Kategorija: Politika

Broj glasova potreban za osvajanje mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske zavisi od izborne jedinice, ali ako je suditi po izborima iz 2022. godine, partija koja ima ambiciju da uđe u Narodnu skupštinu Republike Srpske mora osvojiti oko 5.000 glasova.

Recimo, na izborima 2022. godine za direktan mandat u Narodnoj skupštini Republike Srpske bilo je potrebno osvojiti 4.458 glasova u Izbornoj jedinici 5 (Doboj, Stanari, Petrovo, Teslić), međutim na izborima 2018. godine direktan mandat osvojila je i partija koja je dobila 3.353 glasa u Izbornoj jedinici 4 (Derventa, Brod, Vukosavlje, Modriča).

U principu, osvajanje direktnog mandata zavisi od mnogo faktora, a to su izborna jedinica, broj izašlih birača, broj osvojenih glasova i broj mandata koji pripada toj izbornoj jedinici. U Narodnu skupštinu Republike Srpske direktno se biraju 63 poslanika, a raspored mandata je sljedeći:

Izborna jedinica 1 – 7 mandata

Izborna jedinica 2 – 7 mandata

Izborna jedinica 3 – 12 mandata

Izborna jedinica 4 – 4 mandata

Izborna jedinica 5 – 6 mandata

Izborna jedinica 6 – 9 mandata

Izborna jedinica 7 – 7 mandata

Izborna jedinica 8 – 4 mandata

Izborna jedinica 9 – 7 mandata

Da bi politička partija uopšte ušla u raspodjelu mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske, mora osvojiti tri odsto glasova na nivou izborne jedinice, međutim ni taj broj glasova ne garantuje osvajanje mandata. Primjera radi, na prošlim izborima, Socijalistička partija u Izbornoj jedinici 4 osvojila je skoro devet odsto glasova, ali nije osvojila direktan mandat u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Direktni mandati za Narodnu skupštinu Republike Srpske raspoređuju se po matematičkoj formuli. Uzme se ukupan broj političke partije u izbornoj jedinici i dijeli se sa brojevima 1, 3, 5, 7, 9, 11 itd. sve dok se ne podijele svi mandati iz te izborne jedinice.

S obzirom na to da smo već spominjali Izbornu jedinicu 4, na primjeru ćemo pokazati raspodjelu mandata iz te izborne jedinice na prošlim izborima održanim 2022. godine.

U toj izbornoj jedinici cenzus od tri odsto prešlo je čak osam političkih partija, a to su SDS, SNSD, SP, PDP, Pokret za državu, NPS, DNS i SPS i svi oni su ušli u opciju za dobijanje direktnog mandata, međutim ova izborna jedinica, kao što je već gore navedeno, daje svega četiri mandata (u tabeli označeni brojevima 1, 2, 3 i 4) i te mandate osvojili su samo SDS i SNSD.

Dakle, iz tabele se može zaključiti da su četiri mandata iz Izborne jedinice 4 podijelili SDS i SNSD, a četvrti mandat SNSD je dobio zahvaljujući 64 glasa više od Socijalističke partije. Da je kojim slučajem nakon dijeljenja sa tri SNSD imao rezultat manji od 2.927, mandat bi pripao Socijalističkoj partiji.

Osim direktnih mandata, u Narodnoj skupštini kroz kompenzacije se bira još 20 poslanika, a raspodjela se vrši po istoj matematičkoj formuli, a u raspodjelu mandata takođe ulaze samo partije koje osvoje više od tri odsto glasova. Za razliku od direktnih mandata koji se računaju na nivou izborne jedinice, kompenzacioni mandati se računaju na nivou cijele Republike Srpske, koja praktično postaje jedna izborna jedinica i za dijeljenje uzima se ukupan broj glasova koje je osvojila politička partija. U praksi, može se desiti da partije ne osvoje nijedan direktan mandat, a da dobiju nekoliko na kompenzaciji. Tako je, recimo, DNS na izborima 2022. godine dobio četiri kompenzaciona mandata i nijedan direktni, a SPS tri kompenzaciona i nijedan direktni. DNS je na tim izborima osvojio 28.503 glasa i dobio je četiri kompenzaciona mandata, a SDS je, recimo, osvojio 95.640 glasova i nije dobio nijedan mandat.

