VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Rusija se okreće Iranu

    Rusija se okreće Iranu

    Zvaničnici Rusije i Irana potpisali su danas ugovore o industriji nafte i gasa u vrijednosti više od 40 milijardi dolara čime se nastavlja saradnje ove dvije države.

    Kako je naveo iranski ministar za naftu Javad Ouji, ugovori s Rusijom uključivat će dva dijela.

    “Potpisali smo memorandum o razumijevanju s Rusijom vrijedan četiri milijarde dolara za razvoj naftnih polja kao i sporazum o izgradnji gasovoda i instalacija za proizvodnju tečnog prirodnog sada u iznosu od 40 milijardi dolara”, rekao je Ouji.

    Također, iz Irana su naveli kako će Rusija započeli razvoj šest naftnih i dva plinska polja koja se nalaze na teritoriji Irana.

    Povodom potpisanog ugovora oglasio se i zamjenik ruskog premijera Aleksandar Novak koji je rekao kako će novi projekti produbiti saradnju dvije države.

    “Još uvijek razrađujemo tehničke detalje ugovora što se odnosi na transport, logistiku, cijene i formiranje tarifa. Očekujemo kako će se na početku ugovori kretati oko pet miliona tona nafte na godišnjem nivou, a gas do 10 milijardi kubnih metara”, rekao je Novak.

  • Velike mjere sigurnosti uoči novih izbora u SAD-u

    Velike mjere sigurnosti uoči novih izbora u SAD-u

    Potaknuti prijetnjama i zastrašujućim ponašanjem teoretičara zavjere i drugih koji su negodovali nakon izbornog poraza bivšeg predsjednika Donalda Trumpa 2020. godine, širom Sjedinjenih Američkih Država jačaju se operacije za još jedne izbore koji će po svemu sudeći izazvati nove podjele.

    Kada birači u okrugu Jefferson (Colorado) budu glasali na izborima za Kongres 8. novembra, vidjet će zaštitare stacionirane ispred najprometnijih biračkih mjesta.

    U izbornom uredu u Flagstaffu, Arizona, glasači će naići na neprobojna stakla i trebat će poslušati zvučni signal da bi ušli. U Tallahasseeju na Floridi, radnici na izborima će brojati glasačke listiće u zgradi koja je nedavno ojačana sa zidovima napravljenim od super-čvrstog kevlara.

    Izborni čelnici širom zemlje usko koordiniraju s lokalnim snagama reda kako bi brzo reagovali na moguće nerede. Mnogi su također obučili radnike za deeskalaciju sukoba i izbjegavanje mogućih oružanih napada.

    Ono što je također veliki problem je nedostatak osoblja koje bi radilo na izborima. U anketi koja je objavljena u martu veliki broj uposlenika ne želi učestvovati predsjedničkim izborima 2024. godine. Kao glavne razloge navode stres i napade političara.

    Tenzije na izborima 2020. godine su također uplašile mnoge privremene radnike koji provjeravaju glasače, broje glasačke listiće i obavljaju druge zadatke koji omogućuju izbore. Philadelphia je povećala dnevnice radnicima sa 120 na 250 dolara kako bi privukla nove uposlenike.

    Mnogi izborni dužnosnici krive dezinformacije, poput Trumpovih neutemeljenih tvrdnji o izbornoj prevari na izborima 2020. godine, za porast tenzija i prijetnji.

    Justin Roebuck, republikanski službenik okruga Ottawa u Michiganu, istakao je da je Trumpova retorika “zatrovala bunar”, nadahnuvši druge kandidate da siju sumnje u vezi s izborima. U Michiganu, republikanski kandidati za guvernera i državnog sekretara doveli su u pitanje rezultat izbora 2020. godine.

    Osim zidova od kevlara, izborni ured okruga Leon na Floridi održao je za svoje radnike treninge u slučaju oružanog napada, te su postavili stakla otporna na metke i bombe, ali i sigurnosne kamere.

