VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dodik o Ustavnom sudu: Srpskoj više nećete krojiti, a BiH ste skrojili raspad

    Dodik o Ustavnom sudu: Srpskoj više nećete krojiti, a BiH ste skrojili raspad

    Ponašanje Ustavnog suda BiH je neustavno, antidejtonsko i sramno, istakao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    – On ne liči na sud, više na kafanu u koju pojedini ambasadori svraćaju kada hoće i po nekoliko puta prekidaju sjednice da bi izdejstvovali političke odluke. Britanski i njemački ambasador ne izlaze iz tzv. Ustavnog suda, kao da tamo službuju. Kada se tome doda da je jedan od stranih sudija iz Njemačke, onda imamo nedopustivo miješanje u unutrašnje stvari BiH i ponašanje van okvira dobrog ukusa diplomatskog kodeksa – ističe Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.

    Kako dodaje, Ustavni sud, koji umjesto devet ima sedam sudija, što ga automatski čini neustavnim, koji mijenja pravila po volji, najveći je grobar BiH.

    – Upravo je ova kvaziinstitucija učinila BiH nemogućom državom, stvarajući pukotine koje se ne mogu sastaviti, već vode raspadu BiH. Na njihove odluke postalo je besmisleno obazirati se jer su one više nego besmislene. To nije sud, a pogotovo ne ustavni, već politička organizacija. Samo što nema hrabrosti da učestvuje na izborima, već krijući se iza sudijskih toga nastoji da kroji politički život. Republici Srpskoj više nećete krojiti, a BiH ste skrojili raspad – navodi Dodik.

  • Petković: O radu Konakovićevog ministarstva nema šta da se raspravlja

    Petković: O radu Konakovićevog ministarstva nema šta da se raspravlja

    Član Komisije za spoljne poslove Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković izjavio je da se o izvještaju o radu Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara i ministra Elmedina Konakovića nema šta raspravljati, jer, kako je naveo, to ministarstvo ne ostvaruje rezultate u svom radu.

    Petković je ocijenio da Ministarstvo inostranih poslova djeluje isključivo u ličnom interesu ministra Konakovića, interesu njegove političke stranke i bošnjačkog naroda, te da se o takvom izvještaju ne bi trebalo raspravljati u Parlamentarnoj skupštini BiH. Prema njegovim riječima, mjesto za raspravu o tom izvještaju je stranački kongres Naroda i pravde.

    On je naveo da se u parlamentu nema šta raspravljati o ministru inostranih poslova koji se, kako je rekao, rijetko pojavljuje na sjednicama, osim u pauzama za ručak.

    Članovi Komisije za spoljne poslove Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na današnjoj sjednici nisu usvojili izvještaj o radu Savjeta ministara za 2024. godinu u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo inostranih poslova.

    Petković je na istoj sjednici izjavio da je protiv hitne procedure izmjena Zakona o porezu na dodatu vrijednost, kojim bi se igre na sreću uvrstile u sistem indirektnog oporezivanja. Podsjetio je da sličan zakonski prijedlog ranije nije dobio podršku u parlamentarnoj proceduri.

    „Sada treba raspraviti zašto tada zakon nije usvojen i zatražiti mišljenje stručne i šire javnosti“, rekao je Petković.

    Tokom rasprave ukazao je da je kocka ozbiljan društveni problem i oblik zavisnosti, te da se toj temi mora pristupiti oprezno kako bi se izbjegle moguće tužbe od strane priređivača igara na sreću. Istakao je da bi šira javna rasprava bila korisna prije donošenja bilo kakvih zakonskih rješenja.

    Poslanik SDS-a Mladen Bosić rekao je da je kocka životno pitanje koje razara porodice, dok se pojedinci na toj djelatnosti bogate. On je predložio predlagaču zakona da povuče hitnu proceduru kako bi se omogućila temeljitija rasprava.

    Sličan stav iznio je i poslanik Nihad Omerović, koji je ocijenio da bi se zakonski prijedlog mogao unaprijediti uvođenjem strožih sankcija za igraonice i pravna lica koja se bave igrama na sreću, koje je označio kao generatore savremenih društvenih problema.

    Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost BiH, kojim bi se igre na sreću uvrstile u sistem indirektnog oporezivanja, predložila je poslanik Mia Karamehić Abazović. Kako je obrazloženo, cilj izmjena je oporezivanje djelatnosti sa negativnim društvenim uticajem.

