Kategorija: Politika

Draško Stanivuković se, prema ocjeni Nebojše Vukanovića, samoinicijativno pozicionira kao kandidat, a takav pristup, kako poručuje, ostavlja malo prostora za razgovor.

Predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović izjavio je za Srpskainfo da bi eventualni nastavak insistiranja na kandidaturi značio prekid svake komunikacije s gradonačelnikom Banjaluke Draškom Stanivukovićem. Njegova reakcija dolazi u trenutku kada se u javnosti sve češće govori o mogućem okupljanju opozicije i zajedničkom nastupu na predstojećim oktobarskim izborima.

Vukanović smatra da Stanivuković nije pouzdan partner i da svojim javnim istupima potcjenjuje ostale opozicione aktere.

– On je dio sistema i jedini način da sjednemo s njim za isti sto, jeste da on odustane od kandidature. Njegova stranka, koja tek treba da se okuša na izbori, ne može dobiti kandidaturu. Očekujem da neko iz SDS odgovori na ove napade koji stižu od Stanivukovićevih saradnika, a koji kažu da on treba da bude kandidat, pored Branka Blanuše koji je ostvario odličan rezultat na prijevremenim izborima. Stanivuković pokušava da eliminiše Blanušu i pitanje je do kada će SDS da trpi njegove uvrede – kaže Vukanović.

On navodi da bi, ukoliko postoji iskrena namjera za saradnju, Stanivuković trebalo da stane iza već predloženih opozicionih kandidata.

– Sa Stanivukovićem, pošteno govoreći, nema o čemu da se razgovara, niti ja imam neku želju za tim. Ja ne mogu biti veći katolik od pape i štititi interese Blanuše i SDS više od njih samih. On svaki dan pravi faule i izaziva revolt ljudi i nema nikakvo povjerenje u narodu, sve je bazirano na manipulaciji, marketingu i populizmu. Ukoliko bi bilo ko iz opozicije napravio njemu bilo kakav ustupak, mislim da bi to izazvalo veliko razočaranje u narodu – kaže Vukanović.

Dodaje da Stanivuković, prema njegovom mišljenju, ranije nije pokazao korektan odnos, zbog čega, kako naglašava, „neće dobiti drugu šansu“.

Vukanović je ponovio da sebe i Branka Blanušu vidi kao najbolje rješenje za funkcije člana Predsjedništva i predsjednika Republike Srpske.

– Mislim da je to svima vidljivo kao jedino moguće rješenje za nagomilane probleme u Republici Srpskoj i BiH. Mislim da bi opozicija trebala stati iza nas – kaže Vukanović, ističući da bi se širi politički dogovori, prema njegovom stavu, trebali praviti tek nakon izbora.

Podsjeća da njegova politička opcija godinama daje podršku opoziciji bez postavljanja uslova.

– Mi 15 godina podržavamo opoziciju i nikad nismo tražili bilo kakvu funkciju, niti bilo šta. Biće prostora za sve da dobiju šansu da pokažu šta znaju – kaže Vukanović.

Govoreći o ranijim političkim odnosima, Vukanović tvrdi da mu je Stanivuković uoči izbora 2022. godine ponudio novac kako bi se povukao iz političkog sukoba i prestao da osporava njegovu kandidaturu.

– On je i tada imao ambiciju da bude kandidat za predsjednika, ja sam bio protiv toga, insistirao sam da to bude Jelena Trivić, jer nije uključena u tajkunsku mrežu, profesor je na fakultetu, imala je mnogo više referenci koji bi trebale da utiču na to. To nije odgovaralo Stanivukoviću i jednom prilikom mi je rekao da će meni dati novac za kampanju, a da se ja ne miješam u to. Ja sam rekao „ne“. Nisam trgovac, nisam htio da prodam Jelenu i bio sam prvi koji je njega u to vrijeme eliminisao – tvrdi Vukanović.

Usvajanje inicijative o izgradnji spomenika Francu Ferdinandu i njegovoj supruzi Sofiji na lokalitet Latinske ćuprije /nekadašnji Principov most/ u Sarajevu nije nikakva slučajnost niti “kulturni projekat”, već još jedna sramna politička poruka srpskom narodu da je okupator prihvatljiv, a Srbi nisu ni živi ni mrtvi, izjavio je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

– Franc Ferdinand nije bio nikakav “mirotvorac”, već jedan od predstavnika austrougarske okupacione sile pod čijom su čizmom narodi u BiH, a posebno Srbi živjeli bez slobode i političkih prava. Insistirati na vraćanju spomenika okupatoru, a istovremeno ignorisati stradanje srpskog naroda kroz vijekove, jasna je poruka da je tuđa vlast i tutorstvo poželjnije od slobode – konstatovao je Dodik u izjavi za Srnu.

