Kategorija: Svijet

  • Brisel razmatra oštre mjere zbog Trampovih carina

    Brisel razmatra oštre mjere zbog Trampovih carina

    Brisel ima načina da uzvrati Sjedinjenim Američkim Državama zbog najavljenog povećanja carina, a članice Evropske unije treba da usvoje “jedinstveni pristup” povodom uvođenja dodatnih carina, izjavio je francuski ministar trgovine Nikola Forisije.

    Pariz traži jedinstven odgovor Evropske unije

    Forisije je rekao za “Fajnenšel tajms” da Pariz razgovara sa kolegama iz EU i Evropskom komisijom o odluci američkog predsjednika Donalda Trampa da ponovo uvede carine, koja je uslijedila nakon presude američkog Vrhovnog suda da su mnoge carine koje je on prošle godine uveo trgovinskim partnerima nezakonite.

    “Ukoliko to postane neophodno, EU ima odgovarajuće instrumente na raspolaganju”, rekao je Forisije.

    Šta podrazumijeva “trgovinska bazuka” (ACI)

    Francuski zvaničnik je naveo da je prerano spekulisati o odgovoru EU, ali da opcije uključuju “trgovinsku bazuku”, odnosno instrument prisile (ACI), koji bi mogao da utiče na američke tehnološke kompanije.

    ACI ima širok spektar ovlašćenja – od kontrole izvoza do uvođenja carina na usluge, kao i isključivanja američkih kompanija iz ugovora o javnim nabavkama EU.

    Forisije je rekao i da su Trampove prijetnje učvrstile jedinstvo EU, ali da blok mora biti spreman da uzvrati.

    “Više ne smijemo da budemo naivni. Moramo da koristimo svoje alate, a ne samo da pričamo o njima. Ne želimo da budemo zavisni. Ne želimo da budemo neka vrsta taoca”, istakao je Forisije.

    U saopštenju francuskog Ministarstva spoljne trgovine koje prenose francuski mediji, Forisije je poručio da Francuska, pred novim carinskim pravima koje Tramp nameće, želi “jedinstvenu reakciju” EU.

    Njemačka traži koordinisan evropski stav

    Njemački kancelar Fridrih Merc je, sa svoje strane, juče poručio da želi da vodi razgovore sa evropskim saveznicima kako bi se pronašao zajednički odgovor na nova američka carinska prava, prije sastanka sa Trampom u Vašingtonu.

    “Imaćemo veoma jasan evropski stav po tom pitanju, jer je carinska politika u domenu EU, a ne država članica na individualnom nivou”, rekao je Merc kanalu ARD, prije posjete koja je predviđena za nešto više od sedmicu dana.

    Evropski parlament će se sastati sutra kako bi razgovarao o daljem odlaganju ratifikacije trgovinskog sporazuma koji je postignut sa Vašingtonom prošle godine.

    Tramp je u petak potpisao ukaz, koji treba da stupi na snagu 24. februara sa trajanjem od 150 dana i koji nameće “globalne” carine od 10 odsto, a za koje je u subotu najavio da će povećati na 15 odsto, uz rijetke izuzetke za farmaceutske proizvode i uvoz pokriven sporazumom SAD, Meksika i Kanade.

  • Tramp najavio da šalje bolnički brod na Grenland

    Tramp najavio da šalje bolnički brod na Grenland

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da sarađuje sa guvernerom Luizijane DŽefom Lendrijem, kako bi poslao bolnički brod na Grenland, dansku teritoriju za koju je više puta ranije izjavio da želi da pripoji Sjedinjenim Američkim Državama.

    Plan da pošalje bolnički brod na Grenland Tramp je objavio na društvenim mrežama neposredno prije večere, koju je organizovao za republikanske guvernere u Bijeloj kući, gdje je sjedio pored Lendrija i razgovarao sa njim, prenosi danas Rojters.

    – U saradnji sa fantastičnim guvernerom Luizijane Džefom Lendrijem, poslaćemo sjajan bolnički brod na Grenland da se brine o mnogim ljudima koji su bolesni, a o kojima se tamo ne brine. Na putu je – rekao je Tramp.

    Trampova objava usljedila je nekoliko sati nakon što je danska Zajednička arktička komanda saopštila da je evakuisala člana posade kojem je bila potrebna hitna medicinska pomoć sa američke podmornice u vodama Grenlanda, sedam nautičkih milja od glavnog grada Grenlanda Nuka.

