VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dodik: Krajnji cilj je pravo na samoopredjeljenje i samostalnost Republike Srpske

    Dodik: Krajnji cilj je pravo na samoopredjeljenje i samostalnost Republike Srpske

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da su njegovi krajnji politički ciljevi pravo na samoopredjeljenje, mirni razlaz u Bosni i Hercegovini i samostalnost Republike Srpske, navodeći da su ti stavovi odgovor na, kako kaže, višedecenijske napade kojima je Srpska izložena.

    Gostujući u emisiji Telering RTRS-a, Dodik je ocijenio da je cilj uvijek bio isti, dok su se, prema njegovim riječima, mijenjali samo metodi i sredstva pritiska na Republiku Srpsku. Naveo je da su nadležnosti koje su Srpskoj garantovane Ustavom i Dejtonskim sporazumom sistematski oduzimane.

    Govoreći o ulozi visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH, Dodik je rekao da su korištena ovlaštenja koja nisu predviđena Ustavom niti Dejtonskim sporazumom. Prema njegovim riječima, kasnije su odluke donošenje kroz Ustavni sud, u kojem su, kako tvrdi, presudnu ulogu imali strani sudije i bošnjački članovi.

    Dodik smatra da se takva praksa vidi i kroz proces vanrednih predsjedničkih izbora u Republici Srpskoj. Naveo je da mu je Centralna izborna komisija BiH nedemokratski oduzela mandat, te da odluka o ponovnom glasanju na 136 biračkih mjesta predstavlja oduzimanje izbornog prava Republici Srpskoj.

    Ocijenio je da ponovljeni izbori ne mogu biti održani dva i po mjeseca nakon izbora, već da se u tom slučaju radi o novim izborima. Dodao je da su, prema njegovim riječima, izabrana biračka mjesta na kojima SNSD ostvaruje pobjede, uz zabranu kampanje i sankcionisanje političkih poruka.

    Dodik je rekao da takva praksa vodi ka reafirmaciji ciljeva Republike Srpske, uključujući donošenje novog Ustava i Izbornog zakona Republike Srpske, te provođenje izbora na entitetskom nivou. Naveo je i da je, prema njegovim tvrdnjama, Siniša Karan pobijedio na izborima.

    Govoreći o opoziciji, Dodik je rekao da se još nije čuo jasan stav predsjednika SDS-a Branka Blanuše o ključnim pitanjima, uključujući Srebrenicu, Bratunac, odnos prema visokom predstavniku Kristijanu Šmitu i budućnost BiH. Dodao je da poštuje njegovo akademsko zvanje, ali smatra da akademsko iskustvo nije isto što i operativni politički rad.

    Dodik je ponovio da imovina pripada Republici Srpskoj i da o tom pitanju nema pregovora. Istakao je da bi svaki pokušaj stavljanja tog pitanja na pregovarački sto, prema njegovim riječima, značio izlazak Republike Srpske iz BiH.

    Podsjetio je da je Dejtonskim mirovnim sporazumom BiH uređena kao zajednica u kojoj Federaciji BiH pripada 51, a Republici Srpskoj 49 odsto teritorije. Naveo je i da za stavove Republike Srpske, kako tvrdi, postoji sve više razumijevanja na međunarodnoj političkoj sceni.

    Dodik je najavio da će uskoro putovati u Izrael i Mađarsku, te da je dobio pozive dvojice američkih kongresmena za boravak u Sjedinjenim Američkim Državama. Ocijenio je da ključnu ulogu u budućim globalnim procesima imaju Vladimir Putin, Donald Tramp i Si Đinping.

    Na kraju je rekao da geopolitičke promjene jačaju poziciju i ekonomiju Republike Srpske, te da Srpska ulazi u godinu mira, stabilnosti i napretka. Prema njegovim riječima, investicije će iznositi četiri milijarde KM, plate će rasti, a biće nastavljena izgradnja bolnica, fabrika, puteva i auto-puteva.