    Predlagač je naveo da bi oporezivanje igara na sreću imalo destimulativan efekat na korisnike, kao i da bi generisani poreski prihodi trebalo da budu usmjereni na saniranje zdravstvenih i socijalnih posljedica kockanja, te dodatno finansiranje zdravstvenog sistema u BiH.

  • Kojić: Oporezivanje kockanja rješavati sistemski, ne ishitreno

    Kojić: Oporezivanje kockanja rješavati sistemski, ne ishitreno

    Poslanik Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić izjavio je da ovaj klub ne podržava da se o oporezivanju igara na sreću raspravlja po hitnoj proceduri, te da je u redovnoj proceduri neophodno zatražiti mišljenje Uprave za indirektno oporezivanje BiH o provodivosti predloženih zakonskih izmjena.

    Kojić je naglasio da problem kockanja treba rješavati sistemski i da poslanici SNSD-a podržavaju namjeru da se taj društveni problem reguliše, ali da bi ishitrene odluke mogle dovesti do suprotnog efekta.

    „Slažemo se da je kockanje pošast i ozbiljan problem društva i ja kao roditelj želim da se borim da moje dijete ne odrasta u lošem društvu“, rekao je Kojić tokom rasprave.

    On je pojasnio da u predloženim izmjenama Zakona o porezu na dodatnu vrijednost nije jasno navedeno na koji način bi se nova odredba u praksi primjenjivala, te da u prijedlogu postoji i proceduralni problem.

    Prema njegovim riječima, u zakonu je navedeno da bi on stupio na snagu osam dana nakon donošenja, ali nije precizirano kada bi počela njegova primjena, što, kako je naveo, dodatno otežava njegovu provedbu.

    Kojić je ocijenio da hitna procedura nije adekvatna i da bi se u redovnoj zakonodavnoj proceduri, uz pribavljeno mišljenje UIO BiH o načinu provođenja, predložena namjera mogla pretočiti u funkcionalno i primjenjivo zakonsko rješenje.

    Zakonske izmjene kojima bi se igre na sreću uvrstile u sistem indirektnog oporezivanja u parlamentarnu proceduru uputila je poslanik Mia Karamehić Abazović, s ciljem oporezivanja djelatnosti čiji je uticaj ocijenjen kao društveno negativan.

  • Vulić: Nakon izbora nove Vlade Srpske, bespredmetno je razmatranje apelacije

    Vulić: Nakon izbora nove Vlade Srpske, bespredmetno je razmatranje apelacije

    Šef Kluba SNSD -a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić smatra da je bespredmetno razmatranje apelacije u Ustavnom sudu BiH nakon što je izabrana nova Vlada Republike Srpske.

    – Nisam pravni,  ali sam se konsultovala sa pravnicima po kojem osnovu Ustavni sud BiH može, ako smo izabrali novu Vladu Republike Srpske, razmatrati tu apelaciju. Po čemu ona nije ustavna? – upitala je Vulićeva.

    Ona je napomenula da opozicija iz nemoći komentariše da Vlada Republike Srpske nije legalna.

    – Imati tu snagu da u tako kratkom preiodu izvršite dvije rekonstrukcije Vlade, mogu samo oni koji imaju stabilnu većinu, znaju šta rade i koji su moćni. To je razlog što trpimo sve te kritike i to je moć SNSD-a zajedno sa koalicionim partnerima koji čine većinu u Narodnoj skupštini Republike Srpske”, dodala je ona.

    Vulićeva je istakla da joj smetaju komentari poslanika na račun ženskih ministara u Vladi Republike Srpske što je nedopustivo, nije ljudski niti civilizacijski u 21. vijeku.

    – Onakve gadosti koje je Nebojša Vukanović izgovorio na račun novog ministra porodice i sporta je strašno i za osudu. Da li je neko radio dok se školovao, jeste. Svaka čast. Možda neko nije imao mogućnost da se školuje, a da ne radi – navela je Vulićeva i napomenula i kako se traže fotografije od prije 20 godine.

    Ona je istakla da takve stvari ne treba govoriti u bilo kojem parlamentu, te je izrazila žaljenje što se tako govori u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Vulićeva je istakala da je čula od komentare pojedinih iz opozicije Republike Srpske da u Ustavu Republike Srpske ne piše v.d. predsjednika.

