VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Francusko-njemački plan za Kosovo u realnosti ništa ne bi donio Srbiji

    Francusko-njemački plan za Kosovo u realnosti ništa ne bi donio Srbiji

    Sve o čemu se u prethodnom periodu pričalo da bi bilo dobro za Srbiju, ukoliko se obistini francusko – njemački plan za rješenje kosovskog čvora koji je procurio u javnost prije mjesec dana, ispostavlja se da je bio samo diplomatski mamac, i da je realnost nešto sasvim drugo.

    Unovom dokumentu, koji je svjetlost dana ugledao juče i za koga još nema zvanične potvrde da je autentičan, ne da nema ubrzanog ulaska u EU, niti fondova koji se mjere u stotinama miliona evra, već samo šturo ispisanih obaveza koje bi dvije strane trebalo da ispoštuju.

    Štaviše, iako se eksplicitno priznanje kosovske nezavisnosti ne traži, vrlo je jasno da se ona, praktično, podrazumeva, jer se u članu 3 navodi da će “Kosovo i Srbija potvrđuju nepovredivost sada i u budućnosti granica/granice koja postoji između njih i obavezuju se da će u potpunosti poštovati teritorijalni integritet jedni drugih”.

    I ovaj dokument, kao i onaj prethodni, takođe se pripisuje Njemačkoj i Francuskoj. U njemu nema datuma, rokova, niti bilo kakvih garancija za bilo šta.

    “Papir radi papira”

    Unovom dokumentu, koji je svjetlost dana ugledao juče i za koga još nema zvanične potvrde da je autentičan, ne da nema ubrzanog ulaska u EU, niti fondova koji se mjere u stotinama miliona evra, već samo šturo ispisanih obaveza koje bi dvije strane trebalo da ispoštuju.

    Štaviše, iako se eksplicitno priznanje kosovske nezavisnosti ne traži, vrlo je jasno da se ona, praktično, podrazumeva, jer se u članu 3 navodi da će “Kosovo i Srbija potvrđuju nepovredivost sada i u budućnosti granica/granice koja postoji između njih i obavezuju se da će u potpunosti poštovati teritorijalni integritet jedni drugih”.

    I ovaj dokument, kao i onaj prethodni, takođe se pripisuje Njemačkoj i Francuskoj. U njemu nema datuma, rokova, niti bilo kakvih garancija za bilo šta.

    “Papir radi papira”

    Ad
    Imajući sve to u vidu, postavlja se pitanje da li je uopšte moguće da Beograd i Priština uskoro postignu sporazum na bilo kojoj od ovih platformi, pogotovo ako se ima u vidu trenutna situacija na sjeveru Kosova gdje su Srbi napustili prištinske institucije, a premijer Kosova Aljbin Kurti na silu želi da sprovede preregistraciju vozila i nove izbore?

    – To je papir radi papira. U onom prvom modelu moglo je nešto i da se čita i nagovještava, dok je ovaj drugi izbačen u javnost po principu “mir, mir, niko nije kriv”, a trenutno realno stanje na Kosovu je potpuno drugačije. Srbi su napustili prištinske institucije, a Kurti raspisuje izbore koje ne može da izvede – kaže za “Blic” predsednik upravnog odbora Foruma za etničke odnose Dušan Janjić, koji za najnoviji navodni francusko – nemački plan kaže da “nema veze sa realnošću”.

    Štaviše, on je začuđen reakcijom zvaničnika EU u trenutku kada se kriza na Kosovu zaoštrava.

    – Borelj i Lajčak se ponašaju u maniru “nije bitna realnost, daj da se bavimo budućnošću”. Zato mislim da je ovaj poslednji papir kao brod Titanik gdje Borelj i Lajčak glancaju tanjire dok brod tone. U tom papiru nema ništa. Takav dokument bi mogao da dođe u obzir možda na kraju pregovaračkog procesa – ocjenjuje Janjić.

    Dodaje da u tom dokumentu nema ni reči o saradnji, zajedničkim projektima, novcu, i pribojava se da će doći do eskalacije situacije na Kosovu ako se ne pojavi rezervni plan.

