Kategorija: Politika

Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan izjavio je za Srnu da Srpsku vidi kao snažnu i samostalnu koja obavezuje sve da rade na njenom jačanju i razvoju.

Karan je istakao da su, uprkos svim napadima, pritiscima i sankcijama, institucije Republike Srpske ostale snažne i stabilne što se pozitivno odražava na njenu ekonomsku situaciju i geopolitički položaj.

“Republika Srpska ima stabilan ustavni poredak, teritorijalnu cjelovitost i sve ono što je u okviru obavljanja državnih funkcija i obaveza prema našim građanima. To je zavjet prema onima koji su ugradili svoje živote u temelje Republike Srpske”, poručio je predsjednik Karan u intervjuu Srni, naglasivši da je Republika Srpska nastala kao težnja za slobodom na bazi teškog istorijskog pamćenja iz Drugog svjetskog rata.

On je konstatovao da se Republika Srpska pozicionirala politički i ekonomski, te da ima svoje mjesto i na geopolitičkoj mapi.

“U političkom smislu Republiku Srpsku karakteriše stabilnost institucija. To nije samo fraza, već činjenica jer su posljednjih godina naše institucije bile intenzivno izložene raznim napadima. Danas su one odbranjene legitimitetom narodne volje. Imamo stabilnu skupštinsku većinu, Vladu i predsjednika Republike Srpske kao dijela izvršne vlasti”, rekao je Karan.

On je istakao da su ti napadi na institucije uticale i na destabilizaciju ekonomije, ali da je Republika Srpska uspjela da ostane samoodrživa.

“Nemamo dana kašnjenja u budžetskim davanjima. Pomenuću da smo u tom smislu blagovremeno reagovali i imali odgovor na sve izazove od poplava, pandemije virusa korona do raznih pokušaja ekonomske destabilizacije.

Samo ove godine imamo tri milijarde KM investicija. Imamo prosječnu neto platu oko 1.600 KM i broj zaposlenih blizu 300.000. Mi smo najmanje zaduženi od svih u regionu”, naveo je Karan.

OTVORILI SMO BROJNA VRATA U SVIJETU, GEOPOLITIČKA SITUACIJA MNOGO POVOLjNIJA PO SRPSKU

On je ukazao da je geopolitički položaj Republike Srpske poboljšan, zahvaljujući aktivnostima predsjednika Milorada Dodika, srpskog člana Predsjendištva Željke Cvijanović i Ane Trišić Babić.

Karan je istakao da je Republika Srpska, zahvaljujući ovoj diplomatskoj aktivnosti, konačno prepoznata kao strana sa kojom se razgovara, a ne o kojoj se razgovara, kao i da su otvorena mnoga pitanja, pa sada većina razumije naš položaj, a samim tim je i opao pritisak prema Srpskoj.

Predsjednik Republike Srpske rekao je da je u protekle tri decenije srpski narod pratio negativan narativ, te da je samo odlučnost naroda i političkog rukovodstva sačuvala njene institucije, naglasivši da geopolitičke okolnosti sada idu u prilog tome da je lakše objasniti poziciju Republike Srpske u BiH.

“Smanjili smo pritisak zbog aktivnosti predsjednika Dodika, Željke Cvijanović i Ane Trišić Babić. Otvorili smo vrata tamo gdje je to bilo nezamislivo. Prije dvije godine cijelo političko rukovodstvo bilo je pod sankcijama i naš predsjednik bio je izložen progonu od lutajućeg stranca”, podsjetio je predsjednik Karan.

On je ukazao da Republika Srpska danas ima brojne prijatelje, koji su ključni u donošenju odluka na globalnom nivou, istakavši da je Republika Srpska aktivan sagovornik, a ne posmatrač.

“Republika Srpska je za stolom, a ne na stolu. Razgovaramo sa Istokom i Zapadom i relaksirani smo od pritisaka”, naglasio je Karan.

On je naveo da nisu svi u BiH shvatili novo stanje kao period stabilizacije, već kao prolaznu fazu nakon koje će opet djelovati protiv Republike Srpske i srpskog naroda, ukazavši da je to pogrešno gledanje, te da onaj ko želi budućnost BiH, mora sjesti za sto i razgovarati.

Karan je rekao da je republička vlast, predvođena SNSD-om i predsjednikom Miloradom Dodikom, sve vrijeme vodila odgovornu i državotvornu politiku, te da je to mnogima smetalo i da su zbog toga nametnutni prijevremeni predsjednički izbori, da bi se prekinuo taj kontinuitet.

