VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Danas samit lidera G7

    Danas samit lidera G7

    Lideri Grupe sedam najbogatijih demokratija (G7) počeće danas trodnevni samit u njemačkom gradu Elmau, u Bavarskim Alpima, s ciljem da, kako se najavljuje, povećaju pritisak na Rusiju čije su akcije u Ukrajini stvorile nestašice hrane i energenata širom svijeta.

    Sankcije na ruske energente imale su neželjeni efekat – povećanje cijena energenata, što je dovelo do toga da Rusija zarađuje više od izvoza, uprkos opadanju.

    Samitu će prisustvovati lideri Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Francuske, Britanije, Italije, Kanade i Japana.

    U Minhenu su juče povodom održavanja samita održati protesti protivnika globalizma koje je sponzorisalo više od 15 organizacija, među kojima su i VVF Nemačka, Okfam, Grinpis i Hleb za svet.

    Demonstranti su zahtijevali da se okonča zavisnost od ruskih fosilnih goriva, traže od G7 da izdvoji više sredstava za prevenciju kriza, upravljanje građanskim sukobima, ekonomski razvoj, zaštitu životne sredine i očuvanje životinjskog i biljnog diverziteta i očekuju da G7 preduzmu akcije protiv siromaštva, klimatskih promena i gladi u svijetu, prenio je ranije Rojters.

  • Gradonačelnik potvrdio: Severodonjeck je pao

    Gradonačelnik potvrdio: Severodonjeck je pao

    Gradonačelnik Severodonjecka rekao je da su ruske snage u potpunosti zauzele ovaj strateski važan grad na istoku Ukrajine posle više nedelja bombardovanja.

    “Grad je sada pod potpunom kontrolom Rusije. Oni sada pokušavaju da uspostave svoj poredak i imenovali su svog komandanta”, rekao je gradonačelnik Severodonjecka Oleksandr Strjuk, prenosi Rojters.

    Ruske snage i snage samoproglašene Luganske Narodne Republike (LNR) ušle su i u Lisičansk, a borba se trenutno vodi unutar grada, izjavio je danas za TAŠ izvor blizak Narodnoj miliciji LNR.

    “Napredovanje u Lisičansku se nastavlja. Borbe su već u toku unutar naselja. Prerano je reći koliki je deo grada ovog trenutka pod našom kontrolom, ali zajedničke snage unutar grada prilično brzo napreduju“, naveo je neimenovani izvor, prenosi TAS S.

    Oficir Narodne milicije samoproglašene LNR Andrej Maročko naveo je ranije danas da je nekoliko gradskih preduzeća pod kontrolom ruskih snaga i snaga LNR-a, preneo je TAS S.

  • “Ukrajina će vratiti sve”

    “Ukrajina će vratiti sve”

    “Ukrajina će Rusiji vratiti gradove koje je izgubila, uključujući Severodonjeck”, rekao je Volodimir Zelenski u svom poslednjem obraćanju. On je dodao da je Ukrajina u poslednja 24 sata pogođena sa 45 ruskih projektila i projektila.

    On je napade opisao kao “ciničan pokušaj da se slomi duh ukrajinskog naroda”.

    Severodonjeck, na istoku zemlje, pao je ranije danas u ruke ruskih snaga posle višenedeljnih žestokih borbi.

  • Profesionalni vojnici ubijeni ili povređeni

    Profesionalni vojnici ubijeni ili povređeni

    Komandant elitne jedinice ukrajinskih marinaca rekao je za Skaj njuz da je većina njegovih najbolje obučenih vojnika povređena ili ubijena. Govoreći blizu linije fronta, južno od grada Severodonjecka, komandir čete Oleksandr je rekao da je izgubljeno jezgro iskusnih vojnika koji su se zajedno borili od 2018. godine.

    “Moja jedinica je bila 100% sastavljena od profesionalnih vojnika koji imaju mnogo iskustva. Sada je 80% onesposobljeno od ozbiljnih povreda ili smrti”, kaže on.

  • Najmoćnije zemlje svijeta zabraniće uvoz zlata iz Rusije

    Najmoćnije zemlje svijeta zabraniće uvoz zlata iz Rusije

    Američki predsjednik Joe Biden i njegove kolege iz G7 dogovoriće se o zabrani uvoza novog zlata iz Rusije dok proširuju sankcije Moskvi zbog njezina rata protiv Ukrajine, saznao je Reuters iz svojih izvora.