    Cvetićanin: Papir podložan pregovorima
    S druge strane, predsednik Foruma za strateške studije (FORST) dr Neven Cvetićanin ističe za “Blic” da je veoma teško govoriti o modelima plana za rešenje kosovskog pitanja bez direktnog uvida u njihov sadržaj.

    – Spekulacije “na slijepo” ne doprinose ni samom pregovaračkom procesu, pa bih ja bio oprezan u komentarisanju tog plana, kako ne bi upali u zamku da na osnovu malo informacija, donosimo rigidne sudove o budućnosti tog plana. Ono što može da se kaže na osnovu onoga do sada poznatog javnosti je da imamo jedan nov diplomatski papir za uređenje odnosa između Beograda i Prištine, a taj papir je verovatno, kao i svi diplomatski papiri uostalom, podložan pregovorima i sugestijama različitih strana, pa tako i zvaničnog Beograda, ali i Prištine – naglašava Cvetićanin.

    Kako kaže, devet tačaka plana koje su izašle u javnost vjerovatno predstavljaju suštinu samog plana, u kojem sigurno ima ili će biti „aneksa“ ili „fus nota“, zavisno od toka pregovaračkog procesa.

    – No, da bi pregovarački proces uopšte bio funkcionalan, potrebno je otkloniti opasnost od eskalacije na terenu, na severu Kosova, koja sada preti, a to je možda moguće učiniti davanjem prethodnih razjašnjenja koja se oslanjaju upravo na tačke ovog nemačko-francuskog plana. U tački devet se predviđa da ovaj plan to jest ugovor neće uticati na prethodno potpisane bilateralne i multilateralne ugovore koje su strane potpisale i sa drugima, verovatno i međusobno, pa treba razjasniti da li se to odnosi i na Briselski sporazum i ranije sporazume između Beograda i Prištine iz 2011. godine – pita se Cvetićanin.

    Naš sagovornik apostrofira da bi ta razjašnjenja bila korisna kako pregovarački proces ne bi upao u teškoće.

    – Zbog trenutnih tenzija nakon povlačenja srpskih predstavnika iz prištinskih institucija, čitav proces se izmestio u rizičnu zonu iz koje ga je potrebno vratiti u zonu smanjenih napetosti što je moguće upravo odlaganjem odluke o tablicama za 10 meseci, kao što su od Prištine tražile i EU i SAD – podvlači Cvetićanin.

    Ističe da je pitanje Zajednice srpskih opština (ZSO) posebno važno, jer bi ono sve pokrenulo sa mrtve tačke u pravcu mogućih praktičnih rešenja.

    Neprihvatljivo
    Diplomata Zoran Milivojević, pak, smatra da je francusko-njemački predlog, u devet tačaka neprihvatljiva ponuda jer je to, zapravo, ponuda klasičnog bilateralnog sporazuma između dvije suverene države.

    – To je neprihvatlivo i to je pokušaj da se stvar rešava na obrnut način: prvo da se reši statusno pitanje, a onda da se u bilateralnim odnosima između dve ravnopravne države, rešavaju druga pitanja. To je za Srbiju neprihvatljivo – naglasio je Milivojević.

    Srbija, kaže, mora da ostane na svojoj poziciji, da insistira da se razgovara o normalizaciji i o životnim pitanjima, uz “uslov da se do kraja implementira Briselski sporazum, i formira Zajednica srpskih opština, i da se, na toj osnovi, razgovor o statusnom pitanju ostavi za kraj procesa”.

    – Nezavisno od ovoga što se nudi, ostaju na snazi Rezolucija SB UN 12 44 i međunarodno pravo. Srbija nastupa i nastupaće sa te pozicije, na principijelan način – rekao je Milivojević, prenosi Blic.

  • Završeno premještanje ruske vojske na lijevu obalu Dnjepra

    Završeno premještanje ruske vojske na lijevu obalu Dnjepra

    Premještanje ruske vojske na lijevu stranu Dnjepra u Hersonskoj oblasti je završeno, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
    U saopštenju se navodi da je povlačenje vojske sa desne strane rijeke završeno noćas u 3.00 časa, prenio je TASS.