“Svi oni koji su učinili nepravdu nametanjem izbora, htjeli su da naprave konačan udarac Republici Srpskoj. Međutim, nisu uspjeli upravo zahvaljujući predsjedniku Dodiku i politici kontinuiteta, koju ćemo nastaviti i dalje da vodimo i damo svoj doprinos njenom jačanju”, istakao je predsjednik Karan.

VLADA SRPSKE RADI DOBAR POSAO, SRPSKA ĆE OVE GODINE BITI VELIKO GRADILIŠTE

Na pitanje da li je zadovoljan radom Vlade Republike Srpske na čelu sa predsjednikom Savom Minićem, Karan je istakao da Vlada radi veoma dobar posao i adekvatno odgovara na sve izazove, napominjući da je institucionalna snaga veoma važna, zahvaljujući kojoj je u veoma kratkom roku bilo moguće izvršiti promjene i izabrati Vladu u Narodnoj skupštini.

“Tako smo preduhitrili poteze koji bi doveli do destabilizacije. Znali smo zašto i zbog čega to radimo. Izborom Vlade eliminisali smo te namjere i danas imamo Vladu koja radi veoma dobro svoj posao, reaguje na dnevne izazove i aktivna je na terenu. Premijer Minić pokazao je jednu vrstu aktivizma koja je dala novu snagu i energiju”, istakao je Karan.

On je ocijenio da je Vlada adekvatno reagovala i na energetsku krizu koja je izazvana globalnim dešavanjima.

“Republika Srpska je našla dobra rješenja kada je riječ o akcizama. Imamo sada i nepogode koje rješavamo, kao i probleme u pojedinim preduzećima. U isto vrijeme imamo snagu i stabilnost da možemo ući u velike investicione projekte”, naglasio je Karan.

On je rekao da će ove godine Republika Srpska biti veliko gradilište, ističući da je prioritet nastavak izgradnje auto-puta Banjaluka-Bijeljina-Beograd.

“Nema lokalne zajednice u kojoj neće biti velikih investicija, a vjerujem da ćemo pored ove tri milijarde KM investicija, do kraja godine pronaći još jednu”, rekao je Karan.

Kada je riječ o stalnim kritikama da se ne ulaže ravnomjerno u cijelu Republiku Srpsku, predsjednik Republike smatra zlonamjernim tvrdnje da se ne ulaže istim intenzitetom u sve dijelove Srpske, prvenstvno istok, istakavši da se značajna sredstva trenutno izdvajaju za putnu infrastrukturu i energetske objekte.

“Oni koji tvrde suprotno istupaju politički što nije dobro. Za Republiku Srpsku svako mjesto, selo, ulica imaju isti značaj”, poručio je Karan u intervjuu Srni i naglasio da ne voli pominjanje bilo kakvih podjela Republike Srpske i srpskog naroda, pa ni te na istok i zapad, jer je Republika Srpska sveta i svaki njen dio natopljen je krvlju srpskih boraca.

BOŠNjAČKA ELITA ŽELI OD BiH DA NAPRAVI BOŠNjAČKU DRŽAVU

Na pitanje ima li BiH budućnost, Karan je rekao da već tri decenije u BiH traju dva potpuno suprotna procesa – jedan se ogleda u afirmaciji i očuvanju Dejtonskog sporazuma koji zastupa Republika Srpska i drugi koji podrazumijeva unitarizaciju BiH, a koji zastupa Sarajevo.

“Izvorni Dejton je Republika Srpska sa svojim snažnim institucijama, koja čuva nacionalno i egzistencijalno biće srpskog naroda na ovim prostorima”, rekao je Karan i podsjetio da je srpski narod nestao gdje god je ostao bez svog ustavnog i konstituvnog bića.

“U BiH to pokušavaju uraditi majorizacijom. Bošnjačka politička elita želi od BiH da napravi bošnjačku državu, a to je priča o jednom čovjeku i jednom glasu, odnosno priča o građanskoj državi koja je nemoguća država u ovakvoj državnoj zajednici sastavljenoj od dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda”, istakao je Karan.

Prema njegovim riječima, BiH ima šansu da opstane samo kao rezultat dogovora tri naroda. On je naglasio da Republika Srpska nikada neće dati legitimitet odlukama koje su u suprotnosti sa Ustavom i Dejtonskim sporazumom.

“Bez obzira što neke institucije na nivou BiH insistiraju na nekim neustavnim nadležnostima, nametnutim od visokih predstavnika i potvrđenim od nesrećnog Ustavnog suda koji je imao šansu da sačuva BiH, mi nikada nećemo dati legitimitet i to su za nas privremene institucije. Zato ponavljam da je dijalog jedini okvir u kojem je moguće napraviti suživot tri naroda u ovako složenoj državnoj zajednici”, naglasio je Karan.