    “Istina je da ne piše ali ne piše i da da ne može biti. Dakle, ne piše striktno da mora biti ali ne piše i da ne može biti v.d. predsjednika Republike Srpske. Većina u Narodnoj skupštini je izabrala v.d. predsjednika Republike Srpske”, rekla je Vulićeva novinarima.

    Ukazala je da v.d. predsjednika ima sva ovlaštenja, potpisuje ukaze i zakone.

    – Da li je Ana Trišić Babić neki dan vratila jedan od zakona na doradu u parlamentarnu proceduru. Јeste, i ona apsolutno obavlja sve što je u opisu posla predsjednika Republike Srpske, tako da su izlišne fraze da nije legalna – istakla je Vulićeva.

  • Stevandić: Ujedinjena Srpska u Doboju gradi stabilnu stranačku infrastrukturu

    Stevandić: Ujedinjena Srpska u Doboju gradi stabilnu stranačku infrastrukturu

    U Doboju je održan sastanak Gradskog odbora Ujedinjene Srpske na kome je firmirano 15 mjesnih odbora stranke. Sastanku je prisustvovao predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić, zajedno sa mnogim funkcionerima US.

    Stevandić je izjavio je da je napravljena revizija članstva u Gradskom odboru u Doboju i da je zadovoljan stanjem na terenu.

     

    “Radićemo etapu po etapu u mjestima koja su vezana za biračke odbore. Ovo je vrijeme kada se radi mnogo ozbiljnije, kada svako nosi svoju odgovornost na biračkom mjestu i biračkom odboru. Jako smo zadovoljni brojem ljudi koji će popuniti tu infrastrukturu. Doboj će stati rame uz rame sa ostalim gradovima u Republici Srpskoj gdje Ujedinjena Srpska ima najstabilniju organizaciju od svih koalicionih partija”, kaže Stevandić.

    On je potpuno siguran da će US i na izborima 8. februara dati ogroman doprinos u zaštiti volje naroda kako bi Siniša Karan bio predsjednik Republike Srpske do redovnih opštih izbora u oktobru.

    Vršilac dužnosti predsjednika Gradskog odbora US Doboj Rade Tešić rekao je da je ovo tek početak formiranja mjesnih odbora jer je stranka u Doboju u izbornom procesu.

    “Za sada je 15 kvalitetnih ljudi preuzelo odgovornost na sebe, 15 mjesta je dobilo mjesne odbore sa novom snagom Ujedinjene Srpske. Mislim da će ovo što radimo biti upisano u anale, US jača u Doboju”, poručio je Tešić.

  • Stevandić: Nova Vlada Republike Srpske objavljena u Službenom glasniku

    Stevandić: Nova Vlada Republike Srpske objavljena u Službenom glasniku

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić objavio je da je nova Vlada Republike Srpske zvanično formirana.

    Stevandić je naveo da je Minić predsjednik nove vlade, te da su on i članovi njegovog kabineta, ministri, objavljeni u najnovijem broju Službenog glasnika Republike Srpske.
    Prema njegovim riječima, time je proces okončan, a objava u Službenom glasniku potvrđuje stupanje nove vlade na snagu.

    Stevandić je poručio da nakon toga može da počne, kako je naveo, „kuknjava sa predviđenih mjesta“, te je uputio čestitke.

  • Klub Bošnjaka: Nema “veta” na izbor nove Vlade

    Klub Bošnjaka: Nema “veta” na izbor nove Vlade

    Klub Bošnjaka u Vijeću naroda neće pokrenuti proceduru zaštite vitalnog nacionalnog interesa na izbor nove Vlade Republike Srpske.

    Četiri delegata glasala su za pokretanje procedure, tri protiv i jedan je bio suzdržan.

    Kako nije bilo potrebne većine od pet delegata, vitalni nacionalni interes nije pokrenut.

  • Karan: Srpska nema pravo na predsjednika bez stava

    Karan: Srpska nema pravo na predsjednika bez stava

    Za Republiku Srpsku je od presudnog značaja da na mjestu predsjednika Republike bude ličnost koja ima jasan, nedvosmislen i stabilan stav o svim ključnim političkim pitanjima, izjavio je profesor ustavnog prava Siniša Karan.