On je naveo da su pripadnici pokreta “Mlada Bosna”, osim ideje o slobodi, ustali protiv imperije i naglasio da je Gavrilo Princip bio nacionalista, ali ne i šovinista, i njegov pucanj u Franca Ferdinanda 1914. godine decenijama su poštovali i muslimani i Hrvati u BiH.

– To što su kasnije uništili spomen-ploču Gavrilu Principu, i Muzej ‘Mlade Bosne’ preimenovali u takozvani ‘Muzej Sarajevo 1878-1918’, koji se nalazi, koje li ironije, na uglu ulica Obala Kulina bana i Zelenih beretki, karakteristika je sarajevskih muslimana koji i dalje žale za imperijom i okupatorima – naglasio je Dodik i podsjetio da istorijske činjenice potvrđuju da Princip nije bio fašista, ni okupator, već borac za ideju slobode u svojoj zemlji.

Dodik je podsjetio i da je član Akademije nauka BiH Muhamed Filipović ranije izjavio da je Gavrilo Princip bio “patriota koji je osnovano doživljavao Austro-Ugarsku kao okupatorsku i nasilničku silu u svojoj domovini”.

I dok usvajaju inicijative o vraćanju spomenika okupatoru Ferdinandu, kaže Dodik, Sarajevo istovremeno ćuti o stradanju Srba, egzodusu sarajevskih Srba, logorima i zločinima nad Srbima čime potvrđuju da svjesno biraju selektivno pamćenje.

On je upitao zašto to “širokogrudo” Sarajevo ne dozvoljava da Srbi u miru i slobodno odaju poštu pripadnicima bivše ЈNA koje su pripadnici “Zelenih beretki” mučki ubili u Dobrovoljačkoj ulici i da li će se 1. marta sjetiti srpskog svata koji je ubijen samo zato što je nosio srpsku zastavu na porodičnom veselju.

Dodik je rekao da je to slika današnjeg Sarajeva i ukazao da je očigledno da uz ovakve provokacije, pokušaje prekrajanja istorije i relativizaciju borbe jednog naroda za slobodu nema mjesta pomirenju i suživotu.

– Najglasniji zagovornici ovakvih inicijativa su upravo oni koji su navikli da “vežu konja gdje im aga kaže” i najspremniji su da drže lekcije Republici Srpskoj, govore o “evropskim vrijednostima”, a zapravo promovišu narativ po kojem su srpske žrtve nevidljive, a okupatori slavni – naglasio je Dodik.

On je naglasio da je, usvajanjem ove inicijative, Sarajevo potvrdilo da uvijek bira simbole imperije i okupacije.

– Oni očigledno nemaju problem da veličaju simbole imperijalne okupacije, ali imaju problem sa priznavanjem srpskih žrtava i istine da je Sarajevo od multietničkog grada danas postalo muslimanska kasaba – zaključio je Dodik.

Gradsko vijeće grada Sarajeva usvojilo je inicijativu za postavljanje spomenika austrougarskom prestolonasljedniku Francu Ferdinandu i njegovoj supruzi Sofiji kod Latinske ćuprije u Sarajevu. Inicijativa je potekla od Kluba odbornika Stranke za BiH.

Razgovarajte sa nama. Ne odlučujte o nama bez nas – poručio je predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić u Parlamentu Mađarske na 12. Konferenciji predsjednika parlamenata Јugoistočne Evrope, u obraćanju na temu “Stanje proširenja u regionu Јugoistočne Evrope”.

Na ovoj konferenciji učestvuju i predsjednici parlamenata zemalja Višegradske grupe. Stevandić je na naglasio uvjerenje da je današnja rasprava o proširenju Evropske unije istovremeno rasprava o principima na kojima Evropa počiva.

– Želim da izrazim zahvalnost Mađarskoj i predsjedniku Laslu Keveru na gostoprimstvu, ali i da posebno istaknem dosljednu politiku premijera Viktora Orbana, koji je u više navrata jasno naglasio da je proširenje EU prema Јugoistočnoj Evropi pitanje strateške vizije, a ne kratkoročne političke taktike. Ta dosljednost u stavovima, bez obzira na pritiske i promjenjive političke okolnosti, pokazuje da se evropska politika može voditi principijelno i dugoročno – rekao je Stevandić.

Međutim, dodao je on, upravo u tome leži jedan od ključnih problema današnjeg procesa proširenja – evropska nedosljednost, jer se često govori o “zamoru od proširenja”. Stevandić je rekao da je možda pravi problem nešto drugo – zamor od nedosljednosti.

S jedne strane, od zemalja kandidata se zahtijeva puna primjena evropskih standarda, vladavine prava i institucionalne transparentnosti. S druge strane, u pojedinim slučajevima se tolerišu ili čak podržavaju mehanizmi koji nisu u skladu sa tim istim principima. Proces evropskih integracija nije sporno pitanje za Republiku Srpsku. Mi podržavamo evropski put BiH. Ali evropski put ne može biti put ustavne erozije, niti put političke centralizacije koja nije rezultat unutrašnjeg dogovora – naglasio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

On je podsjetio da EU počiva na principu poštovanja nacionalnog identiteta i ustavnih struktura država članica. Takođe je rekao da Ugovor o EU, u svom članu 4, jasno predviđa da Unija poštuje nacionalni identitet država članica, uključujući njihove osnovne političke i ustavne strukture.

