Predsjedništvo BiH usvojilo je dva sporazuma iz okvira Berlinskog procesa.
Usvojen je Sporazum o priznavanju kvalifikacija visokog obrazovanja na Zapadnom Balkanu, te Sporazum o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, dentalne medicine i arhitekata.
Jedan od razloga svađe između predsjednika i potpredsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića i Petka Rankića je i taj što je Rankićev sin navodno koristio službeni vozilo sa treptačima za koje nema dozvolu.
Sve je počelo zbog toga što je Rankić kao potpredsjednik tražio određene privilegije, a što mu je Stevandić uskratio, te mu je pomenuo i činjenicu da je Rankićev sin David na svojim društvenim mrežama objavio snimak na kojem se vidi da vozi službeni automobil sa treptačima.
Stevandić je upozorio Rankića da on nema pravo da koristi treptače i da neće tolerisati takvo ponašanje.
Rankić u izjavi za medije kaže da njegov sin vozi “rendž rover” od 200.000 i Mercedes od 113.000 evra i ne pada mu na pamet da vozi “škodu”.
“Ja sam vozio tu “škodu”, on je malo snimao, išli smo za Banjaluku”, kazao je Rankić.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će u narednim danima predložiti uvođenje zakona kojim će biti stvoreno pravo za proglašavanje neprijatelja Republike Srpske.
“Da budu zapisani u istoriji kao neprijatelji srpskog naroda i Republike Srpske i Ustava BiH. Sve su strane sudije bile protiv Ustava BiH”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.
On je istakao da je sve besmisleno ukoliko Republika Srpska izgubi imovinu, navodeći da neće dopustiti narušavanje prava Srpske i da je njegova odgovornost da štiti budućnost Republike.
Dodik je rekao da je u BiH na sceni kontinuirano političko sukobljavanje na pitanjima koja neko ko se bori za suverenu BiH ne bi trebalo da postavlja jer nema suverene zemlje ako u njoj odlučuju stranci nego se to zove, po svim teorijama, protektorat.
“Mi nismo spremni na taj način da ovde egzistiramo. Republika Srpska čim dođe u poziciju da se podigne, razvije ili da napravimo novi iskorak u razvoju, istog trenutka se nađu međunarodne aktivnosti koje to sprečavaju”, istakao je Dodik.
On je naveo da se intervencionizam u sprečavanju Srpske da napravi iskorak pojavljuje dugi niz godina.
“Posljednja karika jeste priča o imovini. Da bi spriječili Republiku da napravi iskorak, onda se pokušava produkovati problem oko imovine. Onda je tu i Ustavni sud, lažni visoki predstavnik i naravno ovi iz Sarajeva koji su servilni u pogledu toga da naprave unitarnu BiH. To je sinhronizovani napor koji čine stranci i dio podaničkog političkog Sarajeva koji idu za tim da tu smetnju, po njima, koja se zove Republika Srpska, ako ne mogu da je ukinu, onda da je do te mjere obesmisle da ona sama će sebe ugasiti”, rekao je Dodik.
Predsjednik Republike je istakao da se to obesmišljavanje vrši na pitanju imovine, navodeći da tu neće biti dogovora.
On je rekao da je dio međunarodne zajednice protiv Republike Srpske kako bi onemogućili kompaktnost i razvoj srpskog nacionalnog bića na ovim prostorima, ali da srpski narod osjeća snažnu nacionalnu pripadnost i identitet i od toga ne može da odustane.
Dodik je naveo da srpski narod ne smije izgubiti svoje nacionalno obilježje i pravo da postoji Republika Srpska jer je srpski narod ovdje zasluženo istorijski i Srpska je narodna volja.
“Ono što bi oni trebali da urade, a to njima najmanje odgovara, jeste da nas puste na miru i da mi pokažemo da možemo da napravimo uzlet”, rekao je Dodik.
Predsjednik Srpske je istakao da će srpska nacionalna ideja živjeti i poslije njega.
“Ostajemo uporni u tome da očuvamo naša prava koja smo dobili, da očuvamo našu autonomiju koju smo dobili, prava da Republiku Srpsku razvijamo onako kako može”, rekao je Dodik.