    Grenland, Danska i SAD su krajem prošlog mjeseca održali razgovore kako bi riješile situaciju nakon višemjesečnih tenzija unutar NATO-a.

    Danski kralj Frederik je prošle nedjelje posjetio Grenland po drugi put za godinu dana, pokušavajući da pokaže jedinstvo sa tom teritorijom uprkos Trampovim naporima da kupi ostrvo.

  • Petoro poginulih u lavinama na zapadu Austrije

    Petoro poginulih u lavinama na zapadu Austrije

    Najmanje pet ljudi poginulo je u više lavina na zapadu Austrije, saopštila je administracija regije Tirol.

    U saopštenju se navodi da su intenzivne snježne padavine tokom prošle sedmice dovele do stvaranja snježnog pokrivača visine 1,5 metar.

    U objavi se dodaje da su, u kombinaciji sa vjetrom i slabim snježnim pokrivačem, uslovi bili posebno podložni lavinama.

    Tirolska policija saopštila je da je pet skijaša van staze ostalo zatrpano u lavini širine gotovo 490 metara u oblasti Sankt Anton am Arlberg.

    Policija je navela da su Amerikanac i Poljak pronađeni mrtvi nakon lavine, a dvadesetjednogodišnji Austrijanac preminuo je od povreda nakon što je hitno prebačen u bolnicu.

    U odmaralištu Nauders-Bergkastel, na jugoistoku zemlje, 42-godišnji Nijemac i njegov šesnaestogodišnji sin ostali su zatrpani u lavini.

    Tinejdžer je preživio i pozvao je pomoć, ali je njegov otac poginuo.

    Regionalna policija saopštila je da je u Klesterleu, u susjednoj regiji Forarlberg, 39-godišnji švajcarski snouborder poginuo u lavini van staze, prenosi Srna.

  • Doživio 102 godine: Ovo su njegove životne navike

    Doživio 102 godine: Ovo su njegove životne navike

    U 20-im prošlog vijeka životni je vijek bio osjetno kraći – mnogi ljudi nisu doživjeli ni 50, a dočekati 100 godina bilo je gotovo nezamislivo. Danas je, međutim, 100. rođendan sve manje rijetkost. Jedan od onih koji su tu granicu premašili je Australac Brian Barry. On je 6. februara proslavio 102. rođendan i podijelio nekoliko savjeta.

    Ne pije i ne puši

    Briana, kojeg zbog vitalnosti i bistrine uma nazivaju “superstarcem”, nakon rođendana ugostili su u emisiji Sunrise. Tamo je rekao da tajnu svoje dugovječnosti vidi u jednostavnim odlukama – “ne pijem i ne pušim”. “Kao dječak, nikad nisam mislio da ću doživjeti 102 godine”, priznao je. “Pa ko uopšte misli da će doživjeti 102?”

    “Današnji svijet me iznenađuje”

    Dotakao se i promjena u društvu, rekavši da se “život potpuno promijenio” i da je ovo danas “drugačiji svijet”. Na pitanje što misli o današnjici, rekao je da je “iznenađen”. “Djeca nemaju poštovanja”, dodao je. “Moj otac bi me povukao za uho da nisam majci otvorio vrata ili se u tramvaju ustao starijoj gospođi. Znate, maniri su se podrazumijevali. To se učilo kod kuće, a danas je drugačije.”

    Primjer zdravog starenja

    Istraživači koji se bave demencijom ističu da je Brianov način života odličan primjer zdravog starenja i očuvanja mozga u dubokoj starosti. Kažu da mu u prilog idu kretanje, društveni život, izbjegavanje cigareta i pretjeranog alkohola te osjećaj da ima svrhu i da pomaže drugima – sve to, smatraju, pomaže da ostane bistar.

    Istraživači iz CHeBA-e (Centra za zdravo starenje mozga) dodaju i da mu je puno značio pozitivan stav. Kad su ga pitali što mu prvo prođe kroz glavu ujutro, Brian je otkrio svoj mali ritual. “Svako jutro kad se probudim, kažem si: ‘Briane, tu si još jedan dan. Hvala Bogu'”, zaključio je, prenose Agencije.

