VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Fon der Lajenov “najambiciozniji” budžet za EU naišao na negodovanje i odbacivanje

    Fon der Lajenov “najambiciozniji” budžet za EU naišao na negodovanje i odbacivanje

    Evropska komisija predstavila je nacrt višegodišnjeg budžeta EU za period od 2028. do 2034. godine, u ukupnom iznosu od dva biliona evra, uz dodatna sredstva namjenjena jačanju konkurentnosti i odbrambenih kapaciteta Unije, a taj prijedlog je naišao na momentalno odbacivanje njemačke vlade, dok se i iz drugih članica čuju negodovanja, pišu francuski mediji.Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ocijenila je da je riječ o “najambicioznijem budžetu” u istoriji EU, čime je otvorena faza pregovora među državama članicama, koji se već sada ocjenjuju kao izuzetno zahtevni.

    Prema predlogu Komisije, konkurentnost i inovacije postaju glavni prioriteti, sa planiranih 451 milijardu evra, što, kako pojašnjava BFMTV, ukazuje na zaokret Unije u jeku trgovinskih tenzija sa Sjedinjenim Američkim Državama pod administracijom Donalda Trampa.

    U budžet je uključena i 131 milijarda evra za odbranu, dok je za podršku Ukrajini između 2028. i 2034. godine predviđeno dodatnih 100 milijardi evra.

    Takva najava naišla je na oštre kritike premijera Mađarske Viktora Orbana, koji je ocijenio da bi “Ukrajina dobila ogromnu finansijsku pomoć, dok bi evropski poljoprivrednici ostali kratkih rukava”.

    Portparol njemačke vlade izjavio je da je “značajno povećanje budžeta EU neprihvatljivo u trenutku kada sve članice ulažu napore u stabilizaciju sopstvenih javnih finansija” i dodao da Berlin ne podržava ni prijedlog Komisije o dodatnom oporezivanju preduzeća.

    Sličan stav iznijela je i Holandija, tradicionalno među takozvanim “štedljivim državama” članicama, koje se zalažu za smanjenje evropske potrošnje, ocjenjujući da je predloženi budžet “prevelik”.

    Francuski ministar za evropske poslove ocijenio je prijedlog kao “ambiciozan”, ali je istakao da će Pariz smanjiti svoj doprinos budžetu EU već 2026. godine.

    Јedna od najspornijih tačaka odnosi se na Zajedničku poljoprivrednu politiku za koju je Komisija predvidjela 300 milijardi evra za podršku prihodima poljoprivrednika, što je značajno manje u odnosu na prethodni period (2021–2027), kada je izdvojeno 387 milijardi evra.

    Brisel navodi da je razlika posljedica “nove budžetske arhitekture” i preraspodele sredstava ka fondovima za koheziju, ali poljoprivredni lobi u EU reagovao je odmah.

    Udruženje Copa-Cogeca okupilo je stotine poljoprivrednika na protestu u Briselu protiv, kako su naveli, “crne srijede za evropsku poljoprivredu”.

    – Ovaj prijedlog je provokacija. Niko nema interes da izaziva evropske poljoprivrednike. Ako nas niste čuli sada, vratićemo se – poručio je Arno Ruso, predsjednik najvećeg francuskog poljoprivrednog sindikata FNSEA, prisutan na protestu.

    Evropska komisija, uzimajući u obzir prošlogodišnje masovne proteste poljoprivrednika, poručila je da je 300 milijardi evra “minimalan iznos” koji države članice mogu dopuniti iz drugih evropskih fondova, rekao je komesar za poljoprivredu Kristof Hansen.

  • Rubio: Zabrinuti smo zbog izraelskih napada na Siriju

    Rubio: Zabrinuti smo zbog izraelskih napada na Siriju

    SAD su veoma zabrinute zbog izraelskih napada na Siriju, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.

    On je novinarima rekao da su SAD aktivno angažovane i sa Izraelom i sa Sirijom, usljed najnovije eskalacije.

    – Radimo na tom problemu dok pričamo ovdje. Upravo sam razgovarao telefonom sa relevantnim stranama, veoma smo zabrinuti i nadamo se da ćemo kasnije večeras imati nove informacije o tome, te da ćemo moći to da okončamo – naveo je Rubio.

