VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Savjet ministara donosi nove propise

    Savjet ministara donosi nove propise

    Ministarstvo inostranih poslova (MIP) BiH trebalo bi ubuduće da na raspolaganju godišnje ima iznos do 700.000 maraka za troškove reprezentacije.

    MIP BiH bi ubuduće mogao raspolagati sa do 700.000 KM godišnje za troškove reprezentacije, umjesto dosadašnjih 500.000 KM.

    Povećanje limita odnosi se isključivo na MIP, dok kod ostalih institucija na nivou BiH maksimalni iznosi ostaju nepromijenjeni.

    MIP trenutno ima 56 predstavništava, planirano je otvaranje još 20 ambasada i konzulata.

    Zaposleni i funkcioneri ne mogu primiti poklon čija vrijednost prelazi 300 KM od jednog darodavca godišnje, niti mogu primati novac, čekove ili druge vrijednosne papire.

    Navedeno je to u prijedlogu pravilnika o korištenju sredstava za reprezentaciju, a koji bi uskoro trebalo da se nađe na sjednici Savjeta ministara BiH.

    Povećanje limita samo za MIP
    Ovim pravilnikom korigovan je limit sredstava za reprezentaciju samo u MIP i to sa 500.000 na 700.000 maraka, dok su kod ostalih institucija na nivou BiH ranije određeni maksimalni godišnji iznos trošenja novca za ove namjene ostali nepromijenjeni.

    Kao razlog za donošenje novog pravilnika navedeno je da je MIP tražio izmjenu postojećih pravila jer u svom sastavu imaju 56 diplomatsko-konzularnih predstavništava, a odlukama Predsjedništva iz 2019. i 2021. godine predviđeno je otvaranje 20 novih ambasada i konzulata.

    – U toku su aktivnosti usvajanja pravilnika o unutrašnjoj organizaciji MIP kako bi se ispunile zakonske pretpostavke i stekli uslovi za rad diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u skladu sa donesenim odlukama – stoji u razlozima za donošenje novog pravilnika.

    Razlozi za donošenje novih pravila sadržani su u činjenici da je u praksi identifikovano različito postupanje institucija BiH u pogledu nabavke i knjiženja poklona namijenjenim stranim ili domaćim institucijama ili organizacijama.

    – Suštinski, a i knjigovodstveno posmatrano, nabavka poklona treba da se vrši iz novca odobrenog za reprezentaciju. Do sada je bilo propisano da se sredstva reprezentacije koriste isključivo za ugostiteljske usluge. Iz tog razloga, Pravilnik je dopunjen odredbama koje regulišu nabavku poklona u institucijama BiH i primanje poklona, kao i vođenje centralnog registra poklona – navedeno je u pravilniku.

    Na te nedostatke prethodnih godina ukazivala je i Kancelarija za reviziju institucija BiH prilikom finansijske revizije u pojedinačnim institucijama i sugerisala da se primanje i davanje poklona moraju regulisati odredbama Pravilnika.

    – Shodno ovom prijedlogu, kupovinu poklona može odobriti samo rukovodilac institucije – stoji u novim rješenjima.

    Ograničenje vrijednosti poklona na 300 KM
    Novim propisima definisano je da kod primanja poklona mora biti utvrđeno jesu li oni namijenjeni instituciji, rukovodiocu ili njegovom zamjeniku, službeniku ili zaposleniku kao privatnoj osobi.

    – Institucija će primiti poklon, neovisno o vrijednosti, kada je to u skladu sa zakonima i kada ne postoje neki drugi politički ili ekonomski razlozi zbog kojih ih ne bi trebali primati. Rukovodioci, njegovi zamjenici, savjetnici, službenici i zaposlenici ne mogu primiti poklone čija vrijednost prelazi 300 KM od jednog darodavca u periodu od jedne godine – stoji u pravilniku.

    Nadalje je propisano da ako vrijednost poklona prelazi iznos od 300 maraka, primaoci su dužni da odbiju poklon ili da zatražite od davaoca da poklon zamjeni drugim do propisane vrijednosti ili da poklon namjeni instituciji, piše Glas Srpske.

    – Rukovodilac, zamjenik rukovodioca, savjetnik, državni službenici i zaposlenici ne mogu primati novac, ček ili drugi vrijednosni papir bez obzira na iznos – stoji u novom pravilniku koji je u fazi konsultacija.

