VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Amidžić: FBiH je cilj opstrukcija Republike Srpske, a ne realizacija projekata

    Amidžić: FBiH je cilj opstrukcija Republike Srpske, a ne realizacija projekata

    Federaciji BiH je primarni cilj što manje prava odlučivanja Republici Srpskoj, a ne što više realizovanih projekata u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, rekao je Srđan Amidžić ministar finansija i trezora u savjetu ministara BiH za RTRS.

    – Za finansiranje 110 projekata iz Programa javnih investicija BiH prošle godine utrošeno je 137 miliona maraka, odnosno nešto više od 40 odsto planirane realizacije, razlog slabe realizacije je kasno usvajanje budžeta koje mi po pravilu uvijek imamo kada je na nivou BiH, s jedne strane, a drugi razlog su politički odnosi koji postoje, odnosno ne postoje na nivou BiH – rekao je Amidžić.

    Nerijetko, kaže Amidžić, imate situaciju da se priča o sekundarnim stvarima, o onim stvarima koje su bitne za život svih nas koji živimo u Republici Srpskoj, tako i u Federaciji.

    – Jednostavno te stvari se stavljaju u neki drugi plan i one se uslovljavaju na različite načine. Nama će tema biti sve osim onoga što je bitno za funkcionisanje ili za realizaciju nekih krupnih projekata, između ostalog to je pomalo dodatni dokaz koliko BiH ovako kako je strukturisana u ekonomskom smislu teško funkcioniše. I za mene iznenađenje da mi smo opstali do današnjih dana – istakao je Amidžić.

    Kaže da je iz tog razloga vrlo bitan kapacitet entitetskih budžeta, naročito kada se priča o Republici Srpskoj.

    – Mi vidimo da smo u proteklom periodu postojali neki prigovori prema tome koliki je budžet i hiljadu i jedna stvar ili obrazloženje, a oni nisu htjeli da prihvate da su to stvari koje je Vlada Republike Srpske morala da uradi i uzme u svoje ruke na takav način da postoje određeni projekti koji će da se realizuju, da li u oblasti niskogradnje, visokogradnje, podrške svih korisnika budžeta i na takav način da se prevaziđu svi problemi koji postoje na nivou BiH – istakao je Amidžić.

    Naveo je da je procenat planiranih realizacija projekata nizak i da on nikada neće biti veći iz razloga je Federaciji i BiH primarni cilj što manje prava odlučivanja Republici Srpskoj, a ne što više realizovanih projekata u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

    – Mi u Republici Srpskoj nismo ni pretjerano očekivali više od projekata i realizacije zajedničkih poslova. Svi ti poslovi koji se nisu realizovali na nivou BiH, jednostavno se realizuju kroz budžet Republike Srpske. I s te strane ne vidim da će biti bilo ko od građana zakinut. Svjedoci ste da se grade bolnice, modernizacijom, rekonstrukcijom magistralnih puteva, dolazi do izgradnje autoputeva, izgradnje mostova i svih ostalih stvari. To su neke stvari koje smo, tobože, trebali uraditi zajedno kroz Plan rasta, ali kad smo vidjeli da se te stvari ne mogu završavati, premijer Srpske Savo Minić je preuzeo, odnosno Vlada je preuzela taj posao na sebe i ove, kao i prethodnih godina, i ti se poslovi završavaju – rekao je Amidžić.

    Za kočenje projekata, kaže Amidžić, razlozi su politički, što podrazumijeva što teže i što gori život u Republici Srpskoj.

    – U takvoj situaciji vi ćete imati neke političke poene u Federaciji. Kad sam govorio da je kod Zijada Krnjića, ovo sve politička kampanja i da to nema nikakve veze, on je govorio da to nije tačno, ali pročitao sam jedan od medijskih natpisa da će on biti nosilac liste u nekoj od bošnjačkih partija, nisam siguran kako se zove. On je vodio političku kampanju gdje pokazuješ da ti pokušavaš maltretirati Srbe, gdje je najbolja politička kampanja za njih u Federaciji. Ali ono što je planirao nije završio – rekao je Amidžić.