  • Izetbegović: Nadam se da će opozicija iz Republike Srpske pobijediti na izborima ove godine

    Izetbegović: Nadam se da će opozicija iz Republike Srpske pobijediti na izborima ove godine

    Nadam se da će opozicija iz Republike Srpske pobijediti na izborima ove godine, rekao je predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

    – Nadamo se da SNSD neće pobijediti na narednim izborima – izjavio je Izetbegović za BHRT.

    Kaže da je “problem Milorad Dodik”.

    – Bez njega, SNSD je bio drugačija stranka. HDZ BiH je fiks, “visoki predstavnik” ga je postavio na takvu poziciju da ne vrijedi računati ni sa čim drugim. Bitno je da se SDA vrati – rekao je Izetbegović za B

  • Trišić Babić objasnila zašto je vratila tri zakona u NSRS

    Trišić Babić objasnila zašto je vratila tri zakona u NSRS

    U skladu sa Ustavom Republike Srpske, vršilac dužnosti predsjednika Republike Ana Trišić Babić zahtijeva od Narodne skupštine Srpske da ponovo odlučuje o Zakonu o izmjenama i dopunana Krivičnog zakonika, Zakonu o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih proizvoda i Zakonu o radnom angažovanju na sezonskim i drugim poslovima.

    Iz Kabineta predsjednika Republike saopšteno je da su navedeni zakoni vraćeni Narodnoj skupštini s ciljem dodatnih konsultacija sa predlagačima zakona i unapređenja rješenja u njima.

    Vršilac dužnosti predsjednika Republike rekla je da je danas obavila razgovor sa ministrom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alenom Šeranićem o Zakonu o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih proizvoda.

    “Smatram da odgovoran pristup zahtijeva da zakonska rješenja budu realna i društveno pravedna, te da smo u obavezi da stvaramo rješenja koja su primjenjiva u praksi i daju konkretne rezultate”, pojasnila je Trišić Babić.

    Ona je naglasila da posebna vrijednost Zakona o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje jeste namjera da se zaštiti zdravlje djece i omladine, prije svega kroz zabranu prodaje duvanskih i svih ostalih proizvoda za pušenje maloljetnim licima.

    “Cilj je da se kroz dodatne konsultacije dođe do kompletnijeg i sveobuhvatnijeg rješenja, koje će obezbijediti punu zaštitu nepušača, smanjiti mogućnost proizvoljnog tumačenja i selektivne primjene, uvesti postepenu i razumnu kaznenu politiku i omogućiti jasne standarde koji se mogu dosljedno provesti u praksi”, naglasila je Trišić Babić, prenosi Srna.

    Ključni razlog vraćanja zakona

    Ona je navela da se jedan od ključnih razloga vraćanja zakona odnosi upravo na kaznene odredbe koje su, u usvojenom obliku, bile prestroge i nesrazmjerne fazi u kojoj se zakon uvodi.

    “Razgovarali smo da se nakon usvajanja Zakona počne sa pripremama za izmjene i dopune Zakona u dijelu kaznene politike”, naglasila je vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske.

    Trišić Babić je najavila da će s ciljem postizanja najboljeg zakonskog rješenja razgovarati sa ministrom pravde Republike Srpske Goranom Selakom o Zakonu o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika koji je, takođe, vratila na ponovno odlučivanje.

    “Smatram da bi trebalo ponovo razmotriti činjenicu koja predloženim zakonskim rješenjem daje mogućnost istom sudiji ili vijeću da ponovo cijeni i odlučuje da li će kaznu zatvora do jedne godine, koju je pravosnažno izrekao, zamijeniti novčanom, uvažavajući stavove Ustavnog suda Republike Srpske zauzete prilikom odlučivanja o ovoj normi”, istakla je Trišić Babić.

    Ona je najavila da će u narednim danima razgovarati i sa ministrom finansija Republike Srpske Zorom Vidović o Zakonu o radnom angažovanju na sezonskim i drugim poslovima s ciljem unapređenja i svrsishodnijeg regulisanja ove materije.

