Egipatska vojska saopštila je da je najmanje 11 vojnika ubijeno u oružanom napadu kojeg su militanati izveli u nemirnom sjevernom dijelu Sinajskog poluotoka.
U saopćenju se navodi da su militanti danas izveli napad na stanicu za pumpanje vode u regiji istočno od Sueckog kanala.
Još najmanje pet egipatskih vojnika je ranjeno u tom napadu. Egipatske snage pokrenule su operaciju protiv napadača.
Nije otkrivena preciznija lokacija niti više detalja o meti napada, prenosi Anadolu Agency (AA).
Vjačeslav Volodin, predsjedavajući ruske Dume optužio je Sjedinjene Američke Države da koordiniraju vojne akcije u Ukrajini, što je, kako kaže, dio direktnog učešća SAD-a u akcijama protiv Rusije.
“Washington u biti koordinira i razvija vojne operacije, čime direktno učestvuje u vojnim akcijama protiv naše zemlje”, napisao je Volodin na svome Telegram kanalu.
Washington i druge zemlje članice NATO saveza snadbijevaju Ukrajinu sa teškim oružjem kako bi se mogla oduprijeti ruskoj ofanzivi.
Rusi su uspjeli da ostvare određene dobitke na istoku i jugu Ukrajine, ali njihove trupe su poražene u borbama za Kijev i sjever Ukrajine.
Sjedinjene Američke Države i ostale države zapadne Evrope su rekle da se neće direktno umiješati u rat u Ukrajini. Zvaničnici SAD-a su izjavili kako je ova država osigurala Ukrajini obavještajne podatke, ali su negirali navode da su davali precizne podatke za gađanje.
Austrijski ministar spoljnih poslova Aleksandar Šalenberg pozvao je da se BiH dodijeli status kandidata za članstvo u EU.
On je na Tviteru ponovio poziv na početak pregovora o pristupanju EU sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, kao i na vizne olakšice za samoproglašeno Kosovo.
U istoj objavi navedeno je da EU mora da čvrsto usidri Ukrajinu u evropski model života, nudeći brze i konkretne benefite.
Šalenberg je u odvojenoj objavi na Tviteru naglasio da Evropa ostaje ujedinjena, da će Evropljani braniti evropski način života, koji je moguć uz “izvoženje stabilnosti, prije nego uvoženje nestabilnosti”.
Svjetski program UN-a za hranu saopćio je danas da će ljudi širom svijeta gladovati ako se ukrajinske luke na Crnom moru uskoro ponovo ne otvore.
“Moramo da otvorimo ove luke kako bi hrana mogla da ulazi i izlazi iz Ukrajine. Svijet to zahtijeva jer stotine miliona ljudi zavise od ovih zaliha”, rekao je izvršni direktor Svjetskog programa UN za hranu David Bizley.
On kaže da su trenutno ukrajinski silosi žita puni, prenio je BBC.
Svjetski program UN-a za hranu zabrinut je da neće biti mjesta za skladištenje ovog ljeta ukoliko se silosi sada ne isprazne, što će stvoriti velike količine otpada i dodatno podići cijene hrane na svjetskom nivou.
Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu procjenjuje da se 25 miliona tona žitarica trenutno nalazi u Ukrajini dok su njene crnomorske luke zatvorene.
Ukrajina, koja je jedan od vodećih svjetskih proizvođača kukuruza i pšenice, od februara nije u mogućnosti da vozovima izvozi žitarice.
Najmanje 22 osobe su poginule u snažnoj eksploziji u hotelu Saratoga u centru Havane, a povrijeđeno je više od 70 ljudi, javila je danas kubanska državna televizija.
Kubanski zvaničnici saopštili su da prvi rezultati istrage pokazuju da je uzrok jučerašnje eksplozije curenje gasa, prenosi Rojters.
“Sve ukazuje da je eksplozija bila nesrećni slučaj”, saopštio je predsjednik Kube Migel Dias-Kanel u televizijskom obraćanju sa lica mjesta.
