– Zapitajte se dobro zašto ovo drugo – navela je Cvijanović na Instagramu
Slika političke i institucionalne situacije u Bosni i Hercegovini, predstavljena u izvještaju evropskih parlamentaraca na zasjedanju Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, prikazana je ublaženo i ne odražava stvarno stanje u zemlji, ocijenio je opozicioni poslanik Mladen Bosić.
Bosić je naveo da se BiH već godinama suočava sa političkom blokadom reformi, koje se sprovode u minimalnim obimima kako bi u Evropskoj uniji i Savjetu Evrope bile predstavljene kao značajan napredak. Prema njegovim riječima, ključni akteri tih blokada nalaze se na svim nivoima vlasti.
On je istakao da su institucije zarobljene od strane vladajućih političkih struktura, što je dovelo do endemske korupcije i zabetoniranih političkih odnosa. Kako je naveo, politika stalnog podgrijavanja međunacionalne ugroženosti omogućava pojedinim liderima da zadrže vlast uz podršku uplašenih birača.
Komentarišući sadržaj izvještaja, Bosić je naveo da Milorad Dodik jeste jedan od glavnih generatora krize u BiH, ali da nije jedini. Posebno je ukazao na ulogu HDZ-a BiH, koji sa SNSD-om, prema njegovim riječima, čini osovinu vlasti na državnom nivou.
Bosić je ocijenio da je HDZ BiH, koristeći narativ o ugroženosti Hrvata, eliminisao političku konkurenciju unutar hrvatskog biračkog tijela i preuzeo kontrolu nad ključnim resursima vlasti. Dodao je da ta stranka ima odlučujući uticaj na formiranje vlasti, uključujući izbor političkih partnera iz reda druga dva konstitutivna naroda.
On je naveo i da Republika Hrvatska, kroz vladajući HDZ, ima snažan politički uticaj u BiH, te da se odgovornost HDZ-a BiH i njegovog lidera za aktuelnu situaciju u izvještaju evropskih parlamentaraca gotovo i ne pominje.
Prema Bosićevim riječima, ovakvi politički odnosi doveli su do potpunog zarobljavanja institucija, a kao najteži primjer naveo je pravosuđe BiH, koje, kako tvrdi, nema kapacitet da se obračuna sa sistemskom korupcijom. Istakao je da upravo tu treba započeti suštinske reforme i da Savjet Evrope može imati važnu ulogu u tom procesu.
Na istom zasjedanju u Strazburu, poslanik PDP-a u Parlamentarnoj skupštini BiH Branislav Borenović govorio je o problemima sa kojima se suočavaju prevoznici iz BiH u Evropskoj uniji. Naveo je da su izloženi, kako je rekao, nepotrebnim i diskriminatornim ograničenjima.
Borenović je ocijenio da su ta ograničenja suprotna osnovnim evropskim vrijednostima jednakosti, pravičnosti i prava na rad. Izrazio je uvjerenje da je moguće ostvariti značajan iskorak na evropskom putu BiH, uprkos, kako je naveo, dugogodišnjim opstrukcijama vladajućih političkih elita.
– Nažalost, ministarstva inostranih poslova i komunikacija i transporta u Savjetu ministara nisu dala adekvatan i efikasan odgovor na nastalu situaciju – izjavio je Košarac.
Ocijenio je da je neprihvatljiva njihova atrofija i tromost i da se stiče utisak da ništa ne rade i da čekaju da neko drugi riješi problem.
– Ministri /Elmedin/ Konaković i /Edin/ Forto moraju pod hitno shvatiti ozbiljnost situacije i promptno tražiti rješenje u Briselu. Očekujem da i predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto snagom svog autoriteta omogući adekvatne kontakte sa EU – naveo je Košarac.
Smatra da je neophodno da zajedno sa ministrima iz regionalnih zemalja formiraju zajedničku inicijativu prema Evropskoj komisiji i iznađu rješenje koje će biti u korist domaćim i regionalnim prevoznicima.
U suprotnom, zaključio je, svi su na gubitku.
“Blokade teretnog saobraćaja na prelazima sa EU prijete da naprave ozbiljan problem domaćoj privredi, koja već trpi negativne posljedice”, rekao je Košarac.
On je upozorio da je ovo izuzetno kompleksna situacija koja se negativno odražava i na spoljotrgovinski promet BiH, posebno na izvozno orijentisane privrednike.
– Naši izvoznici gube kredibilitet kod svojih partnera iz zemalja EU, sa kojima imaju ugovorene poslove i ugovorene rokove isporuke. Dovodi se u pitanje njihova konkurentnost i pouzdanost u pogledu snadbijevanja i održavanja lanaca snadbijevanja – naglasio je Košarac, koji je i ministar trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara.