    Neki su uredi platili sigurnosna poboljšanja smanjenjem troškova u drugim poljima. Okrug Jefferson, Colorado, redukovao je slanje pošte glasačima kako bi platio četiri zaštitara koji će nadzirati četiri najprometnija glasačka mjesta u izbornim danima. Poručili su da je mnogo bitnije da budu proaktivni, a ne reaktivni.

  • Tigar usmrtio devet osoba u Indiji

    Tigar usmrtio devet osoba u Indiji

    Indijska policija ubila je tigra nakon što je on usmrtio najmanje devet osoba u Champaranu, u državi Bihar.

    Nazvana “ljudožderom Champarana”, zvijer je ubijena nakon lova u kojem je učestvovalo 200 policajaca i okružnih zvaničnika. Neki oficiri patrolirali su slonovima da ga pronađu.

    Mužjak tigra terorisao je zajednice oko rezervata tigrova Valmiki.

    Operaciju je vodila policija Bihara, koja je opkolila polje šećerne trske u blizini sela Sitaltola Baluwa kako bi ubila trogodišnjeg tigra poznatog kao T-104.

    Kumar Gupta, glavni čuvar divljih životinja u regionu, rekao je za Times of India da je tigar identifikovan kao “opasan po ljudske živote”.

    Direktor Valmiki Tiger Reserve, Nesamani K, rekao je da je konačna potraga za T-104 počela u subotu, ubrzo nakon što su se pojavile vijesti da su majka i njeno dijete ubijeni u napadu tigra.

    “Bila je to neprospavana noć za cijelo selo”, rekao je Paltu Mahato za Hindustan Times.

    “Pokušaji smirivanja životinje bili su neuspješni i tigar je pokazao potpuni nedostatak straha kada je bio okružen timovima”, dodao je Gupta.

    Inače, Indija je dom za više od 70 posto divljih tigrova u svijetu. Indijski rezervati tigrova, zaštićena područja u kojima životinje mogu živjeti, nisu se proširile istom brzinom kao i populacija tigrova. To je natjeralo neke velike mačke da se radi preživljavanja okrenu pejzažima u kojima dominiraju ljudi, što dovodi do ubijanja stoke, a ponekad i ljudi.

    Prema vladinim podacima objavljenim 2019. godine, svake godine tigrovi ubiju između 40 i 50 ljudi u Indiji.

  • Pentagon: Bajdenov komentar o nuklearnom armagedonu nije temeljen na novim podacima

    Pentagon: Bajdenov komentar o nuklearnom armagedonu nije temeljen na novim podacima

    Portparol Pentagona Džon Kirbi rekao je kako upozorenje američkog predsjednika Džoa Bajdena o ruskoj prijetnji nuklearnim napadom, odnosno potencijalnom nuklearnom armagedonu nije bilo temeljeno na novim informacijama.

    Podsjetimo, Bajden je rekao:

    • Ovakvu situaciju nismo imali od vremena Kenedija i Kubanske krize. Putin se ne šali kad kaže da razmatra korištenje taktičkog nuklearnog oružja kako bi nadoknadio neuspjeh svoje vojske. Nema načina da se to dogodi a da ne rezultira uništenjem svijeta.

    Kirbi je izjavom za ABC News smanjio zabrinutost.

    • Njegovi se komentari nisu temeljili na novim obavještajnim podacima ili indikacijama da je gospodin Putin odlučio upotrijebiti nuklearno oružje. Iskreno, nemamo nikakvih informacija da je donio takvu odluku. Nismo vidjeli nešto zbog čega bismo preispitali vlastitu nuklearnu poziciju.
  • Telefonski razgovor Scholza i Bidena

    Telefonski razgovor Scholza i Bidena

    Njemački kancelar Olaf Scholz i američki predsjednik Joe Biden razgovarali su telefonom u nedjelju i složili se da su najnovije nuklearne prijetnje koje dolaze iz Rusije “neodgovorno ponašanje”, a da je djelomična mobilizacija koju je naredio ruski predsjednik Putin “ozbiljna greška”, navodi se u saopćenju njemačke vlade, prenosi Reuters.

