VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Eksplozija na brani u Hersonskoj oblasti, stanje alarmantno

    Eksplozija na brani u Hersonskoj oblasti, stanje alarmantno

    Ruski mediji su objavili snimak gdje se navodno vidi eksplozija u blizini Nove Kahovke.

    Mediji su objavili snimak koji, kako tvrde, prikazuje eksploziju na brani koja se nalazi u blizini južnog lučkog grada Nova Kahovka u Hersonskoj oblasti.

    Brana kod hidroelektrane je oštećena u toku ruskog povlačenja iz Hersona, a za sada se još ne zna koliko je oštećena.

    Međutim, ako je suditi prema satelitskim fotografijama, situacija je prilično ozbiljna.

    Ranije su stručnjaci upozoravali da uništenje brane može da izazove razorne poplave u većem dijelu Hersonske oblasti.

    Upravo iz tog razloga stanovnici ovog grada apeluju na vlasti da što prije reaguju, i naglašavaju da su uplašeni od posljedica.

    Uništavanje hidroelektrane Kahovka može da doprinese energetskim problemima Ukrajine, prenosi “Kyiv Independent”.

  • Šolc objasnio zašto Njemačka nije uvela sankcije na ruski gas?

    Šolc objasnio zašto Njemačka nije uvela sankcije na ruski gas?

    Njemačka nije uvela sankcije na ruski gas jer je bila svijesna da mnogo država zavisi od isporuka tog energenta iz Rusije, rekao je njemački kancelar Olaf Šolc.

    “Nismo uvodili sankcije na gas. Ni Njemačka, ni EU, ni zemlje G7 nisu uvodile sankcije”, rekao je on za TV NDR i dodao da je to učinjeno namerno jer je Berlin znao koliko država zavisi od isporuka ruskog gasa i nije želeo da im stvara poteškoće, prenosi Sputnjik.

    “Mi smo iz Rusije dobijali polovinu gasa, drugi su zavisni 80-90 odsto, a tako su se stekle i istorijske okolnosti, jer te zemlje su i dalje na istoku i njihova infrastruktura je takva”, naveo je Šolc.

    U ovom momentu u Njemačku uopšte ne dolazi ruski gas, rekao je nemački kancelar dodajući da je Njemačka tu situaciju predvidela i popunila skladišta gasa tako što je izvršila diverzifikaciju izvora energenata.

    U intervjuu za RDN Šolc je rekao da nije dozvolio da ga bilo kakva kritika spreči da održava dijalog sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

    Takođe je izneo stav da ovom trenutku nije moguće diplomatsko rešenje konflikta u Ukrajini.

    “Svi želimo da se konflikt okonča i da nastupi mir, to je sve ovo vreme tema mojih razgovora sa predsednikom Rusije”, rekao je.

    U tom kontekstu on je podsetio da je u februaru u Moskvi razgovarao sa Putinom koji je tada zahtevao da u Ukrajini ne bude raketa koje bi bile pretnja po Rusiju i da bude isključena mogućnost članstva Ukrajine u NATO.

  • Medvedev: Rusija još nije upotrebila sav arsenal

    Medvedev: Rusija još nije upotrebila sav arsenal

    Rusija još nije upotrebila sav arsenal mogućih sredstava za uništenje, saopštio je zamenik šefa Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

    On je primetio da su “u rutini teške svakodnevnice i pod uticajem nimalo lakih vojnih odluka počeli da se brišu rezultati postignuti ove godine”, koji su isključivo važni za Rusiju i njene građane, pa je odlučio da podseti na njih.

    “Želim da podsetim da Rusija iz razloga, koji su očigledni svim razumnim ljudima, još uvek nije upotrebila ceo arsenal mogućih sredstava za uništenje. I nije gađala sve moguće neprijateljske ciljeve koji se nalaze u naseljenim mestima. I to ne samo zbog nama svojstvene ljudske dobrote. Sve u svoje vreme“, napisao je Medvedev na Telegramu.

    Takođe je dodao da Rusija tokom borbi pokušava maksimalno da sačuva živote svojih vojnika i civila, dok protivnik ne mari za živote svog ljudstva i u tome se ogleda velika moralna razlika između dve strane.

    Medvedev je konstatovao da je Rusija već vratila svoje iskonske teritorije.

    “Želim da podsetim da je Rusija ta koja štiti svoje građane, da naša zemlja vraća i da je već vratila iskonske ruske zemlje, a ne obrnuto. I sa tim procesom će se nastaviti“, istakao je Medvedev.

    Rusija se sama bori protiv NATO
    Takođe je podsetio da se Rusija danas sama bori protiv NATO-a i zapadnog sveta. “Zato je povlačenje bilo kakvih paralela sa prošlošću netačno ili uslovno.

