VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Kriza uzela danak u Njemačkoj, Berbok: Prijete ozbiljne nestašice

    Kriza uzela danak u Njemačkoj, Berbok: Prijete ozbiljne nestašice

    U Njemačkoj je od aprila prošle do januara ove godine zbog nestašica materijala u industriji i građevinarstvu zatvoreno 76.000 radnih mjesta.

    U Njemačkoj je desetine hiljada ljudi ostalo bez posla zbog nestašica materijala koje je uzrokovala pandemija, a još znatno više je prešlo na skraćeno radno vrijeme, pokazali su rezultati analize Instituta za istraživanje tržište rada i poslova (IAB).

    Rat u Ukrajini može da dovede do sličnih posljedica, ali ipak u manjoj meri, rekao je stručnjak IAB Enco Veber (Enzo Weber).

    Prema studiji, od aprila prošle do januara ove godine zbog nestašica materijala u industriji i građevinarstvu zatvoreno je 76.000 radnih mjesta. Broj zaposlenih na skraćeno radno vrijeme porastao je za 446.000. Međutim, iskustvo pokazuje da u praksi skraćeno radno vrijeme koristi manje kompanija nego što je zvanično naznačeno.

    “Očigledno je da skraćeno radno vrijeme služi za prilagođavanje nestašicama materijala”, piše u studiji koju je u četvrtak objavio sajt magazina Špigl.

    Rat u Ukrajini će imati sličan uticaj na tržište rada, rekao je Enco Veber. “Moguća uska grla u snabdijevanju materijalima će uglavnom biti kompenzovana skraćenim radnim vremenom.”

    Međutim, uticaj rata je kratkoročan, on će se ili završiti ili će privreda da se prilagodi promijenjenim uslovima trgovine. Veber očekuje i da će rat manje da utiče na lance snabdijevanja od pandemije.

    Pandemija je globalni fenomen koji ima direktan uticaj na sve zemlje, dok rat u Ukrajini ima neposredan domet u samo dvije zemlje. Ipak, rat može dodatno da pogorša situaciju s uskim grlima.

    Berbok: Prijete ozbiljne nestašice u lancu snabdijevanja
    Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok upozorila je da će nestašice u lancu snabdijevanja zbog rata u Ukrajini, biti ozbiljne i da bi mogle da dovedu do novih sukoba u već ranjivim zemljama.

    Ona je naglasila da Njemačka treba da održava kontakt s autoritarnim režimima čak i ako ne dijele njihove vrijednosti, i da ne ćuti o pitanjima od ekonomskog i energetskog značaja, prenosi agencija Rojters.

    Berbok, koja danas predstavlja novu strategiju nacionalne bezbjednosti, dodala je da će Berlin uporedo razviti i novu “kinesku strategiju” uzimajući u obzir nestabilnost u zemljama gdje je Kina ulagala u infrastrukturu, kao što su afričke države, navodi Dojče vele.

  • “Izjave Bajdena su lične uvrede Putinu”

    “Izjave Bajdena su lične uvrede Putinu”

    Izjave predsjednika SAD Džozefa Bajdena upućene predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu su, u stvari, lične uvrede, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    On je, međutim, naglasio da Kremlj neće “oštrim komentarima” odgovoriti na lične uvrede Putinu, s obzirom na “Bajdenov umor, razdražljivost i zaboravnost”.

    “Čujemo i vidimo saopštenja upućena predsjedniku Putinu koja su, zapravo, razmjera lične uvrede”, rekao je Peskov novinarima u Moskvi.

    Zvaničnik Kremlja istakao je da Bajden uzima sebi za pravo da gotovo svakog dana iznosi takve komentare, javio je TAS S.

    “Imajući u vidu razdražljivost, umor i zaboravnost gospodina Bajdena, što na kraju dovodi do agresivnih izjava, vjerovatno ćemo se radije suzdržati od bilo kakvih oštrih komentara, da ne bismo izazvali još agresije”, napomenuo je Peskov.

    Bajden je juče iznio neprijateljske komentare o svom ruskom kolegi. Konkretno, on je tvrdio da je Putin “diktator ubica” i “čisti nasilnik” koji vodi “nemoralan rat” protiv naroda Ukrajine, podsjeća ruska državna novinska agencija TAS S.

    Američki lider je 17. marta prošle godine potvrdno odgovorio na pitanje novinara da li je Putin “ubica”.