    “Transfer ruskih snaga na lijevu obalu Dnjepra završen je u Hersonskoj oblasti u 5.00 časova po moskovskom vremenu /3.00 časa/. Nijedan dio vojne opreme niti oružje nisu ostavljeni na lijevoj obali. Svi ruski vojnici prešli su na lijevu obalu rijeke”, ističe se u saopštenju.

  • U naletu uragana na Floridi stradale dvije osobe

    U naletu uragana na Floridi stradale dvije osobe

    U naletu uragana Nikol, koji je pogodio saveznu američku državu Floridu, stradale su dvije osobe, javlja Anadolu Agency (AA).
    Ured šerifa okruga Orange saopštio je kako su dvije osobe stradale usljed strujnog udara. Navedeno je kako je dalekvod pao na muškarca i ženu, te da uprkos naporima ljekara u bolnici nisu spašeni. Guverner Floride Ron DeSantis usljed uragana proglasio je vanredno stanje u 67 okruga.

    DeSantis je saopštio kako je odluka o proširenju područja na kojima je proglašeno vanredno stanje, donesena jer ne mogu biti sigurni u razmjere uticaja na Floridi.

    Iako je uticaj uragana Nikol manji, nastala je šteta na pojedinim stambenim objektima u blizini obale usljed jačine udara morskih talasa. Nacionalni centar za uragane saopštio je kako se oluja kreće ka sjeveroistoku i da bi mogla zahvatiti područje koje se pruža do Njujorka.

  • Gasprom: Stanje na energetskom tržištu sve gore

    Gasprom: Stanje na energetskom tržištu sve gore

    Diverzije na gasovodima “Sjeverni tok 1” i “Sjeverni tok 2” su pogoršale situaciju na energetskom tržištu, saopštili su iz Gasproma.
    “U septembru je izvršena neviđena diverzija na gasovodima “Sjeverni tok 1” i “Sjeverni tok 2” i zbog toga se još više pogoršala situacija na energetskom tržištu”, navodi se na Telegramu kompanije.

    U Gaspromu su naveli da je transformacija svjetskog energetskog sistema praćena kriznim pojavama, odnosno neviđenim rastom cijena, preusmjeravanjem isporuka gasa i smanjenjem njegove potrošnje.

    Kompanija je takođe obratila pažnju na to što je usljed rasta cijena gasa u Evropi došo do preorijentacije isporuka tečnog prirodnog gasa na evropsko tržište.

    “Pritom, značajan rast isporuka tečnog prirodnog gasa u Evropu je obezbijeđen za račun preusmjerenih partija TPG, a ne povećanja njegove proizvodnje. Faktički, to je dovelo do nedovoljnih količina energetskih resursa u drugim zemljama”, navode iz kompanije.

    Sumirajući rezultate 2022. godine Gasprom je došao do zaključka, da je u većini zemalja orijentir prema dekarbonizaciji otišao u drugi plan.

    Istaknuto je da je ponovo prioritet postala energetska bezbjednost i dostupnost energetskih resursa.

    U kompaniji smatraju da uloga prirodnog gasa na svjetskom energetskom trištu nastavlja da raste.

    “Ključnu ulogu u uvećanju potrošnje energije, uključujući gas, igraće Kina”, navode iz kompanije.

    Teroristički napadi su se dogodili 26. septembra istovremeno na dva ruska gasovoda koji dostavljaju gas Evropi – “Sjevernom toku 1” i “Sjevernom toku 2”.

    Njemačka, Danska i Švedska ne isključuju mogućnost da je riječ o ciljanoj diverziji.

    Operater gasovoda, kompanija Nord strim AG je tada saopštila da je riječ o incidentima bez presedana i da je nemoguće procijeniti kada će šteta biti sanirana.

    Generalno tužilaštvo Rusije pokrenulo je krivični postupak zbog međunarodnog terorizma.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da nema sumnje da se po pitanju gasovoda “Sjeverni tok 1” i “Sjeverni tok 2” radi o aktu međunarodnog terorizma.