    Odbrambene snage Izraela saopštile su ranije danas da su izvršile napade na Generalštab Oružanih snaga Sirije i jednu vojnu metu blizu predsjedničke palate u Damasku.

  • Tramp popušta pod pritiskom vlastite baze

    Tramp popušta pod pritiskom vlastite baze

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da bi državna tužiteljica Pam Bondi trebala objaviti sve što smatra vjerodostojnim o seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu, budući da se suočava s žestokim negativnim reakcijama vlastitih pristalica nakon što je pokušao slučaj staviti po strani.

    Bondi je bila na meti kritika nekih Trampovih pristalica nakon što je prošle sedmice izjavila da nema dokaza da je Epstin imao listu klijenata ili da je ucjenjivao moćne ličnosti.

    Tokom vikenda, Tramp je pozvao pristalice da ne “gube vrijeme i energiju” na ovu kontroverzu. Ali saveznici predsjednika, uključujući predsjednika Predstavničkog doma Majka Džonsona, pozivaju na transparentnost, izvještava BBC.

    Epstinova smrt 2019. godine u američkom zatvoru dok je čekao savezno suđenje proglašena je samoubistvom. Ali mnogi u Trampovom pokretu “Učinimo Ameriku ponovo velikom” smatraju da su detalji o zločinima dobro politički povezanog osuđenog pedofila zataškani kako bi se zaštitile uticajne ličnosti ili obavještajne agencije.

    U utorak je Tramp pohvalio način na koji je njegova državna tužiteljica postupala u tom slučaju, rekavši: “Ona je to vrlo dobro riješila i to će zavisiti od nje. Trebala bi objaviti ono što smatra vjerodostojnim.”

    Kada ga je novinar pitao da li je državni tužilac rekao Trampu da li se njegovo ime pojavljuje u nekom od zapisa, on je negirao.

    Kasnije u utorak, predsjednik je ponovo pozvao na objavljivanje “vjerodostojnih” informacija, ali je doveo u pitanje trajnu fascinaciju slučajem Epstin, nazvavši ga “prljavim, ali dosadnim”.

    “Samo zaista loši ljudi, uključujući lažne vijesti, žele da se ovako nešto nastavi”, rekao je Trump.

    Prošle sedmice je u Ovalnom kabinetu izrazio frustraciju zbog fiksacije na Epstina i pozvao sve da krenu dalje. Ali neki republikanski saveznici predsjednika ne odustaju od te stvari.

    U intervjuu u utorak s američkim konzervativnim komentatorom Benijem Džonsonom, predsjednik Predstavničkog doma je rekao da vjeruje predsjedniku Trampu i njegovom timu i da je Bijela kuća upoznata s činjenicama koje on ne zna, ali je dodao da Bondi “mora izaći i objasniti to svima”.

  • Tramp: Uskoro ćemo objaviti pismo

    Tramp: Uskoro ćemo objaviti pismo

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da će pisma kojima se manje zemlje obavještavaju o njihovim američkim carinskim stopama uskoro biti poslata, dodajući da će njegova administracija vjerovatno da uspostavi carinu od “nešto više od 10 odsto” za te zemlje.

    Tramp je, govoreći novinarima nakon dolaska sa događaja u Pitsburgu, rekao da je veoma zadovoljan “jednostavnim sporazumima” kojima je već najavljeno da će uspostaviti opšte carinske stope za više od 20 zemalja, prenio je Rojters.

    “Uskoro ćemo objaviti pismo u kojem ćemo govoriti o mnogim zemljama koje su znatno manje. Vjerovatno ćemo uspostaviti jednu carinu za sve njih… Verovatno nešto više od 10 odsto”, rekao je on, prenosi Tanjug.

  • Pentagon će početi da koristi vještačku inteligenciju Grok Ilona Maska

    Pentagon će početi da koristi vještačku inteligenciju Grok Ilona Maska

    Pentagon će početi da koristi “Grok”, četbot vještačke inteligencije koji je razvio xAI, startap milijardera Ilona Maska, objavila je kompanija na društvenoj mreži Iks.