    Poručio je da Republika Srpska nije ništa izgubila.

    – Najveća laž koja postoji kad je kretanje ka Evropskoj uniji, kada pričamo o Planu rasta, to je finansijski gubitak. To je apsolutna laž. Kretanje ka EU ima svoj smisao iz razloga što geografski mi pripadamo tom prostoru i postoje određeni standardi, posebno oni u nekom prethodnom periodu koji su bili definisani kroz kriterijume kojima treba da teži Republika Srpska. To je najveći doprinos kad je u pitanju pristupanje EU – rekao je Amidžić.

    Poručio je da je lažni narativ da smo izgubili 970 miliona evra.

    – To je laž. Od tih 970 miliona evra koji se realizuju u jednom dužem vremenskom periodu, 700 miliona evra su krediti. Nisu to sredstva koja su data Republici Srpskoj i Federaciji, već su to sredstva za koje se zadužila Republika Srpska i Federacija. 280 miliona su grant sredstva – rekao je Amidžić.

    Podsjećamo, za finansiranje 110 projekata iz Programa javnih investicija Bosne i Hercegovine prošle godine utrošeno je 137 miliona maraka, odnosno nešto više od 40 odsto planirane realizacije. Istovremeno, usvajanje Reformske agende i dalje čeka neophodne odluke i dokumente, dok su zbog zastoja dovedena u pitanje značajna sredstva Evropske unije i realizacija brojnih infrastrukturnih i razvojnih projekata.

    U međuvremenu, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH naredne sedmice razmatraće Prijedlog budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2026. godinu, dokument od kojeg zavisi funkcionisanje zajedničkih institucija, ali i finansiranje brojnih razvojnih programa.

    Šta je razlog slabe realizacije javnih investicija, koji projekti u Republici Srpskoj čekaju na realizaciju, koliko je Srpska izgubila zbog blokade evropskih sredstava i kakve su šanse da budžet bude usvojen u parlamentu.

  • Sastanak Govedarice i Dodika pod lupom SDS

    Sastanak Govedarice i Dodika pod lupom SDS

    Načelnik Gacka i nekadašnji predsjednik SDS, Vukota Govedarica, posljednjih dana našao se u središtu političkih polemika nakon što je potvrđeno da je razgovarao sa predsjednikom SNSD Miloradom Dodikom i ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savom Minićem. Sastanak je izazvao kritike dijela opozicije, ali i pojedinih funkcionera njegove matične stranke.

    Informacija o susretu, koji je u javnosti okarakterisan kao „tajni“, izazvala je brojne reakcije. Govedarica nije negirao da je do razgovora došlo, ali tvrdi da je sastanak imao isključivo razvojni karakter.

    – Tema sastanka bili su infrastrukturni projekti i unapređenje života građana. O (skupštinskoj) većini se nije govorilo. Tema su bili projekti i kako unaprijediti život građana – izjavio je Govedarica.

    Na istoj liniji bio je i predsjednik Opštinskog odbora SNSD u Gacku Milinko Milidrag, koji je takođe poručio da fokus razgovora nije bio na političkim kombinacijama.

    Međutim, takvo objašnjenje nije uvjerilo dio opozicije. Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović tvrdi da je iza zatvorenih vrata postignut politički dogovor koji bi mogao dovesti do promjene skupštinske većine u Gacku.

    – Vukota radi iste stvari kao nekad Obren Petrović, kada je dočekivao pred Opšte izbore 2018. godine Dodika u Doboju i minirao ga, zbog čega je bio izbačen iz SDS. Dodik je napravio tajni pakt sa Vukotom, kao i još nekim ljudima u SDS – ustvrdio je lider Liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović.

