VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Američki plan zaustavljen

    Američki plan zaustavljen

    Pauziran je plan administracije američkog predsednika Džozefa Bajdena da Ukrajini proda četiri velika drona koji mogu da nose projektile.

    Plan je pauziran zbog bojazni da bi sofisticirana oprema mogla da padne u neprijateljske ruke, izjavili su danas izvori upoznati sa situacijom.

    Isti izvori navode da su tehničke primedbe iznete tokom dubljeg uvida u politiku Pentagona za bezbednost odbrambene tehnologije kojom treba da bude sprečen pad osetljive tehnike u neprijateljske ruke.

    Protivljenje prodaji dronova izraženo je usled zabrinutosti da bi radarska i izviđačka oprema mogla da stvori bezbednosni rizik za SAD ukoliko bi letelice dospjele u ruke ruskih oružanih snaga.

    Izvori navode da je ova mogućnost predviđena tokom prvobitne revizije, ali je izneta i na sastancima u Pentagonu tokom protekle sedmice.

    Jedan od izvora istakao je da će odluku o tome da li će biti nastavljeno sa dogovorenom isporukom doneti administracija iznad ovlašćenja Pentagona ali da nije sigurno kada će se to desiti.

    Drugi izvor smatra da bi jedno od rešenja za eventualnu prodaju moglo biti da se zameni postojeći radarski i senzorski paket sa nečim manje sofisticiranim.

    Prema dostupnim dokumentima o vojnom budžetu, dron “Sivi orao” košta oko deset miliona dolara.

  • “U Ukrajini ubijen 51 plaćenik iz BiH”

    “U Ukrajini ubijen 51 plaćenik iz BiH”

    Ministarstvo odbrane Rusije objavilo je da je u Ukrajini ubijen 51 plaćenik iz BiH.

    Prema izvještaju, od 24. februara iz BiH je u Ukrajinu stiglo 167 plaćenika, napustilo je 46, a preostalo ih je 70.

    Rusko Ministarstvo odbrane objavilo je tabelu sa brojem plaćenika koji su došli da se bore u Ukrajinu protiv Rusije, broj ubijenih, broj onih koji su napustili Ukrajinu, te broj preostalih u Ukrajini.

    Iz tog ministarstva su naveli da su iz Hrvatske stigla 204 plaćenika, ubijena su 74, 51 je napustio Ukrajinu, a ostalo je 79, sa područja Kosova i Metohije stiglo je 156, 61 je ubijen, 60 je napustilo, a ostalo 35, iz Crne Gore su stigla dva, jedan je ubijen, a jedan je ostao.

    Iz Sjeverne Makedonije u Ukrajinu je stiglo 79 plaćenika, ubijen je 21, 19 je napustilo, a ostalo je 39 plaćenika, dok je iz Albanije stiglo 150, ubijena su 42, 40 je napustilo zemlju, a ostalo je 68.

    Prema tim podacima, najviše plaćenika stiglo je iz Poljske 1.831, ubijeno je 378, 272 su napustila Ukrajinu, a ostao je 1181.

    – Rusko Ministarstvo odbrane prati i bilježi prisustvo svakog stranog plaćenika u Ukrajini – objavljeno je na veb stranicama Ministarstva.

    Prema istom izvoru, u borbene operacije nisu uključeni samo plaćenici, nego i oni koji su došli da obučavaju ukrajinske vojnike, te pomažu u popravkama zapadnog oružja koje je poslato u Ukrajinu.

  • Kremlj objavio stenogram razgovora prvog čovjeka Rusije i srpskog člana Predsjedništva BiH

    Kremlj objavio stenogram razgovora prvog čovjeka Rusije i srpskog člana Predsjedništva BiH

    Rusija će nastaviti razvijati svoje odnose sa onima koji to žele, a vi ste jedan od tih ljudi.

    Poručio je ovo ruski predsjednik Vladimir Putin srpskom članu Predsjedništva Miloradu Dodiku na jučerašnjem sastanku koji je održan na marginama Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu.

    Kremlj je na svojoj zvaničnoj stranici objavio stenogram tog razgovora u kojem prvi čovjek Rusije izražava zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom sa Republikom Srpskom i Dodikom.