Zbog svega navedenog, kaže Karan, to su crvene linije zbog kojih mora biti manifestovano svesrpsko jedinstvo.

“Na nivou BiH mora postojati samo jedna politička partija, a to je Republika Srpska. Narod nas je birao da štitimo institucije i Republiku Srpsku, a ne da ih rušimo i destabilizujemo”, istakao je Karan.

Predsjednik Srpske rekao je da BiH živi neustavnim i antidejtonskim životom već tri decenije čime šalje lažni narativ nekog vještačkog “jedinstva”.

USTAVNI SUD – GROBAR BiH

Govoreći o Ustavu BiH, Karan je naveo da je on bio proizvod društvenih okolnosti, koji se može mijenjati samo konsenzusom tri konstitutivna naroda, a ne onako kao su zamislili oni koji bi da u podređen položaj stave srpski narod i legalizuju ono što je neustavno.

“Ni sadašnji dejtonski Ustav nije bio proizvod želja, već je dio međunarodnog ugovora, ali je odražavao društvene okolnosti. Muslimanski narod pokušava da stvori nešto protiv čega su dva naroda protiv i u kojem bi srpski i hrvatski narodi postali nacionalne manjine”, rekao je Karan.

On je upozorio da bi u tom slučaju odlučivao samo bošnjački narod, a zbog toga je i stvorena Republika Srpska, 9. januara 1992. godine, jer je srpski narod bio preglasan.

“BiH nije bošnjačka, u njoj svi narodi imaju isti status i da bi opstala postoje tri rješenja – jedno je da se poštuje postojeći Dejtonski sporazum, druga varijanta je povratak Republike Srpske po principu samoopredjeljenja, kao što su nastale i sve druge republike bivše SFRJ. Naredna varijanta je, ako je to moguće, da se naprave izmjene Ustava, dogovorom tri naroda, kroz prepoznavanje zajedničkih potreba”, naglasio je Karan.

Što se tiče osnivanja novih institucija na nivou BiH, predsjednik Karan je naglasio da se one mogu osnivati samo uz saglasnost Republike Srpske i FBiH, ali da se i taj princip narušio kroz djelovanje neustavnog Ustavnog suda BiH koji za cilj ima jačanje institucija i agencija na nivou BiH.

On je ocijenio da je najveći grijeh Ustavnog suda BiH to što nije donio odluku, prema kojoj visoki predstavnik nije zakonodavac u BiH.

“Ustavni sud je tada, a posebno sada preko Kristijana Šmita i necivilizacijskog čina protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, akte i takozvane zakone predstavio kao akte domaćeg prava. To malo ko može razumjeti”, rekao je Karan.

On je istakao da je Ustavni sud BiH prerastao u najvećeg rušioca i grobara BiH.

“Danas nemate srpskih sudija u Ustavnom sudu BiH, ali ih to ne interesuje. To pokazuje koliko žele da vladaju i to njih ne zanima. Ustavni sud BiH danas ruši BiH. Oni misle da ruše Republiku Srpsku, ali zapravo ruše BiH”, zaključio je Karan.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i predsjednik Srpske demokratske stranke Branko Blanuša razmijenili su oštre poruke nakon što je Blanuša optužio Dodika da je „samonametnuti protektor“.

Dodik je poručio da sa Blanušom ne može polemisati ni o politici, ni o ekonomiji, niti o vođenju Republike Srpske, tvrdeći da lider SDS-a o tim pitanjima „ništa ne zna“.

„Ne mogu izreći ni mišljenje o njegovim stavovima, jer nema stav ni o jednom pitanju. Blanuša nema stav o Sudu i Tužilaštvu BiH, o presudama koje ljudima izriče zbog nošenja slika prvog predsjednika stranke na čijem je sada čelu. Nema stav o Kristijanu Šmitu, o izjavi svih bošnjačkih partija i muslimanskih vjerskih vođa. O svemu ćuti, samo priča o meni. Sve mu smeta, sada mu smeta i što znam“, rekao je Dodik.

On je dodao da mu ne bi bilo ni ispod časti da odgovara na takve optužbe da Blanuša nije na čelu SDS-a, čiju istorijsku ulogu u stvaranju Republike Srpske, kako je naveo, cijeni.

„Ali čije se izdaje posljednjih godina jednako gnušam. Predsjednik sam stranke koja vrši vlast i ima odgovornost za Republiku Srpsku. Znam šta ćemo raditi, kakve odluke ćemo donositi i kakve mjere preduzimati da našem narodu i svima koji sa nama žive bude bolje. Zato što znam, narod podržava i bira SNSD i mene. Zato što on i opozicija ne znaju, nikada neće odlučivati o Srpskoj i srpskom narodu. Vi ćete se i dalje baviti samo mnome, a SNSD i ja Republikom Srpskom. Svako radi ono što zna“, poručio je Dodik.

