vrata ka militarizaciji, što je i podstaklo zabrinutost Zapada zbog iranskog programa.

Ujedinjeni Arapski Emirati, susjed Saudijske Arabije, potpisali su takozvani „123 sporazum“ sa SAD-om za izgradnju svoje nuklearne elektrane Barakah uz pomoć Južne Koreje. Međutim, UAE to nisu učinili tražeći pravo na obogaćivanje, što stručnjaci za neširenje nuklearnog oružja ističu kao „zlatni standard“ za države koje žele nuklearnu energiju.

Pritisak da se postigne saudijsko-američki dogovor dolazi u trenutku kada Tramp prijeti vojnom akcijom protiv Irana ako Teheran ne pristane na sporazum o svom nuklearnom programu. Trampova vojna prijetnja uslijedila je nakon masovnih protesta širom Irana, na koje je teokratska vlast odgovorila krvavim gušenjem demonstracija u kojem su ubijene hiljade ljudi, a desetine hiljada su, prema izvještajima, pritvorene.

Iran u svom slučaju dugo insistira da je njegov program obogaćivanja uranijuma isključivo mirnodopski. Ipak, Zapad i IAEA tvrde da je Iran do 2003. godine imao organizovani vojni nuklearni program. Teheran je takođe obogaćivao uranijum do čistoće od 60 odsto, što je kratak, tehnički korak do 90 odsto, koliko je potrebno za oružje – čime je postao jedina država na svijetu koja to čini bez deklarisanog programa nuklearnog naoružanja.

Iranski diplomati dugo su se pozivali na izjave 86-godišnjeg vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija kao na obavezujuću fetvu, odnosno vjerski edikt, da Iran neće graditi atomsku bombu. Međutim, iranski zvaničnici sve češće javno prijete da bi mogli posegnuti za bombom kako se tenzije sa SAD-om pojačavaju.

Saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman, de fakto vladar kraljevine, ranije je poručio da će, ako Iran dođe do bombe, „i mi morati nabaviti jednu“.

Nova runda pregovora o Ukrajini mogla bi biti održana sljedeće nedjelje u Ženevi, rekao je izvor za TASS.

Ranije su ruski mediji izvijestili da će sljedeći trilateralni razgovori o rješenju sukoba u Ukrajini, u kojima učestvuju Vašington, Kijev i Moskva biti zakazani u Švajcarskoj.

Treća runda mirovnih pregovora održana je 17. i 18. februara u Ženevi.

Prema riječima Vladimira Medinskog, šefa ruske delegacije, razgovori su bili teški.

Sastanak prvog dana trajao je šest sati, drugog dva sata.

Američki pregovarački tim predvodili su specijalni izaslanici Bijele kuće Stiv Vitkof i DŽared Kušner, dok je ukrajinski tim predvodio šef kabineta ukrajinskog predsjednika Kiril Budanov.

Nakon završetka glavnog dijela pregovora, Medinski je održao još jedan zatvoreni sastanak sa ukrajinskom stranom, prenosi RTRS.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je naložio Pentagonu i drugim nadležnim agencijama da započnu proces identifikacije i objavljivanja vladinih dokumenata o vanzemaljskom životu i neidentifikovanim letećim objektima (NLO).

Naredba Pentagonu i agencijama

– Na osnovu ogromnog interesovanja koje je pokazano, naložiću ministru odbrane Pitu Hegsetu i drugim relevantnim odjeljenjima i agencijama da započnu proces identifikacije i objavljivanja vladinih dosijea vezanih za vanzemaljski život, neidentifikovane vazdušne fenomene (UAP) i neidentifikovane leteće objekte (NLO), kao i sve ostale informacije povezane sa ovim veoma složenim, ali izuzetno zanimljivim i važnim pitanjima – napisao je Tramp na mreži „Truth Social“, prenio je NBC.

Povod – Obamine izjave

Njegova objava uslijedila je nakon intervjua bivšeg američkog predsjednika Baraka Obame u podkastu koji vodi Brajan Tajler Koen.

Obama je rekao da vanzemaljci postoje, ali je kasnije pojasnio da smatra kako „postoje dobre šanse da postoji život“ u svemiru, dodajući da tokom svog mandata nije vidio dokaze o postojanju vanzemaljaca.

Na pitanje novinara o tim izjavama, Tramp je poručio da je Obama odao povjerljive informacije i ocijenio da „to ne bi trebalo da radi“.

