VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Lukašenko čestitao Dodiku izbor za predsjednika

    Lukašenko čestitao Dodiku izbor za predsjednika

    Predsjednik Republike Bjelorusije Aleksandar Lukašenko čestitao je Miloradu Dodiku izbor za predsjednika Republike Srpske, ističući da je u ovako teškom vremenu Srpskoj potrebna osoba koja je iskreno odana svom narodu, koja je u stanju da zaštiti njihovo pravo, da gradi i planira budućnost svoje otadžbine, da sluša i čuje građane, a ne uputstva iz inostranstva.

    Siguran sam da će aktivnosti na ovoj funkciji donijeti sigurnost i prosperitet Vašoj otadžbini, ponos na današnji dan i povjerenje u sutrašnji, doprinijeti razvoju uzajamno korisnih i uvažavajućih odnosa sa međunarodnim partnerima, uključujući i Republiku Bjelorusiju – istakao je Lukašenko u čestitki.

    Lukašenko je potvrdio zainteresovanost Bjelorusije za dalje produbljivanje saradnje sa Republikom Srpskom, BiH u različitim oblastima.

    – Vaša ekselencijo, želim Vam dobro zdravlje i uspjeh na ovoj veoma odgovornoj državnoj funkciji i primite izraze mog najvećeg poštovanja – poručio je predsjednik Republike Bjelorusije.

  • Lavrov: Kijev stvara rizike za upotrebu oružja za masovno uništenje

    Lavrov: Kijev stvara rizike za upotrebu oružja za masovno uništenje

    Kijev stavara rizike povezane sa upotrebom oružja za masovno uništenje, a dokaz za to je izjava ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog o “preventivnim” napadima NATO-a na Rusiju, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    Zelenski je u obraćanju na australijskom institutu “Laui” putem video-linka rekao da bi NATO trebao da izvrši “preventivne napade” na Rusiju, umjesto da čeka udar iz Moskve.

    Apel Zelenskog je “još jedan dokaz za prijetnje koje dolaze od režima u Kijevu i za neutralizaciju prijetnje zbog koje je pokrenuta specijalna vojna operacija”, rekao je Lavrov, prenosi TASS.

    Lavrov je ocijenio da evropska zajednica “pleše uz muziku iz Kijeva i ohrabruje lude fantazije onih koji su tamo još na vlasti” što je, prema njegovim riječima, pokazao jučerašnji sastanak u Pragu, gdje je objavljen proces formiranja bezbjednosne strukture bez učešća Rusije.

  • “Bombardovanje 1999. izbrisano iz američke istorije”

    “Bombardovanje 1999. izbrisano iz američke istorije”

    Čini se da je čitavo pitanje onoga što se dešavalo 1999. zbog preterane reakcije NATO izbrisano iz američke istorije, kaže američka političarka Lavern Spajser.

    Ova republikanka je nedavno na Tviteru upitala “zašto je opšti stav da Srbija treba da se odrekne Kosova, a Ukrajina ne mora da prepusti nijedan deo svoje teritorije”, što je izazvalo velike reakcije na društvenim mrežama, ali i u medijima u regionu.

    “Navikla sam na kontroverze na Tviteru, ali nisam očekivala da će ovaj tvit postati toliko popularan kao što je bio. Ali to je u redu. Ponekad stvari treba reći”, kaže Spajser.

    Upitana da li pored nje ima još onih u SAD koji misle da su događaji sa Kosovom otvorili vrata onome što se dešava u Ukrajini, ona kaže da u SAD postoje nezavisni mislioci koji sami istražuju.

    Ljudi se plaše da progovore jer dobijaju veoma snažan odgovor, kaže ona i dodaje: “Sada shvatam, čak i dobijam optužbe da sam plaćena da širim propagandu Vladimira Putina. Uveravam vas da me Putin ne plaća niti znam bilo šta o Rusiji.”

