Kategorija: Politika

HDZ zagovara mir i stabilnost u BiH. To smo komunicirali i na današnjem sastanku. Naši prioriteti su i evropski put i ravnopravnost, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, na konferenciji za novinare nakon sastanak delegacija SNSD-a i HDZ-a BiH, u Banjaluci.

– Primarno žalimo što nije usvojen budžet pa ćemo morati sjesti i dogovarati se. Važno je i pokrenuti proceduru Fiskalnog vijeća. Opredijeljeni smo za dogovor. Јasno smo iskazali i partnerstvo koje ćemo slijediti do narednih izbora – rekao jeČović.

Nastojimo u Parlamentarnoj skupštini BiH da se dogovaramo i da ne politizujemo stvari, naveo je Čović.

– Uvjeren sam da ćemo napraviti snažan iskorak na ove teme o kojima smo razgovarali – istakao je Čović.

SNSD odbacuje optužbe da usporava evropski put Bosne i Hercegovine, izjavio je predsjednik stranke Milorad Dodik nakon sastanka sa delegacijom HDZ-a BiH u Banjaluci.

Dodik je naglasio da SNSD i HDZ imaju dugogodišnju i stabilnu saradnju, te da obje stranke dijele odgovornost za očuvanje ustavnog poretka i funkcionisanje institucija u skladu sa Ustavom BiH.

„Trudimo se da institucije BiH funkcionišu u okviru ustavnih rješenja. Imamo potpunu odgovornost za stabilnost i mir, i ne prihvatamo prigovore da smo kočničari evropskog puta“, poručio je Dodik.

On je ocijenio da bi bilo pogubno ukoliko budžet institucija BiH ne bude usvojen do kraja godine. „Ni mi ni HDZ nemamo problem da budžet bude usvojen, ali ne možemo prihvatiti vanustavne norme“, rekao je Dodik, dodajući da slijedi period donošenja novih osnovnih budžetskih dokumenata.

Govoreći o izmjenama Izbornog zakona, Dodik je istakao da SNSD podržava njegovu promjenu već više od decenije. „Spremni smo da učestvujemo u izradi rješenja koja će spriječiti preglasavanje i osigurati ravnopravnost svih naroda. Sve što je u tom smislu nametnuo Kristijan Šmit treba biti poništeno“, rekao je lider SNSD-a.

Dodik je ponovio da vjeruje kako bi stabilnost BiH bila moguća kroz formiranje tri entiteta, uz podjelu Federacije BiH na hrvatski i bošnjački dio. „Tada bi svaki narod imao punu kontrolu nad izbornim procesom i niko se ne bi mogao miješati u unutrašnja pitanja drugog naroda“, naveo je.

Kritikujući pristup dijela evropske administracije, Dodik je rekao da „u sadašnjoj delegaciji EU u BiH nema ni ‘p’ od vladavine prava“ i optužio pojedine evropske diplomate za pristrasnost.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović naglasio je da njegova stranka ostaje privržena evropskom putu i punoj ravnopravnosti tri konstitutivna naroda. „Mir i stabilnost, evropski put i dosljedna provedba Ustava predstavljaju osnov svega“, rekao je Čović.

Sastanak SNSD-a i HDZ-a održan je u zgradi Glavnog odbora SNSD-a u Banjaluci, a obje strane potvrdile su namjeru da nastave političku saradnju na svim nivoima vlasti.

Ambasador BiH pri UN Zlatko Lagumdžija jutros je rano ušao u zgradu OHR-a u Sarajevu, što izaziva kritike domaćih zvaničnika i političkih predstavnika. S obzirom na predstojeću sjednicu Savjeta bezbjednosti UN 31. oktobra, jasno je da je Lagumdžija došao na konsultacije kod Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH, umjesto da se konsultuje sa članovima Predsjedništva BiH, koje je ustavno nadležno za spoljnu politiku.

Ambasadorka BiH u Mađarskoj Biljana Gutić Bjelica ocijenila je da ovaj potez predstavlja nastavak urušavanja ustavnog poretka i soliranja u diplomatsko-konzularnoj mreži, ističući da se Lagumdžijino ponašanje u Sarajevu često „oprašta“ ako je u skladu s antisrpskim stavovima.