    Prema saznanjima Srpskainfo iz vrha SDS, upravo je ovaj sastanak pokrenuo raspravu unutar stranke o tome da li je Govedarica, kao načelnik opštine, imao mandat da razgovara sa predsjednikom SNSD o bilo kakvim pitanjima koja bi mogla podrazumijevati političku saradnju.

    Izvori navode da je Glavni odbor SDS još ranije usvojio odluku, potvrđenu i prije nekoliko mjeseci, kojom je svim gradskim i opštinskim odborima zabranjeno sklapanje sporazuma ili koalicija sa SNSD na lokalnom nivou.

    Predsjednik Glavnog odbora SDS Jovica Radulović potvrdio je da takva odluka i dalje važi.

    – Nemam sve informacije o navodnom sastanku koji se dogodio u Gacku. Ukoliko se potvrde kao tačne informacije da je, navodno, dogovorena neka saradnja između SDS i SNSD u toj lokalnoj zajednici, potpisnici takvog sporazuma ispred SDS sigurno će snositi posljedice – poručuje Radulović.

    Podsjećanja radi, delegati SDS iz Gacka nedavno su podnijeli neopozive ostavke na funkcije u republičkim organima stranke zbog neslaganja sa odlukama predsjednika SDS Branka Blanuše.

    Ostavke su tada podnijeli Vukota Govedarica, Aleksandar Ćeranić, Branko Čabrilo, Miroslav Vuković, Milan Grubačić, Savo Starović i Dušan Adžić.

    Predsjednik SDS Branko Blanuša kaže da je stav stranke po pitanju odnosa sa SNSD jasan, ali da ne želi da komentariše događaj dok ne bude upoznat sa svim okolnostima.

    – Zaista ne znam i nisam upućen šta se dešavalo na tom sastanku u Gacku. Ako se radilo o dogovoru koji bi trebalo da pomogne realizaciju nekih infrastrukturnih projekata u Gacku, koji se ne mogu ostvariti bez dogovora s republičkim vlastima, onda takve dogovore podržavam – kaže Blanuša za Srpskainfo.

    Istovremeno podsjeća da odluka Glavnog odbora SDS o nesaradnji sa SNSD ostaje na snazi.

    – Ne znam da li se Govedarica zaista sastajao s Dodikom. Kao što sam više puta govorio, ne volim da govorim o stvarima s kojima nisam upoznat – poručuje Blanuša.

  • Špirić: Data mogućnost da se razgovorima iznađe najbolje rješenje

    Špirić: Data mogućnost da se razgovorima iznađe najbolje rješenje

    Delegat Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić rekao je da je predlaganjem zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i izmjena Zakona o sudu BiH data mogućnost da se o tome razgovara radi donošenja najboljeg rješenja.

    Špirić je rekao da će sve zainteresovane strane imati mogućnost djelovati amandmanima.

    – U amandmanskoj fazi će se čuti viđenje svih onih kojih se tiče ovaj zakon, udruženja vezanih za pravosuđe, Agencije za zaštitu tajnih podataka, Direkcije za evropske integracije, resornog ministarstva Vlade Republike Srpske i Narodne skupštine, delegata, raznih udruženja iz Federacije BiH, strukovnih udruženja – rekao je Špirić tokom diskusije o Prijedlogu zakona o VSTS-u.

    Špirić je podsjetio da su predstavnici srpskog naroda u zajedničkim institucijama, koji su iz opozicionih stranaka u Republici Srpskoj, u Predstavničkom domu ponudili da se usvoji zakonsko rješenje koji je predložila Naša stranka.

    – Oni koji danas žele da razgovaraju o zakonu nisu ga ni pročitali, jer njihov intelektualni kapacitet nije u stanju da savlada sadržaj ovoga zakona. Tim činom htjeli su da pošalju poruku da oni iz Republike Srpske drže do partnera iz Sarajeva, da njih ne interesuje Republika Srpska i većina u Domu naroda. Taj zakon, srećom, nije usvojen – podsjetio je Špirić.