    Na pitanje može li se i na koji način uporediti ono što se dešava u Ukrajini sa događajima iz 1999. godine i na Kosovu, njen odgovor glasi:

    “Neću ulaziti u detalje jer postoji mnogo kontroverzi na svakoj strani ovog pitanja. Čitavo pitanje pokazuje jednu stvar koju ljudi moraju da shvate – NATO nije uvek sila dobra. NATO nazivaju odbrambenom organizacijom, ali su bili jako ofanzivni kada je trebalo da bombarduju Srbiju. To nije bilo ničim isprovocirano. Činjenica je da da su društvene mreže postojale u to vreme, mislim da bi istorija zapamtila šta se dogodilo mnogo drugačije. Istorija će se ponovo osvrnuti jednog dana kako je zaista bilo, a konsenzus će biti da je Srbija dobila surov ugovor.”

  • Požar zahvatio Uskršnje ostrvo

    Požar zahvatio Uskršnje ostrvo

    Šumski požar koji je zahvatio deo Uskršnjeg ostrva oštetio je neke od njegovih monumentalnih isklesanih kamenih figura, poznatih kao moai.

    Kako su saopštile vlasti ostrva, požar je zahvatio Nacionalni park Rapa Nui, 3.500 kilometara od zapadne obale Čilea, uzrokujući “nepopravljivu” štetu na arheološkom nalazištu.
    Šumski požar koji je zahvatio deo Uskršnjeg ostrva oštetio je neke od njegovih monumentalnih isklesanih kamenih figura, poznatih kao moai.

    Kako su saopštile vlasti ostrva, požar je zahvatio Nacionalni park Rapa Nui, 3.500 kilometara od zapadne obale Čilea, uzrokujući “nepopravljivu” štetu na arheološkom nalazištu.


    “Više od 100 hektara je pogođeno u sektoru Rano Raraku koji uključuje močvare i moai sektor”, objavio je nacionalni park u četvrtak na svojoj službenoj Fejsbuk stranici.

    Karolina Perez, podsekretarka za kulturnu baštinu, rekla je da je ostrvo, koje se nalazi 3.500 km od zapadne obale Čilea razaran plamenom od ponedeljka.

    Rapa Nui ima više od 1.000 kamenih kipova, divovskih glava za koje se veruje da su ih u 13. veku prvi isklesali izvorni stanovnici ostrva. Područje oko vulkana Rano Raraku, Uneskove svetske baštine, navodno je najviše pogođeno, piše Klix.ba.
    Šumski požar koji je zahvatio deo Uskršnjeg ostrva oštetio je neke od njegovih monumentalnih isklesanih kamenih figura, poznatih kao moai.

    Kako su saopštile vlasti ostrva, požar je zahvatio Nacionalni park Rapa Nui, 3.500 kilometara od zapadne obale Čilea, uzrokujući “nepopravljivu” štetu na arheološkom nalazištu.
    “Više od 100 hektara je pogođeno u sektoru Rano Raraku koji uključuje močvare i moai sektor”, objavio je nacionalni park u četvrtak na svojoj službenoj Fejsbuk stranici.

    Karolina Perez, podsekretarka za kulturnu baštinu, rekla je da je ostrvo, koje se nalazi 3.500 km od zapadne obale Čilea razaran plamenom od ponedeljka.

    Rapa Nui ima više od 1.000 kamenih kipova, divovskih glava za koje se veruje da su ih u 13. veku prvi isklesali izvorni stanovnici ostrva. Područje oko vulkana Rano Raraku, Uneskove svetske baštine, navodno je najviše pogođeno, piše Klix.ba.

    Procenjuje se da se na tom području nalazi nekoliko stotina moaija, kao i u kamenolomu gde se vadi kamen koji se koristi za klesanje skulptura.

    Ariki Tepano, direktor zajednice Ma'u Henua zadužen za upravljanje i održavanje parka, opisao je štetu kao “nepopravljivu”.

    “Moaiji su potpuno uništeni i možete da vidite šta im je vatra uradila”, rekao je Tepano.