  • Tramp saopštio za koliko podiže carinu

    Tramp saopštio za koliko podiže carinu

    Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da podiže globalu carinu sa 10 na 15 odsto za zemalje koje, kako je naveo, decenijama pljačkaju Ameriku.

    Fakti:

    • Predsjednik Donald Trump povećava globalne carine sa 10 na 15 odsto.
    • Odluka dolazi nakon presude Supreme Court of the United States.
    • Najavljene nove, zakonski dozvoljene carinske mjere.
    • Prethodna globalna stopa iznosila je 10 odsto.

    Tramp je objavio da je donio odluku na osnovu temeljnog, detaljnog i potpunog pregleda smiješne, loše napisane i izuzetno antiameričke odluke o carinama koju je juče, nakon više mjeseci razmatranja, donio Vrhovni sud SAD.

    “Tokom narednih nekoliko mjeseci, administracija će odrediti i izdati nove i zakonski dozvoljene carine, koje će nastaviti naš izuzetno uspešan proces `Stvaranja Amerike ponovo velikom` – većom nego ikada prije”, naveo je američki predsjednik.

    Vrhovni sud SAD je ukinuo većinu carina koje je Tramp uveo državama širom svijeta.

    Tramp je potom uveo globalnu carinsku stopu od 10 odsto.

     

  • Zemljotres magnitude 4,6 pogodio Slovačku

    Zemljotres magnitude 4,6 pogodio Slovačku

    Zemljotres magnitude 4,6 stepena Rihterove skale pogodio je Slovačku, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar /EMSC/.

    Potres je registrovan u 13.44 časova 21 kilometar jugoistočno od Bratislave sa epicentrom na dubini od 10 kilometara.

    EMSC navodi da bi tačna magnituda, epicentar i dubina zemljotresa mogli biti revidirani u narednih nekoliko časova.

    Na osnovu preliminarnih seizmičkih podataka, zemljotres su vjerovatno osjetili mnogi ljudi u području epicentra, ali se ne očekuje veća šteta, osim pada predmeta sa polica i razbijenih prozora, dodaje se u izvještaju.

  • I u Njemačkoj pokrenuta inicijativa za zabranu društvenih mreža djeci

    I u Njemačkoj pokrenuta inicijativa za zabranu društvenih mreža djeci

    Njemačka konzervativna stranka Hrišćansko-demokratska unija (CDU) pozvala je da se korištenje društvenih mreža kao što su “TikTok” i “Instagram” omogući samo osobama starijim od 14 godina.

    Stranka kancelara Fridriha Merca je na kongresu u Štutgartu usvojila prijedlog kojim se Vlada poziva da “uvede zakonsku minimalnu starost od 14 godina za korištenje društvenih mreža”.

    Prijedlog obuhvata i uvažavanje “posebne potrebe za zaštitom osoba uzrasta do 16 godina u digitalnoj sferi”, prenijela je agencija DPA.

    Slične prijedloge ranije je iznijela Socijaldemokratska stranka, manji partner u njemačkoj koalicionoj Vladi.

    Raniji nacrt zahtijevao je minimalnu starost od 16 godina i uključivao je dodatne zahtjeve, prenosi Glas Srpske.

    U prijedlogu se navodi da CDU podržava “odgovornu digitalnu zrelost prilagođenu uzrastu”.

  • Orban: Moguća obustava isporuke struje Kijevu

    Orban: Moguća obustava isporuke struje Kijevu

    Mađarski premijer Viktor Orban upozorio je Ukrajinu da bi mogao da joj obustavi isporuku električne energije ukoliko Kijev ne nastavi tranzit ruske nafte cjevovodom “Družba”.

    “Značajan dio električne energije dolazi u Ukrajinu iz Mađarske. Ako prestanemo da je isporučujemo, moglo bi da dođe do velikih problema. Slovaci su juče pokrenuli ovo pitanje i, ako bude potrebno, preduzećemo taj korak”, rekao je Orba.

    Orban je dodao da je, kao odgovor na neprijateljske akcije Ukrajine, Mađarska obustavila isporuku dizel goriva i blokirala “vojni zajam” EU od 90 milijardi evra Kijevu.

  • Orban poručio Trampu: Ne odustaj od Ukrajine

    Orban poručio Trampu: Ne odustaj od Ukrajine

    Bez američkog učešća, nema realnog puta ka miru u rusko-ukrajinskom ratu, rekao je danas mađarski premijer Viktor Orban.