On je naveo da je BiH užasno složena zemlja, podijeljena i da se ne može objediniti nasiljem međunarodne zajednice.
Dodik je istakao da će Republika Srpska ostati sa svojom imovinom i institucijama, uprkos tome što je ovo težak period u kojem su neki pomislili da je sukob Rusije i Ukrajine prilika da “ovdje poravnaju” ili da, kako to na Zapadu vole da kažu, završe nezavršeni posao.
Jedan od razloga svađe između predsjednika i potpredsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića i Petka Rankića je i taj što je Rankićev sin navodno koristio službeni vozilo sa treptačima za koje nema dozvolu.
Međutim kad ne vozi službeni auto, Rankićev sin se može pohvaliti impresivnim voznim parkom, koji ima zahvaljujući višemilionskoj imovini njegove porodice, a njegov otac može da se pohvali kako je primjer bahatosti. Kako saznajemo, Petko Rankić je od predsjednika Narodne skupštine tražio da država njemu i njegovom vozaču finansira troškove puta i smještaj iako su u pitanju bile privatne posjete. Predsjednik Stevandić odbio je zahtjev Rankića kao neosnovan i neprimjeren, što izazvalo negodovanje Rankića, koji je nakon toga odlučio da sabotira sastanak.
Treba imati na umu da je samo nekoliko dana ranije Rankić je pravdao bahatost svoga sina izjavivši da on nikad ne bi vozio službenu Škodu kad ima, kako i sam navodi “ Rendž rover od 200.000 i Mercedes od 113.000 evra”
Rankićevi prohtjevi i bahatost izazvali su ogorčenje javnosti, koji smatraju da je to neprimereno. Oni su ukazali da bezobrazluk Rankića ne poznaje granice i da može da priušti da sam plati svoje putne troškove i da nema potrebe da država finansira njegove prohtjeve i luksuzni život.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da je prijedlog iz Srpske za rješavanje situacije u BiH upućen u Brisel.
Prijedlog podrazumijeva da se konstatuje ono što u Ustavu stoji, a to je da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, podijeljena teritorijalno po principu 49:51 i da to trebamo uvažavati, kao što trebamo uvažavati konstitutivnost naroda. To je osnova na kojoj BiH može da ide dalje – rekao je Dodik u Banjaluci.
On je naveo da je u operativnom smislu predloženo da se stave na razmatranje sva otvorena pitanja, odnosno da se 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije zajedno rješava.
Naslovi u nekim medijima su doveli do toga da je javnost dobila pogrešne informacije da Vlada RS ignoriše stavove javnosti kada su u pitanju Izmjene i dopune Krivičnog zakonika RS, rekao je Miloš Bukejlović, ministar pravde RS u uvodnom obraćanju o tački u kojoj se govori o vraćanju kriminalizacije klevete na sjednici Narodne skupštine RS.
“Činjenica je da je javnost od samog početka imala aktivno učešće u ovom tekstu i primjedbe i sugestije javnosti su prihvaćene tokom javne rasprave u četiri grada RS. Time je potvrđena maksimana posvećenost Ministarstva jer smo prisustvovali na svim javnim raspravama i aktivno učestvovali u svim diskusijama. Kroz određene medije i naslove se pokušala napraviti atmosfera da Vlada ignoriše mišljenje javnog mnijenja i da se pogoduje pojedincima a ne svim građanima”, rekao je Bukejlović.
On je rekao da zakon poštuje ustavno pravo i prava koja proističu iz Evropske konvencije o ljudskim pravima o slobodi medija, ali isto tako da je u javnom prostoru značajno prisutno vrijeđanje privatnosti pojedinaca.
“Svako pravo kao i ovo ne smije biti korišteno suprotno ciljevima i kao načelo u tom smislu čast i ugled ne mogu biti manje značajno pravo u odnosu na bilo koje drugo zagarantovano pravo”, rekao je Bukejlović.
On je istakao da je demkrimnalizacija klevete dovela do toga da ne postoji krivično-pravna zaštita za klevete.