  • Kovačević: Neću glasati za Prijedlog zakona o Sudu BiH ako apelaciono odjeljenje ne bude u Srpskoj

    Kovačević: Neću glasati za Prijedlog zakona o Sudu BiH ako apelaciono odjeljenje ne bude u Srpskoj

    Srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević poručio je da neće glasati za Prijedlog zakona o Sudu BiH ukoliko apelaciono odjeljenje ne bude u Banjaluci ili drugom mjestu u Republici Srpskoj koje odredi Srpska, ističući da SNSD neće učiniti ništa na štetu Republike Srpske.

    Kovačević je naglasio da danas u Domu naroda “neće ništa biti usvojeno u nekom konačnom smislu”, te odbacio tvrdnje opozicije iz Republike Srpske da je SNSD pristao da sjedište apelacionog odeljenja bude u Sarajevu.

    – Došli smo danas da pokažemo dobru volju, da pokažemo da neke stvari u BiH mogu da se pomjere i da mogu da ih pomjere oni koji su jedini do sada pokazali da su sposobni za to – rekao je Kovačević na sjednici Doma naroda.

    On je naglasio da neće nikada glasati za zakon u drugom čitanju u kojem apelaciono odjeljenje Suda BiH neće biti u Banjaluci ili drugom mjestu u Republici Srpskoj koje odredi Srpska.

    Kovačević je dodao da SNSD već ima spreman veliki broj amandmana na prijedloge zakona o VSTS-u i o Sudu BiH.

    – Nećemo sigurno uraditi ništa na štetu Republike Srpske, jer nikada ne zaboravljamo ovo, za razliku od nekih drugih koji ovde predstavljaju Republiku Srpsku i srpski narod – naveo je Kovačević.

    On je rekao da u SNSD-u znaju procese i šta rade, te dodao da su znali “kada će i kako će Kristijan Šmit otići iz BiH”, kao i “kada i kako i u kojem procesu će sve one štetne, neustavne i nepravedne stvari nestati iz pravosudnog sistema u BiH”.

    – Ne zaboravljamo licemjere iz EU koji su postupke koje je sprovodio Šmit i procese vođene bez zakona usvojenih u ustavnoj proceduri nazivali “vladavinom prava”, ali ćemo raditi da se to popravi – ukazao je Kovačević.

    Govoreći o raspravi u Domu naroda, Kovačević je rekao da mu se ne dopada kada neko od kolega iz opozicije govori o “Klubu Bošnjaka”, ali je pozvao i druge delegate da povedu računa o tome, dodajući da je, kako je naveo, na prethodnoj sjednici šef Kluba Bošnjaka poslije pauze rekao da je “u ime Kluba Bošnjaka” održan sastanak osam delegata.

  • Trišić Babić: Sarajevo da se prilagodi da visoki predstavnik nije više potreban

    Trišić Babić: Sarajevo da se prilagodi da visoki predstavnik nije više potreban

    Vršilac dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić rekla je za RTRS da visoki predstavnik u BiH sigurno neće biti imenovan do novembra, a tada i do tada ćemo, kaže, vidjeti u kom pravcu će se događaji dešavati.

    – Od trenutka kada visoki predstavnik nije izabran u junu, a nisam ni očekivala da se to desi, sve je ukazivalo na to da neće ni biti za dogledno vrijeme izabran. I to u trenutku kada se pojavila dva kandidata. Bio je jedan kandidat, kada je Francuska nominovala svog kandidata, tad je već bilo jasno da se visoki predstavnik neće tako brzo imenovati – rekla je Trišić Babić.

    Trišić Babić je istakla da se ništa neuobičajeno ne dešava, da BiH nema visokog predstavnika, ali se normalno radi.