– Ako se taj princip primjenjuje na države članice, onda mora biti poštovan i u procesu pristupanja. Zemlje se ne primaju u EU tako što im se ukidaju specifičnosti, već upravo sa svojim specifičnostima – ustavnim, kulturnim i institucionalnim. BiH ima specifičnu ustavnu strukturu utemeljenu Dejtonskim mirovnim sporazumom. Republika Srpska je njen ustavni entitet sa jasno definisanim nadležnostima koje nisu predmet političkog eksperimenta, već međunarodno i pravno utvrđena činjenica. Ipak, u praksi postoji institucija visokog predstavnika sa takozvanim bonskim ovlašćenjima koja omogućava nametanje zakona i direktne intervencije u zakonodavni proces – ovlašćenja kakva ne postoje u institucionalnom okviru Evropske unije – dodaje Stevandić.

Prema njegovim riječima, postavlja se suštinsko pitanje: kako je moguće zahtijevati pune evropske standarde, a istovremeno održavati mehanizam koji odstupa od principa vladavine prava i demokratskog legitimiteta? Ako Evropa insistira na vladavini prava, nastavio je Stevandić, onda ona mora biti univerzalna, a ako govorimo o demokratiji, odluke moraju donositi izabrane institucije. On je poručio da se stabilnost BiH ne može graditi na instrumentu bonskih ovlašćenja, nego isključivo na unutrašnjem dogovoru konstitutivnih naroda i entiteta.

– Republika Srpska ostaje posvećena dijalogu. Mi ne odbijamo razgovore. Naprotiv, mi ih tražimo. Ali dijalog podrazumijeva ravnopravnost, a ravnopravnost znači da niko nema pravo da odlučuje u ime drugih. Јugoistočna Evropa nije periferija Evrope. Ona je njen istorijski i geopolitički dio. Dugotrajna neizvjesnost u procesu proširenja slabi reformsku motivaciju i stvara prostor za nestabilnost – istakao je on.

U aktuelnim globalnim okolnostima, u kojima su brojna žarišta nestabilnosti van Evrope izrazito neizvjesna, kaže Stevandić, primjetno je da su SAD pokazale pragmatizam kada je riječ o očuvanju mira na evropskom prostoru. Takav pristup, usmjeren ka stabilnosti i izbjegavanju eskalacija, zaslužuje ozbiljnu pažnju, smatra predsjednik parlamenta.

On je upozorio da EU ne smije stvarati utisak podjele na zemlje „prvog“ i „drugog“ reda, nego proces proširenja mora biti zasnovan na ravnopravnosti i poštovanju specifičnosti svake države, a ne na evropskom fanatizmu koji podstiče isključivost, produbljuje podjele i udaljava Uniju od njenih izvornih principa mira i dogovora.

Brnabić: Ostajemo čvrsto posvećeni evropskoj budućnosti, ali proces mora da bude fer #RTRS #RTRSvijesti https://t.co/PvjwYMkiba

— RTRS vijesti (@RTRSvijesti) February 27, 2026

Stevandić je naglasio principe koji smatra suštinskim za evropsku budućnost regiona.

– O Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini mora se razgovarati sa nama, a ne o nama. Bez uključivanja legitimno izabranih institucija nema trajnog rješenja. Bez unutrašnjeg dogovora nema stabilnosti. Bez poštovanja ustavnih specifičnosti nema uspješne integracije. Evropa se gradi na raznolikosti, a ne na uniformnosti. Gradi se na principima, a ne na izuzecima. Gradi se na dogovoru, a ne na nametanju. I zato dozvolite da zaključim jasnom i nedvosmislenom porukom Evropskoj uniji: Razgovarajte sa nama. Ne odlučujte o nama bez nas – zaključio je Stevandić.

O ekonomiji

Stevandić je u drugom dijelu Konferencije govorio i o temi „Ekonomske investicije i energetska povezanost: izazovi i mogućnosti u Јugoistočnoj Evropi“. Njegova prva poruka glasila je: Ako želimo stabilan region, onda moramo govoriti o ekonomiji, investicijama i energiji — konkretno i odgovorno.

Stevandić je naglasio da BiH raspolaže značajnim energetskim potencijalom, posebno u oblasti hidroenergije, dok Republika Srpska u tom segmentu ima važne kapacitete koji mogu biti dio šire regionalne energetske mreže.