Bukejlović je istakao da su usvojene i neke primjedbe u Prijedlogu u odnosu na Nacrt.
Naglasio je da su utvrđeni izuzeci da se kazna do godinu dana može zamijeniti novčanom kaznom, osim u pojedinim težim krivičnim djelima.
Djelimično je prihvaćeno, kako je rekao, i da se briše krivično djelo uvrede, a da kažnjavanje za uvredu ostaje u sferi prekršaja, kao i da su značajno smanjene novčane kazne.
Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a, je rekao da 20 članica EU ima kriminalizaciju klevete i da ni na jednoj raspravi koju je imao s suprotnom stranom nije čuo nijedan uvjerljiv argument da se ovaj zakon povuče. Rekao je da ni zakonodavstvo EU ni Evropska konvencija o ljudskim pravima ne sprečavaju da se ovakav zakon donese jer, kako je istakao u EU ne postoje zakoni koji se time bave a konvencija omogućava ograničavanje sloboda u određenim uslovima.
Naglasio je da ih je Johan Zatler, šef Delegacije EU, obavijestio da iako to jeste tako u EU, da pravosuđe u BiH nije dobro kako bi na pravi način procesuiralo ovakve predmete.
“Činjenica je da je pravosuđe pravno izdvojeno iz domena našeg odlučivanja. Da li je odgovornost i obaveza nas poslanika da li će i kako pravosuđe procesuirati ili ne. Mi donosimo zakon i dajemo alat pravosuđu da se bori protiv ugrožavanja ljudskog dostojanstva. O tome će odlučivati neko koga mi nismo birali i ne može se reći da je ovo anticivilizacijski zakon”, rekao je Mazalica.
Dragomir Vasić, je ispred Kluba SDS-a rekao da je pritisak medija, nevladinih organizacija i opozcije urodio plodom jer jer je, kako je rekao, prijedlog značajno izmijenjen u odnosu na nacrt, uključujući manje novčane kazne, uvođenje izuzetaka, te izbacivanje uvrede kao krivičnog djela.
„Ipak ostalo je krivično djelo klevete koje je danas ostala predmet spora u javnosti ali sada je nešto mirnija atmosfera za razgovor o ovome“, rekao je on.
On je rekao da je idalje sporno to da o krivičnim djelioma protiv ugleda i časti odlučuje javni tužilac a ne lice potogđeno klevetom i dodao da je moć idalje prevelika. Dodao je da u zakonu postoje i dobre odredbe, ali da je uslov za to da postoji razvijeno, demokratsko društvo s nezavisnim i nepristrasnim pravosuđem koje bi građane štitilo od upliva politike u rad pravosuđa.
„Taj strah od političke zloupotrebe od strane vlasi je veliki i u prilog mu ide i to što su pojedine odredbe vrlo neprezicne, široko i nejasno formulisane i time ostavljaju veliki prostor za tumačenje. Zakonska norma mora biti jasna svima i onom ko hoće da počini krivično djelo i sudu koji treba da sankcioniše nezakonito ponašanje“, rekao je on.
Naveo je nekoliko primjera koji, po njemu, pokazuju kako su pojedina djela neprecizno formulisana, što sve može dovesti do zloupotrebe. Naglasio je da postoje odredbe koje su u koliziji jedna s drugom, te da i te odredbe mogu dovesti do problema u samom postupku.
Rekao je da SDS neće podržati ovaj zakon, i to iz dva razloga. Jedan je, kako je rekao, strah od zloupotrebe vlasti prema pravosuđu, a da je drugi razlog da ovo nije momenat za donošenje ovog zakona zbog trenutne krize i pitanje finansijske situacije u RS.
Bosna i Hercegovina je implementirala tek manji dio političkih smjernica za prošlu godinu koje su dogovorene na Ekonomskom i političkom dijalogu zemalja zapadnog Balkana i Turske s EU.
Ovo je istaknuto u najnovijem kvartalnom ekonomskom izvještaju Evropske komisije za zapadni Balkan i Tursku, koji je objavljen u petak i odnosi se na drugi kvartal 2023. godine.