Maske su konačno pale. Igor Crnadak je izjavom da zna ko je novi visoki predstavnik nesvjesno priznao da radi za strane obavještajne službe u šta javnost Republike Srpske odavno sumnja, rekao je savjetnik predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske i zamjenik predsjednika Ujedinjene Srpske Siniša Vidović.

On tvrdi da je sada jasnije zašto Crnadak uvijek napada sve što ima patriotski predznak.

“Sad nam je jasno zašto je u NSRS uporno potencirao priču o crvenom kombiju ili zašto napada predsjednika Srbije. Kako Crdnadak može sa sigurnošću da zna ko je budući visoki predstavnik? Ko mu je dao tu informaciju? Ovako je samo potvrdio da je odavno strani plaćenik koji radi protiv interesa Republike Srpske”, zaključio je Vidović i poručio da je Ujedinjena Srpska noćna mora za izdajnike.

“Nakon što je Nenad Stevandić raskrinkao Nebojšu Vukanovića nastavljamo sa raskrinkavanjem i pokazujemo da je Ujedinjena Srpska noćna mora za izdajnike”.

Proteklih nekoliko sedmica BiH je napravila nekoliko stidljivim, ali značajnih koraka ka evropskim integracijama.

Iako su nedavno usvajanje Zakona o platnim uslugama u Republici Srpskoj i ovosedmično usvajanje na nivou BiH Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH u prvom čitanju i Zakona o Sudu BiH mali koraci ako se uporedi s tim šta su uradile druge zemlje u protekle tri godine na evropskom putu, oni su značajni imajući u vidu koliko malo toga se desilo tokom cijelog mandata ovog saziva.

Crna Gora kao poticaj?
Mada je još uvijek rano za konačne ocjene, čini se da realnost skorašnjeg članstva Crne Gore u EU ipak utiče na ovdašnje političke elite, koje će svom stanovništvu teško moći objasniti zašto će u tu zemlju uskoro morati s biometrijskim pasošima i biometrijskim provjerama na granici.

I EU je shvatila da je jedini način da se nešto na Balkanu pokrene da jedna zemlja iskorači, i lokalnom stanovništvu na ilustrativan način objasni šta konkretno evropske integracije znače.

Iz neformalnih razgovora s evropskim službenicima saznajemo da postoji oprezan optimizam, ali svi su svjesni da i dalje postoje značajne prepreke i kad je retorika pojedinih lidera u pitanju, ali i veliki posao koji je potreban provesti da se i formalno organizuje početak pregovora o članstvu.

Delegacija EU: Pozdravljamo napredak, ali…
Iz Delegacije EU nam je rečeno da EU pozdravlja pozitivne korake proteklih dana, kao važne korake ka unapređenju višegodišnjih reformi u oblasti vladavine prava.

“Predstojeća amandmanska faza pruža priliku za dodatno unapređenje oba nacrta zakona u skladu s evropskim standardima te preporukama Evropske komisije i Venecijanske komisije. Usvajanje oba zakona u skladu s evropskim standardima ostaje jedan od najvažnijih prioriteta u oblasti vladavine prava nakon odluke Evropskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora s BiH”, naglašavaju u Delegaciji za Nezavisne.

Prevedeno, ovo znači da zakoni nisu u potpunosti usklađeni, čim se očekuje da se kroz amandmane tekst popravi. Međutim, činjenica da je zakon usvojen i da se proteklih sedmica stvari donekel pokreću, može signalizirati barem minimalnu promjenu.

U Delegaciji, dalje, ističu da su s efikasnim provođenjem sistema prijave imovine, ove reforme ključne za jačanje nezavisnosti, integriteta, odgovornosti i efikasnosti pravosuđa, kao i za jačanje povjerenja građana u pravosudni sistem.

“Ove reforme ujedno predstavljaju ključne obaveze u okviru Reformske agende i Plana rasta EU za zapadni Balkan. Njihovo uspješno usvajanje i provođenje doprinijeće napretku BiH na putu ka članstvu u EU te omogućiti zemlji da koristi značajnu finansijsku podršku EU za nastavak reformi. EU ostaje spremna da nastavi pružati podršku BiH tokom cijelog ovog procesa”, rekli su oni za Nezavisne.

Hoće li SNSD i HDZ ponovo blokirati?
Iako je velika šansa da će pomenuti zakoni pasti na nivu BiH, obzirom da i iz SNSD-a i HDZ-a stižu takvi signali, ostaje da se vidi kako će se tektonske promjene u regionu odraziti na političku situaciju, barem nakon izbora.

