Rusija vidi znakove krize i u EU i u NATO-u, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
On je skrenuo pažnju na krizu u Briselu tokom sastanka sa generalnim sekretarom Šangajske organizacije za saradnju /ŠOS/ Nurlanom Jermekbajevom.
“Čini se da naše zapadne kolege vjeruju da zbog toga što su oni u krizi, moraju tu krizu da nametnu nezapadnim organizacijama, ponavljajući riječi iz filma /`Okrutna romansa`, po romanu Aleksandra Ostrovskog `Djevojka bez miraza`/: `Ne daj da te bilo ko ima!`”, rekao je Lavrov, aludirajući na cilj politike Zapada da se u vremenu previranja izvrši uticaj u drugim regionima.
Moskva bi trebala da odustane od svog tolerantnog stava prema potencijalnom učlanjenju Ukrajine u EU, smatra zamjenik predsjedavajućeg Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
“Vrijeme je da se odbaci tolerantan stav prema našim susjedima koji se pridružuju EU, koja je sada vojno-ekonomski blok”, rekao je Medvedev.
On je ocijenio da EU nije više samo ekonomska unija i da može vrlo brzo da se pretvori u vojni blok.
“EU može da se prilično brzo pretvori u potpuno vojni blok koji je previše neprijateljski nastrojen prema Rusiji i, u nekom smislu, gori od NATO-a”, zaključio je Medvedev.
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) trebalo bi u subotu, 4.aprila, da glasa o nacrtu rezolucije kojim se poziva na upotrebu sile radi zaštite prolaza kroz Ormuski moreuz, javlja Al Džazira, navodeći da je glasanje prvobitno trebalo da bude održano danas, ali je odloženo za subotu.
Šta predviđa nacrt rezolucije
Nacrt rezolucije podnio je Bahrein na zahtjev Savjeta za saradnju zemalja Persijskog zaliva, prenio je “Špigel”, pozivajući se na diplomatske izvore. AP i Rojters navode da nacrt rezolucije uključuje tekst kojim bi se omogućila “upotreba svih neophodnih odbrambenih sredstava” radi obezbjeđivanja prolaza komercijalnih brodova kroz moreuz.
Podjele među velikim silama
Sjedinjene Američke Države su podržale prijedlog, dok su stalne članice Savjeta bezbjednosti sa pravom veta – Rusija, Kina i Francuska izrazile snažne rezerve.
Zbog toga su mali izgledi da prijedlog bude usvojen, zaključuje Al Džazira.
Kineski ambasador pri UN Fu Cong je rekao da “upotreba sile ne može da donese mir” i upozorio je da bi ovlašćivanje država članica da koriste silu moglo da dovede do dalje eskalacije i ozbiljnih posljedica.
Rusija je saopštila da neće podržati mjere koje smatra jednostranim, dok je francuski predsjednik Emanuel Makron ranije ocijenio da je vojna operacija za oslobađanje moreuza “nerealna”.
Američki ambasador pri UN Majk Volc rekao je da prijedlog ima podršku Vašingtona, ističući da nijedna država ne bi trebalo da može da drži svjetske ekonomije kao taoce radi sticanja prednosti u sukobu.
Zbog prigovora država sa pravom veta, u tekst rezolucije su unijete izmjene, pa se u revidiranoj verziji navodi da bi za obezbjeđivanje prolaza trebalo da budu dostupna “sva neophodna odbrambena sredstva”.
Uticaj krize na globalno tržište nafte
Kroz Ormuski moreuz se obično transportuje oko petina svjetske sirove nafte i tečnog prirodnog gasa.
Međutim, od početka rata sa Iranom, krajem februara, brodarski saobraćaj kroz moreuz je uglavnom zaustavljen, a blokada je dovela do naglog rasta cijena nafte.
Trenutno kroz moreuz svakodnevno prolazi samo nekoliko brodova, uglavnom iz Irana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Indije, Kine i Saudijske Arabije. Prema podacima kompanije za analizu brodarstva “Kpler”, od početka marta kroz moreuz je prošlo 225 teretnih brodova, što je za 93 odsto manje u odnosu na period prije rata, prenosi Tanjug.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da američka vojska nije još ni počela da uništava ono što je ostalo u Iranu i poručio je da bi naredne mete, pored mostova, mogle da budu i elektrane.