    Posebna pravila
    Od primjene pravilnika o korištenju sredstava za reprezentaciju izuzeto je Predsjedništvo BiH, Ustavni sud BiH, Obavještajno-sigurnosna agencija, te Kancelarija za reviziju institucija BiH. Kako je navedeno, ove institucije, donijeće poseban pravilnik o korištenju sredstava za reprezentaciju.

  • Hoće li Đajić promijeniti izbornu matematiku u Srpskoj?

    Hoće li Đajić promijeniti izbornu matematiku u Srpskoj?

    Do opštih izbora u Republici Srpskoj i BiH ostalo je nešto više od pola godine, a politička scena i dalje je u fazi odmjeravanja snaga i tihe pripreme terena. I vlast i opozicija oprezno kalkulišu sa imenima za dvije najvažnije inokosne funkcije – predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH.

    U opozicionim redovima su, prema informacijama iz više izvora, započeti neformalni razgovori o mogućim zajedničkim kandidatima. Najosjetljivija tačka tih pregovora jeste kandidatura za predsjednika Republike Srpske. U Srpska demokratska stranka smatraju da bi njihov adut trebalo da bude Branko Blanuša, dok ambiciju za istu funkciju ima i aktuelni gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

    Blanuša bi, kako se navodi, već sada mogao računati na otvorenu podršku Jelena Trivić i Nebojša Vukanović, lidera njihovih političkih opcija. S druge strane, dio opozicije i dalje s rezervom gleda na Stanivukovićevu eventualnu kandidaturu, čak i za poziciju srpskog člana Predsjedništva BiH. To govori da opozicija, iako svjesna potrebe za zajedničkim nastupom, još nije usaglasila jasnu strategiju.

    Na drugoj strani političkog spektra, izvjesno je da će Savez nezavisnih socijaldemokrata imati svoje kandidate za obje funkcije. Međutim, konačna odluka zavisi od lidera stranke Milorad Dodik, koji će u narednom periodu morati da procijeni ko ima najviše šansi za pobjedu. U političkim krugovima već se duže procjenjuje da Siniša Karan nema ozbiljne izglede da ponovo bude kandidat za predsjednika Republike.

    Komunikolog Mladen Bubonjić ocijenio je da je Karan ranije figurirao kao prelazno rješenje i da bi unutar SNSD-a moglo doći do značajnih preslagivanja. Stranačke strukture, opterećene unutrašnjim frakcijama, u narednim mjesecima mogle bi redefinisati odnose i uticaj pojedinih krugova.

    U tom kontekstu sve češće se pominje i ime Vlado Đajić, bivšeg generalnog direktora UKC Republike Srpske i poslanika u Narodnoj skupštini. Nakon smjene s čelnih funkcija u zdravstvenoj ustanovi i Gradskom odboru SNSD-a u Banjaluci, pojavile su se spekulacije o njegovom mogućem političkom osamostaljivanju, pa čak i kandidaturi za predsjednika Republike.

    Prema tvrdnjama upućenih izvora, Đajić u Banjaluci ima stabilnu i brojnu biračku bazu. Kao argument se navodi i nedavno otvaranje novog objekta za onkologiju, kada je, prema ocjenama prisutnih, dobio snažnu podršku građana. U lokalnom SNSD-u, nakon njegove smjene, vlada svojevrsna konfuzija, što dodatno podgrijava priče o mogućem raskoraku unutar stranke.

    Politički analitičar Radomir Nešković smatra da bi eventualna samostalna kandidatura Đajića imala direktne posljedice po SNSD. U takvom scenariju, ta stranka bi, faktički, imala dva kandidata koji bi ciljali isto biračko tijelo. To bi, prema njegovoj ocjeni, oslabilo zvaničnog kandidata i otvorilo prostor opoziciji.

    Nešković ističe da je Đajićeva prednost u imidžu „narodnog čovjeka“ i neposrednoj komunikaciji sa građanima različitih generacija. Upravo taj profil mogao bi biti faktor koji utiče na raspodjelu glasova, posebno u Banjaluci.

    U konačnici, predstojeći izbori mogli bi biti obilježeni ne samo duelom vlasti i opozicije, već i unutrašnjim pregrupisavanjem unutar najveće vladajuće stranke. Ako se nagađanja o novim kandidatima pokažu tačnim, izborna matematika u Republici Srpskoj mogla bi biti znatno složenija nego što trenutno izgleda.