Osim činjenice da su i FBiH i RS ekonomski ovisne od EU i i njihovi privrednici imaju interes da dođe do napretka odnosa s ovim blokom, dodatnu motivaciju vlasti BiH mogu dobiti i kroz velike ambicije američkih investitora u BiH i šire na Balkanu, kojima takođe treba vladavina prava, dobra povezanost s EU i u ekonomskom i u pravnom smislu.

Savjet za implementaciju mira (PIK) trebalo bi do kraja avgusta da donese odluku o imenovanju novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, saznaje Srpskainfo iz izvora bliskih diplomatskim krugovima.

Na posljednjoj sjednici PIK nije postignut konačan konsenzus o tome ko će preuzeti funkciju prvog čovjeka Kancelarije visokog predstavnika (OHR). Kao i ranije, predstavnici Rusije ostali su pri stavu da je vrijeme za zatvaranje OHR i okončanje međunarodnog protektorata nad BiH, zbog čega se protive imenovanju novog visokog predstavnika.

Po isteku mandata Kristijana Šmita, čije je imenovanje od samog početka izazivalo osporavanja zbog izostanka potvrde u Savjetu bezbjednosti UN, PIK je za vršioca dužnosti visokog predstavnika imenovao američkog diplomatu Luisa Krišoka, koji obavlja i funkciju supervizora za Brčko distrikt.

Predsjednik PDP RS Igor Crnadak juče je izjavio da će novi visoki predstavnik uskoro biti usaglašen te da se radi o osobi čije ime još nije dospjelo u javnost.

– To će biti kandidat koji će imati jedinstvenu podršku Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Republika Srpska ne može javno da podrži imenovanje Lua Krišoka za vršioca dužnosti visokog predstavnika zbog odnosa prema Rusiji, ali je, prema informacijama koje imam, Vašington nezvaničnim kanalima obaviješten da razlog nije promjena stava već politički trenutak i blizina izbora – rekao je Crnadak.

Prema saznanjima Srpskainfo iz diplomatskih izvora, najveće šanse da preuzme funkciju visokog predstavnika trenutno ima diplomata iz Italije.

Sagovornici navode da se ne radi ni o aktuelnom šefu Delegacije Evropske unije u BiH Luiđiju Soreki, niti o Antoniju Landiju, koji se prethodnih mjeseci često pominjao kao jedan od glavnih kandidata za nasljednika Kristijana Šmita.

Podsjećamo, tokom cijelog mandata Kristijana Šmita vlasti Republike Srpske osporavale su njegov legitimitet, ističući da njegovo imenovanje nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, zbog čega ga nisu priznavale kao zakonito izabranog visokog predstavnika.

Ipak, uprkos takvim stavovima, Šmit je tokom svog mandata koristio bonska ovlaštenja i donosio odluke koje su imale značajan politički uticaj, uključujući i mjere koje su dovele do prestanka mandata predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Prema tvrdnjama naših izvora, ni budući visoki predstavnik neće odustati od korišćenja bonskih ovlaštenja, bez obzira na očekivano protivljenje Moskve.

– Rusija najvjerovatnije neće podržati imenovanje novog visokog predstavnika, ali to neće promijeniti stav Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Novi šef OHR, prema sadašnjim procjenama, imaće punu podršku zapadnih partnera da koristi ovlaštenja predviđena Dejtonskim sporazumom prema političkim akterima za koje ocijeni da ugrožavaju ustavni poredak, stabilnost ili provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma – navode sagovornici Srpskainfo.

Poslanici Predstavničkog doma na hitnoj sjednici zakazanoj za 22. juli razmatraće Prijedlog zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2026. godinu sa zahtjevom da se o tokom dokumentu odlučuje u hitnom postupku.

U slučaju da poslanici prihvate prijedlog da se budžet razmatra po hitnom postupku to znači da na njega neće biti moguće amandmanski djelovati, i ako je suditi po odnosima u Parlamentarnoj skupštini BiH to je jedina garancija da bude usvojen.

Budžet veći za oko deset miliona KM
Budžet za ovu godinu predložen je u iznosu od 1,58 milijardi KM što je za oko deset miliona KM više nego što je budžet za 2025. godinu. Osim toga, malo preko milijardu KM biće izdvojeno za otplatu spoljnog duga.

Iako su bošnjački zvaničnici insistirali na pomoći BHRT-u i finansiranju sedam institucija kulture na nivou BiH to nije uvršteno u budžet.