I poslanici SNSD-a ističu da ovakav postupak potvrđuje da Lagumdžija ne radi u interesu BiH, već po nalogu bošnjačkog člana Predsjedništva i stranih predstavnika. Miroslav Vujičić smatra da ovakvi potezi dodatno narušavaju princip konsenzusa tri konstitutivna naroda i dva entiteta, te upozorava da dok se ne poštuju stavovi svih naroda, politički napredak u BiH neće biti moguć.

Ambasador u Srbiji Aleksandar Vranješ ocenio je da je Lagumdžija priredio „novi diplomatski skandal“ i pokazao da ne priznaje Predsjedništvo BiH kao instituciju zaduženu za spoljnu politiku, već delegira taj status nelegalnom protektoru. Prema njegovim riječima, ovakav potez empirijski pokazuje kako se u praksi vidi funkcionalnost BiH – država kojom dominira stranac, umjesto domaćih političara.

Poslanik SNSD-a Milorad Kojić ukazao je da Lagumdžija zloupotrebljava diplomatsku funkciju za sprovođenje interesa jednog naroda, dok Srbi i Hrvati bivaju marginalizovani. „Oni se dogovaraju sa bošnjačkim članovima Predsjedništva i visokim predstavnikom, dok ustavna legitimnost konstitutivnih naroda ostaje ignorisana“, poručio je Kojić, dodajući da ovakvo ponašanje podstiče težnju ka unitarnoj BiH.

Jutrošnji odlazak ambasadora Lagumdžije u OHR, umjesto konsultacija sa Predsjedništvom BiH, ocenjen je kao nastavak soliranja i ignorisanja ustavnih nadležnosti, što dodatno podgrijava napetosti u političkom sistemu BiH i skreće pažnju na problem instrumentalizacije diplomatskih funkcija u interesu pojedinih političkih aktera.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske, Dr. Nenad Stevandić, čestitao je uspjeh liste „Dubok je naš korijen“ na Kosovu i Metohiji.

„Dublji i stariji smo od svih. Mnogi koji su nas pokoravali na Kosovu danas su ispod 0,3%, a mi se i dalje držimo“, naveo je Stevandić u objavi na društvenoj mreži X.

Честитке нашој листи Дубок је наш коријен на Косову и Метохији.
Дубљи и старији од свих. Многи који су нас покоравали на Косову данас су испод 0,3 % а ми се држимо и даље.
Мислили су и 1389 као Курти данас да ће нас избрисати али је историја избрисала њих.
Тако ће и Курти проћи pic.twitter.com/TZuv2SO4np

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) October 13, 2025

On je podsjetio na istorijske izazove, upoređujući današnje političke protivnike sa događajima iz 1389. godine. „Mislili su i 1389, kao Kurti danas, da će nas izbrisati, ali je istorija izbrisala njih. Tako će i Kurti proći“, dodao je Stevandić.

Poslanici prvog saziva Narodne skupštine Republike Srpske smjeli su da kažu „ne“ Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću ili Slobodanu Miloševiću. Danas je, međutim, teško zamisliti da bi bilo koji poslanik, iz vlasti ili opozicije, oponirao svom stranačkom šefu.

Rekao je to u intervjuu za Srpskainfo pravnik Milko Grmuša, ocjenjujući da je trenutni saziv Narodne skupštine „poniženje za narod“.

– Što više znanja imate, pravog znanja, imate više dostojanstva. Manje znanja – manje dostojanstva. Najmanje je dostojanstva tamo gdje je znanje kupljeno – naglasio je Grmuša.

Govoreći o političkom stanju u Republici Srpskoj, Grmuša kaže da vlada „potpuni haos“ i da ne štedi ni vlast ni opoziciju. Prema njegovim riječima, situacija u Srpskoj je „navigirana kriza“, ali se rješenja mogu pronaći ukoliko postoji politička volja.

Jedno od rješenja koje zagovara, kaže, jeste održavanje prijevremenih izbora na svim nivoima.

Komentarišući predstojeće predsjedničke izbore zakazane za 23. novembar, Grmuša navodi da je iznenađenje odluka SNSD-a da ipak učestvuje.

– SNSD je ponavljao da neće ići na prijevremene izbore. Sama činjenica da su se predomislili, po meni je prvorazredan politički, pa neko bi rekao skandal, u najmanju ruku iznenađenje. Nažalost, prošla su vremena kada su političari izazivali oduševljenje – rekao je Grmuša.

Dodaje da je i u slučaju opozicionog kandidata situacija slična, te da bi, u „profesorskom duelu“ dvojice kandidata, bilo osvježenje vidjeti kampanju zasnovanu na argumentima.