– Energetska sigurnost danas nije pitanje ideologije, već održivosti. Bez stabilnog snabdijevanja energijom nema industrijskog razvoja. Bez industrijskog razvoja nema novih investicija. A bez investicija nema demografske i socijalne stabilnosti. Zato je za region od ključnog značaja diversifikacija izvora snabdijevanja, izgradnja interkonektora i jačanje regionalne saradnje u oblasti energetike. Povezanost ne znači zavisnost – ona znači otpornost – jasan je predsjednik Narodne skupštine Srpske.

Kako je dodao, pored energije, neophodno je ubrzati razvoj saobraćajne infrastrukture koja povezuje Zapadni Balkan sa Centralnom Evropom, uključujući zemlje Višegradske grupe.

– Investitori ne dolaze tamo gdje postoji neizvjesnost. Upravo zato parlamenti imaju ključnu ulogu – zakonodavna stabilnost i pravna sigurnost temelj su svakog ozbiljnog investicionog ciklusa. U vremenu globalnih poremećaja i energetskih šokova, region Јugoistočne Evrope mora težiti većoj otpornosti. To znači više koordinacije, više zajedničkih projekata i manje administrativnih barijera – izjavio je Stevandić.

Istovremeno, on ističe da EU ne smije izgubiti geopolitički balans niti postati talac isključivo briselske administracije. Dakle, dodao je Stevandić, Unija neće zaokružiti svoje prisustvo na cijelom kontinentu ukoliko narode i države Zapadnog Balkana drži u dugotrajnoj “čekaonici” ili od njih traži odricanje od sopstvenih interesa i kulturnog nasljeđa.

– Smatramo da EU ne smije zalutati u nesporazumima ni sa Rusijom, ni sa SAD, ni sa Kinom ili Indijom. Politika uravnoteženosti i interesa treba da služi miru, rekoncilijaciji i ekonomskoj racionalnosti – obezbjeđivanju stabilnih i pristupačnih izvora energije, sigurnosti snabdijevanja hranom i održive, ekološke budućnosti – kaže on.

Stevandić je poručio da izbjegavanje eskalacija i konfrontacija sa bilo kojom nuklearnom silom nije slabost, već odgovorna politika, a iskustvo zemalja Višegradske grupe pokazuje da regionalna saradnja može biti motor ekonomskog rasta.

– Republika Srpska ostaje posvećena investicijama, energetskoj stabilnosti i infrastrukturnom povezivanju, u okviru ustavnog uređenja BiH i u partnerstvu sa svim zainteresovanim akterima. Ekonomija ne trpi dugotrajnu neizvjesnost. Energija ne trpi neodlučnost. Investicije ne trpe pravnu nestabilnost. Zato je naša zajednička odgovornost da Јugoistočnu Evropu pozicioniramo kao prostor povezanosti, sigurnosti i dugoročnog rasta – zaključio je Stevandić.

Foto: RTRS/Ustupljena fotografija

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a istakao je, večeras 26. februara da podržava prijedlog Boračke organizacije Republike Srpske (BORS) da Vlada Republike Srpske donese odluku kojom će 1. mart proglasiti danom žalosti.

“Ubistvo srpskog svata i početak rata jesu za žalost. Teško je razumjeti one koji slave početak rata, a ne slave uspostavljanje mira. Ta naopaka logika najbolji je pokazatelj koliko je BiH naopaka zemlja”, naveo je Dodik na društevnoj mreži “X”.

Boračka organizacija Republike Srpske (BORS) saopštila je da 1. mart nije nikakav praznik već datum početka tragičnog sukoba, te da taj dan treba proglasiti danom žalosti u Republici Srpskoj.

U BORS-u smatraju da je ovaj prijedlog opravdan jer je 1. mart 1992. godine asocijacija na početak rata u BiH i stradanja koje je potom uslijedilo.

Odbačene su obje apelacije za ocjenu ustavnosti Odluke Narodne skupštine Republike Srpske o imenovanju Ane Trišić Babić za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske.

Ustavni sud Republike Srpske je na jučerašnjoj sjednici donio dva rješenja kojima je obustavio ustavnosudske postupke za ocjenu ustavnosti akata, jer su, kako su naveli, prestali postojati procesnopravni uslovi za njihovo daljnje vođenje.

Ćamil Duraković, potpredsjednik Republike Srpske u svojoj inicijativi naveo je, između ostalog, da Narodna skupština nije ustavno nadležna da imenuje vršioca dužnosti predsjednika Srpske, te da za vršioca dužnosti može biti imenovan samo jedan od potpredsjednika Republike.

Duraković ne krije da je razočaran, ne samo odlukom Ustavnog suda Republike Srpske, već i time što mu, kako kaže, nije precizno obrazloženo zbog čega apelacija nije razmatrana. Sporno mu je i to što Ana Trišić Babić nije učestvovala u izbornom procesu, a obavljala je funkciju vršioca dužnosti predsjednika Srpske.

