Prema saznanjima Srne, Denis Bećirović i Željko Komšić su odbili da ovu tačku uvrste na dnevni red današnje sjednice Predsjedništva BiH.
Krajem aprila u Dubrovniku bi trebalo da bude potpisan međudržavni sporazum između BiH i Hrvatske u vezi sa izgradnjom gasovoda Južna interkonekcija, međutim kao problem pojavljuje se pitanje “državne imovine” koje, kako stvari sada stoje, prijeti da, u najboljem slučaju, uspori ovu investiciju.
Zakon o državnoj imovini i prepreke
Ovaj projekat nemoguće je realizovati uz Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom koji je još 2005. godine nametnuo OHR, i prema nezvaničnim informacijama u BiH, danima unazad o ovom pitanju se razgovara u okviru zemalja Kvinte (SAD, Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Italija). To ne treba da čudi s obzirom na to da je Vlada FBiH predložila izmjene Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska na način da će taj projekat realizovati američka kompanija “AAFS Infrastructure and Energy”.
Ipak, da bi počeli bilo kakvi radovi na tom i sličnim projektima, treba riješiti pitanje “državne imovine”, što domaći političari zbog potpuno različitih stavova nisu uradili u proteklih više od 20 godina.
Stavovi Sarajevskih i entitetskih vlasti
Već sada se spekuliše da stranke sa sjedištem u Sarajevu neće pristati na “parcijalno” rješavanje ovog pitanja, već će insistirati da se to riješi na nivou BiH, odnosno da Parlamentarna skupština BiH usvoji zakon o “državnoj imovini”. S druge strane, za Republiku Srpsku, a više puta su to istakli, to je neprihvatljivo.
Bošnjački zvaničnici tvrde da “državna imovina” po Ustavu i odlukama Ustavnog suda BiH pripada BiH, dok u Republici Srpskoj naglašavaju da po tom istom Ustavu BiH, Bosna i Hercegovina nema imovinu i ona pripada u potpunosti entitetima.
Pravna analiza i mogućnosti rješenja
“Ustavni sud BiH nije prejudicirao konačno rješenje, već je u odlukama proširivao zabranu i utvrdio da Parlamentarna skupština BiH treba usvojiti zakon kojim će se urediti ovo pitanje. Između ostalog, zakonom se treba urediti raspodjela državne imovine, formirati njen registar i osnovati agencija koja će upravljati državnom imovinom. Dalje, državi treba ona imovina koja je potrebna za njeno funkcionisanje plus opšta i javna dobra koja su res extra commercio, a ostala imovina treba se staviti u funkciju privrednog i ekonomskog razvoja i razvoja lokalnih zajednica”, rekao je pravni stručnjak Damir Sakić, dodajući da je najbolje da se OHR nikada nije ni miješao u ovo pitanje.
On kaže da ga ne bi iznenadilo da Kvinta, s obzirom na to da postoji veliki interes za realizaciju projekata energetske i saobraćajne infrastrukture, pristupi rješavanju ovog pitanja i nametne nešto s čim će svi biti “pomalo nezadovoljni”.
“To pomalo nezadovoljni može biti rješenje u kojem niti jedan nivo vlasti neće biti isključivi titular prava vlasništva nad državnom imovinom, te da će ista biti raspodijeljena na teritorijalno-funkcionalnom principu, uz davanje državi potrebne imovine za njeno funkcionisanje”, rekao je za “Nezavisne” Sakić.
Stavovi političkih lidera
Što se tiče projekta Južna interkonekcija, Dragan Čović, lider HDZ-a, kaže da ne zna šta su predstavnici Kvinte uradili, ali da je komunicirao sa predstavnicima američke administracije u BiH te da se nada da će oni izaći “sa konkretnim saopštenjem.”