    Dvojica lidera su održali gotovo jednosatni telefonski razgovor koji je usmjeren na pripreme za nadolazeće sastanke G7 i G20 koji će se baviti ruskom invazijom na Ukrajinu, kao i njenim posljedicama, navodi se u saopćenju.

    Scholz i Biden su se složili da njihove države nikada neće priznati rusku aneksiju ukrajinskih teritorija, nazivajući to daljnjom eskalacijom.

  • Klizište u Venecueli odnijelo 22 života

    Klizište u Venecueli odnijelo 22 života

    U ogromnom klizištu u Venecueli poginule su najmanje 22 osobe, a vjeruje se da se više od 50 vodi kao nestalo nakon što se rijeka izlila iz korita nakon obilnih kiša.

    Rijeka El Pato, 67 kilometara jugozapadno od Karakasa, poplavila je i odnijela nekoliko kuća, prodavnica i fabriku, saopćile su službe za potragu i spašavanje.

    Zvaničan broj mrtvih porastao je na 22 nakon izvlačenja 20 tijela u nedjelju, rekla je potpredsjednica Delsi Rodrigez za državnu televiziju.

    Hiljadu spasilaca na terenuVeliko klizište je pogodilo centralni dio Las Teheriasa gdje se izlilo pet potoka – rekla je ona sa mjesta katastrofe.

    Već smo pronašli 22 mrtvih, a više od 52 se vodi kao nestalo – navela je.

    I dalje ima ljudi koji su zatrpani. Pokušavamo da ih spasimo, da ih izvučemo žive – rekla je.

    Karlos Perez, zamjenik ministra za sistem civilne zaštite zemlje, rekao je da je hiljadu spasilaca na terenu i da pretražuju oblast.

    Izbezumljeni stanovnici Las Teheriasa, viđeni su nakon nesreće kako se grle i u panici traže nestale rođake.

    Jedna stanovnica, Karen Salinnas, fotografisana je kako drži svoju mačku nakon poplave, a druga Hoze Medina, je viđena kako se penje kroz prozor.

    Postoji šansa da oluja preraste u uragan
    Anderson Silva, stanovnik te oblasti, rekao je da je potporni zid popustio nakon jake kiše, piše Sky News.

    Silva i njegova partnerka Izabel Penja, brzo su ušli u svoj dom da uzmu neke stvari, ali su se uplašili da će se ostatak zgrade srušiti.

    • Znao sam da je nešto palo, jer to je bio prvi pad, pa je onda uslijedio i drugi. Onda smo morali da pobjegnemo – rekla je Penja.

    Prema institutu za meteorologiju, oluja je sada zvanično klasifikovana kao tropska i ima šanse da preraste u uragan.

    Ukupan broj poginulih u posljednjih nekoliko nedjelja porastao je zbog obilnih kiša izazvanih vremenskim uslovima La Ninja.

    La ninja, “mala djevojčica”, je termin usvojen za vremenski obrazac koji se javlja u Tihom okeanu.

  • Rusi započeli novu taktiku

    Rusi započeli novu taktiku

    Nakon što je u subotu u eksploziji uništen deo Kerčkog mosta, Rusija je krenula u brutalnu osvetu.

    Tokom noći sa subote na nedelju, najmanje 17 civila je poginulo, a nekoliko desetina je povređeno u teškom granatiranju grada Zaporožja na jugoistoku Ukrajine.

    Kerčki most je ključna putna i železnička veza između Krimskog poluostrva i Rusije.

    Ukrajina nije direktno preuzela odgovornost za eksploziju na Krimskom mostu. Ali ruski nacionalisti već traže osvetu. To je potvrdio Sergej Aksjonov, gubernator Krima, kojeg je na ovu funkciju postavila Moskva.

    “Situacija je neprijatna, ali nije fatalna”, rekao je Aksjonov.

    “Naravno, emocije su preplavile i postoji zdrava želja za osvetom”, kazao je.

    Putinov dekret
    Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je u subotu ukaz o pojačanim merama bezbednosti za most, kao i infrastrukturu koja snabdeva Krim strujom i prirodnim gasom i naredio istragu. Neki ruski zvaničnici upozoravaju da Moskva mora da reaguje brzo i krajnje oštro, inače će pokazati slabost dok se suočava sa stalnim gubicima na bojnom polju i sve glasnijim kritikama.