Šta kažu podaci Pentagona

Nakon saslušanja 2024. godine, Pentagon je saopštio da je primio stotine izvještaja o neidentifikovanim vazdušnim fenomenima, uključujući 21 slučaj koji zahtijeva dalju analizu zbog anomalnih karakteristika ili ponašanja, ali da nisu pronađeni dokazi o vanzemaljskoj aktivnosti, prenosi Glas Srpske.

Reakcije političara

Reagujući na Trampovu direktivu, ministar odbrane Pit Hegset objavio je snimak ekrana Trampove poruke uz emotikone vanzemaljca i pozdrava.

Na objavu su reagovali i pojedini zakonodavci. Senator Džon Feterman, aludirajući na seriju „Dosije Iks“, rekao je za „Foks njuz“ da bi objavljivanje „svih Dosijea Iks“ moglo da bude dvostranačko pitanje.

Poslanica Ana Paulina Luna zahvalila je Trampu i najavila moguća saslušanja o toj temi.

Više od 1.000 Kenijaca je regrutovano da se bori za Rusiju u ratu sa Ukrajinom, navodi se u obavještajnom izvještaju podnijetom kenijskom parlamentu, prenio je danas Gardijan.

Većinski lider kenijske nacionalne skupštine, Kimani Ičungvah, rekao je da “agencije za regrutovanje i pojedinci u Keniji“ nastavljaju da šalju kenijske državljane da se bore u sukobu, dok je poslanicima čitao rezime istrage kenijske Nacionalne obavještajne službe, naveo je list.

Brojka od više od 1.000 pojedinaca je značajno povećanje u odnosu na cifru koja je objavljena u saopštenju kenijskog ministarstva spoljnih poslova u novembru prošle godine, a u kojem je navedeno da je više od 200 Kenijaca otišlo da se bori u ratu.

Kako navodi britanski list, sve veći broj ljudi iz afričkih zemalja, uključujući Keniju, Ugandu i Južnu Afriku, regrutovan je na ukrajinski front.

Ministar spoljnih poslova Ukrajine, Andrij Sibiha, rekao je u novembru da se više od 1.400 ljudi iz 36 afričkih zemalja bori za Rusiju u Ukrajini.

Kako se navodi u obavještajnom izvještaju, Ičungvah je rekao da agencije za zapošljavanje ciljaju bivše vojno osoblje i policajce i civile “koji traže mogućnosti za posao u inostranstvu“.

Ruska ambasada u Keniji danas je negirala da je bila umešana u regrutovanje Kenijaca za borbu u Ukrajini, opisujući optužbe kao deo “opasne i obmanjujuće propagandne kampanje“.

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je danas da ne postoji alternativni plan za Gazu osim njene obnove i uspostavljanja trajnog mira, ocjenivši da bi “plan B” značio povratak ratu, što, kako je naveo, niko ne želi.

U obraćanju na prvom sastanku Odbora za mir u Vašingtonu, Rubio je istakao da je formiranje Odbora omogućeno zahvaljujući, kako je rekao, spremnosti predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa da “razmišlja van ustaljenih okvira” i iskoristi ovlašćenja svoje funkcije, navodi se u saopštenju Stejt departmenta.

“Ovo je bila jedinstvena kriza u Gazi, koju postojeće međuna

On je zahvalio specijalnom izaslaniku američkog predsjednika Stivu Vitkofu i Trampovom zetu Džaredu Kušneru na, kako je naveo, velikom doprinosu u organizovanju inicijative, ističući da su uložili brojne sate rada i putovali širom sveta kako bi omogućili postizanje dogovora pod vođstvom predsednika Trampa.

“Pred nama je dug put i mnogo posla. Biće potreban doprinos svake države koja je danas predstavljena. Moramo ovo da uradimo kako treba. Ne postoji plan B za Gazu. Plan B je povratak ratu, a to niko ovde ne želi”, poručio je Rubio.

Prema njegovim riječima, jedini put napred jeste obnova Gaze na način koji će omogućiti trajni i održivi mir, u kojem će svi moći da žive jedni pored drugih bez straha od novog sukoba, stradanja i razaranja.

rodne institucije nisu mogle da reše. Bio je potreban specifičan pristup i partnerstvo svih država koje su danas ovde, uključujući i one sa statusom posmatrača”, rekao je Rubio.