“Da je to neko od narodnih poslanika, kao što je, recimo, bio slučaj kada je preminuo Milan Jelić, imenovan je Igor Radojičić kao predsjednik Narodne skupštine i neko ko je učestvovao na izborima. Ja sam to osporio samo ako Ustavni sud smatra da je to ustavno, da nam kažu, jer počeli smo puno “političariti” oko toga. Ne znamo da li je, jer nigdje nije zapisano”, rekao je Duraković.

Odbačena je i apelacija Nebojše Vukanovića, lidera Liste za pravdu i red. Iz istog razloga – prestali su da postoje procesnopravni uslovi za njihovo dalje vođenje, odnosno u prevodu Republika je u međuvremenu na izborima dobila predsjednika Republike. Odlukom, kako kaže, nije iznenađen.

“Ustavni sud, kao i svi drugi sudovi, uglavnom su pod kontrolom vlasti. Vjerovatno se čekalo da ta stvar, nakon izbora predsjednika, postane pase. Moguće je da su tako ocijenili zato što je izabran novi predsjednik na izborima, pa ta odluka više nema nikakav pravni značaj”, naveo Vukanović.

Odluka Ustavnog suda je očekivana, jer sve je rađeno po zakonu, stav je Mladena Ilića, poslanika SNSD-a. Vukanović i Duraković su, kako tvrdi, imali želju da obezglave Republiku Srpsku i njene institucije.

“Mi vrlo dobro znamo da bez predsjednika Republike ne postoji mogućnost da bilo koji zakon stupi na snagu. Kasnije potpisivanjem ukaza, tek tada dobijemo konačnu pravnu situaciju vezano za mnoge pravne propise. Između ostalog, imali su želju, ponavljam, da na ovaj način zastane život i funkcionisanje Republike Srpske. Ustavni sud je donio apsolutno ispravnu odluku”, kazao je Ilić za ATV.

Treba napomenuti i to da po Ustavu Republike Srpske, mandat predsjedniku može prestati u slučaju njegove ostavke ili opoziva. To nije bio slučaj kod Milorada Dodika, već mu je CIK BiH oduzeo mandat, nakon presude Suda BiH, a zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita.

Naziv zgrade “Srpska kuća” u Brčko distriktu, koju je kupila Vlada Republike Srpske, zasmetao je dijelu bošnjačke javnosti, ali i OHR-u, na šta su iz RS poručili da će se ona uvijek tako zvati.

Filijale Poreske uprave Republike Srpske, Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske i kancelarija Vlade Republike Srpske od početka godine su pod istim krovom u toj zgradi.

Minić: Sve u skladu sa zakonom
Savo Minić, premijer Republike Srpske, izjavio je da je sve urađeno u skladu sa zakonom.

“Vlada Republike Srpske provela je proceduru, zgrada izgleda impozantno. Јednostavno, ovo je atak na bilo kakvu našu aktivnost i pravi se problem na dnevnom nivou”, rekao je Minić.

Siniša Milić, gradonačelnik Brčkog, kaže da je na sceni mnogo dezinformacija.

“Jedna od njih je da kancelarija Fonda PIO ne može da radi u Brčkom, budući da je to pitanje već regulisano još od starta osnivanja distrikta Brčko, jer distrikt nema svoj PIO fond, tako da entitetske nadležne službe rade već godinama na prostoru Brčkog. Ovdje se radi samo o preseljenju i sve je to u interesu penzionera, građana Brčko distrikta koji u tim kancelarijama mogu da ostvaruju svoja prava”, naveo je Milić za RTRS.

Direktor Fonda PIO: Zašto smeta naziv “Srpska”?
Mladen Milić, direktor Fonda PIO Republike Srpske, pita kakva se to poruka šalje.

“Zašto smeta naziv Srpska? Fond PIO Republike Srpske je, prema posljednjem obračunu i isplati januarske penzije, isplatio 4,6 miliona maraka za 7.540 korisnika prava našeg fonda koji žive na području Brčko distrikta”, naveo je Milić.

Dodik: Ime će uvijek ostati isto
Milorad Dodik, lider SNSD-a, poručio je da će “Srpska kuća” u Brčkom uvijek imati ovaj naziv.

“Tamo gdje žive Srbi, gdje im Ustav garantuje konstitutivnost, objekti i institucije nosiće predznak srpska, sviđalo se to nekome ili ne. Tako će biti i u Brčkom, gdje će “Srpska kuća” uvijek imati taj naziv. Srpska varoš u Brčkom je istorijska činjenica, ne vidim šta je sporno u imenu ‘Srpska kuća’. To što nekome smeta je njegov problem i moraće da se nosi s tim. Srpsko ime je mnogo, mnogo starije od svih supervizora i niko ga neće ni zabraniti ni ugasiti”, naveo je Dodik.

OHR: Naziv nije u skladu s multietničkom strukturom
S druge strane, iz OHR-a su naveli da naziv koji je dat zgradi “Srpska kuća” nije u skladu s multietničkom strukturom Brčko distrikta.