Na ove navode reagovao je Blanuša, koji je ocijenio da Dodik njegovo ćutanje na provokacije tumači kao neznanje.

„Za njega je politika predstava i vika, a za mene je politika odgovornost i čuvanje institucija“, rekao je Blanuša.

On je Dodiku uzvratio kritikama na račun ekonomskih rezultata vlasti, navodeći da je Republika Srpska dovedena „do ivice dužničkog ropstva“.

„Ako je njegovo ‘znanje’ ekonomije dovođenje Republike Srpske do ivice dužničkog ropstva i pražnjenje Srpske zarad punjenja privatnih džepova, onda takvu ekonomiju ne poznajem i ne želim da je učim“, rekao je Blanuša.

Prema njegovim riječima, SDS nudi „ekonomiju opstanka“, a ne ekonomiju ekstraprofita za odabrane.

Blanuša je naveo i da o pitanjima poput visokog predstavnika i pravosudnih institucija u BiH treba donositi „pametne državničke odluke“, a ne, kako je rekao, držati govore po šatorima koji mogu dovesti do izolacije i sankcija.

„Galama donosi poene danas, ali težak ceh ispostavlja sutra. SDS je stvorio Republiku Srpsku sa svojim narodom. Dok mi čuvamo ono što je stvoreno u krvi, drugi to koriste kao trgovačku robu u Sarajevu i Briselu, zavisno od toga kako vjetar duva“, rekao je Blanuša.

On je dodao da se Dodik, kako tvrdi, zapravo bavi sopstvenim opstankom na vlasti.

„Predsjednik SNSD kaže da se ja bavim njim, a on Republikom Srpskom. Istina je suprotna. Predsjednik SNSD se bavi sopstvenim opstankom na vlasti, koristeći Srpsku kao štit. Ja se bavim budućnošću u kojoj predsjednik neće biti važniji od zakona, niti partijska knjižica važnija od znanja“, rekao je Blanuša.

Kako je zaključio, građanima Republike Srpske potreban je sistem koji funkcioniše za sve, a ne vođa koji „sve zna“.

Sve je počelo nakon što je Blanuša optužio Dodika da je „samonametnuti protektor“, na šta je lider SNSD-a žestoko uzvratio.

Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik naveo je u autorskom tekstu za Tanjug da mnogi i dalje ne razumiju da Republika Srpska nikada nije bila samo politički projekat, već je nastala iz istorijske odluke naroda da opstane i istakao da u Republici Srpskoj političke funkcije nisu samo tehničke pozicije vlasti, već nose simboliku opstanka.

Dodik je ukazao da funkcija predsednika Republike Srpske nikada nije bila samo administrativna norma, već je ona izraz političke volje naroda koji je Republiku Srpsku stvorio u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.

Istakao je da oni koji su vjerovali da će ga političkim procesima slomiti danas otkrivaju da su postigli suprotno i da ne samo da ga nisu slomili nego su ga učinili politički jačim nego ikada, a zajedno sa tim ojačala je i svijest o Republici Srpskoj.

U autorskom tekstu za Tanjug Dodik piše:

Postoji trenutak u svakoj politici kada prestaje priča o čovjeku, a počinje priča o narodu. U Republici Srpskoj taj trenutak je odavno prošao.

Ko jednom stane pred narod, mora znati da se više nikada ne smije kriti iza njega. To nije politička figura. To je pravilo politike u zemlji koja je nastala u ratu i opstala u miru koji nikada nije bio sasvim miran.

Upravo zato je današnji politički trenutak mnogo širi od jednog sudskog procesa ili jedne funkcije.

Godinama se u Sarajevu i dijelu međunarodne zajednice ponavlja ista politička pretpostavka: da će udarom na predsjednike Republike Srpske polomiti i samu Republiku. Ta pretpostavka počiva na jednoj temeljnoj grešci – na nerazumijevanju šta ta funkcija uopšte predstavlja.

Predsjednik Republike Srpske nikada nije bio samo administrativna norma. Ta funkcija je izraz političke volje naroda koji je Republiku Srpsku stvorio u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Ona je politički simbol jednog istorijskog izbora.

Zato svaki pokušaj da se kroz pritisak na tu funkciju oslabi Republika Srpska polazi od pogrešne procjene.

Јer Republika Srpska nije nastala iz kancelarijskih odluka. Nastala je iz istorijske odluke naroda da opstane.

I upravo zato se ponavlja paradoks koji mnogi ne žele da vide.