– Naša vojska, najveća i (daleko) najmoćnija na svijetu, nije još ni počela da uništava ono što je ostalo u Iranu. Slijede mostovi, pa elektrane! Rukovodstvo novog režima zna šta mora da se uradi, i to mora da se uradi, brzo – naveo je Tramp na društvenoj mreži Istina.
Najmanje osam osoba je poginulo, a 95 je povrijeđeno u američkim napadima izvedenim u četvrtak na most u Karadžu, gradu u blizini Teherana, saopštili su lokalni zvaničnici.
Iranska novinska agencija Fars javila je da je most B1 pogođen dok su spasilačke snage pomagale žrtvama prvog napada.
Tramp je juče objavio da je “najveći most u Iranu srušen” i pozvao Teheran da postigne dogovor prije nego što bude kasno.
Tramp je u jučerašnjoj objavi na mreži Istina naveo da je most “srušen i da više nikada neće biti korišćen”, uz poruku da će “uslijediti još mnogo toga”.
Američko centralno zapovjedništvo negiralo je tvrdnje Korpusa islamske revolucionarne garde da je američki borbeni avion oboren iznad ostrva Kešm u Ormuskom moreuzu.
Zvaničnici su izjavili da su izvještaji netačni i da nijedan avion nije pogođen ili oboren.
Američko centralno zapovjedništvo potvrdilo je da se sve američke vazdušne operacije u regiji nastavljaju normalno, uz mjere opreza kako bi se osigurala sigurnost aviona i osoblja.
Naglasilo je da tvrdnje o oborenim američkim letjelicama nisu potkrijepljene činjenicama.
Regionalni kontekst i napetosti
Demanti dolazi usred rastućih napetosti između Sjedinjenih Država i Irana, posebno oko Ormuskog moreuza.
SAD je ponovio svoju predanost slobodi plovidbe i zaštiti svojih vojnih sredstava u regiji, prenosi “VoicesOfEmirates“.
Uprkos novim mjerama njemačke vlade za obuzdavanje rasta cijena goriva, cijena dizela dostigla je rekordnih 2,327 evra po litru, saopštio je njemački auto-klub ADAC, dok stručnjaci upozoravaju na moguće dalje poskupljenje usljed kretanja na svjetskom tržištu nafte i poremećaja u snabdijevanju.
Kako je saopštio nemački auto-klub ADAC, prosečna cijena litra dizela na nivou države porasla je na 2,327 evra, čime je za 0,6 centi premašila prethodni rekord iz marta 2022. godine, prenosi Tagesšau.
Istovremeno, značajno je poskupo i benzin, čija je cijena dostigla 2,129 evra po litru, što je novi najviši nivo u ovoj godini.
ADAC je ocijenio da su ova poskupljenja neprimjerena, ukazujući da je cijena sirove nafte između 31. marta i 1. aprila zapravo opala.
Njemačka vlada je od 1. aprila uvela takozvanu “kočnicu za cijene goriva”, kojom je predviđeno da benzinske pumpe smeju da povećaju cijene najviše jednom dnevno.
Međutim, prema podacima ADAC-a, već prvog dana primjene zabilježen je rast cijena u prosjeku za gotovo osam centi.
Stručnjaci upozoravaju da postoji bojazan da naftne kompanije uvode dodatne marže kako bi nadoknadile ograničenja u formiranju cijena.
Kada je riječ o lansiranju rakete, sve mora proći apsolutno savršeno da bi se stvari nastavile, a očito to uključuje i kartanje.
Jučerašnje impresivno lansiranje svemirske letjelice Orion odvelo je astronaute “Artemis II” u svemir, dok se pripremaju za dalje putovanje nego iko ikad prije.
Desetodnevna misija odvešće ih na Mjesec prvi put nakon više od 50 godina i iako neće kročiti na njegovu površinu, kao njihovi prethodnici iz “Apollo” misije, to bi moglo utrti put ogromnom napretku u svijetu svemirskih putovanja.
Srećom, sinoćnje lansiranje proteklo je uz savršene vremenske uslove, nakon što su neki izrazili zabrinutost zbog opasnosti od određenih oblaka i mogućnosti munja, ali vrijeme nije bilo jedino što je astronautima trebalo da budu 100 odsto spremni prije istorijskog putovanja.