    – Srpski narod mora da zna za šta se zalaže onaj ko želi da bude predsjednik jer predsjednik Republike nije dekor, već politička kičma sistema, čovjek koji brani ustavni poredak, identitet i slobodu Srpske. Zato zbunjuje i zabrinjava činjenica da predsjednik najveće opozicione stranke u Republici Srpskoj, Branko Blanuša, želi da dođe na mjesto predsjednika bez stava o bilo čemu osim o tome da je protiv aktuelne vlasti – ukazao je Karan.

    On je pojasnio da biti “protiv” nije politika, to je parola i naglasio da Republika Srpska ne smije biti vođena parolama, nego principima.

    – Ako se po medijskoj platformi mjeri politika koja stoji iza njega, onda je simptomatično da se Blanuša gotovo isključivo javnosti obraća kroz sarajevske medije i to one iste koji Republiku Srpsku nipodaštavaju i preziru do te mjere da o njoj govore kao o skraćenici, a ne kao o izrazu istorijske srpske državotvornosti na ovim prostorima – rekao je profesor Karan.

    Od čovjeka koji želi da bude predsjednik Republike Srpske, dodao je, građani imaju pravo da čuju jasan odgovor na pitanja koja su sudbinska i koja se tiču identiteta i opstanka Srpske.

    – Važno je da znamo šta je za Branka Blanušu Srebrenica jer upravo u sarajevskim medijima u kojima nastupa redovno gostuju i oni koji otvoreno traže da se Srebrenica izuzme iz Republike Srpske. Važno je da znamo da li Blanuša prihvata etikete tih krugova da je srpski narod genocidan i da li smije u Sarajevu jasno reći da u Srebrenici nije počinjen genocid – naglasio je Karan.

    Takođe, dodao je on u izjavi za Srnu, važno je da znamo šta je za njega Ratko Mladić, šta je za njega osnivač SDS-a Radovan Karadžić, i da li mu je Radovan Karadžić čestitao na izboru za predsjednika stranke.

    – To nisu pitanja prošlosti – to su pitanja političke istine. Јer ko nema stav o tome, neće imati stav ni o imovini, ni o šumama, ni o rijekama, ni o mineralnim bogatstvima, ni o pravu Republike Srpske da sama odlučuje o sebi – ukazao je Karan.

    On je podsjetio da Republika Srpska nije nastala na temeljima koje su zidali ljudi koji nisu znali šta hoće, niti opstaje sa takvim ljudima.

    – Republika Srpska je nastala i postoji zato što je vođena od ljudi koji znaju za šta se zalažu i koji su spremni da plate bilo koju ličnu cijenu da bi Srpska bila slobodna, stabilna i svoja. Zato je važno da građani u narednom periodu jasno razlikuju državničku odgovornost od političkog lutanja. Republika Srpska nema pravo na predsjednika bez stava. A srpski narod nema luksuz da ga vode oni koji bi se radije dodvoravali Sarajevu nego služili Srpskoj – poručio je profesor ustavnog prava Siniša Karan.

  • Delegat Dževad Mahmutović objasnio zašto Klub Bošnjaka nema osnova da pokrene zaštitu vitalnog interesa na izbor Vlade Srpske

    Delegat Dževad Mahmutović objasnio zašto Klub Bošnjaka nema osnova da pokrene zaštitu vitalnog interesa na izbor Vlade Srpske

    Vijeće naroda Republike Srpske trebalo bi danas u Banjaluci da razmatra odluku o pokretanju vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda u vezi sa Zakonom o izmjeni Zakona o stvarnim pravima.Odluku je komentarisao i delegat u Vijeću naroda Republike Srpske DŽevad Mahmutović, prenosi faktormagazin.ba.

    V.d. predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić je već treća osoba koja je imenovana za v.d. predsjednika Republike Srpske. Niko nikada, pred bilo kojim sudom ili političkim tijelom, nije problematizovao ovakav način postupanja.

    Klub Bošnjaka je odluku o imenovanju v.d. predsjednice Republike Srpske razmatrao i 20.10.2025. na elektronskoj sjednici se izjasnio da nema povrede vitalnog nacionalnog interesa.

    Pitanje je: kako je za manje od tri mjeseca v.d. predsjednica “evoluirala” iz osobe čije imenovanje ne povređuje vitalni interes, u osobu čije postupanje to navodno čini?

    U četvrtak, 22. januara održaće se dvije sjednice Kluba bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske. Na jednoj od njih trebamo razmatrati da li odluke Narodne skupštine Republike Srpske o izboru predsjednika i članova Vlade Republike Srpske vrijeđaju vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.