    Prema njegovim riječima, to je najopasniji presedan jer konkurenti na taj način tjeraju Evropljane da kupuju energente po višim cijenama.

  • Sunak traži otopljenje odnosa Britanije i Irske

    Sunak traži otopljenje odnosa Britanije i Irske

    Premijer Velike Britanije, Riši Sunak namjeravao je popraviti narušene odnose sa susjedima Britanije u Evropskoj uniji i s vrlo skeptičnim čelnicima u Škotskoj i Velsu – kada je u četvrtak prisustvovao samitu čelnika iz cijele Ujedinjene Kraljevine i Irske.

    Bilo je to prvi put od 2007. da je premijer Ujedinjenog Kraljevstva otišao u Britansko-irsko vijeće, koji okuplja predstavnike vlada Ujedinjenog Kraljevstva, Irske i poluautonomnih uprava u Škotskoj, Velsu i Sjevernoj Irskoj.

    Samoupravne britanske zavisne regije Kanalska ostrva i ostrvo Man takođe su zastupljene u vijeću koje je uspostavljeno nakon mirovnog sporazuma sa Sjevernom Irskom 1998. godine.

    Sunak je pozvao političke vođe da “budu pragmatični” i “rade zajedno u našim zajedničkim interesima”.

    “Idemo isporučiti za sve naše ljude širom ovih velikih ostrva – i izgradimo budućnost definisanu ne podjelama, već jedinstvom i nadom”, rekao je Sunak.

    Sunak, koji je prošlog mjeseca preuzeo dužnost, želi poboljšati odnose s Irskom i ostatkom EU-a, pogoršane oštrim odlaskom Britanije iz sada 27-članog bloka 2020. godine. Premijer Ujedinjenog Kraljevstva veći dio tog vremena bio je Boris Džonson, čovjek koji je podsticao Bregzita za kojeg se često činilo da uživa u izazivanju bijesa kod dužnosnika iz EU bloka, prenosi “SF Chronicle”.

  • Zelenski: Nisam zalupio vrata mirovnim pregovorima sa Rusijom

    Zelenski: Nisam zalupio vrata mirovnim pregovorima sa Rusijom

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da nije “zalupio vrata” potencijalnim mirovnim pregovorima sa Ruskom Federacijom.

    “Nisam zalupio vrata. Rekao sam da ćemo biti spremni da razgovaramo sa Rusijom – ali sa drugom Rusijom. Onom koja je zaista spremna za mir. Onom koja je spremna da prizna da su okupatori… Ali samo ako vrate sve. Zemlju, prava, slobodu, novac. I što je najvažnije, pravdu”, rekao je Zelenski u intervjuu za CNN koji je objavljen juče.

    Dodaje da za sada, osim ultimatuma, nije čuo ništa drugo od aktuelnog predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina.

    “I do sada nisam čuo da su spremni da prihvate uslove Ukrajine – ni od Putina ni od bilo koga drugog ruskog zvaničnika”, naveo je Zelenski.

  • Rusi priznali: Povlače se

    Rusi priznali: Povlače se

    Institut za proučavanje rata (ISW) objavio je u svom najnovijem izveštaju da Ukrajina ima inicijativu na frontu.

    Kako navode, Ukrajina je na putu da ostvari ogromnu pobedu u Hersonskoj oblasti.

    Osim toga, ukrajinsko oslobođenje Hersona neće biti poslednja pobeda Ukrajine u ratu, prema oceni Instituta za ratne studije.

    Analitičari ISW-a predviđaju da će se borbe nastaviti ne samo na jugu već i oko grada Bahmuta u istočnoj Donjeckoj oblasti, jedinog mesta gde ruske snage još uvek pokušavaju da napadnu i zauzmu teritoriju.

    Što se tiče severne oblasti Luganska, ukrajinske snage nastavljaju da tamo izvode kontranapad, saopštio je ISW.

    Rusija je juče, potvrdila da se njene snage povlače iz Hersonske oblasti, a ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je da je Ukrajina oslobodila čak 41 naselje.