    – Jako mi je drago što vas vidim. Razvili smo jako dobre odnose otkako ste na čelu Republike Srpske i član Predsjedništva BiH. Hvala na dolasku na forum u Sankt Peterburgu. Nadam se da vam je bilo korisno i interesantno. Nažalost, u sadašnjim uslovima s Bosnom i Hercegovinom imamo određenih poteškoća vezanih za pristupanje sankcijama, ali znamo vaš stav i visoko ga cijenimo. Uprkos svim poteškoćama, odnosi se nastavljaju i razvijaće se, posebno s onima koji te odnose žele održati. A koliko ja znam, vi ste jedan od tih ljudi – rekao je Putin Dodiku, te mu poželio dobrodošlicu.

    Dodik je, kako se navodi u saopštenju iz Kremlja, zahvalio Putinu na pozivu na forum, kao i na njegovim riječima podrške.

    Želim vam zahvaliti za sve što činite za nas. Danas je bio težak dan. Ovo su teška vremena, teški uslovi, a to ste, takođe, više puta rekli u svom govoru koji smo danas slušali. Mi pokušavamo provoditi svoju politiku bez uplitanja sa strane, nismo se htjeli pridružiti sankcijama i zahvalni smo na razumijevanju po ovom pitanju – rekao je Dodik.

    On se zahvalio Putinu što je što je Rusija omogućila zadržavanje cijene plina po dosadašnjim uslovima do Nove godine, dodajući kako ne može biti alternative ruskim energentima.

    Dodik je, kako se ističe, upoznao Putina na razgovor sa predsjednikom Upravnog odbora Gasproma Aleksejem Milerom, s kojim je dogovorena izgradnja gasovoda prema Republici Srpskoj.

    – Potrebno je dovršiti neke proceduralne stvari vezane za ugovor između Srbije i Bosne i Hercegovine da bi se on mogao izgraditi. Vaša preduzeća nastavljaju poslovati u Republici Srpskoj. Zarubežnjeft zadržava poslovanje. Nastavljamo raditi na razvoju naše saradnje u oblasti medicine. Mnogi vaši specijalisti dolaze u Banjaluku iz Sankt Peterburga. Fakulteti i univerziteti sarađuju – sve se, naravno, dobro razvija – naveo je Dodik.

    On je još Putinu ukazao da Srpska pomno prati situaciju oko Ukrajine i da razumije kontekst.

    – Vjerujemo da Zapad jednostavno pokušava ući u sve segmente. Živimo taj život više od 20 godina – naveo je Dodik.

    On se osvrnuo i na imenovanje Kristijana Šmita na poziciju visokog predstavnika bez odluke Savjeta bezbjednosti UN.

    – Bez odluke Savjeta bezbjednosti postavili su Nijemca koji se predstavlja kao visoki predstavnik i nameće nekakve zakone. To unosi dodatnu destabilizaciju koja se ne može prihvatiti, odbijamo priznati takvo stanje – naveo je Dodik.

    Iz stenograma se vidi da je Dodik na kraju razgovora podsjetio Putina i na vojnu misiju Altea koja se svake godine obnavlja kroz Savjet bezbjednosti UN.

    “U Putinovom protokolu nema greške niti je može biti”
    Iskusni diplomata i istoričar Slobodan Šoja ističe da je ruska administracija savršen i ozbiljan organizam, te da stoga nije ni čudo da su objavili kompletan razgovor Dodika i Putina jer su htjeli na taj način da izbjegnu bilo kakve spekulacije o tome šta se pričalo na sastanku.


    – Na jučerašnjem kratkom susretu Putina i Dodika u Sankt Peterburgu to se moglo dobro osjetiti. U Putinovom protokolu nema greške niti je može biti. Sve je kako treba i sve ima svoje razloge. S jedne strane, Rusi su postavili zastavu BiH iza Dodika, što je sasvim prirodno. S druge strane, Rusi su, znajući da Dodik može svašta ispričati šta mu je Putin kazao i šta je on kazao Putinu, željeli potkresati njegovu mitomaniju pa su doslovno, od riječi do riječi, prenijeli šta je ko kazao na tom vjerovatno petominutnom sastanku – ističe Šoja.

    On dodaje da je Putinu jedino bilo važno da skrene pažnju da malo nedostaje da nas stavi na listu neprijateljskih zemalja, ali da se to neće dogoditi ukoliko stvari ostanu kao sada.

    Da smo pametni kao što nismo, kako kaže Šoja, mogli bismo iskoristiti situaciju i nastaviti žestoko javno prepucavanje jednih koji su za Zapad i drugih koji su za Rusiju.