    – Postoji parlamentarni život, vlada, vlada entiteta, događaji se odvijaju bez ikakvih problema, bez visokog predstavnika. Јa bih željela da vidim da je ovo trenutak, ovo što imamo, tu isto tako nepostojeću funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika, da je to jednostavno neka međufaza u kojoj ćemo se mi ovdje svi, a ne mi u Republici Srpskoj, mi smo se odavno odvikli i otkačili od visokog predstavnika i Kancelarije visokog predstavnika, da je to jedna faza u kojoj će se Sarajevo isto tako prilagoditi da visoki predstavnik apsolutno nije više potreban u ovoj zemlji – rekla je Trišić Babić.

    Naglasila je da je za BiH potreban unutrašnji dijalog.

    – Međunarodna zajednica nije odustala, ali evidentno je da se ne mogu dogovoriti. Zato se mi moramo dogovarati i vratiti na bazični Dejtonski sporazum. I sve što postoji mimo Dejtona, moramo se opet dogovoriti mi unutar BiH – jasna je Trišić Babić.

  • El Da li su na površinu isplivali unutarstranački sukobi u SNSD?

    El Da li su na površinu isplivali unutarstranački sukobi u SNSD?

    Nedeljko Elek, koji je do juče obavljao funkciju predsjednika Nadzornog odbora Olimpijskog centra Jahorina, bio direktor „Sarajevo-gasa“ i jedan od istaknutijih funkcionera SNSD, u vrlo kratkom roku ostao je bez svih stranačkih i rukovodećih pozicija. Njegovo razrješenje uslijedilo je gotovo preko noći, čime je praktično uklonjen iz političkog vrha stranke.

    Do ovakvog razvoja događaja došlo je nakon što je Elek javno kritikovao ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske Željka Budimira, optuživši ga za nesposobnost poslije događaja u Palama i policijske intervencije u jednoj diskoteci koja je izazvala veliku pažnju javnosti.

    Još nije jasno da li su upravo te kritike bile presudne za njegovu političku eliminaciju ili su odluci doprinijeli narušeni odnosi s organizacionim sekretarom SNSD Igorom Dodikom, odnosno neki drugi unutarstranački razlozi. Ono što je izvjesno jeste da su javni sukobi među visokim funkcionerima SNSD izuzetno rijetka pojava i da su se tokom gotovo tri decenije postojanja stranke dešavali tek sporadično.

    Za razliku od brojnih drugih političkih partija u Republici Srpskoj, koje su prolazile kroz ozbiljne podjele, raskole i otvorene sukobe među vodećim ljudima, SNSD je od svog osnivanja 1996. godine nastojao da u javnosti zadrži sliku jedinstvene organizacije. Čak i kada su pojedini članovi napuštali stranku ili se povlačili iz političkog života, rijetko su u javnost dospijevale informacije o unutrašnjim nesuglasicama.

    Prvi ozbiljniji pokazatelji da ni SNSD nije imun na unutrašnja neslaganja pojavili su se poslije opštih izbora 2014. godine. Tada je Milorad Dodik mandat za sastavljanje Vlade Republike Srpske povjerio Željki Cvijanović, što je, prema tadašnjim nezvaničnim informacijama iz vrha stranke, izazvalo nezadovoljstvo kod Igora Radojičića, koji je očekivao da će upravo njemu pripasti premijerska funkcija.

    Radojičić je kasnije izabran za gradonačelnika Banjaluke, čime su tenzije privremeno smirene. Međutim, nakon poraza na lokalnim izborima 2020. godine od Draška Stanivukovića, postepeno se povukao iz javnosti, a potom je isključen iz članstva SNSD.

    Da se unutar stranke ipak pojavljuju ozbiljnije pukotine pokazali su i javni nastupi nekadašnjeg izvršnog sekretara SNSD Rajka Vasića. On je otvoreno zamjerao rukovodstvu da je marginalizovalo ili ućutkalo brojne sposobne kadrove, tvrdeći da su ključne pozicije preuzeli ljudi koji nisu doprinijeli razvoju stranke.