    Gradonačelnik Uskršnjeg ostrva, Pedro Edmunds Paoa, rekao je da veruje da požar “nije nesrećan slučaj”, rekavši lokalnoj televiziji Radio Pauta da su “sve požare na Rapa Nuiju izazvala ljudska bića”.

    “Šteta uzrokovana požarom ne može se popraviti”, dodao je Edmunds Paoa. “Pucanje originalnog i simboličnog kamena ne može se obnoviti, bez obzira koliko se miliona evra ili dolara uložilo u to.”

    Istraživači sa Univerziteta Binghamton otkrili su da su kipovi moaija na Uskršnjem ostrvu izgrađeni blizu izvora slatke vode.

    Park je rekao da je “nedostatak volontera” sprečio nadležne da stave požar pod kontrolu. Ukupna šteta na mestu još nije procijenjena.

  • Erdogan optužio Grčku da svoju politiku zasniva na lažima

    Erdogan optužio Grčku da svoju politiku zasniva na lažima

    Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je u Pragu da sa Grčkom u ovom trenutku ne postoji ništa vrijedno razgovora i optužio Atinu da svoju politiku zasniva na “lažima”.

    Oni nisu tamo gdje bi trebalo da budu – rekao je Erdogan sinoć na konferenciji za novinare, prenio je Rojters.

    Prema njegovim riječima, cijela njihova politika je zasnovana na lažima i oni nisu pošteni.

    – Nemamo o čemu da razgovaramo s Grčkom – istakao je Erdogan.

    On je rekao da je Atina razumjela poruku Ankare kada su turski zvaničnici rekli da će možda iznenada stići jedne noći, komentar koji su grčki i neki drugi zapadni zvaničnici osudili kao prijetnju susjednoj državi.

    Erdogan je, takođe, rekao da bi mogao da se sastane sa sirijskim kolegom Bašarom Al Asadom kada bude pravo vrijeme, prenosi Blic.

    – Za sada, takav sastanak nije na dnevnom redu. Ali ne mogu da kažem da je nemoguće da se sastanem sa Asadom – kazao je Erdogan.

  • Pet razloga zašto je Kina u ekonomskim problemima

    Pet razloga zašto je Kina u ekonomskim problemima

    Kineski ekonomski rast se usporava, a sve zbog toga kako bi se država prilagodila politici “nula zaraženih” koronavirusom i smanjenju potražnje na globalnom tržištu.

    Podaci za posljednji kvartal pokazuju da se ekonomski razvoj usporava te se time povećava vjerovatnoća da će druga najveća ekonomija svijeta upasti u recesiju. Godišnja stopa razvoja od 5,5 posto sada djeluje nedostižno, a kineski zvaničnici uvjeravaju da ova stopa rasta sada i nije toliko važna. Zapravo, ekonomisti očekuju da ove godine uopće neće biti ekonomskog rasta.

    Kina se ne bori protiv visoke stope inflacije, kao što je to slučaj u Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji, ali ima drugih problema – ima manje kupaca za svoje proizvode na domaćem i globalnom tržištu, a ekonomski rast ometaju i tenzije sa SAD-om.

    Ni domaća valuta nije na dobrom putu, jer se njena vrijednost naglo snižava, u odnosu na dolar. Zbog slabog juana strahuju investitori te se povećava neizvjesnost na finansijskim tržištima. To otežava Centralnoj banci Kine da plasira novac u privredu. Sve to se dešava u trenutku kada su politički ulozi kineskog predsjednik Xi Jinpinga vrlo visoki. Očekuje se da će on na Kongresu Komunističke partije 16. oktobra osigurati treći mandat.

    BBC je izdvojio pet razloga zašto je kineska ekonomija u nevoljama.

    Politika “nula zaraženih” uzrokuje haos

    Pandemija koronavirusa u nekoliko gradova, među kojima su proizvodni centri Shenzhen i Tianjin, šteti ekonomskim aktivnostima. Ne troši se mnogo novca na potreptšine, kao što su hrana i piće, a uslužne djelatnosti su pod pritiskom. Zvanični statistički podaci govore da je industrijska proizvodnja porasla tokom prošlog mjeseca. Razlog za to bi mogao biti to što vlast više troši na infrastrukturne projekte.