  • Bruka zbog neotvaranja novog GP u Gradišci nema kraja, slijedi novi kolaps

    Bruka zbog neotvaranja novog GP u Gradišci nema kraja, slijedi novi kolaps

    Ljudski um ne može da shvati to što mi doživljavamo – da u Gradišci imamo novi granični prelaz i novi most, a moramo koristiti stari, gdje je konstantno gužva.

    To je u izjavi za “Nezavisne novine” rekao Marinko Marčeta, vozač kamiona iz okoline Mrkonjić Grada, zaposlen u EU. U svoje Podbrdo, gdje ima porodicu – suprugu i troje djece, dolazi kad god mu se ukaže prilika. I sve ide “glatko” do ulaska u BiH.

    Apsurd na Savi: Novi most čeka, stari puca po šavovima
    “U Gradišci je, manje-više, uvijek gužva. Zamislite, kada ste umorni i jedva čekate da vidite svoje najmilije, da praktično pred kućnim pragom, morate ponekad i satima čekati da prođete granicu. Zato izbjegavam Gradišku i idem na druge granične prelaze”, kaže Marčeta.

    Bruka koju je BiH doživjela u međunarodnim krugovima zbog neotvaranja novog graničnog prelaza u Gradišci, čini se, nema kraja, a građane, rasijane po Evropi, očekuje novi kolaps pri prelasku granice sa dolaskom uskršnjih praznika.

    To je period kada mnogi državljani BiH spakuju kofere i iz evropskih gradova krenu prema rodnom kraju, a i ovaj put ih, po svemu sudeći, očekuje hladan tuš u Gradišci, na granici sa Hrvatskom, u vidu ogromnih kolona vozila.

    U evropskim zemljama slijedi proljećni raspust, katolički Uskrs je 5. aprila, a u tom mjesecu počinje i potpuna primjena novog sistema izlaska/ulaska u EU, što će, kako strahuju mnogi, dodatno povećati gužve.

    Politička rampa: Pravilnik kao nepremostiva prepreka
    Podsjetimo, Zijad Krnjić, ekspert ispred Vlade FBiH u Upravnom odboru (UO) Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, već nekoliko puta je oborio pravilnik neophodan za otvaranje novog graničnog prelaza Gradiška. Za sada nema nikakvih naznaka kada će biti održana sjednica na kojoj bi ponovo bile razmatrane izmjene i dopune tog pravilnika.

    Istovremeno, privrednici već duže vrijeme ukazuju na to da zbog neotvaranja novog graničnog prelaza u Gradišci privreda trpi ogromne gubitke.

    Milionske investicije u službi “tjeranja inata”
    Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport Republike Srpske, kaže da ništa ne ukazuje na to da će most i novi granični prelaz u Gradišci uskoro biti otvoreni. U pitanju je, kaže on, bruka za BiH.

    “Nije ni na vidiku otvaranje tog graničnog prelaza. Navodno, razlog je to što treba da se izravnaju neki računi između Republike Srpske i FBiH. Nažalost, evo i sada su gužve više nego ogromne. Čekaju kamioni po devet-deset sati da pređu granični prelaz. Kolaps je i kada su u pitanju mala vozila. A sve je završeno, infrastruktura, sve”, rekao je Grbić za “Nezavisne novine”.

    Dovoljno je, kaže, da se ode i sada, bez praznika, u Gradišku, TE da se vidi da gužve postoje i trenutno – od četvrtka do nedjelje.

    “Kolone znaju biti po četiri-pet kilometara. Ovo stvarno nema nikakve ljudske norme, da se tolika sredstva ulože u taj granični prelaz i da imamo ogromne gužve. Nađu se pametni političari koji naprave problem. Ovo je samo tjeranje inata, dok ispaštaju građani. Političari, kada krenu na put, njih proprate rotacijama i oni ne osjete da građani čekaju toliko sati”, poručio je Grbić.

    Međunarodna blamaža i cesta bez saobraćaja
    Kako saznaju “Nezavisne novine”, u planu je redovna sjednica UO UIO BiH, ali još nije utvrđen termin za njeno održavanje.

    BiH je, podsjetimo, još 11. decembra 2025. pretrpjela veliku međunarodnu blamažu, jer zbog internih svađa u BiH i međusobnih blokada nije održana ceremonija otvaranja brze ceste od Gradiške do Okučana, koja se nastavlja na trasu auto-puta Banjaluka – Gradiška.