“Slušao sam osvrt kolega iz SDA i SDP-a na tu temu i mislim da imamo usklađene stavove po puno pitanja. Treba zaštiti interes BiH, a to još treba omogućiti i svim drugim nivoima vlasti, u skladu sa Ustavom. Odluka o državnoj imovini, kakva je sad, evidentno je prepreka investicijama širom BiH. Treba pronaći adekvatno rješenje po ovom pitanju, jer mnoge investicije čekaju”, rekao je Čović.
Podsjećanja radi, SDA i SDP isti dan su izašli sa skoro identičnim saopštenjem u kojem kažu da se pitanje “državne imovine” treba rješavati kroz zakon koji će donijeti Parlamentarna skupština BiH i to na način da ta imovina pripada BiH. Kao prelazno rješenje, iz SDA su predložili da se na nivou BiH formira komisija koja bi vršila pojedinačna izuzeća od privremene zabrane raspolaganja “državnom imovinom”, dok je Saša Magazinović, šef Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, rekao da “fleksibilna tumačenja za nas nisu prihvatljiva”.
“Ovo što su SDP i SDA rekli samo je jedan dokaz kako se oni ujedine kad treba da učine neku smicalicu Republici Srpskoj i oni su tu uvijek zajedno. Vjerovatno su čuli da se nešto kreće oko toga. Propao je pokušaj Šmita (Kristijan Šmit) da to riješi, i moram reći da su tajno formirane neke komisije, koje su kreirale rješenja”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
On je rekao da su ta rješenja podrazumijevala da igrališta i parkovi pripadnu lokalnim zajednicama, a Republika Srpska ne bi imala nikakve imovine. Naveo je da je trebalo da objekti škola koje su napravljene prije sukoba 1991. godine pripadnu BiH, a da Republika Srpska plaća zakupninu.
Dodik je rekao i da termin “državna imovina” ne postoji, te da sva javna dobra pripadaju Republici Srpskoj i da će tako i ostati, te da nema namjeru da popušta ili daje.
“Republika Srpska, dok je ove ekipe, neće ni sjedati za sto gdje se o tome priča. Republika Srpska može da pogleda te neke funkcionalne priče i nemamo ništa protiv da ako neke institucije kupe imovinu u Republici srpskoj da ta imovina se knjiži na te institucije”, rekao je Dodik.
Da li su radnici „Željeznica Republike Srpske“, NP „Sutjeska“, pojedinih šumskih gazdinstava i drugih javnih preduzeća građani drugog reda, ili su samo ,,krivi” što ne rade u firmama koje je kupio neko od tajkuna SNSD-a?
Upitao je ovo šef Kluba poslanika Srpske demokratske stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Ognjen Bodiroga.
– Radnicima u zdravstvu i prosvjeti se daju mrvice, a privatnoj firmi tri miliona maraka iz Fonda solidarnosti. Prava istina je da je Dodik naredio Upravnom odboru Fonda solidarnosti Republike Srpske da odobri isplatu sredstava direktne podrške Sindikatu metalaca i rudara Republike Srpske – Sindikalna organizacija RŽR „Ljubija” a. d. Prijedor u iznosu od tri miliona maraka za prevazilaženje posljedica u oblasti rudarstva – kaže Bodiroga i dodaje:
– Prava istina je da je Dodik naredio da se isplata vrši na osnovu rješenja koje će donijeti ministar energetike i rudarstva, a za realizaciju ove odluke zadužuju se Fond solidarnosti Republike Srpske, Ministarstvo finansija i Ministarstvo energetike i rudarstva.
Bodiroga ističe da mu je žao radnika RŽR „Ljubija” a. d. Prijedor i situacije u kojoj su se našli.
– Žao mi je tih vrijednih ljudi koji mjesecima ne primaju platu, ali šta ćemo sa, na primjer, radnicima NP ,,Sutjeska”, „Željeznica Republike Srpske“, pojedinih šumskih gazdinstava i drugih javnih preduzeća prema kojima vlast ima još veću odgovornost? Ko je odgovoran za kašnjenje plata u tim ustanovama – pita Bodiroga.