On je ponovio da neupitno podržava zahtjeve domaćih prevoznika, čiji se problemi moraju rješavati u komunikaciji sa regionalnim zemljama i sa EU.
– Ovo nije problem pojedinaca, već alarmantna situacija koja zahtijeva hitna rješenja i efikasan odgovor nadležnih ministarstava u Savjetu ministara – poručio je Košarac za Srnu.
Blokada teretnih graničnih prelaza prema Hrvatskoj i dalje traje sve dok ne budu ispunjeni zahtjevi da prevoznici moraju imati poseban status u odnosu na turiste.
Interesantno je to tumačenje opozicije da je na sceni krađa glasova tamo gdje izgube, a demokratija i volja naroda samo tamo gdje pobijede, istakla je potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović.
– Pa i red je da učestvuju kad su u SDS-u prvi potrčali i, u dogovoru sa Kristijanom Šmitom, dali kandidata za ove vanredne izbore, kako bi se otela narodna volja izražena na prethodnim regularnim izborima.
Kako Cvijanović ističe, takođe, red je i da SDS učestvuje kad im se unaprijed javi da će biti prolongirani neki rokovi za popunu npr. biračkih odbora, i prije nego što to formalno odluči Centralna izborna komisija.
– Inače, dvojici članova CIK-a je mandat produžio Kristijan Šmit, (kakva slučajnost!) iako su trebali otići u penziju sa navršenih 65 godina starosti – istakla je Cvijanović u objavi na društvenoj mreži Iks, reagujući na izjavu potpredsjednika SDS-a Želimira Neškovića, koji je istakao da instrukcija Centralne izborne komisije, kojom je omogućeno SDS i drugim parlamentarnim strankama koje imaju kandidate za predsjednika Republike Srpske da imaju po jednog člana na svakom od 136 biračkih mjesta na kojima se ponavljaju izbori za SDS predstavlja minimum uslova za učešće na ovim izborima.
Prvostepenu presudu Suda BiH, po kojoj je sudija Sena Uzunović osudila Miodraga Malića na tri godine zatvora jer je, na opozicionom mitingu u Banjaluci podigao tri prsta i držao fotografije Radovana Karadžića i Ratka Mladića, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ocijenio je kao još jedan primjer skandalozne sudske prakse usmjerene protiv Srba.
Pozvao je na održavanje velikog, svenarodnog mitinga, na kojem bi se pokazalo protivljenje takvoj presudi i poručio je da je riječ o još jednom primjeru razgradnje BiH i potkopavanja autonomije Republike Srpske i identiteta srpskog naroda.
– Sramna presuda Sene Uzenović koja je bila komandant, odnosno član ratnog štaba pod čijom su ingerencijom pobijeni Srbi u Bradini a ona ništa nije poduzela, a bila je zadužena za to da se zločinci kazne. Čak šta više ona je kasnije kao sudija sudila njima i oslobodila ih – rekao je Dodik.
Dodik je istakao da je ona juče presudila Srbinu koji je digao tri prsta i koji je imao sliku Mladića na nekom mitingu.
– Tri godine zatvora. Zar oni misle da će to neko dopustiti. Јa ću predložiti da se svi okupimo oko ovog slučaja i održimo veliki svenarodni miting. Ona ima ratni poriv. To je žena koja je ratovala. Sad joj neko dao sudsku moć da ona presuđuje. Nevjerovatno je da ne smijete dignuti tri prsta. Da to kao nešto vrijeđa. To je tradicionalni srpski pozdrav – rekao je Dodik.
Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je na današnjoj vanrednoj sjednici Predsjedništva BiH glasala protiv zaključaka o BHRT-u, ali da je preglasana, ocijenivši da su usvojeni zaključci tendenciozni, jednostrani i neprihvatljivi, te dio šire političke namjere da se destabilizuje Republika Srpska.
Cvijanović je za Srnu navela da sjednica, koju je inicirao Denis Bećirović, nije sazvana s ciljem rješavanja problema u BHRT-u, već da se kompletna odgovornost pokušala prebaciti na Republiku Srpsku i RTRS. Prema njenim riječima, u usvojenim zaključcima, za koje je glasao i Željko Komšić, izostavljene su ključne činjenice o neizmirenim obavezama BHRT-a i Federalne televizije prema RTRS-u po osnovu marketinga.