  • Stevandić: Srpska traži alternative za bolje razumijevanje i u svijetu, ali i BiH

    Stevandić: Srpska traži alternative za bolje razumijevanje i u svijetu, ali i BiH

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić istakao je da Srpska traži altenative za bolje razumijevanje u velikom svijetu, ali i u BiH, “gdje će valjda odbaciti srbofobiju i biti pametni i korektni”.

    Stevandić je naveo da na Svjetskom ekonomskom forumu ove godine domonira zabrinutost, da “slabo ide ispijanje šampanjca”, te da je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić primijetio da nema puno osmjeha.

    – Srpska uči na tome primjeru, traži altenative za bolje razumjevanje u velikom svijetu, ali i u BiH gdje će valjda odbaciti srbofobiju i biti pametni i korektni – napisao je Stevandić na društvenoj mreži “Iks”.

  • Bosančić o vraćanju zakona o zabrani pušenja

    Bosančić o vraćanju zakona o zabrani pušenja

    Generalni sekretar Narodne skupštine Republike Srpske Boran Bosančić rekao je za Srnu da vršilac dužnosti predsjednika Republike ima ovlašćenje da ne potpiše zakone, kao što je to slučaj sa Zakonom o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih proizvoda, i pojasnio da će on biti vraćen u skupštinsku proceduru, te da će se poslanici glasanjem, bez rasprave, ponovo izjašnjavati.

    “To je ustavno ovlašćenje. Vrlo brzo ćemo dobiti i obrazloženje do plenarne sjednice kada će zakon, opet, biti razmatren”, pojasnio je Bosančić.

     

    “Zakon će se naći na jednoj od narednih sjednica i u ovom slučaju, kada je zakon vraćen, glasa se za i protiv. Tada nema rasprave, takva je procedura”, rekao je Bosančić.

    Poslanici će ponovo glasati i o Zakonu o izmjeni i dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske i Zakonu o radnom angažovanju na sezonskim i drugim poslovima privremenog karaktera, koji su takođe iz Palate Republike vraćeni na ponovno odlučivanje.

    On smatra da postoji potreba za širim krugom konsultacija u vezi sa navedenim zakonom, ali i dodaje da je riječ o nezvaničnom obrazloženju.

     

  • Ko su najdugovječniji ministri u Vladi Republike Srpske?

    Ko su najdugovječniji ministri u Vladi Republike Srpske?

    Od kada je uspostavljena prva Vlada Republike Srpske, a to je bilo 22. aprila 1992. godine, pa do današnjeg dana, čast da budu ministri imale su desetine istaknutih akademskih građana Republike Srpske, ali su samo pojedini imali tu privilegiju da u izvršnu vlast budu imenovani tri ili više puta.

    U ovom tekstu posvetićemo se upravo tim ljudima, ne ulazeći u to da li su oni svojim radom zaista dali adekvatan doprinos razvoju Republike Srpske, već isključivo tome koliko dugo su u ministarskoj fotelji.

    Sam početak postojanja Vlade RS donio je to da je ona birana praktično svake godine, pa je od 1992. do 1998. godine već bilo sedam saziva.

    U njima su se nerijetko ponavljala imena ministara, pa i ne čudi što su neki od njih na toj funkciji bili i po četiri ili pet puta za pomenutih šest godina.

    Od 1998. do 2006. imali smo pet saziva, a “stabilizacija” na tom polju uslijedila je od druge vlade koja je uspostavljena krajem 2006. godine, pa se izvršna vlast od tada do 2022. birala obično svake četiri godine, a onda od 2022. do danas dobili smo tri saziva Vlade RS – ovu posljednju 18. januara.

    Đokić apsolutni rekorder
    Apsolutni rekorder po broju mandata na Trgu Republike Srpske kao ministar je Petar Đokić, lider Socijalističke partije Republike Srpske, koji je u Vladi skoro 16 godina.

    On je 18. januara 2026. godine izabran za ministra energetike i rudarstva, što mu je sedmi izbor za ministra i, ako se nešto ne desi, on će na toj poziciji biti najmanje do oktobra ove godine, za kada su zakazani opšti izbori u BiH.