Kao što su neki od vas možda vidjeli na društvenim mrežama, kvartet Rida Vajsmana, Viktora Glovera, Kristine Koh i Džeremija Hansena uživao je u brzoj partiji karata prije nego što su krenuli na misiju, a ispostavilo se da je to tradicija koja se poštuje od davnina.
NASA navodi: “Dugogodišnja tradicija svemirskih letova je da NASA-ine posade igraju karte prije nego što napuste prostorije za posadu prije lansiranja sve dok zapovjednik, u ovom slučaju NASA-in astronaut Rid Vajsman, ne izgubi. Nada se da će porazom zapovjednik sagorjeti svu svoju lošu sreću, čime će misija biti oslobođena svega osim sreće.”
Možda glavno pitanje koje biste sebi mogli postaviti nakon toga nije zašto to rade ili zašto je zapovjedniku očito suđeno da izgubi, već šta igraju?
Pretpostavljamo da je teško namjestiti ponton ili poker, ali igra sigurno nije izgledala baš zabavno za svakoga ko je gleda. Ali ko smo mi da se prepiremo s takvom NASA tradicijom.
Svi će držati fige da misija prođe glatko, iako su već imali problema s WC-om u svemirskoj letjelici, pa se nadamo da će sve ostalo ići po planu.
U svakom slučaju, astronauti su već imali prilično spektakularne poglede na putu u svemir, a Kristina Koh je prethodno opisala kako je to vidjeti… Zemlja odozgo.
Rekla je: “Vidite tanku plavu liniju atmosfere, a onda kada ste na tamnoj strani Zemlje, zapravo vidite ovu vrlo tanku zelenu liniju koja vam pokazuje gdje se nalazi atmosfera.”
Kohova je nastavila opisivati svoj pogled:
“Ono što shvatite jeste da je svaka osoba koju poznajete održiva i unutar te zelene linije, a sve ostalo izvan nje je potpuno negostoljubivo. Ne vidite granice, ne vidite vjerske granice, ne vidite političke granice.”
Astronautkinja je još dodala u svojoj izjavi:
“Sve što vidite je Zemlja i vidite da smo puno sličniji nego što smo različiti.”
Most B1, jedan od najviših na Bliskom istoku, koji povezuje Teheran i Karadž, pogođen je u vazdušnom napadu na Iran, prenose mediji.
Kako navodi iranska novinska agencija Fars, najnoviji napad dogodio se dok su spasilačke ekipe bile na mjestu događaja i pomagale ljudima koji su povrijeđeni u prethodnom udaru. Vlasti pokrajine Alborz pozvale su građane da izbjegavaju to područje.
Na društvenim mrežama pojavio se snimak udara prilikom kojeg je most B1 pogođen. Nakon napada prijavljena su oštećenja i više povrijeđenih, prenosi Index.hr.
BREAKING:
Footage shows the moment US/Israeli airstrikes struck the B1 Bridge in Karaj, Iran, earlier today.
The bridge, considered one of the tallest in the Middle East, was hit during strikes targeting multiple sites in the area, with reports of damage and injuries following… pic.twitter.com/2yggEJqFdI
Šef UN-a: Posljedice rata mogle bi biti dramatične
Glavni sekretar UN-a Antonio Gutereš upozorio je na opasnost od eskalacije sukoba na Bliskom istoku. “Nalazimo se na ivici šireg rata koji bi mogao zahvatiti Bliski istok, s dramatičnim posljedicama za cijeli svijet”, rekao je on u sjedištu UN-a u Njujorku.
Gutereš se direktno obratio ključnim stranama, pozvavši Sjedinjene Američke Države i Izrael da obustave neprijateljstva.
“Krajnje je vrijeme da se zaustavi ovaj rat koji uzrokuje ogromnu ljudsku patnju i već ima razorne ekonomske posljedice”, kazao je.
Takođe je uputio poziv Iranu da prekine napade na svoje susjede, naglasivši kako se “sukobi ne završavaju sami od sebe, već samo kada vođe odaberu dijalog umjesto uništenja”.
“Kada je Ormuski moreuz blokiran, najsiromašniji i najranjiviji na svijetu ne mogu disati”, poručio je Gutereš.
Godišnja inflacija u Švajcarskoj porasla je u martu sa februarskih 0,1 odsto na 0,3 odsto i sada je na najvišem nivou od prošlogodišnjeg marta, uglavnom zbog rasta troškova stanovanja, objavio je danas, 2. aprila Savezni zavod za statistiku (FSO) te zemlje.