    “Hrvatske ceste” kao investitor, zajedno s “Integralom”, preduzećem koje je izgradilo cestu, planirale su da uz koordinaciju s hrvatskim i bh. vlastima organizuju ceremoniju kojom bi ova cesta, zajedno s mostom na Savi kod Gradiške i dva nova savremena granična prelaza trebalo da bude puštena na korištenje.

    Ali, kako nije došlo do usvajanja izmjena Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u UIO, nije bilo moguće otvoriti carinsku ispostavu na bh. strani graničnog prelaza, što praktično znači da ni cesta, iako je formalno otvorena, ne može biti puštena u saobraćaj.

  • Dodik: Uvijek i iznova braniti temelje Srpske

    Dodik: Uvijek i iznova braniti temelje Srpske

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je danas na Palama da je prvi Ustav Republike Srpske omogućio funkcionisanje Republike i da je uvijek i iznova potrebno braniti temelje Srpske.

    Dodik je istakao da je veoma značajno obilježavati datum kada je proglašen prvi Ustav Republike Srpske.

    “Tada nije bila definisana ni teritorija, ali ljudi koji su u to vrijeme vodili Republiku Srpsku, Radovan Karadžić, kao predsjednik, Vlada, Skupština, svi su bili posvećeni da se donese taj konstruktivni akt koji će omogućiti funkcionisanje onoga što se zove državno uređenje, civilni sektor i civilne nivoe vlasti”, rekao je Dodik novinarima na Palama gdje je prisustvovao sjednici Skupštine Asocijacije “Stvaroci Republike Srpske”.

    Dodik je istakao da Asocijacija ostvaruje svoju najbitniju ulogu, a to je čuvanje sjećanja na sve žrtve koje su stradale za temelje Srpske i okupljaju ljude koji su u najtežim okolnostima imali svijest da se brani srpski narod.

    Govoreći o 1. martu, Dodik je rekao da je to za srpski narod dan kada je shvatio da je preglasan i da mu se pokušava oteti pravo na konstitutivnost.

    “Drugi pokušavaju da nametnu laž o tome da je stvorena nekakva državnost BiH”, dodao je Dodik.

    Dodik je napomenuo da je Vlada Republike Srpske utvrdila da je 1. mart Dan žalosti u Republici Srpskoj.

  • Stevandić: 1. mart sprečava uspostavljanje zajedničkih vrijednosti

    Stevandić: 1. mart sprečava uspostavljanje zajedničkih vrijednosti

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić oglasio se povodom obilježavanja 1. marta u Federaciji BiH, poručivši da taj datum za srpski narod predstavlja početak tragičnih događaja iz 1992. godine.

    „Saučešće moralu i empatiji svima koji slave ubistvo svata i početak rata. Možda zato što su im namjere ostale iste?“, naveo je Stevandić u objavi.

    On dodaje da takvo obilježavanje pokazuje „duboki poremećaj osnovnih kriterijuma“.

    Prema njegovim riječima, takav pristup dugoročno sprečava uspostavljanje zajedničkih vrijednosti i dodatno raspiruje mržnju.

    „Kako god, jasan je duboki poremećaj osnovnih kriterijuma što dugoročno sprečava uspostavljanje zajedničkih vrijednosti, a raspiruje mržnju. Srpska će sve preživjeti!“, poručio je Stevandić.

    Danas se u Federaciji Bosne i Hercegovine 1. mart obilježava kao Dan nezavisnosti BiH, dok je u Republici Srpskoj Dan žalosti povodom 34 godine od početka tragičnog sukoba u Bosni i Hercegovini.

  • Selak: 1. mart – dan koji generiše podjele

    Selak: 1. mart – dan koji generiše podjele

    Za Srbe iz Republike Srpske 1. mart predstavlja sjećanje na neustavni referendum o nezavisnosti BiH i ostaje trajni podsjetnik na progon, ugroženost i prvu žrtvu rata koji je odmah potom i uslijedio, izjavio je Srni ministar pravde Republike Srpske Goran Selak.

    On je istakao da 1. mart više od tri decenije razdvaja osjećanja, tumačenja i istorijsko pamćenje naroda koji žive u BiH.