    Sličnim putem krenuo je i bivši član Predsjedništva SNSD te dugogodišnji poslanik Drago Kalabić, koji je prije nekoliko godina javno kritikovao Milorada Dodika i Željku Cvijanović. Nakon tih istupa ostao je bez svih funkcija i članstva u stranci.

    Komentarišući aktuelni slučaj Nedeljka Eleka, Kalabić smatra da postoje značajne razlike u odnosu na njegov primjer.

    – Ja sam rukovodstvo kritikovao zbog ljudi poput Eleka i upozoravao da će tolerisanje korupcije i kriminala unutar pojedinih struktura SNSD ostaviti ozbiljne posljedice. Smatrao sam da se mnogi koji nemaju stvarnu vezu sa strankom koriste njenom političkom snagom radi ličnih interesa – rekao je Kalabić za Srpskainfo.

    Prema njegovom mišljenju, da su tada preduzete odlučnije mjere protiv takvih pojava, danas ne bi postojale interesne grupe koje su, kako tvrdi, stekle uvjerenje da mogu biti moćnije i od samog vrha stranke.

    – Ovo nije ideološki sukob. Ovdje je riječ o sukobu interesa i borbi za uticaj. Elek je očigledno stekao utisak da je postao neprikosnoven na Jahorini, a spor se sada sveo na pitanje ko raspolaže kojim uticajem i resursima – ocjenjuje Kalabić.

    Dodaje da je u ovom trenutku teško predvidjeti kakav će epilog imati sukob između aktuelnog rukovodstva SNSD i Nedeljka Eleka.

    – Sve je više ljudi koji vjeruju da veliki kapital automatski donosi i političku moć. Da su institucije funkcionisale kako treba, mnoge ovakve situacije vjerovatno se ne bi ni dogodile – zaključio je Kalabić.

  • NSRS: Usvojeno više nacrta zakona i odluka

    NSRS: Usvojeno više nacrta zakona i odluka

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je danas Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prometu eksplozivnih materija i zapaljivih tečnosti i gasova i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prevozu opasnih materija.

    Usvojen je i Izvještaj o radu i izvršenju budžeta ЈU Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu za prošlu godinu, kao i Odluka o kriterijumima za ocjenu stepena razvijenosti jedinica lokalne samouprave u Republici Srpskoj.

    Narodni poslanici su usvojili i Odluku o davanju saglasnosti na Odluku Vlade Republike Srpske o prodaji dijela akcijskog kapitala Akcionarskog društva za proizvodnju i remont ORAO Bijeljina, metodom neposrednog odabira kupca, kao i Odluku o izradi Plana parcelacije za auto-put Banjaluka- Mliništa za dionicu Glamočani-Banjaluka jug, po skraćenom postupku.

    Usvojene su i sljedeće odluke: Odluka o prihvatanju zaduženja Republike Srpske prema Svjetskoj banci – Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj za dodatno finansiranje projekata unapređenja geoprostorne infrastrukture i procjene vrijednosti nepokretnosti (9956 – BA), Odluka o prihvatanju zaduženja Republike Srpske prema Svjetskoj banci – Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj za Dodatno finansiranje po Projektu unapređenja zdravstvenih sistema i Odluka o prihvatanju zaduženja Republike Srpske prema Međunarodnom fondu za razvoj poljoprivrede (IFAD) za dodatno finansiranje Projekta razvoja seoskog preduzetništva i poljoprivrede.

    U okviru tačke dnevnog reda Izbor i imenovanja, Narodna skupština je, na prijedlog Komisije za izbor i imenovanje, izabrala Gordanu Rajić na funkciju ombudsmana za djecu, na period od četiri godine. Ombudsmana za djecu bira Narodna skupština, na prijedlog predsjednika Republike Srpske.

    Za zamjenika pravobranioca Republike Srpske sa sjedištem zamjenika Bijeljina izabran je Milan Radujko, diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom, na period od četiri godine, a za zamjenika pravobranioca Republike Srpske sa sjedištem zamjenika Banjaluka izabrana je Anja Ninković, diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom, na period od četiri godine.