    Budući da niko sa mnom nije razgovarao, niti me pitao za mišljenje o ovom pitanju, a već sam proglašen izdajnikom bošnjačkih interesa u Vijeću naroda, očito je da je sudbina ovako imenovane Vlade Republike Srpske, barem u javnom narativu, stavljena isključivo u ruke SDA, a onda i samo mene kao njenog člana.

    Podsjećam javnost da na izborima 2022. godine SDA nije imala svoju listu za Narodnu skupštinu Republike Srpske, nego je nastupala u okviru koalicije Pokret za državu, koju su činile: Stranka za BiH, SDP, SDA, SBB, DF, GS, PDA, SD BiH, NES i Bosanskohercegovački Zeleni. Prema Izbornom zakonu BiH, u Vijeće naroda izabrali su me poslanici koalicije “Zajedno za BiH”, a ne SDA, i moje se djelovanje u Vijeću naroda ne može vezivati isključivo ni formalno ni politički za jednu stranku.

    Prvi izbor Vlade Republike Srpske: neustavnost nije isto što i vitalni interes

    Pitanje izbora Vlade Republike Srpske sada već raspravljamo drugi put u nekoliko mjeseci. U oba slučaja radi se o gotovo istoj ustavnopravnoj situaciji.

    Izbor Vlade Republike Srpske u septembru 2025. godine, sa istim predsjednikom Savom Minićem, pratile su rasprave o legalnosti njenog imenovanja, budući da ju je predložio Milorad Dodik, koji u tom trenutku više nije bio predsjednik Republike Srpske. O tim odlukama ovih dana svoj konačan stav treba donijeti Ustavni sud BiH, odlučujući o više zahtjeva za ocjenu ustavnosti odluka o izboru predsjednika i članova Vlade Republike Srpske.

    Ono što je bitno: i tada su odluke NSRS dostavljene klubovima konstitutivnih naroda u Vijeću naroda na izjašnjavanje o eventualnoj povredi vitalnog nacionalnog interesa. Već tada sam smatrao da je riječ o klasičnom protivustavnom djelovanju, a ne o aktima kojima je povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.

    Dio delegata iz Kluba Bošnjaka zalagao se da pokrenemo mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa, uz obrazloženje tipa: “treba ići u pravcu da se pokaže pravno nasilje, pravna nesigurnost koja se najviše odražava na Bošnjake”. Dakle, pravna nesigurnost se pokušavala proglasiti vitalnim nacionalnim interesom, iako takvo nešto Ustav Republike Srpske nigdje ne predviđa.

    Kako Klub bošnjačkog naroda nije imao potrebnu većinu da pokrene mehanizam vitalnog interesa, a to nisu učinili ni drugi klubovi, odluke su objavljene u Službenom glasniku Republike Srpske i stupile na snagu.

    Odmah potom uslijedila je “trka” prema Ustavnom sudu BiH te su podnesena četiri različita zahtjeva za ocjenu ustavnosti “spornih” odluka. Najvažnije je bilo ko će prvi podnijeti zahtjev i ko će to prvi najaviti medijima. Ne radi zaštite Bošnjaka u Republici Srpskoj, nego radi skupljanja jeftinih političkih poena.

    Nova Vlada i v.d. predsjednica: isti obrazac, druga meta

    Danas imamo gotovo identičnu situaciju. Predsjednika Vlade Republike Srpske predložila je vršilac dužnosti predsjednice Republike Srpske, Ana Trišić‑Babić. Mediji bruje da funkcija v.d. predsjednika entiteta ne postoji u Ustavu Republike Srpske, pa da je i ovaj prijedlog, a time i izbor Vlade, protivustavan.

    Prije bilo kakve rasprave, treba razlikovati dvije stvari:

    Neustavnost akta – o tome odlučuju ustavni sudovi,

    Povreda vitalnog nacionalnog interesa – o tome se izjašnjavaju klubovi naroda u Vijeću naroda.

    To su dvije potpuno različite kategorije.

    Činjenice: gospođa Trišić‑Babić je već treća osoba koja je imenovana za v.d. predsjednika Republike Srpske. Niko nikada, pred bilo kojim sudom ili političkim tijelom, nije problematizovao ovakav način postupanja.