    – Tako bismo i jednoj i drugoj strani mogli objasniti da nemamo kud i da do dogovora ne možemo doći te stoga ne možemo donijeti niti jednu jednoglasnu državnu odluku. Zapad se ne bi mogao ljutiti na BiH kao što će ljutiti na Srbiju, a Rusija bi mogla ostaviti povoljnu cijenu gasa za BiH, a to je za nas u ovom trenutku najvažnije – smatra Šoja.

    U zemlji siromašnih, kako ističe on, mudrije je misliti na ljude nego na principe do kojih faktički danas niko ne drži, a najmanje oni koji nas tjeraju na “principijelnost”.

  • Bajden pao sa bicikla

    Bajden pao sa bicikla

    Predsjednik SAD Džo Bajden pao je danas sa bicikla, dok se sa suprugom vozio nedaleko od njihove kuće u Delaveru.

    Njegovi telohranitelji su odmah skočili i pomogli predsjedniku da ustane.

    “Dobro sam, dobro sam”, rekao je Bajden.

    Bajden je rekao da mu se patika zaglavila na pedali kada je htio da stane da popriča sa građanima koji su željeli da ga pozdrave, prenosi Telegraf.

  • Čavušoglu: Stav Turske jasan, Dodik je član Predsjedništva, voljeli ga ili ne

    Čavušoglu: Stav Turske jasan, Dodik je član Predsjedništva, voljeli ga ili ne

    Ministar inostranih poslova Turske Mevlut Čavušoglu rekao je danas u Sarajevu da se odnosi Turske i BiH razvijaju u brojnim segmentima i najavio nastavak saradnje u političkom, ekonomskom i vojnom smislu.

    “U 2021. godini ostvaren je cilj od milijardu dolara u obimu spoljnotrgovinske razmjene. Za ovu godinu želimo podići to na viši nivo”, rekao je Čavušoglu nakon susreta sa ministrom inostranih poslova u Savjetu ministara Biserom Turković.

    On je dodao da turske kompanije ulažu značajan novac u BiH, prenose federalni mediji.

    “Danas smo razgovarali i o aktuelnim dešavanjima u regiji i odrazima krize u našem bliskom geografskom prostoru. Moja posjeta BiH se realizuje u okviru posjete pet zemalja. Na svakom od tih susreta sam iskoristio priliku da naglasim važnost regionalne stabilnosti i da BiH predstavlja ključnu poziciju u očuvanju stabilnosti”, rekao je Čavušoglu.

    Osvrćući se na odnos Turske prema srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, Čavušoglu je rekao da je stav Turske jasan i da na svim susretima iskazuju nepristrasnost stavova.

    “Stav Turske je jasan. Voljeli ga ili ne, Milorad Dodik je član Predsjedništva BiH. Mi na svim susretima iskazujemo nepristrasnost naših stavova. Sa svim sagovornicima razgovaramo na isti način kada su u pitanju odluke koje je Republika Srpska donijela, kada je riječ o političkom i teritorijalnom integritetu BiH. Tu je naš stav jasan sa kim god da obavljamo razgovore”, rekao je Čavušoglu.

    Čavušoglu je pozdravio inicijativu za održavanju sastanka na kojem bi učestvovali predsjednici Turske, Hrvatske, Srbije i predstavnici naroda u BiH.

    On se prije obraćanja sastao sa ministtrom inostranih poslova u Savjetu ministara Biserom Turković.

    Tokom sastanka su danas u Sarajevu potpisali dva dokumenta koji će olakšati diplomatsku komunikaciju i saradnju.

    Potpisani su sporazumi između Savjeta ministara i Vlade Turske o obavljanju dohodovne djelatnosti izdržavanih članova osoblja diplomatskih misija i konzularnih kancelarija i Memorandum o razumijevanju između ministarstava inostranih poslova u Savjetu ministara i Turske o razmjeni diplomata.

    Turkovićeva je istakla da BiH i Turska nemaju otvorenih pitanja, ali da imaju otvorene projekte i prostor da osnaže saradnju, posebno u ekonomskom pogledu.

    “Zahvaljujemo Turskoj za svu dosadašnju pomoć i podršku, posebno na angažmanu Turske agencije za razvoj i koordinaciju (TIKA) u BiH za oko 900 projekata u BiH vrijednih više od 400 miliona dolara”, rekla je Turkovićeva novinarima.

    Ona istakla da vrijedna i turska pomoć u pogledu osnaživanja poljoprivrednog sektora u BiH i proizvodnji hrane, prenose federalni mediji.