    On je napisao na platformi Iks da je Mađarska uz Sjedinjene Američke Države i poručio američkom predsjedniku Donaldu Trampu da samo nastavi da ulaže napore u rješavanje sukoba u Ukrajini.

    – Nažalost, Brisel trenutno nije u stanju da nas približi miru i umesto toga je zauzet igranjem vatrom – poručio je Orban.

    Na konferenciji za novinare nakon sastanka Odbora za mir u Vašingtonu u četvrtak, Orban je izjavio da se plaši da će Tramp odustati od pokušaja da riješi sukob u Ukrajini dok ga Evropa stalno ometa.

    Orban je naveo da je tokom sastanka uvjerio Trampa da, bez obzira na to koliko sporo proces napreduje, ne smije da odustane od svojih napora da uspostavi mir u Ukrajini.

    Mađarski premijer je podsjetio da “već veoma dugo, više od dvije, možda čak i tri godine” predlaže da Evropa obnovi direktan dijalog sa Rusijom, ukoliko ne želi da “bude izostavljena iz rješavanja sukoba u Ukrajini i formiranja poslijeratnog evropskog sistema bezbjednosti”.

     

  • Fico zaprijetio Kijevu: Zatražiću obustavu isporuke struje Ukrajini

    Fico zaprijetio Kijevu: Zatražiću obustavu isporuke struje Ukrajini

    Slovački premijer Robert Fico izjavio je danas, 21. februara da će zatražiti od svih relevantnih kompanija koje proizvode električnu energiju u toj zemlji da obustave isporuku električne energije u Ukrajinu, ako Kijev do ponedjeljka ne nastavi isporuke nafte.

    “Ukrajinski predsjednik (Volodimir Zelenski) odbija da razume naš mirovni pristup i, pošto ne podržavamo rat, ponaša se zlonamjerno prema Slovačkoj. Prvo je zaustavio protok gasa u Slovačku, nanoseći nam štetu od 500 miliona evra godišnje. Sada je zaustavio protok nafte, uzrokujući nam dalje gubitke i logističke poteškoće”, napisao je Fico na svom nalogu na mreži X.

    “Pomažemo Ukrajini od početka rata”

    Prema njegovim riječima, Slovačka ne može da prihvati slovačko-ukrajinske odnose kao kartu u jednom pravcu koja koristi samo Ukrajini.

    “Ako se isporuka nafte Slovačkoj ne nastavi u ponedjeljak, zamoliću SEPS, državno akcionarsko društvo, da zaustavi vanrednu isporuku električne energije Ukrajini. Samo u januaru 2026. godine, ove hitne zalihe, potrebne za stabilizaciju ukrajinske energetske mreže, bile su potrebne dvostruko više nego tokom cijele 2025. godine”, poručio je slovački premijer.

    On je naveo da Slovačka od početka rata pomaže Ukrajini.

    “Oko 180.000 Ukrajinaca trenutno se nalazi na našoj teritoriji, pružamo humanitarnu pomoć i organizujemo zajedničke sastanke vlade. Činimo znatno više za Ukrajinu nego neke druge zemlje”, istakao je Fico.

    “Zelenski Slovačku tretira kao neprijateljsku zemlju”

    Prema njegovim riječima, Zelenski Slovačku tretira kao neprijateljsku zemlju.

    “S obzirom na neprihvatljivo ponašanje predsjednika Zelenskog prema Slovačkoj, pri čemu je tretira kao neprijateljsku zemlju, smatram apsolutno ispravnim što sam odbio da uključim Slovačku Republiku u najnoviji vojni zajam za Ukrajinu od 90 milijardi evra”, rekao je Fico.

    Slovačka vlada je ranije ove sedmice proglasila vanrednu situaciju u naftnoj industriji zbog obustava isporuke preko naftovoda Družba i odlučila da iz državnih rezervi pozajmi do 250.000 tona nafte bratislavskoj rafineriji Slovnaft.

    Rafineriji Slovnaft je za normalan rad potrebno između 7.300 i 7.500 tona nafte dnevno, a državne rezerve bi trebalo da pokriju najmanje mjesec dana rada do uspostavljanja alternativnih isporuka.