    Klub Bošnjaka je odluku o imenovanju v.d. predsjednice entiteta razmatrao i 20. oktobra .2025. na elektronskoj sjednici se izjasnio da nema povrede vitalnog nacionalnog interesa. Pitanje je: kako je za manje od tri mjeseca v.d. predsjednica “evoluirala” iz osobe čije imenovanje ne povređuje vitalni interes, u osobu čije postupanje to navodno čini?

    Јoš važnije: Vijeće naroda niti klubovi konstitutivnih naroda nemaju nikakvu ingerenciju nad radom predsjednika ili v.d. predsjednika entiteta. Njihovo djelovanje se ne ocjenjuje kroz mehanizam vitalnog interesa.

    Zato će biti veoma zanimljivo vidjeti kako će se pokušati dovesti u vezu činjenica da je prijedlog premijera upućen od v.d. predsjednice, s ustavnim odredbama o vitalnom nacionalnom interesu.

    Do sada niko od kolega iz Kluba nije iznio pravno valjan argument u prilog pokretanju mehanizma. Mediji ponavljaju istu tezu: sporan je prijedlog v.d. predsjednice. Ali, klubovi naroda u Vijeću naroda nemaju nikakva ovlaštenja nad postupanjem predsjednika Repbulike Srpske pa ni v.d. niti je to domen vitalnog interesa.

    Vitalni nacionalni interes nije “veto”, nego jasno definisan mehanizam

    Mnogo puta se moglo čuti da je Klub bošnjačkog naroda “stavio veto” na odluke NSRS. To je potpuno pogrešno. Mehanizam vitalnog nacionalnog interesa na svim nivoima vlasti u BiH, pa i u Republici Srpskoj, je mehanizam zaštite vitalnih interesa naroda, a ne mehanizam blokade zakonodavnog procesa.

    U Republici Srpskoj zakonodavni proces se razlikuje od FBiH i države: Vijeće naroda Republike Srpske nije drugi zakonodavni dom. Ono ne učestvuje u donošenju zakona, odluka, imenovanju vlade itd. Njegova isključiva nadležnost je da ocijeni da li je nekim aktom NSRS povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog naroda.

    Ustav RS jasno propisuje šta može biti vitalni nacionalni interes. To su, između ostalog:

    ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima,
    identitet naroda,

    ustavni amandmani, organizacija organa vlasti,

    obrazovanje, vjera, jezik, kultura i naslijeđe,

    teritorijalna organizacija, sistem javnog informisanja,

    i druga pitanja koja se tretiraju kao vitalni interes ako tako smatraju 2/3 jednog od klubova u Vijeću naroda – ali u vezi sa prethodno pobrojanim oblastima.

    Samo u ovim okvirima možemo raspravljati o vitalnom interesu.

    Da li sastav Vlade Republike Srpske vrijeđa vitalni interes Bošnjaka?

    Konkretne odluke o izboru predsjednika i članova Vlade Republike Srpske mogle bi, teoretski, povrijediti vitalni nacionalni interes na osnovu dvije ustavne osnove:

    1. Adekvatna zastupljenost konstitutivnih naroda u izvršnoj vlasti

    Prema onome što je na sjednici NSRS iznio predloženi predsjednik Vlade, u ovom sazivu imamo pet ministara Bošnjaka, kako Ustav i propisuje. Klubu Bošnjaka preostaje da problematizira “legitimnost” tih ministara, ali znamo da smo godinama odbijali da otvaramo pitanje legitimiteta ijednog izabranog zvaničnika.

    Posebno je problematično što se nacionalnost jedne novoizabrane ministrice pokušava osporiti pozivanjem na izvod iz matične knjige rođenih. Svi koji su ikada bili kandidati znaju da nikad nisu morali donositi dokument kojim dokazuju nacionalnu pripadnost – izjašnjavanje se vrši kroz obrasce Centralne izborne komisije, a ne kroz rodne listove.

    Najjasniji primjer je imenovanje Dragane Čavka (Ristić) u Upravni odbor RTRS. Tada je Klub Bošnjaka osporavao njeno izjašnjavanje kao Bošnjakinje, ali je Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske odbilo takve navode, smatrajući da to pitanje ne zadire u vitalni nacionalni interes u smislu Ustava Republike Srpske.