    “BiH ima interes za razvijanje regionalne saradnje i jačanje regionalnih veza posebno sa našim susjedima. Vjerujemo da su stabilnost i napredak BiH ključni za cijeli region”, zaključila je Turkovićeva.

  • Mediji: Skandal u britanskoj vojsci, padobranci zbog orgija ne idu na NATO vježbe u BiH

    Mediji: Skandal u britanskoj vojsci, padobranci zbog orgija ne idu na NATO vježbe u BiH

    Stotinama britanskih padobranaca otkazano je godišnje raspoređivanje u okviru misija NATO-a na Balkanu nakon što su se pojavili snimci orgije u jednoj engleskoj kasarni.

    U pismu generalima i komandantima, novi šef britanske vojske, general ser Patrik Sanders, rekao je da nije voljan da “rizikuje misiju i reputaciju vojske” slanjem u inostranstvo vojnika koji su učestvovali u inicidentu, prenosi Gardijan.

    Navodno, osam padobranaca iz 16. britanske vazdušno-jurišne brigade je pod istragom nakon što su snimljeni u seksualnom odnosu sa ženom, civilom u kasarni Mervil u Kolčesteru u istočnoengleskoj grofoviji Eseks, dok su desetine drugih posmatrale taj čin. Iako je vojna policija utvrdila da nema elemenata za krivično gonjenje, Sanders je rekao da je ta aktivnost mogla biti protumačena kao “ocrnjivanje žena” i da je “u suprotnosti sa vojnim vrijednostima i standardima”, izvjestio je list Tajms, koji je je imao uvid u pismo.

    List navodi da se vjeruje da je žena krišom boravila u kasarni čak 31 put za pet mjeseci. Ističe se da je incident uslijedio nakon niza drugih slučajeva lošeg ponašanja tokom vježbe u Sjevernoj Makedoniji u maju, kada su pripadnici Trećeg padobranskog bataljona optuženi za “neprofesionalno ponašanje” tokom vježbe, zajedno sa vojnicima iz drugih jedinica.

    Umjesto na desetodnevnu vojnu vježbu NATO-a u Bosnu i Hercegovinu i na Kosovu i Metohiji, od padobranaca se traži da “razmisle o tome gdje nisu ispunili očekivanja od britanske vojske”, piše Telegraf.

  • Ukrajina najavljuje kontraofanzivu: Nakon toga možemo početi pregovore s Rusijom

    Ukrajina najavljuje kontraofanzivu: Nakon toga možemo početi pregovore s Rusijom

    Šef ukrajinskog pregovaračkog tima David Arahamija izjavio je kako bi se nastavak razgovora između Rusije i Ukrajine o sigurnosnim garancijama mogao očekivati krajem augusta, ali da se za to moraju ispuniti određeni uslovi.

    Prema mišljenju Arahamije, pregovori između Rusije i Ukrajine u ovim trenucima mogu se održavati jedino u slučaju da Ukrajina pokrene kontraofanzivu čime bi se Rusi natjerali na promjenu razmišljanja.

    “Možemo se vratiti pregovorima do kraja augusta. Ne želimo dijeliti naše planove s Rusima, ali mislim da ćemo na nekim mjestima izvesti kontraofanzivnu operaciju”, rekao je Arahamija.

    Povodom nastavka pregovora između Ukrajine i Rusije oglasio se i ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba koji je rekao kako će Vladimir Putin pristati na pregovore samo ako Ukrajina uspije potisnuti ruske trupe dovoljno daleko od ukrajinskih gradova.

    “Ukrajini je potrebno oružje koje će dokazati da Zapad želi da nam pomogne da zaista pobijedimo, a ne samo da nam ne dozvoli da izgubimo”, ističe Kuleba.

    Također, naglasio je kako se u svijetu može osjetiti “zamor” kada je riječ o ratu u ovoj državi.

    “Donosioci odluka u afričkim, azijskim i arapskim državama podržavaju Ukrajinu, ali nas ljubazno pozivaju da prestanemo s otporom”, zaključio je Kuleba.

  • Merkel brani projekt Sjeverni tok 2: Vjerovala sam u vezu s drugom nuklearnom silom svijeta

    Merkel brani projekt Sjeverni tok 2: Vjerovala sam u vezu s drugom nuklearnom silom svijeta

    Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel govorila je u intervjuu za RND o rusko – njemačkom projektu Sjeverni tok 2 te je poručila da je taj projekt, uprkos kritikama, bio perspektivan.