Oni koji su vjerovali da će političkim procesima slomiti jednog čovjeka danas otkrivaju da su postigli suprotno. Ne samo da ga nisu slomili – nego su ga učinili politički jačim nego ikada. A zajedno sa tim ojačala je i svijest o Republici Srpskoj.

To je posljedica još jednog pogrešnog razumijevanja.

U Republici Srpskoj političke funkcije nisu samo tehničke pozicije vlasti. One nose simboliku opstanka.

Zemlju ne čine samo institucije. Zemlju čine narod i simboli. Kada pokušate da uklonite simbol, često se desi da probudite narod koji taj simbol predstavlja.

Zato je cijela ova priča mnogo više od jednog političkog sukoba.

Ona otvara pitanje kakva je zapravo zajednica Bosna i Hercegovina.

Zamislite nekoga ko sebe naziva suverenom, a pristaje da joj jedan stranac nameće zakone po kojima se onda sudi njenim političkim predstavnicima. Zamislite nekoga ko sebe naziva demokratskom, a sudi zbog političkog stava.

Pedi Ešdaun je svojevremeno otvoreno rekao da mu je funkcija visokog predstavnika dala “ovlašćenja koja bi trebalo da natjeraju svakog liberala da pocrveni”. Malo gdje je politički sistem tako otvoreno priznao vlastitu nedemokratičnost.

Danas u Evropi ne postoji druga funkcija sa takvim ovlašćenjima. Nema političara koji može da se probudi, sjedne za računar i objavi zakon koji će promijeniti pravni poredak jedne zemlje.

A ipak, od Republike Srpske se očekuje da takav sistem prihvati kao normalan.

U Sarajevu često govore da je sve nelegalno – i visoki predstavnik, i izborna komisija, i sud, i presuda. Ali onda dodaju da se sve to ipak mora poštovati.

Logika je jednostavna: ono što je protiv Republike Srpske proglašava se legalnim.

Zato je važno vratiti raspravu na jedini dokument koji ima stvarni legitimitet – Dejtonski mirovni sporazum.

Republika Srpska nije protiv Bosne i Hercegovine definisane Dejtonom. Ali jeste protiv Bosne i Hercegovine u kojoj se pravila mijenjaju dekretima stranih administracija.

U toj razlici između Dejtona i političkih eksperimenata međunarodne zajednice nalazi se suština današnjeg sukoba.

Јer ono što se danas dešava nije pravni spor. To je politički pokušaj redefinisanja odnosa snaga u Bosni i Hercegovini.

A tu dolazimo do još jedne važne stvari.

Žuri im se.

Žuri im se jer svijet ulazi u novu fazu međunarodnih odnosa u kojoj više neće biti moguće donositi političke odluke na način na koji su se donosile prethodnih dvadeset godina. Velike sile ulaze u novu raspodjelu moći i mnogi u regionu žele završiti stare projekte prije nego što se ta vrata zatvore.

Republika Srpska je zato danas na udaru.

Ali paradoks je u tome što je upravo taj pritisak dodatno učvrstio političku svijest u Srpskoj.

Ako sada popustimo, za nekoliko godina Republika Srpska više neće odlučivati o ključnim pitanjima svog ekonomskog i političkog života. Odluke o budžetu, porezima ili institucijama donosile bi se izvan nje.

Zato ovo nije pitanje jednog čovjeka.

Ovo je pitanje opstanka političke volje naroda.

U takvim trenucima razlike između političkih partija morale bi postati manje važne od zajedničkog interesa.

Potreba nacionalnog jedinstva nikada nije bila očiglednija nego danas.

Zamislimo samo kako bi izgledala politička scena da su sve stranke u Republici Srpskoj pristale na ideju zajedničkog nastupa u odbrani njenih ustavnih prava.

Zamislimo da su pristali da u takvom trenutku stave po strani političke razlike.

U takvim okolnostima Sarajevo ne bi imalo gotovo nikakav prostor za politički pritisak.

Јer kada Republika Srpska stoji jedinstveno, tada nema sile koja je može slomiti.

Istorija je puna takvih primjera. Narodi opstaju ne zato što nemaju protivnike, nego zato što u presudnim trenucima znaju stati zajedno.

Republika Srpska je kroz svoju istoriju već pokazala da to zna.

Prošla je rat, sankcije, političku izolaciju i brojne pokušaje da joj se oduzme politička snaga. I svaki put se pokazalo isto pravilo: kada je Srpska jedinstvena, pritisci se pretvaraju u njen politički kapital.

Zato će se vjerovatno i ovaj put pokazati ono što mnogi danas ne vide.