Branko Blanuša, predsjednik SDS, poručio je da se niko ne treba brinuti za ovu stranku osim njenih članova, te da je uvjeren da će se stvari sa članovima Opštinskog odbora SDS u Gacku uskoro riješiti.
“Ako i eventualno ima problema biće riješeni. Ne trebaju se drugi brinuti za SDS. To ćemo riješiti na našim stranačkim organima. Čuli ste da ljudi u Gacku ostaju u stranci da nastavljaju raditi, a što se tiče nekih personalnih stvari oko toga se uvijek možemo dogovoriti i to riješiti. Oko toga ne treba praviti neku senzaciju i posebnu priču. Na kraju krajeva o tome se razgovara na organima stranke”, poručio je Branko Blanuša, predsjednik SDS-a, za “Nezavisne novine”.
Podsjetimo, članovi Opštinskog odbora SDS iz Gacka su 19. marta 2026. podnijeli neopozive ostavke na republičke funkcije u stranci, odnosno u Glavnom odboru i Skupštini partije, nakon što niko iz te organizacije nije dobio mjesto u Predsjedništvu SDS-a.
Ipak, oni su demantovali da to znači da napuštaju partiju, već poručuju da su tu odluku zamjerili predsjedniku partije Branku Blanuši, koga smatraju direktno odgovornim za to što niko iz Gacka nije imao mjesto u Predsjedništvu.
Svi članovi Glavnog odbora i delegati u Skupštini Srpske demokratske stranke koji dolaze iz Opštinskog odbora SDS u Gacku podnijeli su neopozive ostavke na funkcije u republičkim organima stranke, ali su poručili da ostaju članovi SDS-a i da nastavljaju političko djelovanje u okviru partije.
Odluka je donesena 19. marta, nakon sjednice Predsjedništva SDS održane 15. marta u Modriči, na kojoj niko iz gatačkog odbora nije imenovan u Predsjedništvo stranke. U OO SDS Gacko smatraju da je takva odluka nedopustiva i uvredljiva, posebno imajući u vidu, kako navode, izborne rezultate koje je ovaj odbor ostvario u prethodnim godinama.
Podsjećaju da je SDS u Gacku ostvario pobjede u tri uzastopna izborna ciklusa – na opštim izborima 2022. i 2025. godine za kandidata opozicije za predsjednika Republike Srpske, te na izborima za načelnika opštine Gacko 2024. godine.
Neopozive ostavke na funkcije u republičkim organima SDS-a podnijeli su Vukota Govedarica, Aleksandar Ćeranić, Branko Čabrilo, Miroslav Vuković, Milan Grubačić, Savo Starović i Dušan Adžić.
Iz ovog odbora navode da nisu imali namjeru da u javnost iznose unutarstranačke stavove, ali da su se pojavile spekulacije kojima se, kako tvrde, gatački SDS pokušava predstaviti kao politički sujetan ili u sukobu sa drugim odborima stranke.
U dopisu upućenom Sekretarijatu SDS i generalnom sekretaru Zoranu Latinoviću navode da je predsjednik stranke Branko Blanuša, prilikom predlaganja članova Predsjedništva, zanemario jedan od ključnih kriterijuma koji je ranije isticao – izborne rezultate lokalnih odbora.
U dopisu se navodi da je predsjednik stranke predložio pojedince koji, kako tvrde, nemaju jaku organizaciju na terenu ili ostvaruju slabije izborne rezultate, dok je gatački odbor, uprkos dobrim rezultatima, ostao bez mjesta u najvišem stranačkom organu.
Posebno ističu politički angažman Vukote Govedarice, koji je više puta biran za narodnog poslanika, bio šef poslaničkog kluba SDS, predsjednik stranke i kandidat opozicije za predsjednika Republike Srpske 2018. godine.
U zaključku sa sjednice Opštinskog odbora zatraženo je da im se pismenim putem obrazloži kojim kriterijumima se rukovodio predlagač prilikom izbora članova Predsjedništva SDS.