    Komentarišući izjavu Bajdena, Putin je tada rekao da je čuo desetine optužbi i da je već navikao na napade sa raznih strana tokom dosta godina na funkciji.

    Putin je tada poželio dobro zdravlje Bajdenu i podsjetio na dječiju izreku: “Ako nekoga nazivate raznim imenima, to je, zapravo, vaše ime”.

    Ruski lider je kasnije saopštio da ga je Bajden nazvao telefonom i dao “zadovoljavajuće objašnjenje” svojih izjava.

  • Putin i Scholz: Ruska strana spremna pronaći rješenja u pregovorima

    Putin i Scholz: Ruska strana spremna pronaći rješenja u pregovorima

    Ruski predsjednik Vladimir Putin i njemački kancelar Olaf Scholz razgovarali su telefonom o ratu u Ukrajini.

    “Putin je istaknuo da je ukrajinska vojska izvela raketne napade na gradove Donjeck i Makijevka. U tim napadima su stradali civili, a Zapad ignoriše ovaj ratni zločin“, navedeno je u saopštenju iz Kremlja.

    Naglašeno je kako su formirani koridori humanitarne pomoći u regijama u kojima su se odvijali sukobi u Ukrajini, te kako je juče iz grada Mariupolja evakuisano 43.000 ljudi.

    Tokom razgovora dvojica lidera dotakla su se i pregovora između Rusije i Ukrajine, a iz Kremlja tvrde da je ukrajinska strana taj proces usporavala nerealnim zahtjevima.

    Istaknuto je da je ruska strana spremna pronaći rješenja u pregovorima u skladu s pristupima koji su navedeni.

  • Dječak vozeći automobil uzrokovao saobraćajnu nesreću u Teksasu, poginulo devet osoba

    Dječak vozeći automobil uzrokovao saobraćajnu nesreću u Teksasu, poginulo devet osoba

    Trinaestogodišnji dječak je vozeći pickup u Teksasu uzrokovao saobraćajnu nesreću u kojoj je poginulo devet osoba, javljaju američki mediji.

    Istragom je ustanovljeno da je dječak vozio pickup na kojem je umjesto prednjeg lijevog točka bio rezervni, a sumnja se da je upravo taj točak zakazao te da je zbog toga pickup skrenuo i udario u automobil u kojem je bio muški i ženski golf tim s Univerziteta New Mexico.

    Rezervni točak nije bio fabrički, nego je bio sličan preostalim točkovima.

    Dječak koji je vozio pickup, kao i njegov suvozač, poginuli su u nesreći, kao i šest članova golf timova te njihov trener. U kritičnom stanju su dvije osobe koje su bile u kombiju.

  • Stoltenberg: Razumijem frustraciju Zelenskog, ali NATO neće intervenisati u Ukrajini

    Stoltenberg: Razumijem frustraciju Zelenskog, ali NATO neće intervenisati u Ukrajini

    Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg boravio je jučer u posjeti Njemačkoj gdje se sastao s kancelarom ove države Olafom Scholzom s kojim je razgovarao o ratu u Ukrajini i zajedničkom odgovoru na krizu.

    Tokom posjete, Stoltenberg je govorio i za njemačke medije te je pojasnio kako će NATO nastaviti pružati podršku Ukrajini i to kroz vojne i finansijske aspekte.

    “Povećali smo našu vojnu i finansijsku podršku Ukrajini. Njemačka igra ključnu ulogu u tim naporima. Također, tu su i sankcije bez presedana koje utječu na Rusku Federaciju koja treba platiti visoku cijenu za ovaj rat”, rekao je Stoltenberg.

    On je također pojasnio kako je NATO i ranije pružao podršku Ukrajini naročito u vidu vojne obuke koja se u Ukrajini provodi od 2014. godine.

    “Sve je to pomoglo ukrajinskm trupama protiv invazije ruske vojske”, ističe Stoltenberg.

    Kao i tokom prethodne dvije sedmice, Stoltenberg je morao odgovoriti i na pitanje da li NATO planira ispuniti želje Zelenskog za zatvaranjem neba ili eventualno konkretnijim djelovanjem NATO snaga na tlu Ukrajine.

    “Zaista razumijem frustraciju predsjednika Zelenskog i ukrajinskog naroda. Oni su žrtve brutalne i besmislene invazije trupa predsjednika Vladimira Putina. Međutim, sukob ne smije eskalirati dalje od Ukrajine i zbog toga NATO neće intervenisati”, poručio je generalni sekretar NATO-a.