    No, to se desilo nakon dva mjeseca tokom kojih se proizvodnja nije proširila. Zbog toga pojedini sumnjaju u zvanične podatke o industrijskoj proizvodnji, odnosno pretpostavljaju da je stopa industrijske proizvodnje zapravo u padu. Tržišna potražnja je u padu u pojedinim zemljama, kao što su SAD, a razlog za to jeste rast kamatnih stopa, rast inflacije i rat u Ukrajini.

    Stručnjaci su saglasni da bi Peking morao učiniti više kako bi stimulisao ekonomiju, ali je malo izgledno da će to učiniti. To je malo izgledno zbog politike “nula zaraženih” koronavirusom. Ekonomista finansijske kompanije S&P Global Ratings Louis Kujis smatra da nema smisla investirati na tržištu na kojem se smanjuje potražnja.

    Peking ne radi dovoljno

    Peking je u augustu ove godine najavio plan vrijedan 203 milijarde dolara za jačanje malih preduzeća, razvoj infrastrukture i izgradnju nekretnina. No, može se učiniti mnogo više od toga kako bi se podstakla potrošnja, ekonomski razvoj i stvorila radna mjesta.

    To podrazumijeva znatno veće ulaganje u infrastrukturu, olakšavanje zaduživanja za kupovinu stanova, olakšavanje investitorima i uvođenje poreskih olakšica. Kujis je ocijenio da je reakcija vlasti, kako je rekao, prilično skromna, u poređenju s onim što se vidjelo tokom ranijih ekonomskih kriza.

    Tržište nekretnina je u krizi

    Slaba aktivnost na tržištu nekretnina i negativno raspoloženje na tržištu nekretnina su, kako je objavio BBC, nesumnjivo usporili ekonomski rast. Tržište nekretnina i industrije povezane s ovim tržištom su teško pogođene. Zajedno čine trećinu kineskog BDP-a.

    “Kada je slabo povjerenje na tržištu nekretnina, to stvara nepovjerenje prema skoro svim ekonomskim kretanjima”, napomenuo je Kujis.

    Brojni su Kinezi koji odbijaju dati hipoteku za nekretnine koje su još u izgradnji i sumnjaju da će one ikada biti izgrađene. Potražnja za novim domovima je smanjena i to je smanjilo potrebu za uvozom potrepština koje se koriste u građevinarstvu.

    Uprkos pokušajima Pekinga da podstakne tržište nekretnina, cijene kuća u desetinama gradova tokom ove godine su niže za više od 20 posto. S obzirom na to da su investitori pod pritiskom, analitičari su mišljenja da će vlasti morati učiniti mnogo više kako bi se vratilo povjerenje na tržištu nekretnina.

    Klimatske promjene dodatno pogoršavaju situaciju

    Sve ekstremniji klimatski uslovi imaju trajan utjecaj na kinesku industriju. Toplotni talas, obilježen sušom, u augustu je pogodio provinciju Sichuan i grad Chongqing koji se nalazi u centralnom pojasu zemlje.

    U trenutku kada je poraslo korištenje klima uređaja znatno se opteretila elektromreža u provinciji koja se potpuno oslanja na proizvodnju struje iz hidroenergije. Velike tvornice, među kojima su i one u kojima se proizvode iPhone i Teslini automobili, bile su prisiljene skratiti radno vrijeme ili su zatvorene.

    Prema zvaničnim statističkim podacima, profit u industriji željeza i čelika je tokom augusta bio niži za 80 posto, u odnosu na isti period prošle godine. Država je intervenisala tako što je energetskim kompanijama i poljoprivrednicima dala desetine milijardi dolara pomoći.

    Tehnološki titani gube investitore

    Kako je istakao BBC, ne pomaže ni regulatorni udar na kineske tehnološke titane, a koji traje dvije godine. Kompanije Tencent i Alibaba prijavile su da su u posljednjem kvartalu imale pad prihoda.