Zbog ove činjenice, kako je naglašeno, dogovoren je novi set preporuka koji bi u 2023. godini trebalo da, između ostalog, obezbijedi ciljanu podršku BiH i ostalim zemljama u vezi s pomoći ranjivim domaćinstvima zbog visokih cijena energenata.
“U preporukama se ističe potreba za više javnih investicija, poboljšanjem prikupljanja poreza, boljim nadzorom nad tekućim obavezama, jačanjem analitičkih kapaciteta institucija koje su odgovorne za fiskalne politike, kao i za unapređenjem statistike u polju makroekonomije”, naglašeno je u ovom izvještaju. Inače, ovo je tek drugi izvještaj ovog tijela koji BiH tretira kao zemlju kandidatkinju za članstvo u EU, s obzirom na to da je kandidatura dobijena tek krajem prošle godine.
Industrijska proizvodnja u BiH je u aprilu, kako je istaknuto, pala za čak devet odsto, te za dodatnih 1,7 odsto u maju, i to nakon pada od 2,5 odsto u prvom kvartalu.
“Trenutni ekonomski indikatori potvrđuju dalje usporavanje ekonomskih aktivnosti u drugom kvartalu”, naglašeno je u ovom izvještaju.
Podsjetili su da je 5. jula Direkcija za ekonomska planiranja prezentovala ekonomske izglede za period do 2026. godine, koji projektuje ekonomski rast na tri odsto u ovom periodu. Procjena je zasnovana na trendovima rasta potrošnje građana i u manjoj mjeri na investicijama.
“Zbog pozitivnog razvoja situacije na međunarodnim tržištima hrane i energenata očekuje se da će se potrošačka inflacija smanjiti na 3,1 odsto u 2024. godini i dalje na 1,9 odsto u 2026. godini.
Što se tiče zaposlenosti, došlo je do nastavka registrovanja novozaposlenih lica, i to od 1,4 odsto u odnosu na isti period lani u prvom kvartalu i 0,5 odsto u drugom kvartalu u odnosu na isti period prethodne godine.
“Tendencija otvaranja novih radnih mjesta pomjerena je s građevinarstva na hotelijerstvo i hranu, kao i na informacione tehnologije i komunikacije”, naglasili su oni u izvještaju.
Osim toga, broj registrovanih nezaposlenih pao je za devet odsto u odnosu na isti period lani, ali oni upozoravaju na trendove koje su zapazili i u ranijim izvještajima, da je mnogo veći broj nezaposlenosti u odnosu na novozaposlene zapravo pokazatelj pada broja ukupne radne snage. Iako ovog puta to nije pomenuto, u ranijim izvještajima je istaknuto da je u BiH prisutan veliki odliv radne snage.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, kaže za “Nezavisne” da pad industrijske proizvodnje u BiH nije iznenađenje jer je on prije svega uzrokovan padom potražnje iz zemalja Evrope, koji su glavni partneri domaćoj industriji. Ističe da je osnovni uzrok toga rat u Ukrajini i da će tendencije u toj zemlji dalje uticati na eventualni oporavak industrije.
Što se tiče ciljane podrške BiH, Pavlović kaže da je osnovni problem nekompatibilnost projektnih procedura EU i onoga što domaće vlasti mogu da ponude, i da se zato često dešava da se ponuđena sredstva ne iskoriste.
“Ljudi u institucijama koji se time bave retko ili teško mogu da razumeju kojim putem treba da idu”, kaže on.
Upozorenje Kristijana Šmita, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, međunarodnim investitorima da budu oprezni ako namjeravaju da ulažu u Republiku Srpsku jer bi njihov novac mogao biti izgubljen te da bi insistiranje na pitanju imovine narušilo pravnu i poslovnu sigurnost napraviće ozbiljnu štetu ekonomskom sektoru u cijeloj BiH jer će odavde otjerati i potencijalne, ali i postojeće investitore.