  • Eskobar: Kritike Šmitovih promjena Izbornog zakona su pogrešna procjena

    Eskobar: Kritike Šmitovih promjena Izbornog zakona su pogrešna procjena

    Zamjenik podsekretara State Departmenta za Zapadni Balkan, Gabriel Escobar, u intervjuu za Glas Amerike, potvrđuje punu podršku Washingtona nedavnoj odluci visokog predstavnika Christiana Schmidta u izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. On kaže da Washington ne bi dozvolio da u regionu ikada ponovno izbije oružano nasilje.

    VOA: Kako biste odgovorili na nezadovoljstvo u BiH, pogotovo među Bošnjacima, odlukom visokog predstavnika o Izbornom zakonu?

    ESCOBAR: Visoki predstavnik je važan dio Dejtonskog sporazuma i mi ga podržavamo. Mi također podržavamo upotrebu Bonskih ovlasti tamo gdje je to odgovarajuće, a u ovom slučaju to jest bio odgovarajuući potez. Visoki predstavnik je tim želio učiniti vjerovatnijim formiranje vlade Federacije, vlade koja će biti u stanju da popuni prazna mjesta u Ustavnom sudu, a uz to i da se osigura da se izbori održe u atmosferi kredibiliteta, povjerenja… Nismo još stigli do potpunog kredibiliteta, jer je bilo dosta nepravilnosti tijekom izbora, ali smo zahvaljujući djelomično ovoj njegovoj odluci i izbornoj transparentnosti, i otkrili veći dio spomenutih nepravilnosti. Smatram da su svi potezi koje je Schmidt povukao u posljednjih šest mjeseci vodili funkcionalnijoj vladi, i Federacije i države.

    VOA: Da li su kritike koje su dolazile i od Islamske zajednice, koja je saopćila u to vrijeme da promjene poput nametnute reforme produbljuju podjele i segregacije, pogrešna procjena?

    ESCOBAR: Apsolutno. … Visoki predstavnik je zapravo povećao broj poslaničkih mjesta u Domu naroda, što znači da svaka grupa ima više predstavnika, uključujući i one koji ne pripadaju ni jednom od tri konstitutivna naroda. Visoki predstavnik je odlukom u stvari kreirao dodatni prostor da se čuje više glasova, i takva odluka nosi beneficije za svakog. Zato kažem da mene ove kritike zaista zbunjuju, posebno kritike onih koji kažu da je ovo urađeno da kao usluga jednima ili drugima. Povećan je broj predstavnika i to je jednostavno pozitivna promjena.

    VOA: Ustavni sud BiH treba u decembru glasati o ustavnosti Schmidtove odluke. Hoćete li ju nastaviti podržavati ukoliko ju Sud proglasi neustavnom?

    ESCOBAR: Zaista ne vidim zašto bi odluku Sud proglasio nevalidnom ili neustavnom. Ipak, moram vidjeti šta će Sud reći, kako bismo odlučili hoćemo li podršku nastaviti ili ne. Mi vjerujemo, moram ponoviti, da je odluka visokog predstavnika dobra za cijelu BiH.

    VOA: Bez obzira što će Bošnjaci imati manji broj glasova per capita?

    ESCOBAR: Ne vidim zašto bi se to moralo dogoditi… predstavnici se biraju po kantonima, i u svakom slučaju čvrsto vjerujem da ovo otvara dodatna vrata novim svježim licima, novim glasovima koji će biti dio federalnih institucija, a to je jednostavno pozitivna, a ne negativna promjena.

    VOA: Sankcije su uvijek efikasnije ako ih Amerika nameće uz suradnju saveznika. Britanija je uvela sankcije Željki Cvijanović, koja vodi identičnu politiku kao njen stranački šef Milorad Dodik, međutim Washington ih njoj nije uveo, naprotiv, nastavlja razgovarati s gospođom Cvijanović?