    U cilju pojačane sigurnosti država članica NATO saveza, Stoltenberg pojašnjava kako su dodatni kontingenti vojske raspoređeni na istočne granice saveza.

    “Ovo je vrlo jasan signal Moskvi da će napad na saveznika izazvati reakciju cijele alijanse. Svi za jednog, jedan za sve. Želimo izbjegavati svaki dalji sukob”, zaključio je Stoltenberg.

  • Zelenski vrlo tajanstven o novoj vojnoj pomoći SAD

    Zelenski vrlo tajanstven o novoj vojnoj pomoći SAD

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je danas da je zahvalan američkom predsjedniku Džou Bajdenu na dodatnoj vojnoj pomoći, ali nije želio da precizira šta konkretno novi paket uključuje, jer ne želi da otkrije informacije Rusiji.

    Ovo je naša odbrana, kada neprijatelj ne zna šta da očekuje od nas. Pošto nisu ni znali šta ih čeka poslije 24. februara, dana kada je Rusija izvršila invaziju – izjavio je Zelenski, a prenosi agencija AP.

    – Nisu znali šta imamo za odbranu, niti kako smo se spremili da dočekamo udarac – dodao je Zelenski.

    Naveo je i da je Rusija očekivala da će zateći Ukrajinu u istom stanju kao i 2014. godine, kada je, kako tvrdi, zauzela Krim bez borbe i podržala separatiste dok su preuzimali kontrolu nad istočnim regionom Donbasom.

    – Ali Ukrajina je sada druga zemlja, sa mnogo jačom odbranom – poručio je Zelenski.

    Takođe je rekao da nije vrijeme za otkrivanje taktike Ukrajine u tekućim pregovorima sa Rusijom.

    – Raditi više u tišini nego na televiziji, radiju ili na Fejsbuku. Smatram to pravim načinom – naglasio je Zelenski.

  • Putin Erdoganu rekao koji su njegovi uslovi za kraj rata

    Putin Erdoganu rekao koji su njegovi uslovi za kraj rata

    U četvrtak popodne ruski predsjednik Vladimir Putin je nazvao turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i u polusatnom razgovoru mu detaljno objasnio koji su njegovi uslovi za povlačenje svojih trupa iz Ukrajine.

    Novinar BBC-a nazvao je Erdoganovog savjetnika i glasnogovornika, koji je “prisluškivao” razgovor dvojice državnika i detaljno prepričao kako je razgovor tekao.

    Prema njegovim riječima, Putinovi zahtjevi mogu se svrstati u dvije kategorije. Prva sadrži četiri uslova i prema svim procjenama, Ukrajina bi ih mogla prihvatiti.

    Dakle, ono o čemu se već dosta pisalo – neutralnost, pisano obećanje da neće ići u NATO… Dakle, sve ono što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zapravo već obećao.

    Ostala dva zahtjeva iz te kategorije su “proces razoružanja” i “denacifikacija” Ukrajine.

    BBC piše da je ovaj posljednji pogotovo uvredljiv za Zelenskog, budući da je on Židov, ali Turci vjeruju da bi ukrajinski predsjednik pristao i na to samo da se okončaju sukobi. Kako bi to napravio, teško je za reći, ali nagađa se da će biti dovoljno samo da Zelenski obeća da će osuditi sve oblike neonacizma.

    Što se tiče drugih dijela uslova, tu je glasnogovornik Kalin bio puno zatvoreniji. Samo je rekao da tu leže prave poteškoće i da je Putin rekao da će o tome morati direktno razgovarati sa Zelenskim. Dobra je vijest što je Zelenski još ranije rekao da je spreman na razgovore i pregovore s ruskim predsjednikom.

    “Naravno, tu se radi o statusu Donbasa, Krima i ostalih dijelova koji su se odvojili od Ukrajine”, prepričao je Kalin koji nije htio ići u detalje, ali pretpostavlja se da će Rusija od Ukrajine zahtijevati da se odrekne tih teritorija, prenosi Jutarnji list.

    A poznat je stav Zelenskog o tome. On to smatra veleizdajom.

    Također, pretpostavka je da će Rusi od Ukrajine zahtijevati da se u potpunosti odrekne Krima i priznaju ga kao dio Rusije. Dakle, još jedna gorka pilula koju bi Zelenski trebao progutati.

    BBC na kraju priče navodi da zahtjevi Putina nisu više tako radikalni kao prije i da je o svemu ovome što je nabrojao moguće razgovarati. Ako nekim čudom Ukrajinci na sve to pristanu, “ruski car” neće imati prevelikih problema u svojoj državi predstaviti to kao svoju veliku pobjedu.