Dias-Kanel je izjavio za Rojters da eksploziju nije izazvala bomba i da nema pokazatelja da se radi o terorističkom napadu, a nakon povratka sa mjesta eksplozije i kratke posjete dvjema bolnicama u kojima se liječe povređeni, incident je nazvao “nesrećom za žaljenje”.
Jučerasnja eksplozija se dogodila u blizini škole sa više od 300 učenika, saopštile su zdravstvene vlasti, a najmanje 15 djece je povrijeđeno u njoj, saopštilo je ministarstvo zdravlja, dok je jedno dijete preminulo, prenosi Rojters.
Kubanski ministar turizma Huan Karlos Garsija saopštio je da u eksploziji, prema prvim izvještajima, nema poginulih niti povrijeđenih stranih državljana.
Hotel je, inače, bio zatvoren i samo su radnici koji su radili na njegovoj obnovi bili unutra u vrijeme eksplozije, izjavio je Roberto Enrike Kalsadilja, predstavnik vojne kompanije koja upravlja mnogim hotelima u zemlji, navodi britanska agencija.
U intervjuu za državnu televiziju, Kalsadilja je rekao da je hotel sa 96 soba trebalo da bude ponovo otvoren u narednih nekoliko dana i da su radnici obavljali posljednje pripreme.
On je, takođe, rekao da je uzrok eksplozije curenje gasa.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sinoć je kazao kako je uslov za postizanje mirovnog sporazuma sa Rusijom i tačka o kojoj nema pregovora, ta da se ruske trupe moraju povući na pozicije na kojima su bili prije početka invazije.
Povlačenje ruskih snaga minimalno je na što Ukrajina može pristati iako Zelenski nije govorio o Krimu, kojega je Rusija aneksirala 2014. godine.
“Ja sam lider Ukrajine, ne mini Ukrajine”, kazao je Zelenski.
Ruske snage trenutno na terenu pokušavaju ostvariti potpunu kontrolu nad lučkim gradom Mariupoljom koji je pod opsadom od početka agresije. Tamo se i dalje nalaze civili zajedno sa ukrajinskim snagama unutar čeličane Azovstal koja je pod konstantnim napadima.
Ukoliko bi konačno osvojila Mariupolj, bila bi to najveća pobjeda ruske vojske za dva mjeseca rata i dala bi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu razlog za slavlje na najavljenoj paradi povodom 9. maja, Dana pobjede u Rusiji kada ta država slavi pobjedu Sovjetskog saveza nad nacistima u Drugom svjetskom ratu.
“Kako bismo zaustavili rat, prvi korak mora biti vraćanje na pozicije od 23. februara. Mene je birao narod Ukrajine, ne samo jednog njenog dijela”, kazao je Zelenski na pitanje novinarke BBC-a.
Ukrajinski predsjednik pozvao je na ponovnu uspostavu diplomatskog dijaloga između Rusije i Ukrajine.
“Bez obzira na činjenicu da smo spalili sve mostove, ne mislim da su ti mostovi uništeni, figurativno govoreći”, dodao je Zelenski.
Ruska strana mišljenja je da su pregovori o uspostavi mira u fazi stagnacije.
Zelenski je pozvao građane da slušaju pozive na uzbunu, traže skloništa te da se ne kreću po šumama i teritorijama kojima je prošla ruska vojska zbog opasnosti od mina.
Juče je ukrajinski predsjednik odlikovao članove Glavnog štaba oružanih snaga Medaljom za vojne zasluge.
Gotovo 25 miliona tona žitarica iz Ukrajine ne može da napusti zemlju zbog infrastrukturnih problema i blokiranih luka u Crnom moru.
To je izjavio danas zvaničnik agencije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) Jozef Šmiduber.
“Skoro da je groteskna situacija koju trenutno vidimo u Ukrajini sa skoro 25 miliona tona žita koje bi moglo da se izveze, ali koje ne može da napusti zemlju samo zbog nedostatka infrastrukture i blokade luka”, rekao je Šmiduber, zamjenik direktora FAO u sektoru za tržišta i trgovinu na brifingu za novinare u Ženevi, prenosi Rojters.