    Mesecima su propagandisti Kremlja i ruski vojni blogeri predlagali “totalni rat” koji bi uključivao uništavanje ukrajinskih elektrana, vodosnabdevanja i transportnih sistema koji se koriste za uvoz zapadnog oružja.

    “Ukrajina mora biti bačena u mračno doba. Mostovi, brane, pruge, elektrane i drugi slični infrastrukturni objekti moraju biti uništeni”, rekao je Vladimir Solovjov, jedan od najistaknutijih Putinovih propagandista.

    Iako je Kremlj rekao da ne cilja na civile, Putin je upozorio da bi napadi na kritičnu infrastrukturu mogli postati norma. Nekoliko sati nakon eksplozije, Kremlj je imenovao novog generala Sergeja Surovikina za komandanta ruskih snaga u Ukrajini. Surovikin je poznat kao nemilosrdan komandant kratkog fitilja, brutalan čak i po standardima ruske vojske, i malo je verovatno da će pokazati mnogo milosti prema civilima.

    Ruski okupatori su tokom subote i nedelje granatirali stambene zgrade i civilnu infrastrukturu u Zaporožju, oko 120 kilometara od najveće evropske nuklearne elektrane pod ruskom kontrolom. Napad, u kojem je na desetine ljudi ubijeno i povređeno, označava veliki preokret u taktici Moskve. Nakon što su ukrajinske snage počele da preuzimaju delove okupirane teritorije početkom septembra, Moskva je odgovorila napadima na kritičnu civilnu infrastrukturu.

    Udari označavaju novu fazu u ratu, a Rusija cilja na civile daleko od linija fronta, sejući strah i paniku kako se približava zima, a građani se bore sa poplavama i hladnim noćima. Tokom prošlog meseca ruska artiljerija je pogodila elektrane u Harkovu, Zmijevu, Pavlogradu i Kremenčuku, ostavljajući stotine hiljada ljudi u istočnoj i centralnoj Ukrajini bez struje.

    Ruske trupe su takođe uništile branu u Krivom Rogu, rodnom gradu ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog, i više puta ostavile ceo severoistočni region Harkova bez struje i vode.

    U napadima na civilne ciljeve učestvovali su i dronovi Kamikaze koje je Rusija kupila od Irana. Napadi na infrastrukturu Od početka rata krajem februara Rusija je izvršila oko 4.000 napada na ukrajinsku infrastrukturu. Međutim, većina ovih napada imala je vojnu svrhu, navodi ukrajinsko Ministarstvo infrastrukture.

    Taktička promena
    Rusko gađanje civilne infrastrukture u poslednjih mesec dana sugeriše taktičku promenu započetu nakon serije ruskih poraza.

    “Moskva očigledno nije u stanju, u doglednoj budućnosti, da porazi ukrajinsku vojsku. To im je dalo dodatni razlog da zagorčaju život Ukrajincima uništavanjem kritične infrastrukture. Ovi napadi nemaju malu vojnu vrednost”, rekao je Džon E. Herbst, bivši američki ambasador u Ukrajini.

    Širom Ukrajine, radnici na kritičnim infrastrukturnim objektima sada izvode vežbe o tome kako da se nose sa napadima različitih vrsta. Kako se bliži zima, ukrajinski zvaničnici pripremaju građane u slučaju udara na gasovode i snabdevaju skloništa generatorima.

  • Putin se prvi put oglasio o napadu na Krimski most

    Putin se prvi put oglasio o napadu na Krimski most

    Ukrajinske specijalne službe naručile su, izmislile i izvele teroristički napad na Krimski most, rekao je večeras ruski predsednik Vladimir Putin.

    “Ovo je bio teroristički napad sa ciljem da se uništi kritična ruska civilna infrastruktura”, rekao je Putin na sastanku sa šefom ruskog istražnog komiteta Aleksandrom Bastrikinom u nedelju uveče.