    U okviru nove inicijative pod nazivom “Grok for Government”, xAI će američkoj vladi ponuditi pristup svojim graničnim (frontier) AI modelima, piše Politiko.

    Ugovor, sa maksimalnom vrijednošću od 200 miliona dolara, obuhvata razvoj prilagođenih AI rješenja za potrebe nacionalne bezbjednosti, zdravstvene zaštite i fundamentalnih nauka.

    Ova saradnja pojavila se u trenutku pojačane konkurencije u sektoru vještačke inteligencije, gdje se “Grok” pozicionira kao direktni rival “OpenAI”, koji takođe ima ugovore sa vladinim agencijama, uključujući Ministarstvo odbrane.

    Slične ugovore nedavno su dobile i kompanije “Anthropic” i “Google”.

    Međutim, “Grok” se našao pod lupom prošle nedjelje nakon što su na platformi Iks objavljeni antisemitski komentari koje je generisao četbot.

    Kompanija je saopštila da su sporni sadržaji uklonjeni i da nisu rezultat osnovnog modela, već greške u sistemu odgovora.

    Ministarstvo odbrane nije zvanično komentarisalo dogovor, ali je uputilo medije na svoju stranicu za javne informacije, prenosi Tanjug.

  • Zaharova odgovorila Ruteu: Medinski je ozbiljan stručnjak, za razliku od Umerova

    Zaharova odgovorila Ruteu: Medinski je ozbiljan stručnjak, za razliku od Umerova

    Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova odbacila je kritike generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea da Rusija nije poslala “ozbiljnuNa Ruteovu konstataciju da je ruska delegacija došla u Istanbul “sa nekim istoričarem”, Zaharova je podsjetila da pomoćnik ruskog predsjednika Vladimir Medinski koji je predvodio ruski pregovarački tim, nije “neki istoričar”, već “specijalista za međunarodne odnose, naučnik, državnik prenosi Ruska gazeta.

    – Ozbiljnu delegaciju iz Ukrajine predvodio je ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov, koji nije služio vojsku, već je cijeli život proveo kao menadžer u telefonskoj kompaniji – istakla je portparolka ruskog ministarstva.

    Zaharova je napomenula da se nijedan problem ne može riješiti bez poznavanja istorije, već da samo može da se pogorša.

    – Nepismenost zvaničnika NATO-a je već dovela do brojnih žrtava u svijetu – napisala je Zaharova na svom Telegram kanalu.

    Rute je u ponedjeljak pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da “ozbiljno razmisli” o izjavi američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je zaprijetio Rusiji tarifama ako se sukob u Ukrajini ne riješi u roku od 50 dana.

    Rute je ocijenio da Putin “nije poslao ozbiljne ljude” na pregovore, već je umjesto toga poslao “nekog” istoričara koji je “počeo da objašnjava istoriju Rusije od 1250. godine”.

    Istovremeno, generalni sekretar NATO-a pohvalio je sastav delegacije iz Kijeva, nazvavši je “ozbiljnom”.

    delegaciju” na pregovore sa Ukrajinom u Istanbulu.

  • Tramp: Razočaran sam Putinom, ali nisam završio s njim

    Tramp: Razočaran sam Putinom, ali nisam završio s njim

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da je razočaran u ruskog predsjednika Vladimira Putina, ali da nije završio sa njim.

    – Razočaran sam njime, ali nisam završio sa njim. Ali jesam razočaran njime – rekao je Tramp u intervjuu za BBC, odgovarajući na pitanje da li je završio sa Putinom.

    Upitan da li veruje ruskom lideru, on je odgovorio: “Ne verujem skoro nikome”.

    Na pitanje kako će natjerati Putina da “zaustavi krvoproliće”, američki predsjednik je rekao da “radi na tome”.

    – Imaćemo odličan razgovor. Reći ću: ‘To je dobro, mislim da smo blizu završetka’, a onda će on srušiti zgradu u Kijevu – rekao je Tramp.

    On je naveo da je četiri puta mislio da je dogovor sa Rusijom moguć.