    Đokić je prvi put postao ministar 29. decembra 2010, kada je u 13. sastavu Vlade RS izabran za ministra rada i boračko-invalidske zaštite, a istu funkciju vršio je i u 14. sazivu.

    U 15. sazivu postaje ministar industrije, energetike i rudarstva, a onda se samo skraćuje naziv ministarstva i u 16, 17, 18. i sada u 19. sazivu Vlade RS on je ministar energetike i rudarstva RS.

    Dvanaest godina
    Za petama Đokiću je Zlatan Klokić, aktuelni ministar za evropske intergracije i međunarodnu saradnju. On je postao ministar 18. decembra 2014. i od tada do danas je u Vladi RS.

    Dvanaest uzastopnih godina u Vladi RS bili su Lejla Rešić, kao ministarka uprave i lokalne samouprave RS, i Srebrenka Golić, kao ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju. One su bile ministarke u četiri uzastopna mandata, počevši od 29. decembra 2010. pa do 21. decembra 2022. godine.

    Dugovječnošću u Vladi RS može se pohvaliti i Anton Kasipović.

    Bio je ministar u pet uzastopnih mandata, od 18. decembra 2014, kada je postao ministar prosvjete i kulture, da bi u 15. i 16. sazivu bio ministar pravde, do 21. decembra 2022.

    Ni Čubrilović nije daleko
    Još jedan “veteran” u Vladi RS je bio i Nedeljko Čubrilović, predsjednik Demosa.

    On je bio ministar saobraćaja i veza Republike Srpske pet puta, prvo u četiri uzastopna mandata od 28. februara 2006. do 18. decembra 2014. Nakon toga bio je u NS RS, da bi u 17. sazivu ponovo bio izabran za ministra (21. decembar 2022 – 3. septembar 2025).

    Osam godina u Vladi RS
    Alen Šeranić takođe je jedan od onih koji su odavno u Vladi RS.

    Izabran je u 15. sazivu, u maju 2018. godine, kada je zamijenio Jasmina Komića na mjestu ministra nauke i tehnologije. Od tada Šeranić nije napuštao Trg Republike.

    Već 18. decembra 2018. postao je ministar zdravlja i socijalne zaštite u 16. sazivu Vlade i to je nastavio da bude i u 17, 18, te sada 19. sazivu.

    Identično je i sa Zorom Vidović, koja je od 2018. ministarka finansija Republike Srpske.

    Osmogodišnji radni staž u Vladi RS imali su i Predrag Gluhaković kao ministar trgovine i turizma, Zoran Tegeltija kao ministar finansija, Davor Čordaš kao ministar za izbjeglice i raseljena lica i Jasmin Komić kao ministar nauke i tehnologije.

    Godinu manje staža u Vladi Srpske imali su Stanislav Čađo u svojstvu ministra unutrašnjih poslova te Ranko Škrbić kao ministar zdravlja socijalne zaštite.

    Bili su ministri u 11, 12. i 13. sazivu (28. februar 2006 – 12. mart 2013).

    Aleksa Buha ispred svih
    Od ministara koji su birani u prvu Vladu RS po broju mandata ističe se Aleksa Buha, koji je bio ministar inostranih poslova u prvom, drugom, trećem, četvrtom, petom i šestom sazivu, od 22. aprila 1992. do 18. januara 1998.

    Šest puta je ministar bio i Nedeljko Lajić, i to saobraćaja i veza RS.

    Dragan Kalinić je odmah iza njega sa pet mandata kao ministar zdravlja, rada i socijalne zaštite, kao i Ljubomir Zuković i Dragan Davidović.

    Po četiri puta ministri su bili Borivoje Sendić, Miroslav Toholj, Milan Ninković te Novak Kondić.

    Od stare garde triput su ministri bili Milorad Skoko, Ljubiša Vladušić, Đojo Arsenović, Ratko Mišanović, Milovan Stanković, Omer Branković te Džerard Selman.

    A od novih, još aktuelnih, treći put su birani za ministre Senka Jujić kao ministarka uprave i lokalne samouprave, Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, te Željko Budimir, koji je u jednom mandatu bio ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo, a onda u dva mandata ministar unutrašnjih poslova.