    Osim jedne: sami umemo da uništimo moćnog neprijatelja ili neprijateljske saveze“, dodao je Medvedev.

    On je dodao da Rusija danas formira budući ravnopravni svetski poredak, a ne Zapad.

    “Želim da podsetim da je upravo Rusija ta koja danas formira budući svetski poredak, a ne SAD sa Velikom Britanijom ili mračnim Kijevom. Taj novi ravnopravni svetski poredak će biti izgrađen“, poručio je Medvedev.

  • Ukrajinci se vratili u Herson

    Ukrajinci se vratili u Herson

    Ukrajinski policajci vratili su se u Herson nakon što su se ruske trupe povukle iz regije.

    Državni nadzornik za komunikacije rekao je da su nacionalni televizijski i radijski programi nastavljeni s emitovanjem u gradu, a savetnik gradonačelnika Hersona rekao je da su humanitarna pomoć i zalihe počele da pristižu iz regiona Mikolajiv.

    Predsednik regionalnog snabdevača električnom energijom izjavio je da se električna energija vraća “u svako naselje u Hersonu odmah nakon što je ta oblast oslobađena”.

    Šef ukrajinske nacionalne policije Ihor Klimenko objavio je danas da oko 200 policajaca radi u gradu, postavljaju kontrolne tačke i beleže dokaze o mogućim ratnim zločinima.

  • Demokrate pobijedile u Arizoni, dijeli ih jedno mjesto od kontrole Senata

    Demokrate pobijedile u Arizoni, dijeli ih jedno mjesto od kontrole Senata

    Kandidat demokrata Mark Keli ponovo je izabran u američki Senat u američkoj državi Arizoni nakon što je u petak kasno naveče prebrojan posljednji niz glasačkih listića na midterm izborima.

    Keli, bivši astronaut, je pobijedio republikanca Blejka Mastersa, kojeg je podržao bivši predsjednik Donald Tramp.

    Kelijeva pobjeda je potvrđena nakon što su zvaničnici u najmnogoljudnijem okrugu u jugozapadnoj državi, Maricopa, prebrojali još jednu grupu od 80.000 glasova.

    Kontrola nad Senatom sada će zavisiti o rezultatima izbora u Nevadi i Džordžiji. Demokrate su sada udaljene jedno mjesto od kontrole nad Senatom s obzirom da potpredsjednica Kamala Haris može dati odlučujući glas.

    U Arizoni, službenici za provođenje zakona i dalje su u stanju pripravnosti zbog potencijalnih protesta, s postavljenim barikadama i sigurnosnim ogradama oko izbornog odjela okruga Maricopa, gdje desetine zvaničnika rade po 18 sati na provjeravanju preostalih glasačkih listić.

  • Volodimir Zelenski zvanično objavio: Herson je naš!

    Volodimir Zelenski zvanično objavio: Herson je naš!

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazaoa je da je Herson pod kontrolom ukrajinske vojske, nakon što se Rusija povukla iz tog grada ranije danas.

    “Herson je naš”, napisao je Zelenski na Telegramu uz emotikone s ukrajinskom zastavom i videosnimkom koja pokazuje kako se ukrajinske trupe okupljaju zajedno sa stanovnicima grada.

    Zelenski je rekao da su specijalne jedinice oružanih snaga već u južnom gradu Hersonu. Dodao je da je danas historijski dan.

    Prema njegovim riječima, ljudi iz Hersona su ovaj trenutak čekali i nikada nisu odustajali od Ukrajine.

    Također je obećao da će “Ukrajina doći svim svojim ljudima” u regijama koje tek treba preoteti od Rusije.

  • Borelj poziva na dijalog Beograda i Prištine

    Borelj poziva na dijalog Beograda i Prištine

    Šef evropske diplomatije Žozep Borelj pozvao je Srbe na Kosovu i Metohiji da se hitno vrate u prištinske institucije, a Prištinu da “uskladi svoje postupke” u vezi sa registarskim tablicama sa ranije postignutim sporazumima i pokrene pregovore o uspostavljanju Zajednice srpskih opština bez daljeg odlaganja.

    Te obaveze, koje su preuzete u okviru dijaloga, su i dalje važeće i obavezujuće, naglasio je Borelj nakon odvojenih susreta sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom privremenih prištinskih institucija Aljbinom Kurtijem na marginama Pariskog mirovnog foruma.

    On je objasnio da je cilj odvojenih sastanaka bio da se riješe ključni izazovi u odnosima između Beograda i Prištine i istakao da su razgovori bili usredsređeni na to da se pomogne stranama da hitno pronađu potrebna rješenje za aktuelne krize i održe mir i stabilnost na terenu, objavljeno je na sajtu Evropske službe za spoljne poslove.