“Pravovremeno uklanjanje ovog natpisa osiguraće pozitivno okruženje za dijalog o drugim pitanjima u vezi s ovim objektom. Kao što je rečeno u prepisci između supervizora i generalnog sekretara Vlade Republike Srpske iz septembra 2025. godine, koja je dostavljena čelnicima Brčko distrikta, nijedan entitet ne može sprovoditi izvršnu vlast u Brčko distriktu osim u slučajevima kada je to izričito definisano Statutom distrikta”, poručili su iz OHR-a.

Reagovali su i članovi Inicijativnog odbora za formiranje Foruma intelektualaca Brčko distrikta Osman Mulahalilović, Enes Pašalić, Mustafa Sinanagić, Ćazim Suljević, Hajrudin Omerović, Kenad Bajrić te Enes Fazlović.

“RS ovim činom, van svake razumne sumnje, želi da vrši svoja javna ovlaštenja i u distriktu Brčko, čime krši Konačnu arbitražnu odluku po kojoj su entiteti trajno i nepovratno prenijeli sva svoja ovlaštenja na Vladu distrikta, te na prostoru distrikta ne mogu vršiti svoja javna ovlaštenja”, naveli su iz tog odbora.

Iz Saveza za bolju budućnost (SBB) su saopštili da su lider te stranke Fahrudin Radončić, te supervizor za Brčko distrikt Luis J. Krishok u srijedu razgovarali o aktuelnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u Brčko distriktu, kao i drugim važnim temama, a riječi je bilo i o kupovini zgrade u Brčko distriktu, koju je uradio Ugostiteljski servis Vlade Republike Srpske.

“Ocijenjeno je da naziv objekta ‘Srpska kuća’ ne ide u prilog podršci funkcionisanja institucija distrikta, na šta je supervizor prije nekoliko mjeseci blagovremeno upozorio vlasti Republike Srpske i sve relevantne faktore i po tom pitanju je i dalje vrlo aktivan u skladu sa svojim kompetencijama”, naveli su iz SBB-a.

Lider SNSD-a Milorad Dodik reagovao je na današnje privremeno obustavljanje emitovanja programa BHRT-a, te dodao da što se njega tiče, mogu da ostanu zatamnjeni do sudnjeg dana.

– Sada čujem da je BHRT od jutros zatamnio svoj program. Toliko o tome koliko se prati u Republici Srpskoj. Niko neće primijetiti razliku. Bili su crni, crni neka i ostanu. Neka se njima bave oni koji jauču za crnilom. Mi nemamo nijedan razlog za to – istakao je Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.

Сада чујем да је БХРТ од јутрос затамнио свој програм.
Толико о томе колико се прати у Републици Српској.
Што се мене тиче, могу да остану затамњени до судњег дана.

Нико неће примијетити разлику.
Били су црни, црни нека и остану.
Нека се њима баве они који јаучу за црнилом.
Ми…

— Милорад Додик (@MiloradDodik) February 26, 2026

Pretendujem da uradi najviše za narod i državu, a to se može postići samo s najodgovornijih pozicija, kaže gradonačelnik Banjaluke i lider PDP-a i Pokreta Sigurna Srpska (PSS) Draško Stanivuković.

On je  za N1 je govorio o ambicijama za najviše funkcije u Republici Srpskoj, odnosu sa predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom, opoziciji, ali i o spekulacijama o povratku Mladena Ivanića.

Stanivuković ističe da je funkcija gradonačelnika izuzetno zahtjevna.

– Kada nekome pukne cijev, zove gradonačelnika. Kada je smeće ispred kuće, kada je vjetar, kada je previše sunca. To traži veliku posvećenost. Banjaluka je drugi najveći grad u BiH i to je veoma operativno zahtjevna funkcija – rekao je.

Naglašava da iskustvo vođenja grada predstavlja ozbiljnu političku i upravljačku školu.

PDP dostigao određeni maksimum podrške, bilo potrebno „nešto novo“.

Navodi da ako PDP ima sedam ili osam mandata u Skupštini, za većinu je potrebno dvadeset, te da kroz Pokret „Sigurna Srpska“ dobijaju dodatnu političku snagu i nove ljude koji im prilaze.

O Sarajevu

Na pitanje o Dodikovim izjavama da se ne osjeća sigurno u Sarajevu, Stanivuković kaže da se on osjeća ugodno.