Istorija često ima drugačiji raspored poglavlja.

Ono što im se u danima političko sudskog progona protiv mene činilo kao pobjeda, pokazalo se kao trenutak kada je Republika Srpska postala jača nego prije.

Јer ono što mnogi i dalje ne razumiju jeste jednostavna činjenica: Republika Srpska nikada nije bila samo politički projekat.

Ona je istorijska odluka jednog naroda da ostane svoj.

Krajem aprila u Dubrovniku bi trebalo da bude potpisan međudržavni sporazum između BiH i Hrvatske u vezi sa izgradnjom gasovoda Južna interkonekcija, međutim kao problem pojavljuje se pitanje “državne imovine” koje, kako stvari sada stoje, prijeti da, u najboljem slučaju, uspori ovu investiciju.

Zakon o državnoj imovini i prepreke

Ovaj projekat nemoguće je realizovati uz Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom koji je još 2005. godine nametnuo OHR, i prema nezvaničnim informacijama u BiH, danima unazad o ovom pitanju se razgovara u okviru zemalja Kvinte (SAD, Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Italija). To ne treba da čudi s obzirom na to da je Vlada FBiH predložila izmjene Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska na način da će taj projekat realizovati američka kompanija “AAFS Infrastructure and Energy”.

Ipak, da bi počeli bilo kakvi radovi na tom i sličnim projektima, treba riješiti pitanje “državne imovine”, što domaći političari zbog potpuno različitih stavova nisu uradili u proteklih više od 20 godina.

Stavovi Sarajevskih i entitetskih vlasti

Već sada se spekuliše da stranke sa sjedištem u Sarajevu neće pristati na “parcijalno” rješavanje ovog pitanja, već će insistirati da se to riješi na nivou BiH, odnosno da Parlamentarna skupština BiH usvoji zakon o “državnoj imovini”. S druge strane, za Republiku Srpsku, a više puta su to istakli, to je neprihvatljivo.

Bošnjački zvaničnici tvrde da “državna imovina” po Ustavu i odlukama Ustavnog suda BiH pripada BiH, dok u Republici Srpskoj naglašavaju da po tom istom Ustavu BiH, Bosna i Hercegovina nema imovinu i ona pripada u potpunosti entitetima.

Pravna analiza i mogućnosti rješenja

“Ustavni sud BiH nije prejudicirao konačno rješenje, već je u odlukama proširivao zabranu i utvrdio da Parlamentarna skupština BiH treba usvojiti zakon kojim će se urediti ovo pitanje. Između ostalog, zakonom se treba urediti raspodjela državne imovine, formirati njen registar i osnovati agencija koja će upravljati državnom imovinom. Dalje, državi treba ona imovina koja je potrebna za njeno funkcionisanje plus opšta i javna dobra koja su res extra commercio, a ostala imovina treba se staviti u funkciju privrednog i ekonomskog razvoja i razvoja lokalnih zajednica”, rekao je pravni stručnjak Damir Sakić, dodajući da je najbolje da se OHR nikada nije ni miješao u ovo pitanje.

On kaže da ga ne bi iznenadilo da Kvinta, s obzirom na to da postoji veliki interes za realizaciju projekata energetske i saobraćajne infrastrukture, pristupi rješavanju ovog pitanja i nametne nešto s čim će svi biti “pomalo nezadovoljni”.

“To pomalo nezadovoljni može biti rješenje u kojem niti jedan nivo vlasti neće biti isključivi titular prava vlasništva nad državnom imovinom, te da će ista biti raspodijeljena na teritorijalno-funkcionalnom principu, uz davanje državi potrebne imovine za njeno funkcionisanje”, rekao je za “Nezavisne” Sakić.

Stavovi političkih lidera

Što se tiče projekta Južna interkonekcija, Dragan Čović, lider HDZ-a, kaže da ne zna šta su predstavnici Kvinte uradili, ali da je komunicirao sa predstavnicima američke administracije u BiH te da se nada da će oni izaći “sa konkretnim saopštenjem.”

“Slušao sam osvrt kolega iz SDA i SDP-a na tu temu i mislim da imamo usklađene stavove po puno pitanja. Treba zaštiti interes BiH, a to još treba omogućiti i svim drugim nivoima vlasti, u skladu sa Ustavom. Odluka o državnoj imovini, kakva je sad, evidentno je prepreka investicijama širom BiH. Treba pronaći adekvatno rješenje po ovom pitanju, jer mnoge investicije čekaju”, rekao je Čović.