    Desetine hiljada radnika izgubili su posao, pa je trenutno jedna od pet osoba starosti od 16 do 24 godine nezaposlena. Postoji opasnost da to bude dugoročna šteta po kinesku produktivnost i ekonomski rast.

    Pojedine privatne kompanije, među kojima su i one najuspješnije, su pod većim nadzorom vlasti, što je slučaj kako jača moć predsjednik Jinpinga. Dok državne kompanije dobijaju naklonost vlasti, strani investitori se povlače.

    Japanski kongolomerat Softbank je povukao mnogo novca iz Alibabe, dok je konglomerat Berkshire Hathway, koji je u vlasništvu multimilijardera Warrena Buffeta, prodao vlasnički udio u tvornici električnih automobila BYD. Tencent je u drugoj polovini ove godine stopirao investicije vrijedne više od sedam milijardi dolara.

    U SAD-u postoji antagonizam prema kineskim kompanijama koje su na tržištu dionica ove zemlje. Prema ocjeni BBC-a, svijet se navikava na to da Peking više nije toliko otvoren za poslovanje, koliko je nekada bio, te da predsjednik Jinping stavlja u rizik veliki ekonomskih uspjeh Kine ostvaren u posljednjih deset godina.

  • Biden: Rizik od nuklearnog “Armagedona” najveći od kubanske raketne krize 1962.

    Biden: Rizik od nuklearnog “Armagedona” najveći od kubanske raketne krize 1962.

    Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je rizik od nuklearnog “Armagedona” na najvišem nivou od kubanske raketne krize 1962. godine.

    Biden je rekao da se ruski predsjednik Vladimir Putin “ne šali” kada govori o korištenju taktičkog nuklearnog oružja nakon pretrpljenih neuspjeha u Ukrajini.

    SAD je pokušavao pronaći način na koji bi Putin izašao iz rata, dodao je Biden. SAD i EU ranije su rekli da Putinovo zveckanje nuklearnim oružjem treba shvatiti ozbiljno.

    Međutim, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan prošle je sedmice rekao da uprkos nuklearnim nagovještajima Moskve, SAD nije vidio znakove da se Rusija neposredno sprema upotrijebiti nuklearno oružje.

    Govoreći na privatnom događaju organizovanom za prikupljanje sredstava, predsjednik Biden je rekao da se ruski čelnik “ne šali” kada govori o korištenju taktičkog nuklearnog, biološkog ili hemijskog oružja – “jer je njegova vojska, moglo bi se reći, znatno slabija”.

    “Prvi put od kubanske raketne krize imamo direktnu prijetnju upotrebom nuklearnog oružja, ako se stvari nastave putem kojim su išle”, rekao je Biden kolegama demokratima.

    Dodao je da se nismo suočili s mogućnošću “Armagedona” od Kennedyja i kubanske raketne krize.

    Godine 1962. SAD i Sovjetski Savez – pod predsjednikom Kennedyjem i Nikitom Hruščovom – bili su blizu nuklearnog obračuna oko postavljanja ruskog nuklearnog oružja na Kubi.

    Taj događaj je, smatraju mnogi stručnjaci, najbliže što je svijet ikada došao nuklearnom ratu u punoj mjeri.

    Biden je rekao kolegama demokratima da bi upotreba taktičkog nuklearnog, biološkog ili hemijskog oružja mogla brzo izmaknuti kontroli.

  • Rusija traži tajno glasanje u UN o osudi njene aneksije dijelova Ukrajine

    Rusija traži tajno glasanje u UN o osudi njene aneksije dijelova Ukrajine

    Rusija je pozvala na tajno glasanje sljedeće nedjelje o rezoluciji koju podržava Zapad i koja bi osudila njen “pokušaj nelegalne aneksije” dijela četiri ukrajinska regiona i zahtijevala da Moskva odmah poništi svoje postupke.
    Rusija se očigledno nada da će dobiti veću podršku od 193 države u Generalnoj skupštini ako njihovi glasovi ne budu javni.