Ona je ukazala da zaključci ne pominju ni činjenicu da naplata RTV takse u jednom dijelu Federacije BiH uopšte ne funkcioniše, niti nude rješenja za taj problem. Cvijanović je naglasila da se javni emiteri finansiraju zajedničkom obavezom, te da je neprihvatljivo očekivati da Republika Srpska i njeni građani snose veći dio tog tereta.
Prema njenim riječima, dio odgovornosti za stanje u BHRT-u leži i u odlukama ove kuće da samostalno i mimo zakona zaključuje skupe ugovore za sportske i kulturne sadržaje. Cvijanović je istakla da je problem BHRT-a znatno složeniji nego što se pokušava prikazati i da zahtijeva sveobuhvatan pristup i dijalog nadležnih institucija na svim nivoima vlasti.
Vanredna sjednica Predsjedništva BiH održana je na prijedlog Denisa Bećirovića, a zaključci su usvojeni preglasavanjem srpskog člana Predsjedništva. U njima se, između ostalog, navodi da je glavni uzrok stanja u BHRT-u kršenje Zakona o Javnom radio-televizijskom servisu BiH od strane RTRS-a.
Govoreći o aktuelnoj političkoj situaciji, Cvijanović je izjavila da je namjera političkog Sarajeva da Republiku Srpsku ostavi bez institucija, navodeći kao potvrdu zahtjev SDA i Demokratskog fronta upućen Ustavnom sudu BiH za provjeru ustavnosti izbora nove Vlade Republike Srpske. Ona je ocijenila da se radi o kontinuiranim političkim pritiscima, uključujući i, kako je navela, politički motivisan pravosudni proces protiv predsjednika Republike Srpske.
Cvijanović je rekla da su iz, kako je navela, pravnog napada Kristijana Šmita i onih koji smatraju da pojedinac može biti iznad institucija proistekla i pitanja o ustavnosti prethodne Vlade Republike Srpske. Dodala je da se, po njenom mišljenju, pritisci mogu nastaviti i prema Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Naglasila je da je obaveza Republike Srpske da se od takvih pritisaka brani, te da je važno jedinstvo građana i institucija. Prema njenim riječima, aktuelni politički procesi, uključujući i izborni, pokazuju da se, kako je navela, ne dešava ništa slučajno i da određene političke strukture pokušavaju nanijeti štetu Republici Srpskoj.
Predsjedništvo BiH na sjednici koja je održana danas, 27. januara, usvojilo je niz zaključaka koji se tiču finansijskog stanja u BHRT, a između ostalog se traži prinudna naplata duga koji RTRS po osnovu takse ima prema BHRT, u iznosu od 103,5 miliona KM.
Treba istaći da na sjednici nije bila prisutna Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, pa su sve odluke donijeli Denis Bećirović i Željko Komšić, bošnjački i hrvatski član Predsjedništva BiH.
Inače, sjednica je sazvana 23. januara na Bećirovićev zahtjev sa samo jednom tačkom dnevnog reda – razmatranje kritičnog finansijskog stanja u Javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine (BHRT).
Prema usvojenim zaključcima, Predsjedništvo BiH ocjenjuje da trenutno finansijsko stanje u BHRT predstavlja prijetnju njegovom opstanku.
Tvrde da je kritična finansijska situacija posljedica kršenja Zakona o Javnom RTV servisu Bosne i Hercegovine i drugih povezanih zakona od strane Javnog radiotelevizijskog servisa Republike Srpske (RTRS).
Oni pozivaju Savjet ministara BiH da hitno osigura dosljedno provođenje Zakona o javnom RTV servisu BiH, posebno u dijelu raspodjele naplaćene RTV takse u skladu sa Zakonom.
“Predsjedništvo BiH poziva nadležne institucije Bosne i Hercegovine, da bez odlaganja, pristupe preduzimanju svih potrebnih mjera iz svoje nadležnosti, kako bi se osigurala prinudna naplata duga u iznosu od 103,5 miliona KM u korist BHRT”, glasi zaključak.
Pored toga, Predsjedništvo BiH pozvalo je Savjet ministara BiH, Parlamentarnu skupštinu BiH i sve druge nadležne institucije da donesu hitne mjere kojima će se iz odgovarajućih raspoloživih sredstava osigurati interventna sredstva kako bi se spriječio prestanak rada BHRT-a i osigurao nastavak kontinuiranog funkcioniranja.
“Predsjedništvo BiH zahtijeva od nadležnih institucija da hitno osiguraju sredstva za ostvarivanje punih prava iz rada i po osnovu rada zaposlenika Javnog radiotelevizijskog servisa Bosne i Hercegovine, u skladu sa zakonima i drugim propisima”, navodi se u zvaničnom saopštenju iz Predsjedništva BiH.