Iz OO SDS Gacko poručuju da smatraju da je njihov odbor svjesno devalviran tokom izbora rukovodstva stranke, te da odgovornost za to snosi predsjednik SDS Branko Blanuša.
Istovremeno, naglašavaju da ostaju dio Srpske demokratske stranke i da ne napuštaju partiju, uprkos različitim tumačenjima koja su se pojavila u javnosti nakon objavljivanja njihovog dopisa.
„Za sve one koji umjesto detaljnog čitanja gledaju samo naslove i slike, želimo podsjetiti na posljednju rečenicu našeg dopisa u kojoj jasno navodimo da želimo rukovodstvu stranke uspješan rad i sreću na predstojećim opštim izborima, na kojima će naš odbor, kao i do sada, dati svoj doprinos“, poručili su iz gatačkog SDS-a.
Dodaju da nezadovoljstvo odlukama vrha stranke ne mijenja njihovu lojalnost SDS-u, te da će njihov opštinski odbor nastaviti rad i političko djelovanje.
„Naprotiv, imamo još jači motiv da ponovimo pobjedničke rezultate na narednim izborima“, poručili su iz OO SDS Gacko.
– Imali smo brojne aktivnosti sa zemljama koje smatramo prijateljskim. Izgradili smo čvrste mostove saradnje koji trajno ostaju. Vrlo smo zadovoljni izbalansiranim pristupom nove administracije SAD. Podržavamo ono što vidimo sa njihove strane, a to je pojačan interes za unapređenjem ekonomske saradnje i pojačan iteres za prisustvo američkih kompanija u oba entiteta – navela je Cvijanovićeva na konferenciji za novinare u Banjaluci.
Kaže da očekuju od EU da ima racionalan pristup da uvažava ustavne nadležnosti svih nivoa vlasti u BiH, ukoliko želi da to kretanje bude mjerljivo i vidljivo.
Lider SNSD-a Milorad Dodik najavio je danas u Banjaluci mogućnost novog povećanja plata za budžetske korisnike u Republici Srpskoj od septembra, kao i jednokratnu pomoć penzionerima i mladima tokom avgusta ili septembra.
Dodik je na konferenciji za novinare, održanoj tokom sjednice Predsjedništva SNSD-a, rekao da će stranka donijeti odluku da se pronađe mogućnost za povećanje plata budžetskim korisnicima za pet odsto. Naveo je i da se razmatra jednokratna pomoć za penzionere, uz poseban fokus na one sa najnižim primanjima.
Dodao je da će ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić informisati stranačko rukovodstvo o kretanjima u finansijama, nakon čega bi trebalo da budu donesene odluke koje bi, kako je rekao, omogućile rješavanje pitanja ukidanja PDV-a za prvu nekretninu.
Na sjednici Predsjedništva SNSD-a podržani su i prijedlozi Mladih socijaldemokrata koji se odnose na obrazovanje i zapošljavanje mladih. Predviđeno je uvođenje besplatnih udžbenika od prvog do devetog razreda za sve učenike u Republici Srpskoj, uz model finansiranja u kojem bi Vlada učestvovala sa 80 odsto sredstava, a opštine sa 20 odsto, dok bi u gradovima odnos bio 70 prema 30 odsto.
Predloženo je i da se izmijeni zakon kako bi pripravnički staž za visokoobrazovane trajao šest mjeseci, što je Predsjedništvo SNSD-a podržalo i najavilo da će prijedlog uskoro uputiti u proceduru.
Govoreći o političkim pitanjima, Dodik je istakao da se SNSD priprema za naredne opšte izbore i izrazio uvjerenje da će stranka ostvariti pobjedu za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH, uz podršku veću od 40 odsto.
On je naveo i da je na sjednici razgovarano o bezbjednosnoj situaciji i investicionom ciklusu u Republici Srpskoj, ocjenjujući da se Srpska nalazi pod pritiskom različitih struktura koje, kako tvrdi, pokušavaju da prenesu njene nadležnosti na nivo BiH.