    Rusija je stavila veto na pravno obavezujuću rezoluciju Savjeta bezbjednosti od 30. septembra da osudi referendume o aneksiji u četiri ukrajinska regiona kao nezakonite, proglasi ih nevažećim i apeluje na sve države da ne ih priznaju.

    SAD i Albanija, koje su sponzorisale rezoluciju, obećale su da će to pitanje iznijeti svim članicama UN u Generalnoj skupštini, gdje nema veta, ali rezolucije nisu pravno obavezujuće.

    Generalna skupština je najavila da će se njena vanredna specijalna sjednica o Ukrajini nastaviti u ponedjeljak popodne, kada će biti predstavljen nacrt rezolucije.

    Diplomate su saopštile da očekuju da se govori zemalja članica nastave u utorak, a glasanje o rezoluciji vjerovatno u srijedu.

    Glasanje o rezolucijama u svjetskom tijelu je tradicionalno javno i osvijetljeno svjetlima različitih boja na velikoj tabli na kojoj je ime svake zemlje, prenosi “N1”.

    Međutim, ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja je u pismu na šest stranica svim ostalim ambasadorima u UN rekao da je pravni savjetnik UN potvrdio da Generalna skupština može da koristi tajno glasanje „u donošenju odluka“.

  • Lukašenko: U Bjelorusiji je od danas zabranjen rast cijena

    Lukašenko: U Bjelorusiji je od danas zabranjen rast cijena

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko je izjavio da je zabranio rast cijena usljed rasta inflacije.

    Lukašenko je od 1994. godine na čelu bivše sovjetske republike i javnosti je poznat kao ekscentričan i radikalan političar.

    “Rast cijena je zabranjen od 6. oktobra. Zabranjen! Od danas, a ne od sutra”, poručio je.

    Prema njegovim riječima, cijene su nečuvene i više su za 18 posto, u odnosu na prethodnu godinu. Istakao je da su skoro sve namirnice poskupile te da se u Minsku prethodnih dana dešavala nestašica jaja.

    Lukašenko je kao cilj postavio to da se stopa inflacije do naredne godine snizi na sedam do osam posto.

    Da je Bjelorusija vrlo dobra saveznica Rusije, pokazalo se i u tome što je dozvolila Rusiji da i sa njenog teritorija počne agresija na Ukrajinu. Bjelorusija je pod sankcijama Zapada zbog agresije na Ukrajinu i zbog gušenje ljudskih prava.

  • Zelenski pozvao NATO da preventivno napadne Rusiju, Kremlj odmah upozorio SAD i Britaniju

    Zelenski pozvao NATO da preventivno napadne Rusiju, Kremlj odmah upozorio SAD i Britaniju

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski smatra da bi NATO trebao onemogućiti Rusiji upotrebu nuklearnog oružja tako što će izvesti “preventivni udar”.

    “Preventivni udari su potrebni kako bi znali šta ih čeka ako upotrijebe nuklearno oružje. Ne obrnuto, čekajući nuklearne udare Rusije i onda govoreći: ‘O, uradili ste to, evo vam sada ovo'”, rekao je Zelenski, govoreći putem video veze u australskom Institutu Lowy.

    NATO bi, rekao je Zelenski, “trebalo da preispita kako koristi svoj pritisak”.

    Ove izjave Zelenskog izazvale su oštre rakcije Kremlja, odakle su rekli da sve zemlje svijeta, prvenstveno SAD i Velika Britanija, trebaju obratiti pažnju na ovo.

    “Ovo je izjava Zelenskog na koju sve zemlje svijeta treba da obrate pažnju. Posebno to treba da urade SAD, Velika Britanija, članice EU”, naglasio je portparol Kremlja Dmitri Peskov, prenosi Reuters.

    Prema njegovim riječima, SAD i Velika Britanija direktno utječu na postupke Kijeva i zato, navodi, treba da se smatraju odgovornim za izjave Zelenskog.