    Tramp, koji je ranije kritikovao NATO kao “zastario” rekao je da je promjenio mišljenje.

    – Mislim da NATO sada postaje suprotnost tome jer alijansa plaća sopstvene račune – istakao je on.

    Tramp, koji se prethodno sastao sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom u Bijeloj kući, istakao je da i dalje vjeruje u kolektivnu odbranu, jer to, kako je naveo, znači da manje zemlje mogu da se brane od većih.

    Na pitanje o budućnosti Velike Britanije u svijetu rekao je da misli da je to “odlično mjesto”.

    – Znate da tamo posedujem imovinu – naveo je Tramp i dodao da se raduje drugoj državnoj posjeti Velikoj Britaniji u septembru ove godine.

    Tramp je rekao da je cilj njegove posjete lijep provod i da ispoštuje kralja Čarlsa, jer je on veliki gospodin.

    U dvadesetominutnom intervjuu Tramp se osvrnuo i na pokušaj atentanta, napominjući da “voli da o tome razmišlja što je manje moguće”.

    – Ne volim da razmišljam o tome da li me je to promijenilo. Razmišljanje o tome, dodao je, moglo bi da mi promijeni život – zaključio je američki predsjednik.

  • Putin izigrao Trampa?

    Putin izigrao Trampa?

    Američki predsjednik Donald Tramp danas se u Bijeloj kući sastao sa šefom NATO-a Markom Ruteom.

     

    Nakon sastanka je najavljeno da će Amerika Ukrajini poslati borbene avione „patriot“ i drugo naoružanje kako bi se rat u Rusiji nastavio.

    Stručnjaci su podijeljeni u mišljenjima o tome, prenosi Dnevno.

    Bivši diplomata Božo Kovačević u tome vidi ljutnju američkog predsjednika jer ga je Putin izigrao, dok hrvatski analitičar Karlo Jurak smatra da Tramp nije sposoban da ispuni obećanje o brzom okončanju rata jer „Putin nije Kim“.

    „Najava isporuke Patriota logična je posljedica činjenice da je Putin ignorisao velikodušnu Trampovu mirovnu ponudu za Ukrajinu.“

    Podsjeća se da je Tramp predložio da Krim bude priznat kao dio Rusije i da postojeće linije fronta postanu privremene granice.

    To je, smatra Kovačević, bila vrlo velikodušna ponuda, ali Putin nije odustao od svojih maksimalističkih zahtjeva.

    „Putin opasno igra s Trampom. Ispituje granice njegovog strpljenja i evo, očigledno da je to strpljenje isteklo pa je Tramp povukao logične poteze.“ Tramp, kaže on, Ukrajini ništa neće pokloniti.

    „On će Ukrajini sve što joj treba prodati i na taj način ostati vjeran svojim obećanjima da više neće trošiti novac na taj uzaludni rat, ali na taj način se rat produžava s jednakim stepenom neizvjesnosti u pogledu ishoda, kao što je bio i do sada.“

    S druge strane, Ukrajinci sve više odmahuju rukom na ruske prijetnje, podsjećajući da je Kremlj i ranije postavljao crvene linije koje su prekoračene, a da ruske odmazde nije bilo.

    „Ukrajinska strana insistira na tezi da su sve te crvene linije samo blefovi te poziva da Zapad bez ikakvih ograničenja Ukrajini omogući uspješno ratovanje protiv Rusije, pa i na teritoriji Ruske Federacije“, kazao je on za RTL.

    „Putin nije Kim“

    „Kod Trampa je riječ o, koliko ja razumijem, trgovačkoj doktrini. On je htio da završi rat, ali nije uspio. Za neuspjeh krivi Putina i kazniće ga time što će Ukrajini prodavati oružje. No, Tramp nije zabrinut za ishod rata u smislu da navija za jednu ili za drugu stranu. Ako Amerika na ratu može da zaradi, on nema ništa protiv da se rat produži“, zaključuje Kovačević.

    Politički analitičar Karlo Jurak za portal Dnevno kaže da se Putin ne može tako lako privoliti za pregovarački sto kao, na primjer, lider Sjeverne Koreje.