Ocjene su to ekonomista i stručnjaka za inostrana ulaganja, koji za “Nezavisne novine” poručuju da Šmit pokušajem da ograniči poslovne sposobnosti Srpskoj svjesno ili nesvjesno zaključava i BiH kada je u pitanju investicioni sektor.
Ekonomista Milenko Stanić kaže da je imovina prvi i posljednji kriterijum od koga polaze investitori kada žele da ulažu u jednu državu jer ukoliko oni nemaju garanciju da će njihov novac biti siguran, neće ga ni donijeti.
“To se ne odnosi samo na potencijalne investitore, već i na poslovni i finansijski dio, poslovno bankarstvo, jer nijedna poslovna banka neće biti spremna da finansira takve investicione projekte ako neće biti sigurna da založna imovina koja je obično garant uzetih kredita može biti dovedena u pitanje, neće biti spremni da investiraju u ozbiljne projekte”, pojašnjava Stanić.
Dalje navodi da bez obzira na to što nadležni u Srpskoj pokušavaju ukazati da Šmitovo pismo nema neki pretjerani značaj, to nije tako.
“Ono će i te kako imati značaj. Mada, situacija u BiH je takva da imamo jako malo ozbiljnih investitora, a nakon tog pisma sigurno da ne možemo očekivati da nijedan ozbiljan investitor dođe da investira”, rekao je on, dodajući da i strani ulagači znaju da je svaka velika investicija praćena na državnom nivou.
“Svi investitori gledaju državni nivo, znaju gdje se donose odluke, imaju percepciju države, a investiranje i otplata kredita su svakako na državnom nivou. Uticaće to na BiH, ne mogu se investicije odnositi na entitetski nivo. Samo neki lokalni i regionalni investitori gledaju na te niže nivoe, ali svaki ozbiljni investitor prvo gleda državu”, navodi Stanić za “Nezavisne novine”.
Milica Marković, direktorica Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA), Šmitovo pismo, koje je, podsjećanja radi, upućeno još u aprilu prošle godine, naziva tendencioznim i zlonamjernim.
“Imali smo njemačke kompanije iz auto-industrije što su se interesovale za investiranje u FBiH, a on to ništa nije komentarisao. Što se tiče Republike Srpske – iz kojih razloga to čini znaju on i njegovi savjetnici. Ali ovim pravi direktnu štetu BiH. Mislim da je i njemačka javnost upoznata sa njegovim pozivom, ali da oni isto tako znaju da je BiH državna zajednica sastavljena od dva entiteta. Ako on poziva na opstrukciju jednog entiteta, to šteti cijeloj državi, pravi štetu svima, a ne samo Vladi i građanima u Srpskoj. Ali on očigledno kao da nije svjestan šta govori i kakve izjave daje”, kaže Markovićeva.
Strane investicije u BiH već su na udaru, ističe ona, pojašnjavajući da su direktna inostrana ulaganja u prvoj polovini 2022. godine imala pad, a da će loše stanje vjerovatno pokazati i izvještaj Centralne banke BiH, koji će biti objavljen u avgustu.
Ono što BiH, ali i Republici Srpskoj ne ide u prilog i što ne šalje dobru poruku stranim investitorima svakako jeste politička situacija.
“Kad investitori dolaze i kad ulažu svoj kapital, žele da dođu u stabilnu sredinu, gdje ih neće uplašiti i odbiti ekonomska, politička i socijalna situacija. Nažalost, kod nas je slučaj da sve tri stavke plaše i odbijaju strane investitore, jer mi u Agenciji znamo da je bilo zainteresovanih investitora, pa kad su sabrali sve vidjeli su da je bolje da ne dolaze ovdje, već da odu u Srbiju, Mađarsku i slično”, ističe Markovićeva, koja za “Nezavisne” poručuje i da postoje strani investitori koji i sada žele ulagati u Srpsku, a da je najsvježiji primjer njemačka kompanija “WET GmbH & Co.KG Wuppertal” koja će od 19. do 21. jula sa predstavnicima FIPA posjetiti tri potencijalne investicijske lokacije u Banjaluci, Laktašima i Kostajnici, gdje će biti sagledana mogućnost otvaranja proizvodnih pogona koji se odnose na proizvodnju uređaja za domaćinstva i industriju.