Podsjećanja radi, SDA i SDP isti dan su izašli sa skoro identičnim saopštenjem u kojem kažu da se pitanje “državne imovine” treba rješavati kroz zakon koji će donijeti Parlamentarna skupština BiH i to na način da ta imovina pripada BiH. Kao prelazno rješenje, iz SDA su predložili da se na nivou BiH formira komisija koja bi vršila pojedinačna izuzeća od privremene zabrane raspolaganja “državnom imovinom”, dok je Saša Magazinović, šef Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, rekao da “fleksibilna tumačenja za nas nisu prihvatljiva”.

“Ovo što su SDP i SDA rekli samo je jedan dokaz kako se oni ujedine kad treba da učine neku smicalicu Republici Srpskoj i oni su tu uvijek zajedno. Vjerovatno su čuli da se nešto kreće oko toga. Propao je pokušaj Šmita (Kristijan Šmit) da to riješi, i moram reći da su tajno formirane neke komisije, koje su kreirale rješenja”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

On je rekao da su ta rješenja podrazumijevala da igrališta i parkovi pripadnu lokalnim zajednicama, a Republika Srpska ne bi imala nikakve imovine. Naveo je da je trebalo da objekti škola koje su napravljene prije sukoba 1991. godine pripadnu BiH, a da Republika Srpska plaća zakupninu.

Dodik je rekao i da termin “državna imovina” ne postoji, te da sva javna dobra pripadaju Republici Srpskoj i da će tako i ostati, te da nema namjeru da popušta ili daje.

“Republika Srpska, dok je ove ekipe, neće ni sjedati za sto gdje se o tome priča. Republika Srpska može da pogleda te neke funkcionalne priče i nemamo ništa protiv da ako neke institucije kupe imovinu u Republici srpskoj da ta imovina se knjiži na te institucije”, rekao je Dodik.

Branko Blanuša, predsjednik SDS, poručio je da se niko ne treba brinuti za ovu stranku osim njenih članova, te da je uvjeren da će se stvari sa članovima Opštinskog odbora SDS u Gacku uskoro riješiti.

“Ako i eventualno ima problema biće riješeni. Ne trebaju se drugi brinuti za SDS. To ćemo riješiti na našim stranačkim organima. Čuli ste da ljudi u Gacku ostaju u stranci da nastavljaju raditi, a što se tiče nekih personalnih stvari oko toga se uvijek možemo dogovoriti i to riješiti. Oko toga ne treba praviti neku senzaciju i posebnu priču. Na kraju krajeva o tome se razgovara na organima stranke”, poručio je Branko Blanuša, predsjednik SDS-a, za “Nezavisne novine”.

Podsjetimo, članovi Opštinskog odbora SDS iz Gacka su 19. marta 2026. podnijeli neopozive ostavke na republičke funkcije u stranci, odnosno u Glavnom odboru i Skupštini partije, nakon što niko iz te organizacije nije dobio mjesto u Predsjedništvu SDS-a.

Ipak, oni su demantovali da to znači da napuštaju partiju, već poručuju da su tu odluku zamjerili predsjedniku partije Branku Blanuši, koga smatraju direktno odgovornim za to što niko iz Gacka nije imao mjesto u Predsjedništvu.

Svi članovi Glavnog odbora i delegati u Skupštini Srpske demokratske stranke koji dolaze iz Opštinskog odbora SDS u Gacku podnijeli su neopozive ostavke na funkcije u republičkim organima stranke, ali su poručili da ostaju članovi SDS-a i da nastavljaju političko djelovanje u okviru partije.

Odluka je donesena 19. marta, nakon sjednice Predsjedništva SDS održane 15. marta u Modriči, na kojoj niko iz gatačkog odbora nije imenovan u Predsjedništvo stranke. U OO SDS Gacko smatraju da je takva odluka nedopustiva i uvredljiva, posebno imajući u vidu, kako navode, izborne rezultate koje je ovaj odbor ostvario u prethodnim godinama.

Podsjećaju da je SDS u Gacku ostvario pobjede u tri uzastopna izborna ciklusa – na opštim izborima 2022. i 2025. godine za kandidata opozicije za predsjednika Republike Srpske, te na izborima za načelnika opštine Gacko 2024. godine.

Neopozive ostavke na funkcije u republičkim organima SDS-a podnijeli su Vukota Govedarica, Aleksandar Ćeranić, Branko Čabrilo, Miroslav Vuković, Milan Grubačić, Savo Starović i Dušan Adžić.

Iz ovog odbora navode da nisu imali namjeru da u javnost iznose unutarstranačke stavove, ali da su se pojavile spekulacije kojima se, kako tvrde, gatački SDS pokušava predstaviti kao politički sujetan ili u sukobu sa drugim odborima stranke.