    On je naglasio da je važno uzdržati se od bilo kakvih jednostranih akcija i zapaljive retorike.

    – Uz sukob u Ukrajini, Evropa ne može da ima još jedan sukob na svom tlu. Odgovornost je strana da to izbjegnu u korist svog naroda, koji će najviše izgubiti ako se ne preokrene trenutno eskalirajuće ponašanje – naglasio je Borelj.

    Borelj, koji je na sastancima sa Vučićem i Kurtijem bio zajedno sa specijalnim izaslanikom EU Miroslavom Lajčakom, ponovio je da obje strane moraju da se konstruktivno angažuju, pokažu spremnost za kompromis i poštuju obaveze preuzete u okviru dijaloga.

    On je upozorio da će “nemogućnost da se ispune obaveze i da dođe do brze deeskalacije imati štetne posljedice, prije svega po narod na Kosovu i Srbiji, na evropsku budućnost obje strane i njihov kredibilitet u očima evropskih i međunarodnih partnera”.

    Borelj će u ponedjeljak, 14. novembra, obavijestiti zemlje članice EU na Savjetu za spoljne poslove o razgovorima koje je imao i dati svoju analizu situacije.

  • Bajden poručio: Sukob u Ukrajini može da se riješi tek kada ruske snage napuste zemlju

    Bajden poručio: Sukob u Ukrajini može da se riješi tek kada ruske snage napuste zemlju

    Sukob u Ukrajini može da se riješi tek kada ruske snage napuste tu zemlju, izjavio je predsjednik SAD Džozef Bajden.
    “Mislim da se sukob neće riješiti dok /predsjednik Rusije Vladimir/ Putin ne izađe iz Ukrajine”, rekao je Bajden novinarima u Bijeloj kući.

    Bajden je govorio nakon povlačenja ruskih snaga sa ukrajinske teritorije na desnoj obali Dnjepra.

    Vlada Ukrajine zauzela je beskompromisan stav u vezi sa opcijama za rješavanje sukoba političkim sredstvima, odbijajući da pregovara sa Rusijom dok je Putin na vlasti.

    Putin je u nekoliko navrata naglašavao da je Rusija otvorena za mirovne pregovore sa Ukrajinom i da bi SAD mogle da ohrabre Kijev da se uključi u dijalog.

  • Erdogan zna kako će odgovoriti: Više od 50 godina patimo pred vratima EU

    Erdogan zna kako će odgovoriti: Više od 50 godina patimo pred vratima EU

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je da Turska čeka preko 50 godina pred vratima Evropske unije i daće potreban odgovor, kad za to dođe vrijeme.
    “Primorali su nas da više od 50 godina godine patimo pred vratima EU. I dalje nastavljaju da rade isto. Ali, mi ćemo odgovoriti kad za to dođe vrijeme”, rekao je Erdogan, prilikom govora na ceremoniji nagrađivanja “Najvišim ordenom turskog svijeta.

    Turska je 1963. godine potpisala sporazum o pridruživanju EU (u to vrijeme Evropska ekonomska unija), a 1987. godine predala je zahtjev za članstvo u Uniji.

    Međutim, pregovori o pridruživanju počeli su tek 2005. godine, pri čemu su više puta obustavljani zbog nesuglasica. Trenutno je otvoreno 16 od 35 poglavlja pregovaračkog procesa.

  • Portal “EUobserver” upozorava: Brisel treba dobro da razmisli prije nego što BiH da kandidatski status

    Portal “EUobserver” upozorava: Brisel treba dobro da razmisli prije nego što BiH da kandidatski status

    Briselski portal EUobserver objavio je tekst, koji potpisuje Kristian L. Nilsen, u kojem se ističe da Hrvatska preko HDZ-a dijeli BiH i želi učvrstiti etnodemokratiju te da je Kristijan Šmit ponukan savjetima Zagreba učvrstio sistem koji je BiH na putu u EU trebala prevazići.

    Na početku se napominje da je BiH podnijela zahtjev za članstvo 2016. godine, a Evropska komisija je 2019. objavila detaljnu analizu u kojoj se istaklo da je BiH bila neuspješna u ispunjavanju svih kriterija.

    – Komisija je navela 14 ključnih tačaka, što predstavlja duboku ustavnu reformu, koje treba riješiti prije nego što se dobije potpuni status kandidata – navodi se.

    EUobserver ističe da indeks demokratije Ekonomist Intelidžens Junit za 2021. godinu rangira BiH kao “hibridni režim”, jedinu evropsku zemlju koja ne zaslužuje čak ni oznaku “demokratija s nedostatkom”.