    Sjedinjene Američke Države okupile su svijet u nametanju brzih i značajnih ekonomskih sankcija Rusiji kako bi Vladimiru Putinu uskratili sredstva za vođenje rata protiv Ukrajine.

    Prema izvoru, Ministarstvo financija SAD-a izdat će odluku o zabrani uvoza novog zlata u SAD u utorak, u potezu koji ima za cilj daljnju izolaciju Rusije od globalne ekonomije sprječavanjem njenog sudjelovanja na tržištu zlata.

    Zapadne sankcije Rusiji nisu bile direktno usmjerene na komercijalne pošiljke zlata, ali mnoge banke, špediteri i rafinerije prestali su trgovati ruskim metalima nakon što je počeo rat u Ukrajini.

    Zlato je ključna imovina ruske središnje banke, koja se zbog zapadnih sankcija suočila s ograničenjima u pristupu nekima dijelovima svoje imovine koje drži u inostranstvu. Dionice ruskih rud zlata kojima se trguje u inozemstvu pale su ove godine zbog poteškoća, uključujući prodaju zlata i otplatu zajmova bankama pod sankcijama.

    Rusija proizvodi oko 10% zlata iskopanog u svijetu na godišnjem nivou, a njeni zlatni fondovi utrostručili su se otkako je pripojila Krim 2014. godine.

    Grupu 7 najrazvijenijih demokratskih država svijeta čine SAD, Velika Britanija, Francuska, Italija, Njemačka, Japan i Kanada. Ovo su države koje i predvode slobodni svijet u sankcijama prema Rusiji nakon invazije na Ukrajinu.

  • Bennett ne isključuje opciju koaliranja s Netanyahuom: Izraelu treba vlada koja radi posao

    Bennett ne isključuje opciju koaliranja s Netanyahuom: Izraelu treba vlada koja radi posao

    Premijer Izraela Naftali Bennett, koji će uskoro napustiti ovu funkciju zbog pada vlade, govorio je u intervjuu za izraelske medije o vladi koju je predvodio te je poručio kako je Izraelu potrebna široka koalicija koja bi vladala državom.

    Ipak, izraelski premijer je naglasio kako država ne bi trebala ovisiti o ekstremnim strankama kao što su one koje predvode Bezalel Smotrich i Itamar Ben Gvir.

    Također, prema Bennettovom mišljenju, vlada u budućnosti ne bi trebala ovisiti ni od podrške arapske stranke Ra'am koju predvodi Mansour Abbas.

    “Da li bi vlada koja zavisi od Ben Gvira ili Smotricha bila dobra za Izrael? Ne. Vlada ne može ovisiti o njima. Ova godina je pokazala da nije dobro zavisiti od ekstrema”, rekao je Bennett.

    Iako je ranije naglasio kako će se povući iz politike, Bennett je u razgovoru za medije u Izraelu poručio kako ne isključuje opciju novog političkog angažmana.

    Također, on je odbio isključiti članstvo u koaliciji pod bivšim premijerom i liderom opozicije Benjaminom Netanyahuom.

    “Ono što Izraelu sada treba je vlada koja jednostavno radi posao”, ističe Bennett.

    Na kraju intervjua, opisao je godinu u kojoj je Izrael predvodio kao premijer.

    “Mislim da sam bio premijer koji je pokušao učiniti dobro za svoj narod i svoju zemlju. Mislim da sam uspio. Narod Izraela će odlučiti”, poručio je odlazeći premijer Izraela Naftali Bennett.

    Nakon što je prethodne sedmice izglasano nepovjerenje vladi Naftalija Bennetta, The Times of Israel piše kako će se trenutni saziv Knesseta (parlamenta op.a.) raspustiti u ponedjeljak, a već u srijedu dosadašnji ministar vanjskih poslova Yair Lapid trebao bi preuzeti poziciju premijera.

    Lapid će na poziciji privremenog premijera ostati sve do jeseni kada bi se u Izraelu trebali raspisati izbori na kojima bi građani trebali odlučivati o novoj vlasti.

  • Norveška proglasila najviši nivo opasnosti od terorizma

    Norveška proglasila najviši nivo opasnosti od terorizma

    U Norveškoj je proglašen najviši nivo opasnosti od terorizma nakon što su dvije osobe ubijene noćas u masovnoj pucnjavi.

    Norveška služba bezbednosti PST vjeruje da je osumnjičeni za pucnjavu radikalizovani islamista sa istorijom mentalnih bolesti i nasilnog ponašanja.