    „Ne dešava se ništa neobično svakome ko je htio i mogao biti dalekovidniji. Trampu ne ide s Rusijom i Putinom onako kako je ‘prodavao boze’ svom egzaltiranom biračkom tijelu. Putin nije igrač ala Kim kojeg je u svom prošlom mandatu uspio pridobiti za pregovarački sto – štaviše, čini se da su Putin i cio svijet koji stoji iza njega trenutno u jačoj poziciji nego posrnuli Zapad kojeg i predvodi i ne predvodi Amerika“, kazao je Jurak.

    Zaključio je da Tramp definitivno neće okončati rusko-ukrajinski sukob.

    „Tramp će vjerovatno ostati na retoričkim doskočicama jer mu to jedino preostaje. Na njegovu sreću, dobrom dijelu njegovog ‘bdemea ljubavi’ to je sasvim dovoljno. U Ukrajini će se nastaviti ubijati ljudi. Mislim da više nema ni spora ni nade (ako je ikada trebala i postojati – možda i jeste – iz čisto humanističkih razloga) da američki predsjednik taj rat neće okončati.“

  • Orban pada?

    Orban pada?

    Mađarski premijer Viktor Orban, koji je na vlasti već dve decenije, mogao bi na sledećim izborima koji su planirani za april 2026, da izgubi svoju poziciju, navodi BBC u svojoj velikoj analizi.

    Kako ističu, Orbanu, koji je u međuvremenu stekao brojne poklonike širom sveta, ozbiljno preti čovek koji dolazi iz njegovog tabora – desnog centra.

    Reč je o Peteru Mađaru, 44-godišnjaku koji je godinama bio blizak Orbanovom Fidesu, a pojavio se kao iznenađujući izazivač u februaru 2024.

    Potres koji mu je otvorio prostor nastao je zbog afere oko pomilovanja muškarca osuđenog za prikrivanje seksualnog zlostavljanja dece – što je dovelo do ostavke predsednice Katalin Novak.

    Tada se povukla i ministarka pravosuđa Judit Varga, bivša supruga Petera Mađara.

    Međutim, taj skandal je teško narušio Orbanovu tvrdnju da zastupa tradicionalne porodične vrednosti.

    Opozicioni aktivista Robert Puser, koji predvodi građansku inicijativu Otpor građana, kaže da Mađar pažljivo balansira, je ga zvaničnici Fidesa i deo medija pokušavaju prikazati kao liberala ili levičara.

    On, međutim, izbegava udaljavanje od konzervativne baze na selu – dosadašnjeg utvrđenja Orbanove moći – i gradi sopstvenu snažnu priču o Mađarskoj koja se urušava.

    Većina nacionalnih anketa daje prednost opozicionoj stranci Tisa, koju vodi Mađar – od 9 do 18 postotnih bodova prednosti pred Fidesom.

    Jedini izuzetak od tih brojki je vladin tink-tank “Viewpoint Institute”, koji još uvek pokazuje blagu prednost Fidesa.

    Zdravstvo, škole, železnice…

    Orban je na vlasti 19 od 35 godina otkako je 1990. srušen komunizam, što ga čini jednim od najiskusnijih vođa u Evropskoj uniji. Početkom 90-ih Fides se odmakao od liberalnih korena, a Orban je u stranku usadio konzervativni, nacionalistički, desničarski identitet.

    Godine 2015, u jeku migracione krize, Orban je izbeglice opisivao kao “migrantski pokret sastavljen od ekonomskih migranata, izbeglica i stranih boraca”.

    Od početka totalne ruske invazije na Ukrajinu 2022. protivi se slanju vojne pomoći Kijevu i članstvu Ukrajine u EU-u.

    Ključ Orbanove dugogodišnje moći bio je u tome da zna da identifikuje čega se njegovi birači boje, što mu je donelo velike pobede 2010., 2014., 2018. i 2022.

    Zakon jačeg
    Tanjug/AP Photo/Rudolf Karancsi

    Još jedan ključ Orbanovog uspeha bio je da pobednik uzima sve. Nakon poraza 2002., vratio se na vlast 2010. i već 2011. promenio izborni zakon – smanjio broj poslanika sa 386 na 199, ukinuo drugi krug i favorizovao jače stranke.