Svjetske cijene hrane u aprilu konačno blago opale
Svjetske cijene prehrambenih proizvoda blago su se spustile u aprilu sa rekordnog nivoa prethodnog mjeseca, vođene skromnim padom cena biljnih ulja i žitarica, objavila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Indeks globalnih cijena hrane, koji izračunava FAO, iznosio je u aprilu u prosjeku 158,5 poena, što je pad od 0,8 odsto u odnosu na najviši nivo zabilježen u martu, navodi se u izvještaju objavljenom na veb sajtu ove agencije UN sa sjedištem u Rimu.
FAO je revidirao naviše martovski indeks cijena hrane na 159,7 poena sa prvobitno objavljenih 159,3 boda.
Ipak, globalne cijene hrane u korpi pet prehrambenih proizvoda čije mjesečne promjene prati FAO, i dalje su za 29,8 odsto više nego u aprilu 2021.
Cijene biljnih ulja su u aprilu pojeftinile na svjetskim tržištima za 5,7 odsto, čime je neutralisana skoro trećina njihovog rasta registrovanog u martu, jer je ograničenje tražnje gurnulo cijene palminog, suncokretovog i sojinog ulja naniže.
Neizvjesnost u pogledu raspoloživog izvoza iz Indonezije, vodećeg svetskog izvoznika palminog ulja, bila je ograničavajući faktor za jači pad globalnih cijena ove sitovine.
“Mali pad cijena je dobrodošlo olakšanje, posebno za zemlje sa niskim prihodima koje se bore s manjkom hrane, ali su cene i dalje blizu nedavnih najviših nivoa, što odražava uporno napregnutu tržišnu situaciju s ponudom i potražnjom i predstavlja izazov za globalnu prehrambenu sigurnost za najugroženije”, naveo je glavni ekonomista u FAO Maksimo Torero Kulen.
Globalne cijene žitarica su prošlog mjeseca skliznule za 0,7 procentnih poena, čemu je najviše doprinio pad svjetskih cijena kukuruza od 3,0 odsto.
Međunarodne kotacije pšenice su, pod snažnim uticajem kontinuirane blokade luka u Ukrajini i zabrinutosti oko stanja usjeva u Sjedinjenim Državama, porasle za 0,2 odsto, a njihov jači porast ublažen je većim isporukama iz Indije i izvozom iz Ruske Federacije nego što se očekivalo.
Pirinač je na globalnom tržištu u aprilu bio za 2,3 odsto skuplji u odnosu na mart, zbog snažne potražnje iz Kine i sa Bliskog istoka.
Cijena šećera je takođe zabilježila rast za 3,3 odsto, podstaknuta poskupljenjem etanola i zabrinutošću zbog kašnjenja početka žetve 2022. u Brazilu, najvećem svjetskom izvozniku šećera.
Svjetske cijena mesa su ojačale u aprilu za 2,2 procenta na mjesečnom nivou, dostižući nov rekord, pošto su porasle kotacije živinskog i goveđeg mesa. Na cijene živinskog mesa uticao je prekidi izvoza iz Ukrajine i širenje epidemije ptičjeg gripa na severnoj hemisferi. Nasuprot tome, ovčije meso je neznatno pojeftinilo.
Što se tiče mliječnih proizvoda, njihove cijene su u prosjeku porasle za 0,9 procenata, zbog konstantno nedovoljne globalne ponude, pošto je proizvodnja mlijeka u zapadnoj Evropi i Okeaniji nastavila da se kreće ispod uobičajenih sezonskih nivoa. Najviše su skočile svjetske cijene putera, pod uticajem rasta tražnje povezanog sa aktulenom nestašicom suncokretovog ulja i margarina.
U posebnom izvještaju o procjenama ponude i potražnje žitarica, FAO je neznatno smanjio projekciju svjetske proizvodnje pšenice u 2022. godini na 782 miliona tona, sa 784 miliona tona koliko je predviđao prošlog mjeseca.
Prognoza je snižena zbog procjenjenog smanjenja žetvenih površina u Ukrajini od 20 posto i očekivanog pada proizvodnje u Maroku zbog suše u toj sjevernoafričkoj državi.