    “Istina i poštovanje činjenica moraju biti temelj bilo kakvog razgovora o prošlosti, ali i o budućnosti. Srpski narod referendum održan 1. marta 1992. godine nije priznao, jer nije postojao istinski konsenzus. Postojalo je samo preglasavanje koje smo doživljavali više puta u prošlosti”, podsjetio je Selak.

    Prema njegovim riječima, ubistvo srpskog svata Nikole Gardovića tog 1. marta na Baščaršiji u Sarajevu ostalo je duboko urezano u kolektivno pamćenje srpskog naroda.

    “Neustavni referendum i ubistvo Srbina na Baščaršiji bili su sinhronizovani signali da za Srbe nema mjesta u BiH. Zato je i formirana Republika Srpska kako bi zaštitila naše pravo na postojanje i slobodu”, napomenuo je Selak.

    On je podsjetio da BiH nema zakon o praznicima i da za Republiku Srpsku 1. mart nikada nije i ne može postati praznik.

    “Svijest o istoriji ne može biti zasnovana na jednostranom tumačenju koje ne obuhvata istinsku ravnopravnost i konsenzus svih naroda. Srpska obilježava svoje praznike koji imaju pravni, istorijski i institucionalni značaj za srpski narod”, naglasio je Selak.

    On vjeruje da pravo, norme i institucije moraju biti vodilja srpskog naroda ka boljoj budućnosti.

    “Pravda znači da sjećanje ne može i ne smije biti instrument za podjele, već okvir u kojem su mogući dijalog i međusobno uvažavanje. To podrazumijeva da istorijske činjenice prepoznajemo u njihovom punom i pravom značenju”, poručio je Selak.

    On je istakao da sjećanje na 1. mart 1992. godine treba biti podsjetnik da je jedino uzajamnim uvažavanjem moguće izgraditi osnovu mira, povjerenja i trajnog suživota.

    “Ne u zaboravu, ne u jednostranim tumačenjima, već u istinskom suočavanju sa prošlošću, uz poštovanje dostojanstva svakog čovjeka”, rekao je Selak.

    U dijelu FBiH sa većinskim bošnjačkim stanovništvom 1. mart se obilježava kao takozvani dan nezavisnosti BiH jer je na taj dan prije 34 godine održan nelegalni referendum o nezavisnosti i otcjepljenju BiH od SFRJ.

    Srbi u Republici Srpskoj 1. mart pamte po ubistvu srpskog svata Nikole Gardovića u Sarajevu, što je bio i okidač za početak ratnih sukoba.

    Vlada Republike Srpske proglasila je 1. mart Danom žalosti zbog tragičnih događaja koji su se desili tog datuma 1992. godine, a koji su bili povod za početak tragičnog sukoba u BiH.

  • Dodik: Republika Srpska nastala voljom srpskog naroda

    Dodik: Republika Srpska nastala voljom srpskog naroda

    Republika Srpska je nastala voljom srpskog naroda i odgovornošću tadašnjih političkih predstavnika, odbranjena hrabrošću srpskih boraca i potvrđena Dejtonskim sporazumom, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    –  Upravo zato svaki napad na Ustav Republike Srpske, svako osporavanje njenih nadležnosti i svako nametanje volje stranaca, predstavlja direktan napad na ustavni poredak i Dejtonski mirovni sporazum. Tokom sedmice u Beogradu sam prisustvovao obilježavanju Dana Republike i 34 godine od proglašenja prvog Ustava Republike Srpske – naveo je Dodik na Instagramu.

  • Karan: 1. mart dokaz da je BiH trajno podijeljena

    Karan: 1. mart dokaz da je BiH trajno podijeljena

    Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan izjavio je da za srpski narod i Republiku Srpsku 1. mart nije, niti će ikada biti praznik, nego simbol početka tragičnih sukoba i stradanja u BiH.

     

    – Tog dana na Baščaršiji je pala i nevina krv srpskog svata Nikole Gardovića, i ta istorijska činjenica obavezuje nas da ne pristajemo na nametanja i prekrajanje istorije. Istorijski potvrđene činjenice moramo uvijek iznova ponavljati da nam se ne bi ponovila stradanja – istakao je Karan.

    S obzirom na to da se 1. mart obilježava u polovini BiH, rekao je predsjednik Srpske, to samo dokazuje da je BiH ostala raspolućena i zauvijek podijeljena.