    Iako je projekt Sjeverni tok 2 zbog ruske agresije na Ukrajinu obustavljen, Merkel je branila odluku tadašnje njemačke vlade za izradom ovakvog projekta.

    “Nisam vjerovala u promjenu kroz trgovinu, već u vezu kroz trgovinu s drugom po veličini nuklearnom silom na svijetu”, rekla je Merkel.

    Poručila je kako to nije bila laka odluka.

    “Tadašnja teza je bila: Ako Sjeverni tok 2 bude u funkciji, Putin više neće isporučivati gas kroz Ukrajinu niti će je napadati. Rusija je napala Ukrajinu 24. februara kada još uvijek gas nije tekao kroz Sjeverni tok 2. U tom smislu, gas nije bio oružje”, ističe bivša kancelarka.

    Između ostalog, ona je projekt opravdavala i ekonomskim razlozima.

    “Njemačka privreda se u to vrijeme odlučila za transport gasa iz Rusije jer je bio ekonomski jeftiniji od tečnog gasa iz Saudijske Arabije, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata, a kasnije i iz Sjedinjenih Američkih Država”, poručila je Merkel.

    Također, bivša kancelarka je objasnila kako je vlada bila spremna novcem poreskih obveznika podržati izgradnju dva terminala za tečni prirodni gas u Njemačkoj. Međutim, do posljednjeg dana rada vlade ovaj projekt nije pokrenut jer nije bilo uvoznika koji bi zbog visoke cijene unaprijed rezervisali kapacitete za dugoročni period.

    Na kraju intervjua, Merkel je priznala kako je njen utjecaj na Putina slabio tokom mandata.

    “Bilo je jasno da neću još dugo biti na funkciji i zato sam konstatovala da razni pokušaji da se utječe na njega neće imati efekta. Putin više nije voljan da održava samit u tzv. Normandijskom formatu s predstavnicima Rusije, Ukrajine, Njemačke i Francuske. S druge strane, nisam uspjela stvoriti dodatni evropsko – ruski format diskusije o evropskom sigurnosnom poretku”, mišljenja je Merkel.

    Na pitanje da li može biti posrednik u prekidu rata u Ukrajini, Merkel nije bila optimistična.

    “Moj odlazak je možda bio doprinos, kao što su izbori u Francuskoj, povlačenje trupa iz Afganistana i odugovlačenje implementacije sporazuma iz Minska”, zaključila je Merkel.

  • Evropa počela da troši gas uskladišten za zimu

    Evropa počela da troši gas uskladišten za zimu

    Smanjenje isporuka prirodnog gasa iz Rusije primoralo je Evropu da koristi zalihe pripremljene za predstojeću zimsku sezonu, piše Blumberg.

    Kako se navodi, pad isporuke pogodio je Francusku, Italiju, Austriju i Nemačku zbog odluke Gasproma da obustavi rad Simens gasnih turbina zbog problema sa njihovom popravkom.

    Agencija ističe da su zalihe u evropskim podzemnim skladištima gasa pale su prvi put od sredine aprila.

    Prema poslednjim podacima, dodaje se u tekstu, rezerve su smanjene za jedan procentni poen, iako se gas obično ubrizgava samo tokom letnjeg perioda, a primljene količine se čuvaju do vrhunca zimske sezone, prenosi RIA Novosti.

    Prema pesimističkoj prognozi Vood Mackenzie Ltd, u slučaju potpunog gašenja Severnog toka, Evropa neće moći da akumulira rezerve gasa do nivoa koji je odredila EU do početka grejne sezone, a u tom slučaju goriva će nestati do januara.

    Gasprom je početkom nedelje saopštio da će zbog ograničenja na kompresorskoj stanici Portovaja moći da isporučuje gas preko Severnog toka u količini do 100 miliona kubnih metara dnevno, u odnosu na planiranih 167 miliona.

    Zbog kašnjenja u remontu agregata nemačke kompanije Simens, na stanici mogu da se koriste samo tri gasne kompresorske jedinice, a kako navodi Blumberg, ključna oprema za rad gasovoda ne može da se vrati nakon održavanja iz Kanade zbog antiruskih sankcija.

