Kategorija: Svijet

Digitalna putna dozvola za strance za ulazak u Evropsku uniju trebala bi koštati 20 evra, gotovo trostruko više od prvobitno planirane cijene, prema prijedlogu objavljenom u petak, javlja AFP.

Prilagodba ETIAS sistem za državljane oslobođene vize, koji još nije uveden, dolazi u trenutku kada Evropska komisija nastoji povećati svoja finansijska sredstva za finansiranje niza prioriteta, od odbrane do poljoprivrede, prenijela je agencija.

Evropska komisija saopštila je da promjena odražava inflaciju i dodatne operativne troškove programa.

“Takođe će se troškovi putne dozvole za EU uskladiti sa sličnim programima putne dozvole”, saopštilo je najviše izvršno tijelo EU.

Kada stupi na snagu, pravila ETIAS sistema odnosiće se i na građane Bosne i Hercegovine.

AFP je napomenuo da britanski ekvivalent, poznat kao ETA, dolazi s naknadom od 16 funti (18,50 evra), dok američka ESTA dozvola košta 21 dolar (18 evra).

Komisija je dodala da postoje i neka izuzeća od šeme.

“Podnositelji zahtjeva koji su u trenutku podnošenja zahtjeva mlađi od 18 ili stariji od 70 godina oslobođeni su ove naknade”, navodi se, prenosi N1.

Takođe su izuzeti članovi porodica građana EU i članovi porodica državljana zemalja izvan EU koji imaju pravo slobodnog kretanja širom Evropske unije.

Državni sekretar Sjedinjenih Država, Marko Rubio, naložio je američkim diplomatama da se uzdrže od komentarisanja regularnosti izbora u drugim državama, u okviru novog pristupa američke administracije koja se, kako navodi, fokusira na nacionalni suverenitet i strateške interese.

U internom dokumentu Stejt departmenta, koji je poslat svim američkim diplomatskim predstavništvima, a u koji je agencija Rojters danas imala uvid, navodi se da SAD više neće davati izjave povodom izbora u inostranstvu, osim u slučajevima kada postoji “jasan i ubjedljiv spoljnopolitički interes”.

– Kada je prikladno komentarisati strane izbore, naša poruka treba da bude kratka, usmjerena na čestitku pobejdničkom kandidatu i, po potrebi, na isticanje zajedničkih spoljnopolitičkih interesa – navodi se u dokumentu, koji je označen kao “osjetljiv”, ali nije klasifikovan.

U uputstvu se takođe ističe da poruke treba da izbjegavaju ocjene o legitimnosti ili integritetu izbornog procesa u nekoj zemlji, kao i o demokratskim vrijednostima koje ta zemlja zastupa, a sve izjave koje se odnose na izbore moraće da potiču direktno od državnog sekretara ili zvaničnog portparola Stejt departmenta.

U dokumentu se poziva na govor predsjednika Donalda Trampa iz Rijada, održan 13. maja, u kojem je američki predsjednik kritikovao, kako je rekao, “zapadne intervencioniste” koji drugim narodima govore kako treba da vode svoje unutrašnje poslove.

U govoru je istaknuto da to više neće biti praksa američke spoljne politike, koja sada teži stvaranju partnerstava tamo gde se strateški interesi podudaraju.

– Sjedinjene Države će ostati posvećene sopstvenim demokratskim vrijednostima i slaviti te vrijednosti kada se drugi narodi opredijele za sličan put, čime je predsjednik jasno stavio do znanja da će SAD tragati za partnerstvima sa zemljama gdje se naši strateški interesi podudaraju – navodi se u uputstvu.

Na pitanje o autentičnosti dokumenta, portparol Stejt departmenta potvrdio je njegov sadržaj u komentaru za Rojters, istakavši da je novi pristup u skladu sa politikom “nacionalnog suvereniteta” koju promoviše administracija predsjednika Trampa.

Promocija demokratije, ljudskih prava i slobode medija bila je decenijama jedan od ključnih stubova američke spoljne politike, kako to vidi Rojters, ali se Trampova administracija sve više udaljava od tog modela, ocjenjujući ga kao neprimjereno miješanje u unutrašnje stvari suverenih država. Pod plaštom navodne brige za demokratiju i ljudska prava.

Sjedinjene Američke Države nisu podržale izraelske napade na Siriju i jasno su izrazile nezadovoljstvo, dok su radile na deeskalaciji tenzija, rekla je sinoć potparolka Stejt departmenta Tami Brus.

”Diplomatski se angažujemo sa Izraelom i Sirijom na najvišim nivoima, kako da bismo se pozabavili sadašnjom krizom, tako i da bismo postigli trajni sporazum između dvije suverene države”, istakla je ona.

Brus je odbila da kaže da li Vašington podržava Izrael da sprovodi vojne operacije kada to smatra neophodnim, a Tel Aviv je tvrdio da je izveo napade na Damask kako bi podržao sirijske Druze i držao sirijske islamiste dalje od zajedničke granice, prenosi Tanjug.

”Neću govoriti o budućim ili prošlim razgovorima. Ono čime se sada bavimo je ova konkretna epizoda, ono što je bilo potrebno, i mislim da smo bili veoma jasni u vezi sa našim nezadovoljstvom, svakako predsjednik jeste, i mi smo veoma brzo radili na tome da se to zaustavi“, rekla je Brus.