    – Taj dan je samo krucijalni pokazatelj da bi srpski narod bio preglasavan i dalje u budućnosti da se nije oslonio na sopstvenu snagu i želju za slobodom koja je krunisana Republikom Srpskom. Srpsko nacionalno biće bilo bi izbrisano sa ovih prostora da nije bilo odluka donesenih 9. januara 1992. godine – ukazao je Karan.

    On je naglasio da BiH, koja je nastala 1995. godine, može funkcionisati isključivo na slovu Dejtonskog mirovnog sporazuma kao zajednica dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda, a ne na jednostranim, unitarističkim narativima i nametnutim odlukama samozvanaca.

    – Samo dosljedno poštovanje Dejtona može biti temelj stabilne i održive BiH. Sve drugo vodi podjelama, nepovjerenju i novim krizama. Sve ostalo vodi onome što je postojalo prije Dejtona, a to su samostalna Republika Srpska i samostalna muslimansko-hrvatska Federacija BiH – rekao je Karan za Srnu.

    Predsjednik Republike poručio je da Republika Srpska ostaje čvrsto opredijeljena za mir, ustavnost i zaštitu svojih prava.

    – Republika Srpska poštuje i čuva Dejtonski mirovni sporazum. To je naša dužnost. Pozivamo i sve ostale strane da čine isto. To je njihova dužnost – naveo je Karan.

  • Dodik: Ubistvo i početak građanskog rata u FBiH praznik – dovoljno govori kakva je BiH zemlja

    Dodik: Ubistvo i početak građanskog rata u FBiH praznik – dovoljno govori kakva je BiH zemlja

    Lider SNSD-a Milorad Dodik istakao je da 1. mart za srpski narod i Republiku Srpsku nije nikakav dan takozvane nezavisnosti BiH, već dan kada je jedan narod preglasan, jedna svadba pretvorena u sahranu i dan kada je postalo jasno da predstoji vrijeme teškog stradanja u BiH.

    Dodik je naglasio da su Srbi tada spoznali mračnu istinu da se politička kriza pretvara u bezbjednosnu prijetnju, retorika podjela u govor oružja i da za njih ponovo dolaze teška vremena.

    Lider SNSD-a rekao je da je tog dana započeo tragični rasplet jedne duboke političke krize, te da je održan nelegitimni referendum o otcjepljenju BiH iz SFRЈ bez saglasnosti Srba, jednog od tri konstitutivna naroda, čime je prekršen princip ravnopravnosti i konsenzusa na kojem je ta bivša jugoslovenska republika do tada počivala.

    Dodik je naglasio da je Srbima postalo jasno da politički proces ide bez njih i protiv njihove volje i da se odluke donose preglasavanjem.

    To nije bio samo dan nelegitimnog referenduma o takozvanoj nezavisnosti BiH, rekao je Dodik, već dan koji nosi mnogo teže i bolnije značenje a to je da su tenzije prerasle u otvoreno nasilje na ulici, i to ispred vjerskog objekta.

    – Tog dana, ispred Stare pravoslavne crkve na sarajevskoj Baščaršiji, ubijen je srpski svat Nikola Gardović i to samo zato što je bio Srbin i što je nosio srpsku zastavu na svadbenom veselju. Mnogi upravo ovo ubistvo nevinog čovjeka smatraju simboličnim početkom rata u BiH – naglasio je Dodik.

    Sjećanje na Nikolu Gardovića, rekao je lider SNSD-a, nije samo porodična tuga, već opomena da svaki metak ispaljen u čovjeka zbog njegovog imena i zastave razara temelje zajedničkog života u BiH.

    On je naglasio da ovo ubistvo nije bio “incident”, kako je godinama muslimansko Sarajevo pokušavalo da predstavi, već jasna, brutalna i zastrašujuća poruka Srbima u Sarajevu i širom BiH da više nisu ravnopravni, da su nepoželjni i da njihova obilježja, identitet i tradicija mogu biti samo meta, a nikako ljudsko pravo.

    “Tog dana pogođen je ne samo čovjek, već i porodica, srpska zastava, radost, crkveno vjenčanje, život. Na mjestu gdje se okuplja porodica da proslavi ljubav, zapucano je u srce jednog naroda sa monstruoznom porukom: ‘Ovdje više nema mjesta za Srbe!'”, rekao je Dodik.

    On je naveo da posebno zabrinjava činjenica da je taj zločin ostao nekažnjen na način koji bi donio osjećaj pravde i pomirenja, te umjesto osude i jasne poruke da je riječ o napadu na mir i suživot, uslijedila je relativizacija zločina, a to je ništa drugo nego ponovni pucanj u život.