  • BiH crveno, Ukrajini zeleno svjetlo za kandidatski status

    BiH crveno, Ukrajini zeleno svjetlo za kandidatski status

    Evropska komisija preporučila je Evropskom savjetu, vrhovnom tijelu EU sastavljenom od šefova država i vlada, da naredne sedmice odobri kandidatski status Ukrajini i Moldaviji, a da za Gruziju potvrde evropsku perspektivu, rekla je Ursula fon der Lejen, predsjednica Evropske komisije.

    Istovremeno, kako je na istoj pres-konferenciji rekao Oliver Varheji, evropski komesar za proširenje, Evropska komisija neće preporučiti Savjetu da odobri kandidatski status za BiH, jer zemlja nije ispunila reforme koje su sadržane u Mišljenju iz 2019. godine, a posebno u 14 ključnih prioriteta iz tog dokumenta.

    “Mi i dalje čekamo da BiH ispuni te reforme. Ako bismo ponovo pregovarali o uslovima koji su bili jasno postavljeni, onda bi to značilo da popuštamo, a to ne želimo raditi”, rekao je Varheji. Istovremeno, kako je rekao, nema promjena kada je u pitanju Sjeverna Makedonija, odnosno zbog blokada iz Bugarske, neće moći početi pregovore o članstvu.

    “Nema pregovaračkog okvira, nego ima potpuni zastoj u Sofiji zbog unutrašnje politike u toj zemlji zbog koje je u pitanju kredibilitet EU”, rekao je Varheji.

    Što se tiče Ukrajine, Fon der Lejenova je istakla da je zemlja usvojila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 2016. godine i da je od tada Ukrajina usvojila 70 odsto pravne stečevine EU. Ako je ovaj podatak tačan, to znači da je Ukrajina od 2016. do danas napravila veći napredak ka EU nego što je BiH, kojoj je, podsjećanja radi, trebalo osam godina da usvoji Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

    I ne samo to, s obzirom na to da su Marsej Popovski, vršilac dužnosti generalnog direktora u Direktoratu za proširenje Evropske komisije, i Johan Zatler, specijalni predstavnik EU u BiH, prošle sedmice potvrdili da je BiH u posljednjih godinu dana nazadovala na svom evropskom putu. I Fon der Lejenova je na pres-konfereciji rekla da su “neke zemlje” u procesu proširenja nazadovale i da su vraćene unazad kad je pregovarački proces u pitanju, odnosno da su još udaljenije od kandidatskog statusa, iz čega se može jasno iščitati da je mislila na BiH, iako je nije pomenula.

    Što se tiče Ukrajine, rekla je da je ta zemlja od 2016. usvojila antikorupcijsku legislativu, olakšala građansku participaciju i napredovala u borbi protiv korupcije, iako je 2018. i 2019, kako je istakla, došlo do nazatka koji je kasnije korigovan.

    Iz svega što je rečeno, može se reći da će za BiH kriterijumi biti još stroži, jer Evropska komisija želi da demonstrira da “ne gleda kroz prste” Ukrajini i da će pregovarački proces biti zasnovan na ispunjavanju reformi.

    Da li će Ukrajina i Moldavija dobiti kandidatski status, zavisi od političke odluke šefova država i vlada. Za odluku je potrebno jedinstvo 27 šefova, a neki su već jasno naglasili da neće glasati za ukrajinski kandidatski status ako taj status ne dobije i BiH.

    Primjera radi, Karl Nehamer, austrijski kancelar, kaže da mu je nezamislivo da glasa za ukrajinski status, a da isti status ne bude odobren BiH. Slično smatra i Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske, kao i Borut Pahor, predsjednik Slovenije, koji je takođe od Šarla Mišela, predsjednika Evropskog savjeta, zatražio da BiH kandidaturu dobije bezuslovno.

    Ukoliko Evropski savjet popusti i postupi suprotno mišljenju Evropske komisije i zajedno s Ukrajinom dodijeli status kandidata BiH, to će dovesti u pitanje izjave zvaničnika Komisije da BiH ne samo da ne sprovodi reforme, već da nazaduje. U tom slučaju, moguće je i da Ukrajina ostane bez kandidature ako lideri zemalja koji žele isti tretman za BiH odluče da glasaju protiv želje Kijeva da se priključi EU.

    Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, na pres-konferenciji nakon posjete lidera Njemačke, Francuske, Italije i Rumunije apelovao je na zemlje zapadnog Balkana da podrže Ukrajinu, za koju je rekao da je žrtva ruske agresije i da bi Ukrajinu kandidatski status još više motivisao da pobijedi Rusiju.