  • Zapad zabrinut zbog veza BiH s Iranom

    Zapad zabrinut zbog veza BiH s Iranom

    Zapadne diplomate i bezbjednosne strukture pažljivo prate aktivnosti iranskih kulturnih i akademskih organizacija u BiH, smatrajući ih produženim djelovanjem iranskog režima na zapadnom Balkanu, navodi njemački servis Deutsche Welle.

    U prilogu o ovom fenomenu podsjeća se da odnosi između BiH i Irana imaju korijene u ratnom periodu 1992-1995. godine, kada je Teheran, uprkos embargu Ujedinjenih nacija, isporučivao oružje Armiji BiH.

    “Te isporuke pratili su pripadnici Iranske revolucionarne garde, koji su učestvovali i u obuci bosanskih vojnika. Na toj osnovi razvijena je mreža veza koja i danas postoji kroz kulturne centre, obrazovne projekte i političke kontakte”, navedeno je u tekstu.

    Dodaju da je svježu pažnju zapadne javnosti zbog ovih veza izazvala izjava Zukana Heleza, ministra odbrane BiH, koji je nakon sastanka s iranskim vojnim atašeom poručio da će BiH učiniti sve da ojača vojnu saradnju s Iranom, naglasivši da se iranska pomoć iz ratnih godina nikada neće zaboraviti.

    Nakon oštre reakcije SAD, kako je navedeno, da je svaka vojna saradnja s Iranom nespojiva sa strateškim partnerstvom BiH sa Zapadom, Helez je izjavu povukao, nazvavši je “pogrešno protumačenom”.

    DW ističe da nisu samo političari u trenutnoj vladajućoj koaliciji u FBiH davali izjave koje se tumače kao proiranske, već da su to činili i predstavnici prošle vlasti.

    Sličan pragmatičan pristup Iranu ranije je pokazivala i bivša ministarka spoljnih poslova Bisera Turković, koja je Teheran više puta opisivala kao partnera i prijatelja.

    “Njeni susreti s iranskim zvaničnicima odvijali su se u periodu kada su u Iranu trajali nasilni protesti, dok su EU i SAD razmatrale dodatne sankcije i moguće proglašenje Revolucionarne garde terorističkom organizacijom”, naglašeno je.

    Dio stručne javnosti upozorava da iranske nevladine organizacije u regionu mogu djelovati na više frontova – vjerskom, kulturnom i ideološkom – te da postoje indicije o finansiranju ekstremističkih struktura. Iran se, u međunarodnom kontekstu, smatra glavnim finansijskim i logističkim pokroviteljem Hamasa, kojem godišnje osigurava stotine miliona dolara.

    Emir Hadžikadunić, bivši ambasador BiH u Iranu, smatra da su stvarni odnosi dvije zemlje ograničeni: trgovinska razmjena je zanemarljiva, investicija gotovo da nema, a politički kontakti svode se na povremene sastanke. Prema njegovim riječima, Iran u Bosni i Hercegovini prije svega djeluje kroz stvaranje meke moći otvarajući kulturne centre, obrazovne institucije i filozofsko-religijske programe.

    Pitanje koje se sve češće postavlja jeste da li Bosna i Hercegovina, svjesno ili nesvjesno, postaje prostor putem kojeg Iran pokušava ublažiti svoju međunarodnu izolaciju – i koliko je to kompatibilno s njenim evroatlantskim putem.

  • Formiranje nove Vlade pred ispitivanjem u Vijeću naroda

    Formiranje nove Vlade pred ispitivanjem u Vijeću naroda

    Klub delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske u četvrtak, 22. januara, razmatraće pitanje nove Vlade Republike Srpske, koja je izabrana u nedjelju na sjednici Narodne skupštine RS.

    Predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS Alija Tabaković izjavio je za Fenu da se u ovom trenutku ne može unaprijed izjasniti o stavu Kluba, ali je ukazao na ustavne dileme vezane za proceduru formiranja Vlade. Kako je naveo, Ustav Republike Srpske propisuje da mandat za sastav Vlade dodjeljuje predsjednik RS, dok kategorija vršioca dužnosti predsjednika u ustavnom okviru ne postoji.