    – I zato muslimani godinama slave ubistvo, dok srpski narod prislužuje svijeće, što dovoljno govori kakva je BiH zemlja. Bez istine o 1. martu nema ni iskrenog dijaloga o prošlosti, a bez priznanja da je tog dana ubijen mir u BiH teško je graditi zajedničku budućnost. Podsjećam da je tadašnji muslimanski predsjednik Alija Izetbegović sam priznao da je spreman žrtvovati mir u BiH da bi ostvario svoj san o ‘islamskoj državi’. Zato 1. mart ne može biti dan zajedničkog praznika, jer je on simbol podjela, početak nepovjerenja i uvod u rat koji je odnio desetine hiljada života i raselio stotine hiljada ljudi. Bez iskrenog suočavanja sa činjenicom da je tog dana prekršen princip dogovora, konstitutivnosti i ravnoprvnosti, te da je prolivena nevina srpska krv nema ni istinskog dijaloga o prošlosti, a bez istine o početku rata nema ni trajnog mira – poručio je lider SNSD-a Milorad Dodik za Srnu.

    U dijelu FBiH sa većinskim bošnjačkim stanovništvom 1. mart se obilježava kao takozvani dan nezavisnosti BiH, jer je na taj dan prije 34 godine održan nelegalni referendum o nezavisnosti i otcjepljenju BiH od SFRЈ.

    Srbi u Republici Srpskoj 1. mart pamte po ubistvu srpskog svata Nikole Gardovića u Sarajevu, što je bio i okidač za početak ratnih sukoba.

    Vlada Republike Srpske proglasila je 1. mart Danom žalosti zbog tragičnih događaja koji su se desili tog datuma 1992. godine, a koji su bili povod za otpočinjanje tragičnog sukoba u BiH.

  • Forto: Nema političke volje u EU za rješenje problema vozača

    Forto: Nema političke volje u EU za rješenje problema vozača

    Ni današnji drugi sastanak radne grupe, koji je organizovala Evropska komisija o primjeni ulaz-izlaz sistema (EES), nije doveo do konkretnog rješenja za profesionalne vozače iz zemalja zapadnog Balkana.

    Stava je ministar komunikacija i transporta u Savjetu ministara Edin Forto.

    “Nažalost, ni današnji sastanak nije doveo do konkretnog rješenja. Tražili smo od Evropske komisije pragmatičniji pristup jer mogu djelovati donošenjem sprovedbenog akta ili kroz smjernice, bez izmjene samog teksta uredbe o pravilu 90-180 dana”, rekao je Forto nakon sastanka u Briselu.

    Evropska komisija organizovala drugi sastanak

    Drugi sastanak radne grupe održan je u organizaciji Evropske komisije radi razmatranja implikacija primjene EES-a na profesionalne vozače iz regiona, saopšteno je iz Ministarstva komunikacija i transporta, piše Srna

    Tokom sastanka Evropska komisija izrazila je zabrinutost zbog najavljenih protesta u BiH i Srbiji, koji su i ranije izazvali značajne poremećaje u lancima snabdijevanja.

    Istaknuto je da izmjena načina obračuna boravka nije moguća, te da se eventualne fleksibilnosti mogu razmatrati isključivo na nacionalnom nivou.

    Hrvatska na sastanku pokazala najkonkretniji pristup rješavanju problema

    Iz Ministarstva komunikacija i transporta su ocijenili da je Hrvatska na sastanku pokazala najkonkretniji pristup rješavanju ovog pitanja.

    Hrvatska je pokrenula izmjene Zakona o strancima, kojima bi profesionalnim vozačima iz trećih zemalja bilo omogućeno dobijanje nacionalne dugoročne vize uz postojanje formalne poslovne saradnje sa kompanijom registrovanom u Hrvatskoj.

    Ukoliko izmjene budu usvojene, vozačima bi bio omogućen boravak bez primjene pravila 90/180 u Hrvatskoj, dok bi se u ostalim državama članicama Šengen prostora to pravilo i dalje primjenjivalo.

    U saopštenju se dodaje da nije izvjesno kada će predložene izmjene biti usvojene, s obzirom na to da zakonodavna procedura može potrajati mjesecima.

    Za dvije sedmice najavljen je novi sastanak radne grupe, uz uključivanje predstavnika privatnog sektora.