    Tako je 2014. s 45 odsto glasova Fides osvojio 67 odsto mesta u parlamentu.

    Proporcionalni sistem zamenjen je onim nalik većinskom, poput britanskog. Osim toga, na Ustavni i Vrhovni sud imenovao je stranačke sudije.

    Još 2014. Orban je izjavio da država koju gradi “ne odbacuje temeljne principe liberalizma, poput slobode… ali liberalizam ne postavlja kao temelj organizacije države”.

    Stranci ga vole, ali kod kuće mu podrška klizi
    Porzycki/NurPhoto / Shutterstock Editorial / Profimedia

    Orban vlada pomoću jednostavnih poruka, oblikovanih prema anketama koje naručuje njegova vlada, a koje otkrivaju što građane brine. Te poruke potom šire provladini mediji, društvene mreže i plakati širom zemlje.

    Mnogi inostrani lideri cene njegov stil. Među Orbanovim “obožavaocima” nalaze se i čelnici Slovačke i Gruzije, Alis Vajdel iz AfD-a, Gert Vilders iz holandske Stranke za slobodu, kao i Herbert Kikl iz austrijske Slobodarske stranke.

    Takođe, mnogi MAGA republikanci vide u Orbanu borca protiv “woke” culture, a i sam američki predsednik Donald Tramp je o njemu govorio uz reči hvale.

    Ali, nastavlja dalje BBC, dok mu raste ugled u inostranstvu, tepih mu se sve više izmiče pod nogama kod kuće.

    Peter Mađar neumorno obilazi zemlju, kritikujući vlast zbog stanja u bolnicama, slabih plata u javnom sektoru i raspadnute infrastrukture. Njegova obraćanja uživo na Fejsbuku često gleda na desetine hiljada ljudi.

    Propagandisti Fidesa nazivaju ga praznim “mesijom” ili izdajnikom, ali Mađar nudi ljudima novu viziju obnove domovine.

    Orban je u međuvremenu počeo da griješi – podržao je ultranacionalistu Simiona u rumunskim predsedničkim izborima, uprkos njegovim dugogodišnjim antimađarskim stavovima.

    Simion je izgubio u drugom krugu.

    Dalje, ističe britanski javni servis, mađarska ekonomija stagnira. Zavisna od nemačkog tržišta, a posebno od proizvodnje automobila, više ne garantuje rast životnog standarda, a Orban “više ne isporučuje ono što je nekada mogao”.

    Ako Orban zaista padne s vlasti, biće to istorijski preokret, zaključuje BBC.

    Loše stanje u državnim bolnicama, školama i železničkoj mreži postalo je glavna tema Mađara i njegove stranke.

    ““Orbanova metoda vladanja – nekada hvaljena u inostranstvu, sve više gubi uspešnost kod kuće, i Mađarska je sada bliže nego ikada da svrgne čoveka koji je vladao poslednjih 15 godina”, piše BBC.

  • EU više novca dala za ruski gas, nego na pomoć Ukrajini

    EU više novca dala za ruski gas, nego na pomoć Ukrajini

    EU je prošle godine potrošila više sredstava na kupovinu ruskog gasa nego na pomoć Ukrajini, što je paradoks, rekao je evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen.

    “Moramo biti obazrivi da ne ponovimo grešku i ne pređemo iz jedne zavisnosti u drugu, zbog čega diversifikujemo naše izvore energetskih resursa”, rekao je Jorgensen za italijanski list “La Republika”.

    On je naveo da je EU trenutno glavni dobavljač gasa Norveška, a zatim slijede Sjednjene Države.

    “To nas za sada zadovoljava. Međutim, dokle god zavisimo od tih isporuka, nastojimo da ih dobijamo po nižoj cijeni i pregovaramo sa SAD o povećanju obima isporuka”, rekao je Jorgensen.

    On je ocijenio da je to ipak vremenski ograničeno rješenje, jer je cilj EU da ovu zavisnost prevaziđe uz pomoć obnovljivih izvora energije i nuklearne energije.