    Tabaković je istakao i da bi predmet razmatranja mogao biti i nacionalni identitet pojedinih novoimenovanih ministara, koji su u javnosti predstavljeni kao Bošnjaci. Prema njegovim riječima, konačan stav Kluba biće zauzet nakon što delegati dobiju zvanične materijale za sjednicu.

    Narodna skupština Republike Srpske izabrala je novu Vladu RS na čijem čelu je ponovo Savo Minić, pri čemu je zadržano 12 dosadašnjih ministara, dok je pet novih imenovano u izvršnu vlast.

    Povodom navoda koji su se pojavili u javnosti, oglasila se i novoimenovana ministarka porodice, omladine i sporta Irena Ignjatović iz Doboja, koju je za ovu funkciju predložila Socijalistička partija. Ona je navela da se nacionalno izjašnjava kao Bošnjakinja te da je takvo opredjeljenje prijavila Centralnoj izbornoj komisiji BiH na opštim izborima 2024. godine.

    Ignjatovićeva je dodala da je ponosna na svoje porijeklo, naglašavajući da potiče iz mješovitog braka.

    Odluke o ostavci prethodne i imenovanju nove Vlade, sa istim predsjednikom, donesene su neposredno pred zakazano izjašnjavanje Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o zahtjevu za ocjenu ustavnosti izbora Vlade RS na čelu sa Savom Minićem. Zahtjev se odnosi na mandat koji mu je povjerio Milorad Dodik nakon pravosnažne presude Suda BiH kojom mu je izrečena zabrana obavljanja javne funkcije u trajanju od šest godina.

    Ustavni sud BiH o ovom pitanju trebalo bi da se izjasni na plenarnoj sjednici zakazanoj za 23. januar.

  • Zakon kao poluga za rušenje Dejtona

    Nova godina u Bosni i Hercegovini počela je bez iznenađenja – sa starim pokušajima i još starijim ambicijama. Dok sudovi u Mostaru preknjižavaju groblja, kapele i crkvene parcele sa Srpske pravoslavne crkve na apstraktnu „državu“, iz Sarajeva se ponovo vadi iz fioke zakon o takozvanoj državnoj imovini. Sve po već viđenom scenariju: ono što ne piše u Ustavu, pokuša se upisati u zakon, a ono što ne pripada, pokušava se uzeti.

    Ideja je jednostavna, gotovo naivna u svojoj drskosti. Svu imovinu – od šuma i rijeka do puteva, elektroprenosa i grobalja – upisati na nivo BiH, a onda je, po potrebi i političkom raspoloženju, „posuđivati“ ili „poklanjati“ entitetima. Naravno, uz pretpostavku da će Sarajevo biti arbitar dobre volje. Dejton? Ustav? Entitetske nadležnosti? Tek smetnja na putu ka zamišljenoj „funkcionalnoj“ BiH.

    Da stvar bude ozbiljnija, ovakvo rješenje ponovo je formalno upućeno u parlamentarnu proceduru. Već na prvoj sjednici Predstavničkog doma u ovoj godini, poslanici će raspravljati o zakonu koji otvoreno negira ustavni poredak zemlje. Ne o evropskim zakonima, ne o reformama, već o imovini – jer tamo gdje nema saglasnosti, ostaje otimačina.

    Bošnjački politički blok, nesposoban da sa druga dva konstitutivna naroda postigne bilo kakav dogovor, odlučio je da dodatno produbi krizu. Razlike u stranačkim bojama tu ne igraju nikakvu ulogu – apetiti su jedinstveni. Meta je ista kao i ranije: entitetska imovina, preimenovana u „državnu“, iako takav pojam ne postoji ni u jednom relevantnom pravnom aktu.

    Kada se sluša obrazloženje predlagača, postaje jasno da granice više nisu ni misaona kategorija. Na spisak „državne imovine“ spremni su da stave sve – vazdušni prostor, vode, šume, zemljište, biljni i životinjski svijet, radiofrekvencije, spomenike, puteve, energetske i telekomunikacione mreže. Ukratko: sve što postoji i sve što je ikada izgrađeno, bez obzira na to ko je gradio i ko je plaćao.