Treba napomenuti i da su prema podacima Centralne banke BiH direktne strane investicije (DSI) u prvom kvartalu 2023. godine iznosile 426,6 miliona KM, što je povećanje za oko 80 odsto u odnosu na isti period 2022. godine.
Ipak, DSI u BiH iznose tek nešto oko jedan odsto BDP-a.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da Srpska nema secesionističkih aktivnosti ali ima odlučnost da odbrani svoju autonomiju od svih onih koji ruše Dejtonski sporazum, bilo da su iz BiH ili inostranstva.
“Ukoliko nam na bilo koji način bude osporena autonomija, pretvorićemo je u nešto više”, istakao je Dodik za Srnu.
Na pitanje da prokomentariše obraćanje specijalnog izaslanika SAD za zapadni Balkan Gabrijela Eskobara najavljeno za sutra pred Pododborom Komiteta za vanjske poslove SAD u Vašingtonu, koje je objavio “Dnevni avaz” a u kojem je navedeno da će SAD nastaviti da sankcionišu svakoga ko podriva Dejton i ugrožava stabilnost BiH, Dodik je odgovorio da, ukoliko je dokument autentičan, onda može samo da konstatuje da su vrijednosti o kojima SAD drže lekcije cijelom svijetu u samoj Americi nestale ili je laganje pred Pododborom za spoljnu politiku nova vrijednost.
“Nijedna aktivnost iz institucija Republike Srpske nije bila izazov za mir i stabilnost ni BiH niti regije, što se ne može reći za akcije dijela međunarodne zajednice, predvođne Eskobarom”, naglasio je Dodik.
Ako želi istinito da informiše Pododbor za spoljnju politiku, rekao je Dodik, Eskobar bi svakako trebalo da kaže i koliko su katastrofalne aktivnosti ambasadora Majkla Marfija donijele izazova u BiH.
“Podrška osobi koja se lažno predstavlja za visokog predstavnika je udar na Dejtonski sporazum i suverenitet BiH, u koji se kunu svi koji bi da ga u potpunosti unište. Eskobar podrškom lažnom visokom predstavniku krši Dejtonski mirovni sporazum ili nije čitao odredbe njegovog Aneksa 10. koji predviđa način izbora visokog predstavnika”, zaključio je predsjednik Srpske.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da je na sceni grubo kršenje Ustava BiH i ustavnih nadležnosti Srpske zbog čega predstavnici Srpske sa bilo kojeg nivoa vlasti, koji učestvuju na sastancima na kojima se razgovara o BiH i pitanjima evropskih integracija, moraju da vode računa o dokumentima koji se usvajaju.
Višković je rekao, nakon današnjeg sastanka najviših zvaničnika Srpske sa rukovodiocima javnih preduzeća i institucija Srpske, da je posebno apostrofirano da svi ljudi koji na bilo koji način učestvuju u donošenju bilo kakvih odluka moraju biti upoznati sa stavovima institucija Srpske o tom pitanju i da krajnje odgovorno pristupaju donošenju bilo koje odluke.
Premijer Srpske je istakao da je to apostrofirano da se ne bi desilo da neko zbog površnosti u pristupu odobri neki dokument koji može nanijeti štetu institucijama Republike Srpske.
On je naglasio da predstavnici institucija, po pitanjima koja se tiču njihovog djelovanja i odgovornosti, moraju više da komuniciraju sa javnošću Srpske i time zaštite dignitet ustanove u kojoj rade i na čijem se čelu nalaze.
Sastanku u Administrativnom centru danas su, osim Viškovića, prisustvovali predsjednik Srpske Milorad Dodik, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.
Na sastanak su bili pozvani svi ministri, pomoćnici ministara, načelnici odjeljenja, direktori javnih preduzeća, institucija, svih javnih ustanova, kao i predsjednici nadzornih i upravnih idvora u javnim preduzećima, odnosno svi oni koji na bilo koji način rukovode i donose odluke u institucijama u Republici Srpskoj.