    “Ukrajinske specijalne službe bile su autori, izvršioci i naručioci”, dodao je Putin.

    Glavni istražitelj je obavestio Putina da su ukrajinske specijalne službe dobile pomoć od ruskih državljana i stranih državljana u pripremi napada.

    “Nastavljamo istragu o ciljevima i ciljevima ovog bombardovanja. On nesumnjivo nosi teroristički karakter. Ovo je bio akt terorizma. Svi naši podaci nam omogućavaju da izvučemo nedvosmislen zaključak – reč je o terorističkom napadu koji je pripremio ukrajinski specijalac. Svrha ovog terorističkog napada bila je uništavanje velikog dela civilne infrastrukture koja je od velikog značaja za Rusiju”, rekao je Bastrikin.

    “Mnogi svedoci su saslušani, započete su i uglavnom završene posebne stručne studije, među kojima su i eksplozivna, genetska i forenzička ispitivanja”, dodao je zvaničnik.

  • Rusi označili “crvene linije”

    Rusi označili “crvene linije”

    Zapadne isporuke dalekometnog ili moćnijeg oružja Kijevu biće crvena linija za Rusiju.

    To je izjavio direktor Drugog odeljenja ruskog Ministarstva spoljnih poslova za poslove Zajednice Nezavisnih Država Aleksej Poliščuk.

    “Što se tiče crvenih linija, već smo ih označili. Pre svega, to su isporuke dalekometnog ili moćnijeg naoružanja Kijevu”, rekao je Poliščuk za TASS. On je dodao da će konkretne mere odgovora na akcije SAD i njihovih saveznika koji snabdevaju oružjem kijevski režim biti definisane nakon detaljne analize situacije.

    Poliščuk je naglasio da Rusija ima dovoljno sredstava da ih sprovede. Prema njegovim rečima, SAD pomažu Ukrajini u regrutovanju stranih plaćenika i daju smernice o borbenim dejstvima.

    “Posrednički rat”
    “Vašington nastavlja intenzivno da doprema teško naoružanje kijevskom režimu, dostavlja mu obaveštajne podatke sa brojnih vojnih i komercijalnih satelita, pomaže u regrutovanju stranih plaćenika i daje vođstva u borbenim dejstvima. Sve to ga pretvara u učesnika sukoba. Mnogi čak zapadni eksperti veruju da SAD vode posrednički rat sa Rusijom u Ukrajini”, rekao je diplomata. On je istakao da Vašington angažuje svoje saveznike u tim aktivnostima, koje šalju naoružanje u Ukrajinu. “Francuska i Nemačka će povećati vojnu i tehničku pomoć. Ujedinjeno Kraljevstvo pokreće stručnu obuku ukrajinske vojske, uključuje instruktore iz Poljske, Kanade, Novog Zelanda i drugih zapadnih zemalja. EU će uspostaviti misiju za pružanje vojne pomoći Ukrajini, što će rezultirati većim stepenom njenog direktnog angažovanja u sukobu”, dodao je diplomata.

  • Aleksander Van der Belen pobijedio u prvom kruguvdc

    Aleksander Van der Belen pobijedio u prvom kruguvdc

    Prema prvim preliminarnim rezultatima predsjedničkih izbora u Austriji, sa 57,4 odsto glasačkih mjesta, Aleksander Van der Belen je pobijedio u prvom krugu sa 54,6 odsto glasova.
    Podsjetimo, kako je ranije saopšteno, prvi rezultati se očekuju odmah poslije 17 časova, a preliminarne rezultate će objaviti oko 20 časova ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karner.

    U okviru privremenih rezultata neće biti obuhvaćeni glasovi poslati poštom, pošto se 15 odsto glasača odlučilo za tu vrstu glasanja.

    Glavni favorit na današnim izborima je aktuelni šef države Alekander van der Belen. Dok je gotovo izvjesno da će aktuelni predsednik, koji se kandiduje za drugi mandat, pobijediti na ovim izborima, jedina nepoznanica je da li će to uspjeti u prvom krugu, ili će za četiri nedjelje biti potreban drugi krug glasanja.