Svi navedeni zaključci stupaju na snagu danom donošenja i objaviće se u “Službenom glasniku BiH”.
Šta kaže Cvijanovićeva?
Reagujući na zaključke Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, poručila je da nije glasala su tendenciozni I jednostrani i kao takvi neprihvatljivi.
“Očigledno je da Denis Bećirović nije ni zatražio sjednicu sa ciljem rješavanja problema, već da bi kompletnu krivicu za stanje u BHRT pokušao svaliti na Republiku Srpsku i Radio-televiziju Republike Srpske (RTRS)”, kazala je ona sa Srnu.
Istakla je da u zaključcima s druge strane nije spomenuto da BHRT i Federalna televizija nisu uplaćivali sredstva od marketinga RTRS, niti da u jednom dijelu FBiH naplata RTV takse uopšte ne funkcioniše, niti je ponuđeno bilo kakvo rješenje za taj problem.
“Dio odgovornosti za ovakvo stanje svakako leži i na činjenici da je BHRT samostalno i mimo zakona odlučivala da konzumira određena prava i zaključuje skupe ugovore za realizaciju određenih sportskih i kulturnih programskih sadržaja. Problem BHRT je mnogo složeniji nego što to Bećirović pokušava da prikaže i potrebno ga je integralno rješavati odgovornim dijalogom nadležnih institucija na svim nivoima vlasti, a ne zloupotrebljavati ga u politikantske svrhe”, zaključila je Cvijanovićeva.
– Centralna izborna komisija BiH, gotovo je sigurno, neće ponovo imenovati posmatrače i članove biračkih odbora za ponovljene prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, jer je taj posao za njih završen.
“Ističemo da akreditovanje novih posmatrača nije moguće, taj proces je završen kako za političke subjekte, tako i za udruženja građana i međunarodne organizacije”, rekli su nedavno u CIK-u, a i juče u nezvaničnim razgovorima nam je potvrđeno da novih imenovanja neće biti.
Podsjećanja radi, SDS je zatražio da imenuje nove posmatrače i članove biračkih odbora s obzirom na to da na određenim biračkim mjestima na prijevremenim izborima nemaju “svoje ljude”. Zbog toga su zaprijetili da će možda i bojkotovati ponovljene izbore za predsjednika, mada ni od toga neće biti ništa, i sigurno je da će i oni izaći na prijevremene izbore i podržati Branka Blanušu, predsjednika SDS-a, kao svoga kandidata.
“Bojkot izbora bi prokockao pobjedu Blanuše i mislim da su to zbunjujuće stvari. Ponašanje CIK-a jeste kriminalno, teški su prema opoziciji i nemaju opravdanja za te svoje sulude poteze, ali mi smo navikli da se borimo u neravnopravnim uslovima”, rekao je Nebojša Vukanović, predsjednik Liste za pravdu i red, za “Nezavisne”.
On je rekao da opozicija mora izaći na birališta jer, u suprotnom, ako to bude bojkotovala – vlast će izaći, izvešće svoje glasače, a to bi “omogućilo onom gubitniku koji se više i ne spominje da bude predsjednik Republike Srpske”.
“Treba se boriti, stisnuti zube i izaći na izbore. Pokazali smo prošli put da, iako smo u neravnopravnim okolnostima, mora se izaći na izbore”, rekao je Vukanović.
S druge strane, Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske, kaže da je Siniša Karan izabran legalno i regularno.
“Ono što radi CIK BiH je neviđen javašluk. Izborni rezultat će biti ponovljen. Toplo im savjetujem da to bojkotuju, i da to što prije završimo”, rekao je Minić komentarišući mogućnost da SDS bojkotuje ponovljene prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske.
“Zar to ne bi trebalo da bude najveći interes CIK-a?”
Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta, kaže da je nevjerovatna činjenica da CIK ne dozvoljava SDS-u akreditovanje dodatnih posmatrača i članova biračkih odbora za ponovljene izbore.
“Zar nije u interesu CIK-a kao regulatora izbora da postoji veća kontrola i nadzor samog procesa glasanja, a posebno brojanja glasova?! Zar to ne bi trebalo da bude najveći interes CIK-a, pogotovo na onim biračkim mjestima na kojima se izbori ponavljaju upravo zbog uočenih brojnih neregularnosti i krađe glasova”, rekla je Trivićeva, pitajući se zašto bi nekome smetala veća kontrola.
Podsjećanja radi, CIK je nedavno odlučio da se ponove prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske na 136 biračkih mjesta u 17 lokalnih zajednica.