    Iz PST je danas saopšteno da je 42-godišnji norveški državljanin, porijeklom iranski Kurd, koji je u Norvešku stigao kao dijete, poznat bezbjednosnim službama od 2015. godine, prenosi londonski dnevnik Gardijan.

    Iz norveške službe bezbjednosti je potvrđeno da je osumnjičeni, koji je imao “dugu istoriju nasilja i prijetnji”, bio na radaru PST zbog “radikaliizovanog ponašanja i članstva u islamističkoj ekstremističkoj mreži”.

  • Fon der Lajen: Smanjite grijanje i hlađenje za dva stepena

    Fon der Lajen: Smanjite grijanje i hlađenje za dva stepena

    Čelnica Evropske komisije je zatražila koordinirano djelovanje u cijeloj EU, kazavši da je neophodna detaljna analiza situacije.

    Dok se Evropljani pripremaju za nestašicu gasa izazvanu ruskim ratom protiv Ukrajine, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ponovila je svoj poziv potrošačima da štede energiju, prenosi Poslovni dnevnik.

    „Ako ljudi širom Evropske unije smanje grijanje za samo 2 stepena i podignu temperaturu klima uređaja takođe za 2 stepena, to bi uštedjelo količinu energije jednaku svom gasu koji se isporučuje iz Rusije gasovodom Sjeverni tok 1 u Baltičkom moru“, rekla je Fon der Lajenova.

    “U tome dakle ima puno potencijala”, izjavila je nakon samita EU u Briselu.

    Izvori energije moraju biti raznoliki i potrebno je ulagati u obnovljive, dodala je, prenosi Poslovni dnevnik.hr.

    Evropsko snabdjevanje energijom izloženo je sve većem riziku jer Moskva smanjuje dotok gasa kao odgovor na sankcije Zapada uvedene zbog vojne akcije u susjednoj Ukrajini.

    Mnoge evropske zemlje uveliko zavise od ruskih energenata, a Rusija je već potpuno zaustavila isporuku za 12 država Unije, rekla je Fon der Lajenova.

  • “NATO šalje nuklearne bombe u EU”

    “NATO šalje nuklearne bombe u EU”

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je u razgovoru sa Aleksandrom Lukašenkom da su SAD dopremile u Evropu oko 200 komada nuklearnog taktičkog naoružanja.

    On je dodao i da je 257 borbenih aviona iz više zemalja članica NATO spremno za tu namjenu. Putin je istovremeno potvrdio da će u narednim mesecima Moskva isporučiti Bjelorusiji nove taktičke raketne sisteme kratkog dometa Iskander M, prenosi TAS.

    “U skladu sa našim ranijim dogovorom odlučeno je da u narednim mesecima Bjelorusiji isporučimo Iskander-M taktičke raketne sisteme koji, kao što znate koriste i balističke i krstareće rakete i u standardnoj i u nuklearnoj modifikaciji”, rekao je Putin.

  • Erdogan: “Turska ne vidi nikakvu konkretnu inicijativu Švedske”

    Erdogan: “Turska ne vidi nikakvu konkretnu inicijativu Švedske”

    Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan razgovarao je danas telefonom sa švedskom premijerkom Magdalenom Anderson, javlja Anadolu Agency (AA).

    Kako je saopšteno iz Direkcije za komunikacije predsjednika Turske, dvoje zvaničnika su razgovarali o pitanjima u kontekstu zahtjeva Švedske za članstvo u NATO.

    Erdogan je tokom razgovora ponovio da Švedska treba da poduzme korake u kontekstu ključnih pitanja koja su od značaja za Tursku, kao što je borba protiv terorizma.

    Napominjući da Švedska treba da zauzme konkretnu promjenu stava prema terorističkoj organizaciji PKK/PYD/YPG, Erdogan je rekao da ne vide nikakvu konkretnu inicijativu Švedske koja bi u ovom trenutku ublažila zabrinutosti Turske.

    Erdogan je još rekao da Turska očekuje ukidanje embarga na oružje kao i zakonskih i de facto ograničenja u sektoru namjenske industrije, kao i ispunjenje zahtjeva koji se tiču pitanja ekstradicije i deportacije.

    Predsjednik Turske je napomenuo da žele da vide obavezujuće korake po svim ovim pitanjima, kao i konkretno i jasno djelovanje, piše Avaz.