    ESCOBAR: Britanski proces sankcioniranja je sličan našem, ali nije identičan. Mi uvodimo sankcije na osnovu korupcije i antidejtonskih postupaka. Zato ne bih rekao da odbijamo uvesti sankcije Cvijanović, nego jednostavno nismo došli do te tačke gdje bismo jasno utvrdili da ih treba nametnuti i u ovom slučaju.

  • Španski premijer zbog Katalonije ukida krivično djelo pobune

    Španski premijer zbog Katalonije ukida krivično djelo pobune

    Španski premijer Pedro Sančez najavio je u četvrtak da će se ukinuti pojam “pobune” u krivičnom zakonu i zamijeniti prekršajem s blažom kaznom da bi se “smirila situacija u Kataloniji”, gdje je nekoliko separatističkih čelnika osuđeno za to krivično djelo.

    Za pobunu koja podrazumijeva pokušaj nasilnog sprječavanja provedbe zakona ili obnašanja legitimne vlasti, trenutno se u Španiji može izreći zatvorska kazna od 8 do čak 15 godina, ako je počinitelj državni službenik.

    Desetak katalonskih političkih čelnika pristaša osamostaljenja od Španije osuđeni su na teške kazne zbog pobune, nakon pokušaja odcjepljenja pokrajine 2017., što je bilo najgora politička kriza u novijoj španjolskoj povijesti. Katalonski separatistički čelnici su poslije pomilovani.

    U razgovoru za televizijski kanal La Sexta, Sanchez je rekao da će njegova Socijalistička stranka i partner Unidas Podemos, krajnja ljevica, u petak iznijeti u parlamentu nacrt zakona u kojemu bi se krivično djelo pobune zamijenilo drugim prekršajem koji bi se blaže kažnjavao.

    “Iznijet ćemo zakonodavnu inicijativu za reformu kaznenog djela pobune koje bi se zamijenilo krivičnom djelom usporedivim s onima u drugim europskim demokracijama: Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Belgiji i Švicarskoj”, rekao je Sančez.

    Novi prekršaj nazvao bi se “teškim remećenjem javnog reda” i kažnjavao bi se slično kao što je “predviđeno u kaznenom zakonu europskih demokracija”, dodao je.

    “Mislim da će ta inicijativa pomoći u smirivanju situacije u Kataloniji”, ocijenio je Sanchez.

    Španski premijer je rekao da sud i dalje goni bivšeg katalonskog predsjednika Čarlsa Puđdemona i drugih dvoje separatističkih čelnika koji su 2017. pobjegli u inozemstvo.

    “Krivična djela počinjena 2017. i ubuduće će biti u našem krivičnom zakonu, premda ne kao krivično djelo pobune, nego kao prekršaj nazvan teško remećenje javnog reda”, rekao je Sanchez.

  • Poznato gdje i kada će se naći Bajden i Đinping

    Poznato gdje i kada će se naći Bajden i Đinping

    Sljedeće sedmice na Baliju, u okviru sastanka G20, će se sastati američki predsjednik Džo Bajden i kineski predsjednik Si Đinping.

    Bajden kaže da je namjeravao razgovarati sa Đinpingom o rastućim napetostima između Vašingtona i Pekinga oko Tajvana, trgovinske politike, odnosa Pekinga s Rusijom i još mnogo toga.

    Predsjednik Amerike sastaće se u ponedjeljak s predsjednikom Kine na marginama samita Grupe 20 na Baliju u Indoneziji, susreta licem u lice koji dolazi usred sve zategnutijih odnosa između SAD-a i Kine, objavila je Bijela kuća.

    Sekretarica Bijele kuće za medije, Karin Žan-Pjer, rekla je u izjavi u četvrtak da će se predsjednici sastati kako bi “raspravljali o naporima da se održe i prodube linije komunikacije između” dviju zemalja i da “odgovorno upravljaju konkurencijom i rade zajedno tamo gdje su naši interesi usklađeni, posebno na transnacionalnih izazova koji utiču na međunarodnu zajednicu.”

    Bijela kuća posljednjih je nekoliko sedmica radila s kineskim dužnosnicima na organizovanju sastanka, prenosi “TRT World”.