U dopisu upućenom Sekretarijatu SDS i generalnom sekretaru Zoranu Latinoviću navode da je predsjednik stranke Branko Blanuša, prilikom predlaganja članova Predsjedništva, zanemario jedan od ključnih kriterijuma koji je ranije isticao – izborne rezultate lokalnih odbora.

U dopisu se navodi da je predsjednik stranke predložio pojedince koji, kako tvrde, nemaju jaku organizaciju na terenu ili ostvaruju slabije izborne rezultate, dok je gatački odbor, uprkos dobrim rezultatima, ostao bez mjesta u najvišem stranačkom organu.

Posebno ističu politički angažman Vukote Govedarice, koji je više puta biran za narodnog poslanika, bio šef poslaničkog kluba SDS, predsjednik stranke i kandidat opozicije za predsjednika Republike Srpske 2018. godine.

U zaključku sa sjednice Opštinskog odbora zatraženo je da im se pismenim putem obrazloži kojim kriterijumima se rukovodio predlagač prilikom izbora članova Predsjedništva SDS.

Iz OO SDS Gacko poručuju da smatraju da je njihov odbor svjesno devalviran tokom izbora rukovodstva stranke, te da odgovornost za to snosi predsjednik SDS Branko Blanuša.

Istovremeno, naglašavaju da ostaju dio Srpske demokratske stranke i da ne napuštaju partiju, uprkos različitim tumačenjima koja su se pojavila u javnosti nakon objavljivanja njihovog dopisa.

„Za sve one koji umjesto detaljnog čitanja gledaju samo naslove i slike, želimo podsjetiti na posljednju rečenicu našeg dopisa u kojoj jasno navodimo da želimo rukovodstvu stranke uspješan rad i sreću na predstojećim opštim izborima, na kojima će naš odbor, kao i do sada, dati svoj doprinos“, poručili su iz gatačkog SDS-a.

Dodaju da nezadovoljstvo odlukama vrha stranke ne mijenja njihovu lojalnost SDS-u, te da će njihov opštinski odbor nastaviti rad i političko djelovanje.

„Naprotiv, imamo još jači motiv da ponovimo pobjedničke rezultate na narednim izborima“, poručili su iz OO SDS Gacko.

Lider SNSD-a Milorad Dodik najavio je danas u Banjaluci mogućnost novog povećanja plata za budžetske korisnike u Republici Srpskoj od septembra, kao i jednokratnu pomoć penzionerima i mladima tokom avgusta ili septembra.

Dodik je na konferenciji za novinare, održanoj tokom sjednice Predsjedništva SNSD-a, rekao da će stranka donijeti odluku da se pronađe mogućnost za povećanje plata budžetskim korisnicima za pet odsto. Naveo je i da se razmatra jednokratna pomoć za penzionere, uz poseban fokus na one sa najnižim primanjima.

Dodao je da će ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić informisati stranačko rukovodstvo o kretanjima u finansijama, nakon čega bi trebalo da budu donesene odluke koje bi, kako je rekao, omogućile rješavanje pitanja ukidanja PDV-a za prvu nekretninu.

Na sjednici Predsjedništva SNSD-a podržani su i prijedlozi Mladih socijaldemokrata koji se odnose na obrazovanje i zapošljavanje mladih. Predviđeno je uvođenje besplatnih udžbenika od prvog do devetog razreda za sve učenike u Republici Srpskoj, uz model finansiranja u kojem bi Vlada učestvovala sa 80 odsto sredstava, a opštine sa 20 odsto, dok bi u gradovima odnos bio 70 prema 30 odsto.

Predloženo je i da se izmijeni zakon kako bi pripravnički staž za visokoobrazovane trajao šest mjeseci, što je Predsjedništvo SNSD-a podržalo i najavilo da će prijedlog uskoro uputiti u proceduru.

Govoreći o političkim pitanjima, Dodik je istakao da se SNSD priprema za naredne opšte izbore i izrazio uvjerenje da će stranka ostvariti pobjedu za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH, uz podršku veću od 40 odsto.

On je naveo i da je na sjednici razgovarano o bezbjednosnoj situaciji i investicionom ciklusu u Republici Srpskoj, ocjenjujući da se Srpska nalazi pod pritiskom različitih struktura koje, kako tvrdi, pokušavaju da prenesu njene nadležnosti na nivo BiH.

Kao primjer naveo je, kako je rekao, zloupotrebu digitalnog potpisa od strane Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, poručivši da će SNSD pokrenuti postupke protiv odgovornih.

Dodik je dodao da SNSD trenutno, prema istraživanjima na koja se poziva, ima podršku između 33 i 41 odsto birača, te da stranka broji više od 202.000 članova i ima organizaciju u svim dijelovima Republike Srpske.