– Ako to ne bude slučaj, a mislim da neće, to će pokazati da su kandidati ikebane. Ako ne mogu da odrede ton i argumentaciju sopstvenih kampanja, to govori koliko mogu biti autonomni kada budu izabrani – istakao je on.

Govoreći o formiranju nove Vlade Republike Srpske, Grmuša je ocijenio da Milorad Dodik „ne želi da dijeli vlast“.

– On daje samo onoliko koliko mora. Nikad iskreno nije ni zvao opoziciju. Znao je više puta da izmanipuliše taj poziv, da ispadne kako je on ponudio, a oni neće, jer, navodno, pričaju samo sa Sarajevom i strancima. A opozicija se, jednostavno, nije snašla – zaključio je Grmuša.

U srijedu bi u Banjaluci trebalo da sjednu za isti sto dvije opozicione delegacije – PDP i SDS. Tema, naravno, nije ništa manje od političkog opstanka: zajednički nastup na prijevremenim izborima i eventualna podrška kandidatu SDS, Branku Blanuši, za predsjednika Republike Srpske.

Na papiru, to bi trebalo da bude simbol okupljanja opozicije. U stvarnosti, sve liči na pažljivo izbalansiranu partiju “tante za tante”.

Draško Stanivuković, lider PDP-a, do juče je poručivao da njega izbori ne zanimaju. A onda, gotovo preko noći, promijenio ton. Sada govori o zajedničkom programu, o ideji i cilju koji “predstavljaju nadu narodu”. I, naravno, o “promjeni sistema”. Lijepo zvuči, ali u domaćem političkom prevodu to obično znači – promijenila se računica.

Prema informacijama iz vrha PDP-a, Stanivuković bi podršku Blanuši uslovio podrškom za sebe – bilo na predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj, bilo za srpskog člana Predsjedništva BiH 2026. godine. Ukratko: podržaću te sada, ali ti mene poslije.

Takva vrsta političke trgovine nije ništa novo u domaćoj praksi, ali u opozicionom miljeu koji se ionako teško drži zajedno, može imati razorne posljedice. I zato se mnogi s pravom pitaju: da li Stanivuković zaista želi promjene ili samo bolju poziciju u opozicionom poretku?

Politička analitičarka Tanja Topić ne krije sumnju. Ona podsjeća da je Stanivuković svojim čestim zaokretima već ozbiljno narušio povjerenje kao opozicioni faktor. “Posljednji postupak – sastanak s Draganom Čovićem daleko od očiju javnosti – bio je svojevrsni udarac opoziciji”, podsjeća Topićeva, naglašavajući da se takvi potezi teško uklapaju u sliku vjerodostojnog lidera promjena.

Sličnog je stava i politički analitičar Radomir Nešković. On ne vjeruje da će SDS profitirati iz eventualnog dogovora. Naprotiv – smatra da bi time bili “prevedeni žedni preko vode”. Prema njegovom mišljenju, Stanivuković gradi vlastiti pokret i želi da preuzme ulogu vođe opozicije, što ne može dok je SDS dovoljno jak.

“Dok je SDS jak – Stanivuković ne može biti jak. Slab SDS – jak Stanivuković”, rezimira Nešković, opisujući logiku koja objašnjava mnogo više od jednog dogovora.

Zato srijedni sastanak nije tek tehnički razgovor o podršci jednom kandidatu. To je test iskrenosti opozicione saradnje – i ogledalo u kojem će se vidjeti koliko je politička sujeta teža od zajedničkog cilja.

Jer ako se opozicija ne uspije dogovoriti bez “tante za tante”, možda je vrijeme da se otvoreno prizna: borba za promjenu sistema već odavno se pretvorila u borbu za prevlast unutar njega.

Branko Blanuša, kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske, na prijevremenim izborima u BiH, rekao je da će PDP podržati njegovu kandidaturu.

“Јa u emisiju nisam došao kao kandidat. Imaćemo sastanak sa PDP-om i PDP će podržati moju kandidaturu za predsjednika Republike Srpske”, rekao je Blanuša, u emisiji Aktuelno na RTRS-u.

Blanuša, kojeg je Glavni odbor SDS-a, 28.septembra jednoglasno izabrao kao kandidata za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima, kazao je tada da je SDS i ovog puta pokazao punu demokratičnost i jedinstvo kao i uvijek kada su od 90-tih na ovamo bila odlučivanja o važnim pitanjima, te da očekuje podršku svih partija iz opozicije.