    Pravnici upozoravaju da ovdje nije riječ o benignom političkom prijedlogu, već o direktnom udaru na ustavni poredak. Ustav BiH ne poznaje pojam državne imovine, niti daje ovlašćenje institucijama BiH da budu titular vlasništva nad teritorijom i resursima. Naprotiv, pitanje imovine riješeno je još prije Dejtona, Ženevskim i Njujorškim principima, a potom precizirano samim mirovnim sporazumom. Granice između entiteta su jasno utvrđene, aneksima omeđene, i pravno neupitne.

    Uprkos tome, sarajevska politička scena uporno pokušava da pravnim nasiljem proizvede novu realnost. I svaki put se čudi kada naiđe na otpor. Iz Republike Srpske poruka je godinama ista i nepromijenjena: imovina je crvena linija. Prelazak te linije ne znači kompromis, već kraj Dejtona, a samim tim i kraj BiH kakva danas postoji.

    Paradoks je u tome što oni koji najglasnije govore o očuvanju države, upravo svojim potezima najviše doprinose njenoj destabilizaciji. Jer država koja se pokušava graditi otimanjem, preknjižavanjem i ignorisanjem Ustava, ne jača – ona se raspakuje.

    Zato je i ovaj pokušaj, ma koliko bučan bio, unaprijed osuđen na neuspjeh. Može donijeti još tenzija, još političke galame i još dublje nepovjerenje, ali ne i željeni rezultat. Osim ako cilj, možda, nikada nije ni bio dogovor – već kriza sama po sebi.

  • Frederiksen: Od SAD dobijamo neprihvatljive prijetnje prema Grenlandu; Najgore možda tek dolazi

    Frederiksen: Od SAD dobijamo neprihvatljive prijetnje prema Grenlandu; Najgore možda tek dolazi

    Ono što trenutno doživljavamo sa američke strane su neprihvatljive prijetnje prema Grenlandu i danskom Komonveltu, izjavila je danas danska premijerka Mete Frederiksen, prenosi danski Јavni servis.

    – Nisam naivna. Mislim da je to pogrešno. I to mijenja, nažalost, uslove igre koji su postojali već mnogo godina – rekla je Frederiksen.

    Ona je postavila pitanje da li Danska treba da Sjedinjene Američke Države i dalje opisuje kao svog najbližeg saveznika.

    – Mogu reći da mi sa danske i evropske strane nemamo drugu želju osim da održimo našu veoma jaku transatlantsku saradnju, saradnju sa NATO-om. To je ono što je osiguralo našu slobodu, mir i stabilnost – rekla je ona.

    Ranije danas Frederiksen je rekla da Danska ne može da pregovara o sopstvenom suverenitetu, identitetu i demokratiji.

    – Ovo je pitanje svjetskog poretka. Najgore možda tek dolazi – rekla je ona.

    Ona je ocijenila da je Danska trenutno u “mračnom poglavlju”.

    – Ako neko započne trgovinski rat sa Evropom, naravno da ćemo odgovoriti. Niko u Evropi to ne želi da uradi ali to bi bilo ispravno. Do 1. februara radimo na tome da to spriječimo – rekla je Frederiksen, aludirajući na prijetnju američkog predsjednika Donalda Trampa da će uvesti carine zemljama koje se protive tome da Sjedinjene Američke Države preuzmu kontrolu nad Grenlandom.

    Ona je upozorila da bi trgovinski rat doveo da smanjenja broja radnih mjesta u SAD, kao i u EU.

    – Koliko god morali da upozoravamo na to, moramo se pripremiti i za to – rekla je ona.

    Istakla je da Danska smatra SAD svojim “najbližim saveznikom”, rekavši da Konephagen nikada nije tražio sukob, već saradnju.

    Frederiksen nije doputovala na Svjetski ekonomski forum u Davosu, usljed tenzija sa SAD oko namjere Trampa da Vašington preuzme kontrolu nad Grenlandom.