“Pravo posmatranja sprovođenja ponovnih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske imaju posmatrači akreditovani od strane Centralne izborne komisije BiH i izbornih komisija za posmatranje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske koji su održani 23. novembra, bez obzira na opštinu/grad u kojem su bili akreditovani”, saopštili su ranije iz CIK-a.
U CIK-u su napomenuli da samo jedan predstavnik akreditovanih subjekata može biti prisutan na biračkom mjestu, s tim da se ovo ograničenje ne odnosi na međunarodne posmatrače.
Zadovoljan sam, jer sam bio u pravu kad sam tvrdio da nisu nadležni da raspravljaju o odlukama Vlade. Nijednog momenta nisu doveli u pitanje odluke Vlade Republike Srpske, a to su podzakonski akti, izvršni akti i politički život – rekao je Minić večeras novinarima u Banjaluci.
Prema njegovim riječima, malo je kontradiktoran dispozitiv same odluke, ali u svakom smislu te riječi, “sve što je ranije dolazilo iz ove institucije je bilo mnogo gore”.
– Po prvi put možemo reći da smo nečim zadovoljni. Zadovoljan sam da nijednog momenta nije doveden u pitanje kontinuitet rada Vlade Republike Srpske i odluka koje smo donosili – istakao je Minić.
Minić je rekao da nije zadovoljan činjenicom i tumačenjem Ustavnog suda BiH, koje pokazuje da je njima očigledno primarni cilj bio rješavanje pitanja imena Milorada Dodika.
– Oni to pogrešno i namjerno tumače, jer je Milorad Dodik u tom momentu imao pravo da me predloži za mandatara – istakao je Minić.
Minić je rekao da je već danas grupa poslanika DF-a i SDA podnijela istu apelaciju.
– Koliko god nas napadali i rušili, pravili razne spletke, pokazali smo da možemo politički da odgovorimo i da smo spremni da omogućimo da Vlada Republike Srpske funkcioniše – zaključio je Minić.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute poručio je u ponedeljak da Evropa nije sposobna da se brani bez vojne podrške Sjedinjenih Američkih Država i da bi morala više nego udvostručiti sadašnje ciljeve izdvajanja za odbranu ukoliko bi želela da to čini samostalno.
„Ako ovde iko misli da se Evropska unija ili Evropa u celini može braniti bez SAD, neka nastavi da sanja. Ne može“, rekao je Rute poslanicima Evropskog parlamenta u Briselu. Dodao je da su Evropa i Sjedinjene Američke Države „potrebne jedna drugoj“.
Tenzije unutar NATO-a pojačane su poslednjih sedmica zbog novih pretnji američkog predsednika Donalda Trampa da će anektirati Grenland, poluautonomnu teritoriju članice NATO-a Danske.
Tramp je takođe najavio uvođenje novih carina evropskim saveznicima Grenlanda, ali je kasnije odustao od tih pretnji nakon što je, uz Ruteovu pomoć, postignut „okvirni“ sporazum o ovom ostrvu bogatom mineralima. Detalji tog dogovora nisu objavljeni.
Vojni savez koji okuplja 32 države zasniva se na klauzuli o kolektivnoj odbrani, Članu 5 osnivačkog Vašingtonskog sporazuma NATO-a, koji obavezuje svaku članicu da pritekne u pomoć savezniku čija je teritorija ugrožena.
Na samitu NATO-a u Hagu u julu, evropski saveznici, izuzev Španije, kao i Kanada, prihvatili su Trampov zahtev da u roku od jedne decenije izdvajaju za odbranu isti procenat svog ekonomskog učinka kao i Sjedinjene Američke Države.
Obavezali su se da će do 2035. godine izdvajati 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda za ključne odbrambene potrebe, uz dodatnih 1,5 odsto za bezbednosno povezanu infrastrukturu, što ukupno čini pet odsto BDP-a.
„Ako zaista želite da idete sami“, rekao je Rute, „zaboravite da to možete postići sa pet odsto. Biće potrebno deset odsto. Moraćete da izgradite sopstvene nuklearne kapacitete. To košta milijarde i milijarde evra.“
Francuska predvodi pozive da Evropa izgradi svoju „stratešku autonomiju“, a podrška tom stavu je porasla nakon što je Trampova administracija prošle godine upozorila da su njeni bezbednosni prioriteti usmereni na druga područja i da će Evropljani morati više da se oslone na sopstvene snage.
Rute je poslanicima poručio da bi Evropa, bez Sjedinjenih Američkih Država, „izgubila krajnjeg garanta naše slobode, a to je američki nuklearni kišobran. Pa eto, srećno“.