Najveći dio novca iz budžeta kao i svih prethodnih godina biće izdvojen za plate zaposlenih, a najviše novca pojedinačno dobiće kao i obično, Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine. Za njih je predviđeno 440 miliona KM, od čega će na plate preko 10.000 zaposlenih otići malo više od 306 miliona KM.

Značajan dio novca dobiće i Uprava za indirketno oporezivanje Bosne i Hercegovine i to 161 milion KM, a na plate zaposlenih biće utrošeno oko 108 miliona KM, a u ovoj instituciji planirali su i naknade koje će biti na nivou od oko 19 miliona KM.

Veće šanse za usvajanje
Za razliku od prethodnog budžeta, u ovom budžetu Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nije mijenjalo ništa, i zbog toga, postoji velika vjerovatnoća da on bude usvojen.

Podsjećanja radi, prošle godine zbog stava Predsjedništva BiH, tačnije Denisa Bećirovića i Željka Komšića, članova Predsjedništva BiH, sa usvajanjem budžeta se ozbiljno kasnilo. Prvo, njih dvojica su preglasavajući Željku Cvijanović, člana Predsjedništva BiH u proceduru uputili budžet koji se značajno razlikovao od onoga koji je “izašao” iz Savjeta ministara BiH. Zbog toga, svi predstavnici iz Republike Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH rekli su da ga neće podržati.

Na kraju, Bećirović i Komšić su popustili i u proceduru uputili budžet koji je izrađen u Ministarstvu finansija i trezora BiH. Taj budžet za 2025. godinu na kraju je usvojen tek krajem novembra prošle godine.

Nastup Elmedina Konakovića u Vašingtonu još jednom je pokazao ono što je odavno jasno – on nikada nije govorio u ime BiH, već isključivo u ime sopstvenih političkih ambicija i svoje političke opcije, izjavila je za Srnu vršilac dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić.

– Predstavljati lične ili stranačke stavove kao glas cijele zemlje nije državnički čin, već pokušaj zloupotrebe funkcije radi lične političke promocije pred međunarodnim sagovornicima – istakla je Trišić Babić.

Ona je istakla da je još neozbiljnije što upravo Konaković govori o terorizmu, posebno o politički motivisanom terorizmu, a da pri tome potpuno prećutkuje ono što dolazi iz političkog okruženja kojem i sam pripada.

– Nemoguće je zanemariti činjenicu da je njegova stranka organizovala i podsticala podršku antisemitskim akcijama i stavovima zvaničnih institucija usmjerenim protiv Konferencije evropskih rabina. Time je cijelom svijetu poslata poruka da Sarajevo nije onakvo kakvim ga pojedini politički krugovi pokušavaju predstaviti – simbol otvorenosti i vjerske tolerancije – već sredina u kojoj se i dalje tolerišu opasni i diskriminatorni obrasci ponašanja – ukazala je Trišić Babić.

Ona je navela da posebno zabrinjava činjenica da ljudi koji su promovisali takve politike nisu snosili nikakve posljedice, naprotiv, i dalje su dio vlasti, i dalje obavljaju ministarske funkcije i ostaju bliski politički partneri Elmedina Konakovića.

Zbog toga, kaže ona, njegove poruke o borbi protiv ekstremizma djeluju selektivno, neuvjerljivo i duboko licemjerno.

– Da je ozbiljan političar, Konaković bi znao da se međunarodni ugled ne gradi tužakanjem sopstvene zemlje, dramatizacijom i neutemeljenim optužbama. Ozbiljna politika podrazumijeva argumente, odgovornost i sposobnost da se traže rješenja, a ne da se političke razlike iznose pred međunarodne adrese kao zamjena za dijalog u okviru institucija – rekla je Trišić Babić.

Ona je ukazala da Konakovićev nastup u Vašingtonu nije pokazao političku snagu, već nedostatak kapaciteta da ponudi ozbiljne i održive odgovore na izazove sa kojima se BiH suočava.

– U vremenu koje zahtijeva odgovornost, stabilnost i zrelost, Konaković je ponudio još jednu predstavu umjesto politike i još jednu optužbu umjesto rješenja. U svijetu kojem su potrebnija riješenja, on broji posljednje dane svog ego turizma a Milorad Dodik ostaje neizbježan partner i sagovornik na svim najvažnijim mjestima – poručila je Trišić Babić.