Dodala je da Sjedinjene Države osuđuju nasilje u Siriji i rekla da Vašington aktivno angažuje sve frakcije u Siriji u cilju nastavka razgovora o integraciji, pozvavši sirijsku vladu da predvodi te napore.

Predsjedniku SAD Donaldu Trampu dijagnostikovana je hronična venska insuficijencija, poremećaj u cirkulaciji krvi, nakon što je primijetio “blago oticanje u donjim ekstremitetima”, otkrila je u četvrtak portparolka Bijele kuće Karolin Levit.

Levit je iznijela ovo iznenađujuće saopštenje dok je odgovarala na nagađanja o nedavnim modricama na Trampovim rukama, za koje je navela da su procijenjene kao “blago oštećenje mekih tkiva izazvano čestim rukovanjem i upotrebom aspirina” u svrhu prevencije srčanih bolesti, prenosi New York Post.

“U duhu transparentnosti, predsjednik je želio da podijelim bilješku njegovog ljekara sa svima vama danas”, rekla je Levit.

“Tokom proteklih nedjelja, predsjednik Tramp je primijetio blago oticanje u donjim ekstremitetima, što je, u okviru rutinske medicinske njege, temeljno ispitano od strane medicinske jedinice Bijele kuće”, pročitala je.

“Predsjednik je prošao kroz sveobuhvatan pregled, uključujući dijagnostičke vaskularne analize – urađeni su obostrani ultrazvuci donjih ekstremiteta sa Doplerom i otkrivena je hronična venska insuficijencija… uobičajeno stanje, naročito kod osoba starijih od 70 godina.”

Dodala je: “Važno je napomenuti da nije bilo dokaza o dubokoj venskoj trombozi niti o bolesti arterija… Takođe je urađen ehokardiogram, koji je potvrdio normalnu strukturu i funkciju srca; nisu identifikovani znaci srčane insuficijencije, bubrežne slabosti niti sistemske bolesti.”

Nije odmah bilo jasno kako će Tramp, koji ima 79 godina, biti liječen zbog ovog oboljenja.

“Nedavne fotografije predsednika prikazuju blage modrice na zadnjem dijelu šake”, takođe je priznala.

“To je u skladu sa blagim oštećenjem mekih tkiva izazvanim čestim rukovanjem i upotrebom aspirina, koji se uzima kao dio standardnog režima za prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Ovo je dobro poznato i bezopasno neželjeno dejstvo terapije aspirinom i predsjednik ostaje u odličnom zdravstvenom stanju, što mislim da svi svakodnevno vidite ovdje, prenosi Telegraf.rs.

Evropska komesarka za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je danas da će ako Evropska unija bude plaćala naoružanje Ukrajini to biti evropska podrška, a ne podrška američkog predsjednika Donalda Trampa.

Ona je to rekla povodom najave Trampa, da će Amerika dodatno naoružati Ukrajinu, što će zapravo plaćati EU, a pto je, piše Gardijan, izazvalo tenzije i nesuglasice između Brisela i Vašingtona.

“Ako mi plaćamo to naoružanje, onda je to naša pomoć. To je evropska podrška i činimo sve što možemo da pomognemo Ukrajini”, poručila je Kalas, prenosi Tanjug.

Prema njenim riječima, Evropska unija pozdravlja Trampovu najavu da će poslati dodatno naoružanje Ukrajini, ali želi da SAD podele teret, i da ako neko obeća pomoć, koju će platiti drugi, to onda nije njegova pomoć, već tog kog plaća.

Sljedeće srijede bi mogla da bude održana posebna konferencija zemalja vlasnika Patriot raketnih sistema i donatora pomoći Ukrajini, uz predsjedavanje najvišeg vojnog komandanta NATO-a, piše Rojters.

Prema navodima NATO zvaničnika, savez planira da koordinira isporuke oružja putem mehanizma za bezbjednosnu pomoć i obuku Ukrajine, koji je baziran u Njemačkoj.

Bivši američki ambasador pri NATO-u Kurt Volker izjavio je da bi Ukrajina mogla da dobije između 12 i 13 Patriota, ali da bi njihova isporuka mogla da potraje i do godinu dana, a Tramp je nedavno zbunio saveznike tvrdnjom da jedna članica posjeduje 17 “Patriota”, od kojih će neki “direktno otići Ukrajini”, ali  osim SAD, nijedna članica NATO-a ne posjeduje toliki broj ovih sistema, pojašnjava Gardijan.

Povodom naoružavanja Ukrajine oglasio se i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski koji je istakao da zemlja mora u roku od šest mjeseci da poveća udio domaće proizvodnje oružja na 50 odsto.

“Naš cilj je da postignemo polovinu domaće proizvodnje u prvih šest mjeseci nove vlade”, rekao je Zelenski i dodao da se oslanja na novu premijerku te zemlje Juliju Sviridenko i novoimenovanog ministra odbrane Denisa Šmihala da sprovedu ovu strategiju.

Istovremeno, zamjenik ukrajinskog ministra spoljnih poslova Andrij Sibiha pozvao je Evropsku uniju da uvede nove sankcije Moskvi, odbacivši kao “laži i manipulaciju” tvrdnje Rusije da Ukrajina odbija mirovne pregovore.