Kao primjer naveo je, kako je rekao, zloupotrebu digitalnog potpisa od strane Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, poručivši da će SNSD pokrenuti postupke protiv odgovornih.
Dodik je dodao da SNSD trenutno, prema istraživanjima na koja se poziva, ima podršku između 33 i 41 odsto birača, te da stranka broji više od 202.000 članova i ima organizaciju u svim dijelovima Republike Srpske.
Ujedinjena Srpska oglasila se povodom inicijativa za pomirenje koje se posljednjih dana pojavljuju u javnosti, poručujući da Republika Srpska podržava svaki proces koji vodi miru, ali da on mora biti zasnovan na iskrenom dogovoru.
Iz ove stranke navode da pomirenje ne može ići paralelno sa, kako tvrde, agresivnom islamskom politikom i planovima o ponovnom naseljavanju većeg broja migranata u BiH.
❗Ових дана чујемо неке иницијативе за помирење. Република Српска свако помирење и мир прихвата – али да ли то води преко агресивне исламске политике и поновног насељавања великог броја миграната?
Тај план не може ићи паралелно јер помирење онда скреће пажњу са овог великог… pic.twitter.com/T1aI3DW7BZ— Уједињена Српска (@ujedinjenaSR) March 31, 2026
Ističu da bi takav pristup skrenuo pažnju sa, prema njihovom stavu, velikih problema i doveo u pitanje samu ideju pomirenja među narodima.
Naglašavaju da pomirenje mora biti rezultat dogovora konstitutivnih naroda i entiteta, bez stranog miješanja i skrivenih planova.
“Samo tako mir može opstati u Bosni i Hercegovini. BiH može postojati samo kao zemlja u kojoj nijedan narod i nijedan entitet nisu ugroženi” poručili su iz Ujedinjene Srpske, dodajući da za Republiku Srpsku, kako navode, ne postoje alternative.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je da se neće stati sa povećanjem plata, nakon što je danas Narodna skupština izglasala set o većim platama u javnom sektoru.
– Najbitnije je da smo prihvatili amandmane za zaposlene u zdravstvu. Upoznat sam sa svim problemima ali je važno da obezbijedimo plate koje redovno mogu ići iz budžeta. Određeni troškovi i davanja od 250 KM, kao i onima koji pružaju zdravstvenu uslugu biće isplaćivani od aprila – rekao je Minić.
Kada je riječ o Ministarstvu unutrašnjih poslova, Minić je naveo da se povećanje odnosilo na lica bez ovlašćenja.
Naglasio je da je prosvjeti ovo drugo povećanje u ovoj godini za šta je izdvojeno 43 miliona KM.
– Ostaje obaveza da naredno povećanje bude ispravljanje nelogičnosti u platnim grupama – rekao je Minić.
Minić je istakao da će predstavnici ministarstva jednom mjesečno održavati sastanak sa sindikatima.
– Јuče su SDA i SDP usvojili zajedničku izjavu o nepostojećoj državnoj imovini. Uzaludan posao dokonih ljudi. Državna imovina ne postoji. Da li možete jednom prihvatiti tu činjenicu. U Ustavu BiH nema ni slova o tom pitanju – napisao je Dodik društvenoj mreži Iks.
Dodik je upitao kako zamišljaju da se nepostojeće pitanje rješava po nepostojećim odredbama Ustava u skladu s Ustavom?
– Ali, o logici u BiH džaba je trošiti riječi. I Andrić je rekao: “Kada uđete u BiH, logika prestaje” – naveo je Dodik.
On je istakao da su SDA i SDP samo, po ko zna koji put, izgovorili želju Bošnjaka da ovladaju svime, ali da će “želja ostati samo pusta želja”.
Dodik je podsjetio da je BiH državna zajednica dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
– Kada pročitaju Ustav, shvatiće kome šta pripada, a o čemu se dogovaramo. Tema imovine nikada neće biti stavljena na sto, jer prosto ne može se razgovarati o nečemu što ne postoji – poručio je Dodik.