    2. “Druga pitanja” iz ustavne klauzule

    Posljednja tačka govori o “drugim pitanjima” koja se mogu smatrati vitalnim interesom ako tako odluči 2/3 jednog kluba. Ta odredba nije otvorena bjanko. Ona ne znači da 2/3 kluba mogu proizvoljno proglasiti bilo šta vitalnim interesom. Ta “druga pitanja” moraju biti u vezi sa već nabrojanim oblastima (identitet, zastupljenost, obrazovanje, jezik itd.), a ne sa svakom političkom situacijom koja nekome trenutno odgovara.

    Moj stav i moj glas

    Nakon svega rečenog, jasno je šta mislim o pokretanju mehanizma vitalnog nacionalnog interesa u vezi sa odlukama o izboru predsjednika i članova Vlade Republike Srpske:

    radi se o sporu oko ustavnosti koji bi eventualno mogli razmatrati ustavni sudovi, a ne o povredi vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka u smislu Ustava Republike Srpske.

    Kako ću glasati odlučiću sutra na sjednici Kluba, u skladu sa Ustavom, vlastitim razumijevanjem prava i savješću, a ne prema etiketama koje dobijam ovih dana. Ipak, jutro je bolje od večeri.

  • Šta čeka BiH ako se SAD i EU nađu na suprotnim stranama?

    Šta čeka BiH ako se SAD i EU nađu na suprotnim stranama?

    Bosna i Hercegovina, kao zemlja u kojoj se preklapaju interesi i Istoka i Zapada, uvijek je bila osjetljiva na međunarodne krize, a s obzirom na to da se većina stručnjaka slaže s tim da svijet ulazi u nestabilnu i neizvjesnu fazu, postavlja se pitanje kako će to sve uticati na BiH i na region.

    Iako EU i SAD još od rata nisu imali uvijek usaglašen pristup o BiH i regionu, što se može pratiti i kroz seriju deklasifikovanih dokumenata američke vlade iz tog perioda, ipak je uvijek postojala opšta saglasnost o ključnim principima.

    Odnosi Brisela i Vašingtona
    Dolaskom Donalda Trampa na čelo Amerike i rastom desničarskog populizma u Evropi, pojavljuju se sve veće pukotine u odnosima Brisela i Vašingtona, koje su kulminirale prošlomjesečnom strategijom o nacionalnoj bezbjednosti SAD, koja je u najmanju ruku skeptična prema EU. To znači ne samo da Amerika više neće pomagati evropski put BiH nego da će se fokusirati na vlastite strateške i ekonomske interese. Sa druge strane, kriza u vezi sa Grenlandom motiviše Evropljane da se sve više aktivno ograđuju od američke politike globalno, pa je samo pitanje dana kada će BiH direktno osjetiti negativne efekte ovog globalnog sukoba koncepcija.

    Istorijski govor u Davosu
    Mark Karni, kanadski premijer, održao je tokom Ekonomskog foruma u Davosu govor koji mnogi već sada proglašavaju istorijskim. U tom govoru, Karni je priznao da međunarodno pravo ne funkcioniše, ali da su se srednje sile, poput Kanade, pretvarale da funkcioniše, jer su, zatvarajući oči na očigledne devijacije u primjeni principa međunarodnog prava, uživale u prednostima multipolarnog svijeta iza kojeg je stajala Amerika. Iako Karni to nije spomenuo, jedan od primjera na koje se njegove riječi mogu primijeniti je otimanje Kosova od Srbije, iako se radi o očiglednom kršenju teritorijalnog integriteta i suvereniteta jedne članice Ujedinjenih nacija.

    Kada je Amerika očigledno odlučila da ti principi više ne važe, Karni je poručio da više nema benefita koji su opravdavali okretanje glave na drugu stranu i da se treba suočiti s realnošću da su pogodnosti proistekle iz svijeta predvođenog Amerikom nestale. Shodno tome, prema njegovom mišljenju, srednje sile, poput Kanade, treba da prave ad hok saveze s drugim sličnim zemljama da bi odbranile svoje interese, jer bi alternativa bila trka ka dnu u pokušaju da se umile velikim silama poput Amerike, Kine ili Rusije.

    Politička istorija postratne BiH pokazala je da zbog unutrašnjih podjela teško postoji mogućnost usaglašavanja zajedničkih spoljnopolitičkih principa, a glavni kohezioni faktor je bila koliko-toliko ujedinjena međunarodna zajednica. Moglo bi se pokazati da će buduća stabilnost BiH ovisiti o daljem razvoju odnosa između Evrope i Amerike.