    – Najkritičniji je sistem etničke diskriminacije u BiH. Pripadnost jednom od ovih ‘konstitutivnih naroda’ je formalni preduslov za obavljanje nekoliko javnih funkcija, uključujući mjesto u državnom predsjedništvu i gornjem domu parlamenta i neformalno određuje izglede osobe za pozicije u državnoj službi – piše EUobserver.

    List napominje da građani izvan tri dominantne etničke zajednice čine otprilike četiri posto stanovništva i prilično “odvratno” nazivaju se ostalim.

    – Takva praksa bila je jedna stvar pri okončanju rata 1995. godine; njihovo dalje postojanje u 21. vijeku je očigledno neprihvatljivo – navodi se.

    Napominje se da je EU zamrznula ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) BiH dok se ustav zemlje ne izmijeni u skladu s presudom “Sejdić-Finci”.

    – Nikad se ništa nije dogodilo. Nije da je Ustav BiH tehnički teško promijeniti, jer nije. Umjesto toga, politička volja ne postoji u sistemu kojim dominiraju etno-nacionalističke stranke, od kojih sve imaju koristi od statusa quo – piše EUobserver.

    U nastavku teksta ističe se da je 2015. godine, nakon lobiranja Hrvatske, EU odlučila ratificirati SSP, ali je ustavne promjene stavila kao uslov za kandidatski status.

    – Ostaje, međutim, činjenica da je EU već jednom odustala po pitanju etničke diskriminacije i ljudskih prava, a čini se da je nekoliko članica Vijeća sada spremno to učiniti ponovo. Treba pažljivo razmotriti poruku koja se šalje. Bosanskohercegovački etnonacionalisti, koji su u velikoj mjeri zadržali svoju vlast na nedavnim parlamentarnim i predsjedničkim izborima, ostvariće simbolično važnu i domaću pobjedu bez ispunjavanja potrebnih uslova – navodi se.

    Dodaju, da će EU suštinski, nagraditi kršenje Evropske konvencije o ljudski pravima.

    – Može li to učiniti ponovo bez gubitka kredibiliteta? Šta će se, recimo, dogoditi kada BiH za tri godine bude zahtijevala stvarne pregovore, a da i dalje zadrži svoj sistem etničkih kvota? To je vrlo klizav teren – napominje EUobserver.

    Autor predlaže dvostruki pristup Evropske unije prije nego dodijeli status kandidata BiH.

    Na prvom mjestu, dovesti u red svoju vlastitu kuću i stati na kraj tome da njeni najneodgovorniji članovi potkopavaju ukupni stav EU.

    – Mađarski Viktor Orban razvio je popriličnu vezu sa srpskim liderom Miloradom Dodikom, koji izgleda da će preuzeti dužnost predsjednika Republike Srpske uprkos vjerodostojnim optužbama o prevari glasanja na nedavnim izborima – piše EUobserver.

    Napominje se da Hrvatska, kojom upravljaju nacionalisti iz HDZ-a, podstiče svoju sestrinsku stranku u BiH u nastojanju da podijeli zemlju i učvrsti sistem upravljanja zasnovan na etničkoj pripadnosti.

    – Ovakvo stanje miješanih poruka je očigledno neodrživo. Obje zemlje su glavni primaoci sredstava EU, koja bi se mogla iskoristiti protiv njih i vratiti ih u skladu sa dogovorenim stavovima – navodi se.

    Na drugom mjestu, smatra autor, EU mora “staviti pod kontrolu” Ured visokog predstavnika.

    – Osim što ima široka ovlašćenja za donošenje uredbi, OHR može poslužiti za podsticanje reformi. Ipak, veći dio svog vremena u BiH, visoki predstavnik Kristijan Šmit, bivši njemački ministar poljoprivrede, djelovao je prilično izvan svojih kapaciteta i naizgled se oslanjao na savjete hrvatske vlade o bosanskim pitanjima – piše EUobserver.

    Autor dodaje da je u kontroverznom potezu u izbornoj noći Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona za koje su mnogi tvrdili da će favorizirati HDZ.

    – Bez obzira da li je to tako ili ne, najveći problem sa Šmitovom akcijom bio je sam pokušaj da se popravi ili poboljša diskreditovani sistem. Šmit je svojim djelovanjem učvrstio sistem kojeg bi Bosna i Hercegovina trebala nastojati prevazići – piše EUobserver.

    U nastavku se napominje da EU neće učiti nikakvu uslugu BiH tako što će joj dati kandidatski status za koji nije spremna, a ni sama sebi odustajanjem od vlastitih vrijednosti, prenosi Klix.