  • Prekid trgovinskih odnosa sa Rusijom nosi posljedice

    Prekid trgovinskih odnosa sa Rusijom nosi posljedice

    Članice EU izgubiće najmanje 500 milijardi evra nakon prekida trgovine sa Rusijom i obostranog povlačenja ulaganja, izjavio je predsjednik ruske Privredne komore Sergej Katirin.

    On je rekao da “usijane glave” pozivaju zemlje EU da prekinu bilo kakvu ekonomsku saradnju sa Rusijom.

    – To će biti gubitak barem od oko 500 milijardi evra za likvidaciju trgovine i obostrano povlačenje investicija, a to su obostrano korisne veze – istakao je Katirin.

    Prema njegovim riječima, u ovom vremenu izazova najrazumnije bi bilo da se “zadrži ukupan ulog u poslovanju i ljudskim odnosima”.

    Potpredsjednik Privredne komore Vladimir Padalko izjavio je za TASS da je vrijednost trgovinskog prometa između Rusije i EU 2021. porasla za 47 odsto u odnosu na 2020. godinu i iznosi 282 milijarde dol

  • Konašenkov: Oslobođeno više od 90 odsto teritorije LNR

    Konašenkov: Oslobođeno više od 90 odsto teritorije LNR

    Grupa trupa LNR-a, uz vatrenu podršku Oružanih snaga Ruske Federacije, oslobodila je više od 90% teritorija republike, objavio je danas službeni predstavnik ruskog ministarstva obrane general bojnik Igor Konašenkov.

    “Grupa trupa Luganske Narodne Republike, uz vatrenu podršku ruskih oružanih snaga, oslobodila je više od 90% teritorija republike. Trenutno jedinice LNR uništavaju raštrkane grupe nacionalista na južnoj periferiji oslobođenog sela Rubizne”, rekao je Konašenkov.

    Kako je dodao, u Mariupolju, jedinice Donjecke Narodne Republike, uz podršku ruskih oružanih snaga, stišću obruč i bore se protiv nacionalista u centru grada.

    Konašenkov je takođe rekao da ruske oružane snage nastavljaju svoju uspješnu ofanzivu u sjevernom smjeru DNR, prenosi TAS S.

  • Rusija traži hitan sastanak SB UN zbog biolaboratorija u Ukrajini: Imaju šta da kriju

    Rusija traži hitan sastanak SB UN zbog biolaboratorija u Ukrajini: Imaju šta da kriju

    Hitan zahtjev Savjetu bezbjednosti UN stiže iz Rusije.

    Rusija je zatražila hitan sastanak Savjeta bezbjednosti UN 18. marta u vezi sa američkim biolaboratorijama u Ukrajini u vezi sa novim otkrivenim detaljima, rekao je stalni predstavnik Rusije Vasilij Nebenzja na sjednici Savjeta bezbjednosti.

    “Sutra ćemo zatražiti hitan sastanak da ponovo razgovaramo o temi američkih bioloških laboratorija u Ukrajini, uzimajući u obzir nova dokumenta koja su nam došla u posjed tokom specijalne vojne operacije. Odmah ćemo poslati odgovarajuće pismo predsjedavajućem Emirata”, rekao je diplomata, a citirale RIA Novosti.

    Prvi zamjenik predstavnika Rusije pri UN Dmitrij Poljanski rekao je na svom Telegram kanalu da je sastanak zatražen 18. marta u 17 časova po moskovskom vremenu.

    Ranije je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao da će Rusija zahtijevati razmatranje pitanja bioloških laboratorija u Ukrajini u okviru konvencije o zabrani biološkog i toksičnog oružja.

    Ministarstvo odbrane Rusije je 10. marta saopštilo da je dobilo informaciju koja potvrđuje vodeću ulogu Pentagona u finansiranju i sprovođenju vojno-bioloških istraživanja u Ukrajini.

    Kako je primijetio ruski stalni predstavnik pri UN Vasilij Nebenzja, Sjedinjene Države odbijaju da dozvole međunarodnu verifikaciju biolaboratorija koje nadgledaju širom svijeta, uključujući i Ukrajinu, što znači da imaju šta da kriju.

    Kina je zajedno sa Rusijom pozvala SAD da u potpunosti razjasne svoje vojno-biološke aktivnosti na teritoriji Ukrajine.