Lideri država iz Grupe sedam planiraju da razgovaraju o potencijalnim novim sankcijama protiv Rusije u video konferenciji 8. maja, javio je danas “Blumberg” pozivajući se na izvore.
Pored diskusije o sankcijama, lideri bi mogli da urade konkretne stvari, rekli su izvori.
Mediji su ranije prenijeli da se SAD pripremaju za video konferenciju Grupe sedam o situaciji u Ukrajini. Očekuje se i učešće ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog, prenosi TASS.
Zamjenik kineskog ministra inostranih poslova Le Jučeng rekao je da neke velike zemlje koriste ukrajinsku krizu kako bi oslabile Rusiju i njih, kako kaže, ne brinu mirni pregovori i bezbjednost ukrajinskog naroda.
“Postoje tvrdnje o tome da se Kina nalazi na pogrešnoj strani istorije, s obzirom da ne osuđuje akcije Rusije i ne uvodi antiruske sankcije zajedno sa SAD i zemljama Zapada. Postoje čak i prijetnje da će te zemlje uvesti sankcije Kini”, rekao je Jučeng na onlajn dijalogu globanih analitičkih centara iz 20 zemalja svijeta.
On je istakao da je Kina nekoliko puta izjavljivala da će voditi nezavisnu i mirnodopsku spoljnu politiku i samostalno formirati stav na osnovu činjenica.
Jučeng je dodao da se Kina od samog početka ruske operacije u Ukrajini pridržavala osnovnih principa i ciljeva Povelje UN, da se zalagala za principe bezbjednosti, ostala vjerna poštenju i pravdi, ulagala napore s ciljem pomirenja i aktivno učestvovala u pružanju humanitarne pomoći, prenosi “Sputnjik”.
“Sa druge strane, neke velike zemlje izjavljuju da je neophodno iskoristiti ukrajinsku krizu za slabljenje Rusije”, rekao je Jučeng.
Onlajn dijalog je organizovao Narodni univerzitet Kine i Institut “Čunjan”.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je danas njemačkog kancelara Olafa Šolca da preduzme “snažan korak” i posjeti Kijev 9. maja, na datum kada Rusija obilježava pobjedu Sovjetskog Saveza u Drugom svjetskom ratu.
On je uputio ponovljeni poziv Šolcu, nakon što su odnosi dvije zemlje narušeni kada je njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer prošlog mjeseca spriječen u namjeri da posjeti Kijev, prenosi Rojters.
“On je pozvan u Ukrajinu i taj poziv je otvoren, već neko vrijeme. On može da napravi ovaj veoma moćan politički korak, da dođe ovdje 9. maja, u Kijev. Ne objašnjavam značaj, mislim da ste dovoljno kulturni da razumijete zašto”, rekao je Zelenski u video obraćanju u britanskom analitičkom centru Četem Haus.
Dan pobjede 9. maja jedan je od najvažnijih državnih praznika u Rusiji, sjećanje na sovjetsku žrtvu u pobjedi nad nacističkom Njemačkom u onome što je u Rusiji poznato kao Veliki otadžbinski rat.
Zelenski je u svom video obraćanju u Četem Hausu optužio Rusiju za situaciju u opkoljenom Marijupolju, koju je opisao kao “mučenje” i izjavio da sa Moskvom “ne može da bude pregovora dok se tamo ubijaju civili i vojnici koji mogu da budu evakuisani”. Marijupolj je pretrpio najrazorniju opsadu u desetonedjeljnom ratu, a ogromna čeličana Azovstalj iz sovjetske ere je posljednji dio grada koji je još uvijek u rukama ukrajinskih boraca, navodi britanska agencija.
Ukrajinski predsjednik izjavio je danas i da Rusija misli da može da izbjegne optužbe za ratne zločine prietnjama nuklearnim napadom.
“Danas je 72. dan rata i još mu se ne nazire kraj, a mi ne vidimo bilo kakvu spremnost ruske strane da ga okonča”, dodao je Zelenski, prenosi Rojters.