– Od mene uvijek očekujete da će se uvijek truditi da bude narativ kulture i pristojnosti. Sarajevo je lijep grad, uređen grad; Mostar je lijep i uređen grad i svaki grad u Republici Srpskoj i FBiH. Ja ne mjerim grad po tome kad neko kaže nije lijep jer ima nekih svetinja u koje neko vjeruje ili ne vjeruje. Svaki grad koji ima svetinje, koji ima bogomolje, koji je multietnički gdje imate ljepota i da vidite džamiju i crkvu i katedralu i sinagogu ili šta god je lijep. Tako da ja ovdje volim da dođem. Znam da su nekada moje izjave pogrešno tumačene, li uprkos svemu tome, nikada nisam doživio neprijatnost. Ja se nadam da će to tako ostati. Normalno šetam ovdje u ovim velikim tržnim centrima, ljudi se pozdravljaju, pitaju, fotografišu. Uvijek bude lijepo i moram reći ovdje u vašem studiju – siguran sam da se svi novinari ne slažu sa svim što kažem, ali se ja osjećam ugodno i dobio sam osjećaj takvog gostoprimstva. Prema tome, želim takve odnose. Sve Sarajlije su veoma dobro došli u Banjaluku, uvijek da je posjete i obrnuto. Hajde da to gradimo, jer sve mimo toga nije dobro – istakao je Stanivuković.

Naglašava potrebu gradnje odnosa između gradova i naroda.

– Sve Sarajlije su dobro došle u Banjaluku i obrnuto. Sve mimo toga nije dobro – kazao je on.

Radi sve što možeš završiti

Stanivuković kaže da rješavanje problema mora imati redoslijed.

– Radi sve što možeš završiti, a za ono što dugo čeka –  kreni pa će doći na red. Ne možemo odmah otvarati najteže teme – smatra on.

Dodje da se tako treba raditi i na nivou BiH.

– Mi krećemo sa one strane, u ovom trenutku možda manje rješive. Hajde da krenemo odavde gdje se možemo dogovoriti. Hajde da riješimo malo ekonomiju, da imamo državu u redu, da imamo malo kulturu, da imamo poveća sredstva u sport i svi možemo da oko toga sarađujemo. Ja ću vrlo rado doći u Sarajevo da organizujem neku utakmicu između Vaterpolo kluba u Sarajevu, u Banjaluci. Hajde da tu zbližimo narod, a onda ćemo, kada tu steknemo povjerenje, lakše i onaj teži dio da dirnemo. Ovako kada između mene i vas nema povjerenja, teže ćemo otvarati teže teme – istakao je.

Kada se plaća, svi bi da je jeftino

Ovih dana mnogo se komentariše najava uvođenja poreza na pojedine nekretnine u centru Banjaluke, a mnogi su to protumačili kao poruku da oni koji nemaju novca treba da idu u zabačenije dijelove grada.

Stanivuković poručuje da je porez na nepokretnost porez na imovinu i da takav porez treba da postoji.

– Politika je i da imate smjelosti da kažete ono što nije lako svima. To jedino može da pravi velike pomake i rješenja. Kada odete u Banjaluku, ali i u Sarajevo i u bilo koji grad, vidite da su ljudi gradili nelegalno, da postoje zapuštene kuće. To nije bezbjedno. To urušava kulturu, ljepotu i turistički potencijal grada – smatra on.

Navodi da u centru grada postoje kuće u kojima mogu boraviti narkomani ili pijanice, da fasada može pasti i da to predstavlja bezbjednosni rizik.

– Kada mi hoćemo da otkupimo tu kuću, čovjek kaže da plac vrijedi dva miliona. A realna vrijednost je milion. I mi želimo zakonsko rješenje koje kaže: dobro gospodine, ako tvrdite da vrijedi dva miliona i nećete da prodate gradu po realnoj cijeni, potvrdite to kod notara i onda plaćajte porez na dva miliona. Jer kada se plaća, svi bi da je jeftino, a kada se prodaje, svi bi od države uzeli više – istakao je Stanivuković.

Ističe i da je mnogo ljudi napustilo Bosnu i Hercegovinu i Republiku Srpsku, da danas žive u uređenim evropskim gradovima i da su često zapustili imovinu.

– Imate placeve u prigradskim naseljima koji se ne održavaju. Mi želimo zakonsko rješenje – održavaćemo ih, ali kao i svaka druga država, ako prekršite pravila, platićete kaznu. To znači da želimo uredniju Banjaluku i svaki drugi grad – podvukao je Stanivuković.

Mišljenja je da su mnoge njegove izjave pogrešno prezentovane.

– Jedni kažu da sam nacionalista, a u dubini duše sam filantrop i čovjekoljub. U porodici imam Hrvate i Bošnjake. To je dio mog odrastanja. A onda vas žele predstaviti drugačije i kažu da hoću da raselim ljude. Moramo shvatiti da život i stan u centru imaju svoju vrijednost – istakao je on.

Izmještanje institucija Srpske

Na kritike iz SNSD-a i inicijativu da se institucije Republike Srpske izmjeste iz centra grada, Stanivuković podsjeća da je i Milorad Dodik prije 20 godina preselio Vladu iz malog objekta na tadašnju periferiju.

– I tada i sada smatram da je to bila vizija. Grad se mora širiti, institucije moraju rasti. Kada neka mjesta postanu tijesna, to je znak napretka – smatra on.

Navodi da republičko pozorište ima 300 mjesta, ali da Banjaluka nema gradsko pozorište, iako ga svi gradovi te veličine imaju.