Izbori se održavaju 23. novembra.

Vršilac dužnosti generalnog direktora Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović i predsjednik Odbora za energetiku Srpske demokratske stranke prof. dr Branko Blanuša sučelili su mišljenja o stanju u elektroenergetskom sektoru Srpske, višku zaposlenih i poslovanju ovog preduzeća, koje je, prema riječima obojice, suočeno s ozbiljnim izazovima.

Blanuša je ocijenio da je energetski sektor „vitalni resurs Republike Srpske“, ali da je Elektroprivreda postala „posrnuli gigant“.
„Planirana dobit preduzeća bila je 45 miliona KM, a rezultat je minus od oko 30 miliona. To govori da je neophodno otvoriti ozbiljnu raspravu o ovom sektoru“, rekao je Blanuša u emisiji „Aktuelno“ na RTRS-u.

On je dodao da RiTE Ugljevik ima gubitak od 27 miliona KM, a slična je situacija i u Gacku.
„RiTE Ugljevik i Gacko su najveći gubitaši. Ne može se očekivati da sa tolikim minusima i arbitražama bude bolje“, naglasio je Blanuša.

Blanuša je kritikovao i dugogodišnje privremeno rukovođenje Elektroprivredom.
„Imamo situaciju da je Luka Petrović devet godina v.d. direktora. To nije dobro i nije u skladu sa zakonom. Takvo stanje predugo traje“, rekao je Blanuša, dodajući da sistem opterećuje partijsko zapošljavanje i neefikasnost.
„Šta je sa radnicima koji dolaze na posao, a ne zna se šta rade, osim što imaju partijske zadatke – skupljanje glasova i učestvovanje na mitinzima?“, upitao je.

On je naveo da je ERS „svojom neaktivnošću dozvolila“ da rudnici i termoelektrane dođu u sadašnje stanje i podsjetio da mnogi planirani projekti, poput novog termo bloka Ugljevik 2, nisu realizovani.
„Znalo se da ćemo doći u ovakvu situaciju. Išlo se na koncesije sa ‘Komsarom’, a ništa se nije ispoštovalo. Ostale su samo obaveze prema njima koje sada dolaze na naplatu“, rekao je Blanuša.

Petrović je, s druge strane, istakao da su gubici rezultat kombinacije više faktora — loše hidrologije, slabijeg kvaliteta uglja i niskih cijena struje za domaćinstva.
„Izuzetno loša hidrološka godina dovela je do toga da smo više uvozili nego izvozili električne energije. Da su nam cijene kao u Federaciji BiH, imali bismo plus od 98 miliona KM, a da su kao u Srbiji – čak 178 miliona KM“, rekao je Petrović.

On je precizirao da je Elektroprivreda ove godine proizvela 1.500 gigavat časova manje nego ranije, te da je trećina energije iz Ugljevika isporučena Sloveniji po nižoj cijeni.
„Ako nastavimo ovim tempom, imaćemo veći minus i naredne godine. Loša hidrologija, nekvalitetan ugalj i niska cijena za građane doveli su nas do toga da kupujemo struju koju prodajemo ispod tržišne cijene“, objasnio je Petrović.

Komentarišući višak zaposlenih, Petrović je priznao da u sistemu ima viškova, ali se usprotivio otpuštanjima.
„Mogu da se složim da imamo višak radnika, ali mislim da je bolje otvarati nova radna mjesta i graditi nove objekte, poput hidroelektrana Dabar i Bistrica“, rekao je Petrović.

Blanuša, međutim, smatra da se sistem mora rasteretiti.
„Višak radnika treba zbrinuti, a ne zadržavati ih zarad partijskih interesa. ERS nema domaćina, a građani to osjećaju“, poručio je.

Oko cijene struje dvojica sagovornika ostali su na suprotnim stranama. Petrović smatra da je električna energija „prejeftina“, dok Blanuša insistira da građani Republike Srpske „nemaju evropske plate“ i da cijena energije mora ostati pristupačna.
„Struja treba da bude jeftina jer je to domaći resurs“, rekao je Blanuša, dok je Petrović poručio da „prejeftina energija vodi u gubitke“.

Iako s različitim pogledima, i Petrović i Blanuša saglasni su da elektroenergetski sektor Republike Srpske prolazi kroz najteži period u posljednjih deset godina i da bez reformi i investicija teško može izaći iz minusa.