Ako iz statistike isključimo izdatke za stanovanje, inflacija bi praktično bila nula, što pokazuje da rast cijena nije ravnomeran po svim sektorima, prenosi Svis info.
Troškovi stanovanja i energije, koji čine četvrtinu prosječnih kućnih izdataka, porasli su za 1,3 odsto međugodišnje, dok su zdravstvena zaštita i transport zabilježili pad od 0,2 odsto i 0,8 odsto.
Na mjesečnom nivou, indeks potrošačkih cijena porastao je za 0,2 odsto u odnosu na februar.
Cijene naftnih derivata skočile su za više od 10 odsto, ali imaju mali uticaj jer čine samo 2,1 odsto ukupne potrošačke korpe u Švajcarskoj.
Rast troškova energije ipak dodatno pritiska budžete švajcarskih domaćinstava, posebno u gradovima sa većim prosječnim izdacima za grijanje i struju.
U poređenju sa susjednim zemljama, Švajcarska i dalje bilježi znatno nižu inflaciju.
Dok je u evrozoni godišnja inflacija u martu iznosila 2,5 odsto, Švajcarska je pokazala znatnu otpornost na spoljne šokove, uključujući rast cijena nafte i globalnu inflaciju, prenosi Tanjug.
Njemačko Savezno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv muškarca osumnjičenog da je putem Darkneta pozivao na ubistva političara i javnih ličnosti i prikupljao novac za te svrhe.
Njemački mediji prenose da su među potencijalnim metama bili i najviši državni zvaničnici.
Kako se navodi, riječ je o njemačko-poljskom državljaninu koji se tereti za finansiranje terorizma i podsticanje na izvršenje teških djela nasilja koja ugrožavaju državu, piše “Spiegel”.
On je uhapšen u novembru prošle godine u Dortmundu u akciji specijalne jedinice GSG 9, po nalogu istražnog sudije Saveznog suda pravde, nakon čega mu je određen pritvor.
Prema navodima tužilaštva, osumnjičeni je najmanje od maja prošle godine putem anonimne platforme pozivao na atentate na imenovane političare, državne funkcionere i javne ličnosti u Njemačkoj.
“Politika atentata”
Na platformi su, kako se tvrdi, objavljivane liste imena, “smrtne presude”, kao i uputstva za izradu eksplozivnih naprava.
Istraga je, prema pisanju njemačkih medija, obuhvatila i navode da su se na listi meta nalazili kancelar Olaf Šolc i bivša kancelarka Angela Merkel.
U odvojenom dijelu optužnice navodi se da je osumnjičeni upravljao platformom pod nazivom “Politika atentata” na Darknetu, gdje su, između ostalog, objavljivani i osjetljivi lični podaci potencijalnih žrtava.
Tužilaštvo tvrdi da je tražio donacije u kriptovalutama, koje su trebalo da posluže kao nagrada za izvršenje ubistava.
Prema istim navodima, cilj njegovih aktivnosti bio je destabilizacija ustavnog poretka Savezne Republike Njemačke.
Odluka o suđenju
Odluku o tome da li će i kada biti održano suđenje donijeće vijeće za državnu bezbjednost Višeg pokrajinskog suda u Diseldorfu.
Darknet predstavlja dio interneta kojem se ne može pristupiti putem uobičajenih pretraživača, već uz pomoć specijalnih mreža za anonimizaciju, a sadržaji koji se tamo nalaze često su povezani sa kriminalnim aktivnostima.
U Minhenu je u srijedu počelo suđenje trojici muškaraca optuženih da su podržavali ekstremističku grupu “Ujedinjene patriote”, poznatu i kao “Imperijalna grupa” i njene planove za nasilno preuzimanje vlasti i otmicu njemačkog ministra zdravlja, saopšteno je iz tužilaštva.
Optuženi, identifikovani kao 60-godišnji Ahim M., 71-godišnji Joahim K. i 62-godišnji Rajner S., terete se da su pružali podršku grupi povezanoj sa pokretom “Rajhsburger”, koji odbacuje legitimitet savremene njemačke države, prenio je Deutsche Welle.
Pokret “Rajhsburger” obuhvata labavo povezane ekstremiste i teoretičare zavjere koji ne priznaju demokratski sistem Njemačke.