Govoreći o Palati predsjednika Republike Srpske, kaže da „treba da dobije novo ruho na novoj lokaciji u naselju Lazarevo“, tri i po do četiri kilometra od centra grada, gdje živi oko 30.000 stanovnika.

– U urbanističkim planovima predviđen je poseban razvoj tog dijela grada. Gradska uprava postaje tijesna. Želimo da u tom dijelu napravimo gradske institucije, a u novom dijelu grada republičke. To bi bio novi centar Banjaluke – kazao je Stanivuković.

Odnos s Dodikom i političke ambicije

Na optužbe da je „Dodikov čovjek“, Stanivuković kaže da uvijek postoji cilj iznad cilja. Podsjetio je na Dodikovu izjavu da će prije izaći iz Gradske uprave nego SNSD iz Palate.

– Možda izađem za sedam ili osam mjeseci iz Gradske uprave, ali u Palatu – kazao je Stanivuković.

Govoreći o kandidaturi za predsjednika Republike Srpske, rekao je da u politici radi vrijedno i posvećeno i ima ambicije da uradim najviše za narod i državu.

– A najviše možete uraditi ako ste na najodgovornijim pozicijama. Ako pitate tenisera da li želi biti broj jedan, ako mu to nije cilj, zašto igra tenis? – upitao je Stanivuković.

Ističe da su politički dijametralno suprotni i da koalicija sa SNSD-om nije moguća, ali da postoje teme oko kojih se mogu složiti.

Opozicija

Govoreći o opoziciji, kaže da je cilj iznad cilja zaustaviti ono što ne valja – kriminal, korupciju i obezvređivanje institucija.

Navodi da je sa predsjednicom Narodnog fronta Jelenom Trivić dijelio politički prostor i ostvario velike uspjehe.

– Kada smo otišli, ona je imala manje uspjehe, ja sam pobijedio. To su činjenice – naglasio je on.

Smatra da opozicija mora sjesti za isti sto – Narodni front, PSS, SDS i drugi – i usaglasiti principe.

– (Kanidat SDS-a za predsjednika Srpske) Branko Blanuša imao je odličan rezultat, ali ako vam nedostaje hiljadu ili sto hiljada glasova, CIK piše isto. U životu treba ići s onim ko dobija trku. Bogu hvala, sve pobjede sam do sada imao – kazao je on.

Govoreći o izborima 2022. godine, napominje da je PDP je tada imao Jelenu Trivić i njega.

– Da smo bili kandidati za predsjednika Republike i člana Predsjedništva – pobijedili bismo. Nas dvoje smo bili najbolji kandidati. Uz moje veliko poštovanje prema gospodinu Šaroviću, koji ima iskustvo, znali smo da on tada to ne može – navodi.

Objašnjavajući kako je došlo do spominjanja Mladena Ivanića, kaže da je u jednom trenutku logika bila drugačija.

– Rekli smo – ako Blanuša pobijedi, logično je da čovjek koji je pobijedio za predsjednika nastavi. On je kandidat SDS-a. Mi smo tada smatrali da meni još treba rada da bih mogao ići na državni nivo i predstavljati Republiku Srpsku u zajedničkim institucijama Bosne i Hercegovine, pa u Evropi i svijetu. Onda smo rekli – imamo li kandidata? Ja sebe tu nisam vidio. Neko je spomenuo gospodina Ivanića – objasnio je on.

Dodaje da su se okolnosti promijenile jer Blanuša nije pobijedio, te da u takvim okolnostima smatra realnim da Pokret „Sigurna Srpska“ pretenduje na kandidata za predsjednika Republike Srpske.

– Zato se spominje. Objasnio sam kako je došlo do toga da se pominje Ivanić i kako se sada moje ime pominje u javnosti. Mislim da sam rekao dosta – zaključio je Stanivuković.

Govoreći o PDP-u, kaže da je stranka dosegla određeni maksimum podrške, te da je bilo potrebno „nešto novo“.

– Formirali smo pokret koji je čvrsta sabirna koalicija. PDP je akcionar. Ima oko deset političkih organizacija i istaknutih pojedinaca. Danas možemo reći da je Pokret Sigurna Srpska druga politička snaga u Republici Srpskoj. Ali cilj nam nije drugo mjesto – cilj je da budemo najsnažnija politička organizacija.“

Na tvrdnje da jačanjem Pokreta „Sigurna Srpska“ želi ugasiti PDP, Stanivuković odgovara da bez PDP-a nema Pokreta i da ta stranka ostaje njegov sastavni dio.

– Da nisam pobijedio u Banjaluci 2024. mislim da PDP tada ne bi postojao. Pobjede koje sam obezbijedio doprinijele su rastu PDP-a. PDP nije slabiji ako je dio grupacije. U politici je važna suština, a ne forma. Forma je PDP, forma je PSS, forma je neka druga stranka – ali suština je kako doći do cilja – smatra Stanivukovi-