    Takođe, za zamjenika pravobranioca Republike Srpske sa sjedištem zamjenika Doboj izabran je Stojan Radić, diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom, na period od četiri godine, dok je za zamjenika pravobranioca Republike Srpske sa sjedištem zamjenika Istočno Sarajevo izabran Radoslav Vučetić, diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom, na period od četiri godine.

    Za zamjenika pravobranioca Republike Srpske sa sjedištem zamjenika Vlasenica izabran je Vladan Pejanović, diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom, na period od četiri godine.

    Narodna skupština nije izabrala Komisiju za koncesije Republike Srpske.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić okončao je rad Trideset devete posebne sjednice.

  • Stevandić: Vukanović negira srpske civilne žrtve u Bratuncu

    Stevandić: Vukanović negira srpske civilne žrtve u Bratuncu

    Predsjednik Parlamenta Srpske Nenad Stevandić optužio je danas poslanika Liste za pravdu i red Nebojšu Vukanovića da radi kao agent bošnjačke tajne službe AID i negira srpske civilne žrtve u Bratuncu.

    – /Vukanović/ je mandat završio najstrašnije – negirajući srpske civilne žrtve u Bratuncu. Kada sam ga suočio sa imenima ubijene djece i žena, ništa nije negirao, nego je nastavio da pljuje. Raskrinkaću ga do kraja – poručio je Stevandić u objavi na društvenoj mreži Iks.

  • Trišić Babić: Visoki predstavnik više nije potreban BiH, a do novembra sigurno neće biti imenovan

    Trišić Babić: Visoki predstavnik više nije potreban BiH, a do novembra sigurno neće biti imenovan

    Vršilac dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić rekla je za RTRS da visoki predstavnik u BiH sigurno neće biti imenovan do novembra, a tada i do tada ćemo, kaže, vidjeti u kom pravcu će se događaji dešavati.

    – Od trenutka kada visoki predstavnik nije izabran u junu, a nisam ni očekivala da se to desi, sve je ukazivalo na to da neće ni biti za dogledno vrijeme izabran. I to u trenutku kada se pojavila dva kandidata. Bio je jedan kandidat kada je Francuska nominovala svog kandidata, tad je već bilo jasno da se visoki predstavnik neće tako brzo imenovati – rekla je Trišić Babić.

    Ona je istakla da se ništa neuobičajeno ne dešava, da BiH nema visokog predstavnika, ali se normalno radi.

    – Postoji parlamentarni život, vlada, vlada entiteta, događaji se odvijaju bez ikakvih problema, bez visokog predstavnika. Јa bih željela da vidim da je ovo trenutak, ovo što imamo, tu isto tako nepostojeću funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika, da je to jednostavno neka međufaza u kojoj ćemo se mi ovdje svi, a ne mi u Republici Srpskoj, mi smo se odavno odvikli i otkačili od visokog predstavnika i Kancelarije visokog predstavnika, da je to jedna faza u kojoj će se Sarajevo isto tako prilagoditi da visoki predstavnik apsolutno nije više potreban u ovoj zemlji – rekla je Trišić Babić.

  • Minić: Vrijeme da se zatvori poglavlje međunarodnog protektorata

    Minić: Vrijeme da se zatvori poglavlje međunarodnog protektorata

    Nemogućnost dogovora u PIK-u o izboru visokog predstavnika još jednom pokazuje da je vrijeme da se zatvori ovo poglavlje međunarodnog protektorata u BiH, istakao je premijer Republike Srpske Savo Minić.

    Minić je ovo objavio na društvenoj mreži Iks, komentarišući to što Savjet za sprovođenje mira, koji nije predviđen Dejtonskim mirovnim sporazumom, danas nije postigao dogovor oko imenovanja novog visokog predstavnika.

    Luis Krišok ostaje vršilac dužnosti visokog predstavnika u BiH sve dok ne bude postignut dogovor o novom viskom predstavniku.